Get Adobe Flash player

Uvijek ju čekamo, umjesto da ju zovemo sami

 
 
Sreća ima zdrave zube, seku i bracu, mamu i tatu. Sreća ima sve petice u školi i trenira gimnastiku. Pozvana je na sve rođendane i svi joj daju leksikon da ga ispuni. Sreća uvijek ima za sladoled i kino četvrtkom.
Nikad ne zakasni na autobus i nikad ne ugazi u lokvu. Sreća živi tamo gdje mi odredimo da živi, ona se rado nastani, no tako ju je teško zadržati pa čak i kao podstanarku. Deložiramo ju po hitnom postupku ako ne ide sve po planu, sreća je na ulici u tren oka, sa svim svojim stvarima: osmijehom, raspoloženšću i poletnošću.
https://ideapod.com/wp-content/uploads/2016/10/stencil.facebook-post-15.jpg
Uvijek ju čekamo, umjesto da ju zovemo sami. Uvijek mislimo da se sve kazaljke na svim satovima svijeta trebaju poklopiti kako bi ona došla, no istina je drugačija: ona se rado odaziva i rado se druži. Moja sreća živi u mojoj obitelji, u njihovoj bezuvjetnoj ljubavi i podršci, svađi i šali... Moja sreća živi u mojim prijateljicama i prijateljima, u našim izlascima, razgovorima, čekanjima dok jednom kasni, potpisivanju na predavanjima, dijeljenju komada pizze, poznavanju sitnih navika...
 
Moja sreća živi u ispunjavanju ambicija, živi i u trenutku dok idem na predavanje, a na ulici nema nikoga, mirišu jutranja peciva i čujem samo svoje korake i kamione dostave. Ponekad život poruši sve mostove prijateljstva između sreće i života, no treba znati da sreća uvijek lebdi negdje u blizini i sramežljivo čeka naš poziv. Svojom pristupačnošću nam se čini još daljom. No, treba se odvažiti i pozvati ju makar na kavu, tko zna, možda od poznanice postane prijateljicom za čitav život.
 

Ivana Glavan

Na ničijoj zemlji

 
 
Na šalteru neke državne institucije moram ispuniti nekakav formular, dok razmišljam kako birokracija polagano proždire živčani sustav mnogih ljudi i šume papira, dolazim do pitanja spola: M/Ž?
Zaokružujem Ž i gledam što sve stoji iza tog slova, što odjekuje u zvuku kemijske koja je zaokružila to slovo? Ne ću govoriti o diskriminaciji, ona činjenično postoji. Emacipirane jesmo, ali slobodne nismo.
Priroda nas je zarobila mjesečnim ciklusima, majčinskim nagonom, tjelesnom građom...
Zarobila nas je i društveno poimanje Žene, koje se upisalo u DNK: Žena kao važna, ali ne i glavna karika, Žena koja voli i žrtvuje se te u uspjehu muža i djece vidi vlastito ostvarenje...
https://www.yourtango.com/sites/default/files/styles/header_slider/public/image_blog/tattoosforwomen.jpeg?itok=mdITFXFg
Ja krivim ljubav koja suptilno nameće okove. Uvijek se u odnosu muškarca i žene netko žrtvuje i prilagođava, ali zašto uvijek osjećam taj imperativ na sebi? Krivim taj osjećaj, taj poriv da sigurnost tražim u muškarcu, da mu ugodim, da utopim vlastite ciljeve i želje u zajedništvu.
Mogu li jedno sačinjavati dvije zasebne jedinke, mogu li se one razvijati u svom punom sjaju, a da se međusobno ne izguraju s fotografije? Je li moguć simulatan razvoj, a da se put ne razdvoji?
Postoji li uistinu „Žena karijeristica koja ima obitelj“ ili je ona samo urbani mit?
Ja želim da postoji, rano je da se razočaram...
Razmišljajući samo srcem lako je odgovoriti, razmišljajući samo razumom lako je odgovoriti, razmišljajući i srcem i razumom teško je odgovoriti.
Okolnostima plaćamo danak, žrtvujemo ciljeve i prilagođavamo se.
Nitko ne voli ovisnog partnera, svatko voli osjećaj da je potreban nekome da bi taj funkcionirao – možda na toj ničijoj zemlji raste odgovor, ravnoteža, sklad, harmonija, savršen privid kojeg tražimo u svemu.
 
Razmišljam što bih zaokružila da mi je netko u majčinoj utrobi ponudio formular s istim M/Ž pitanjem?
Ono M se nameće kao linija manjeg otpora... ali Ž... Ž je moja majka, njoj dugujem najveći dio svoga postojanja, zbog moje majke i svih majki na svijetu zaokružila bih Ž.
Ž je i majka i odvjetnica i profesorica i čistačica i pilotkinja i prodavačica... Ona nije ničija žena, ona je dio obitelji, ali je svoja Žena.
Uopće ne razumijem zašto kažu „budi muško“, ajde budi faca pa „budi žensko“.
 

Ivana Glavan

Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu odluke o donošenju kurikula za nastavni predmet povijest za osnovne škole

 
 
Imam nekoliko primjedbi i pitanja za nastavni program povijesti:
1. Pregledavajući slijed povijesnih cjelina primijetila sam da između 5. i 6. razreda nedostaje cijelo razdoblje od propasti Rimskoga Carstva, Bizanta, do dolaska Hrvata, naseljavanja u obalne gradove, do pokrštavanja i formiranja države. 5. razred završava sa cjelinom 5.5 Rimski svijet uz napomenu da se vodi računa o prostoru današnje Hrvatske u antičko doba, da bi se u 6. razredu nastavilo sa cjelinom 6.1. Srednjovjekovni svjetovi. Znači preskočeno je razdoblje Bizanta, iz kojeg su ostali mnogi kulturni spomenici među kojima je Eufrazijeva bazilika u Poreču iz 6. stoljeća, jedna od najljepših sačuvanih spomenika kulture rane bizantske umjetnosti i ranokršćanska bazilika Sv. Marije Formoze u Puli, isto iz 6.stoljeća, od koje je ostalo sačuvana samo Kapelica Sv. Marije Formoze. Preskočen je dolazak Hrvata, njihova integracija u obalne Bizantske gradove, pokrštavanje i formiranje države. Izostalo je i priznanje hrvatske države od strane pape Ivana VIII. sa dva pisma knezu Branimiru. Pitanje je hoćete li taj dio povijesti uključiti u jednu cjelinu i pridodati na početak 6. razreda?
2. Imam još jednu primjedbu o cjelini 7.4. pri kraju 7. razreda, koja završava sa "nastankom Kraljevstva SHS." Taj naziv ne odgovara povijesnim činjenicama. Ženevskom deklaracijom potpisanom 9. studenog 1918. godine nastala je Država Slovenaca, Hrvata i Srba, da bi 1. prosinca 1918. godine delegacija Narodnog vijeća Države SHS otišla u Beograd moliti da se priključe Kraljevini Srbiji. Tada je regent Aleksandar Karađorđević proglasio Kraljevinu SHS. Prema tome taj naziv "Kraljevstvo SHS" treba zamijeniti sa Državom SHS i kasnije sa Kraljevinom SHS.
 
3. Povijesno gradivo 8. razreda je preobimno je ili nije dobro raspoređeno. Povijesnom cjelinom kojom počinje 8. razred 8.1. Izazovi međuraća, a završava sa 8.4. Hrvatska nakon 1945 gradivo je preobimno, tako da se veoma malo sati može posvetiti Domovinskom ratu. A kako svi znamo da je po Ustavu RH, Domovinski rat temelj na kojem je nastala samostalna Republika Hrvatska;
"na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost. – u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države."
Smatram da treba više pozornosti i više sati posvetiti Domovinskom ratu, na kraju 8. razreda. Znam da djeca idu u Vukovar tri dana, koje plaća Ministarstvo obrazovanja, i tamo se upoznaju sa tim djelom Domovinskog rata, ali nije se rat vodio samo u Vukovaru, već i u drugim dijelovima Hrvatske i na diplomatskom planu i o tome trebaju više naučiti.
 
Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole u Republici Hrvatskoj
 
Premalo prostora posvećeno je pisanju, odnosno Pravopisu i Gramatici, kao da učenicima pisanje neće trebati, jer će se pretežno služiti tipkovnicom. Pravopis nije samo pisanje rukom, pravopis se očituje i kod pisanja tipkovnicom, mada postoje programi koji ispravljaju pravopisne i gramatičke pogrješke. Međutim svjedoci smo svakodnevno polupismenim tekstovima po društvenim mrežama upravo iz nepoznavanja pravopisa i gramatike. Stoga mislim da djecu treba učiti ne samo pravilnom pisanju, nego i gramatici.
 
Podjela područja na,
• Hrvatski jezik i komunikacija
• Književnost i stvaralaštvo
• Kultura i mediji je nedovoljna, jer ima malo pravopisa i gramatike. Uključen je u nastavni program 2. 3.i 4. razreda, ali nedovoljno. Više bi odgovarala podjela po prijedlogu dr. Srećka Listeša i mojoj nadopuni na:
• Hrvatski jezik sa gramatikom
• Slušanje i govorenje
• Pisanje ili pravopis
• Lektira ili analiza književnih tekstova.
Sa prijedlogom obvezne i neobavezne lektire dr. Listeša potpuno sam suglasna i podupirem ga;
 
Prijedlog u ime Društva profesora hrvatskog jezika, dr. sc. Srećko Listeš
Prijedlog popisa obveznih djela za osnovnu školu od 5. do 8. razreda:
• Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davnine
• Pero Budak, Mećava
• Dobriša Cesarić, izbor iz poezije
• Vladan Desnica, Pravda
• Danijel Dragojević, Bajka o vratima
• Dubravko Horvatić, Junačina Mijat Tomić
• Slavko Kolar, Breza
• Milivoj Matošec, Strah u Ulici lipa
• Vjenceslav Novak, Iz velegradskog podzemlja
• Zoran Pongrašić, Djevojčica koja je preskočila nebesa
• Đuro Sudeta, Mor
• August Šenoa, Povjestice
• Dinko Šimunović, Duga, Alkar
• Dragutin Tadijanović, Dani Djetinjstva
 
Prijedlog za čitanje cjelovitih djela ili ulomaka

 

Hrvatski pisci: usmene narodne priče i pjesme,
• Ivana Brlić-Mažuranić,
• Milivoj Matošec,
• Ivan Kušan, Grigor Vitez,
• Zlatko Krilić, Tito Bilopavlović,
• Branka Primorac, Hrvoje Hitrec,
• Anto Gardaš, Andrija Kačić Miošić,
• Antun Mihanović, Ivan Mažuranić,
• August Šenoa, Petar Preradović,
• Antun Gustav Matoš, Marija Jurić Zagorka,
• Dinko Šimunović, Vladimir Nazor,
• Dobriša Cesarić, Miroslav Krleža,
• Dragutin Tadijanović, Nikola Milićević,
• Ivan Raos, Josip Pupačić, Ivan Slamnig,
• Luko Paljetak, Božidar Prosenjak,
• Dubravko Horvatić, Danijel Dragojević,
• Stjepan Tomaš, Dubravko Jelačić-Bužimski,
• Đuro Sudeta, Hrvoje Hitrec, Petar Gudelj,
• Pavao Pavličić, Šime Storić, Elvis Bošnjak,
• Jasminka Tihi Stepanić
• Strani pisci: Ezop, Tisuću i jedna noć,
• Walter Scott, Adam Mickiewicz,
• Hans Christian Andersen, Charles Dickens,
• Mark Twain, Robert Louis Stevenson,
• James Fenimore Cooper, Selma Lagerlof,
• Jack London, Oscar Wilde, Clive Staples Lewis,
• Roald Dahl, John Ronald Reuel Tolkien,
• Clive Staples Lewis, Jules Verne, Ferenc Molnar,
• Alaksandar Puškin, Ivan Cankar
 

Lili Benčik

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Nedjelja, 20/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1223 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević