Get Adobe Flash player

Umro Ratimir Pavičić – Zrik, veliki rukometaš Zagreba i Hrvatske

 
 
Čitamo: U Zagrebu je preminuo u subotu 6. 7. 2019. u 78-oj godini života RATIMIR PAVIČIĆ – ZRIK (14. 5. 1942 - 6. 7. 2019 ). Umro je jedan iz legendarne momčadi RK 'Zagreb' iz prve polovice  60-ih godina, vešestrukog prvaka države. Srednji ili desni vanjski, virtuoz, o čijoj se igri uvijek govorilo s oduševljenjem. Cijela je momčad igrala jednostavno i brzo, s lakoćom zabijala. Kako je često znao reći suigrač – rješavali smo se lopte prije nego nas je protivnik mogao prekinuti prekršajem.
https://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/07/10/111ruk.jpg
Najljepša rukometna priča počela je spajanjem RK 'GRAFIČAR' i RK 'ZAGREB'. Današnji 75-godišnji mladići dobro se sjećaju Malića, Vićana i Žagmeštra iz školskog dvorišta II. Gimnazije u Križanićevoj, a Kocijana iz VII., kasnijih reprezentativaca, a o, od njih deset godina starijem Tambiću, su se naslušali bajki (Sirko - dao je 16 golova od 17 u utakmici velikog rukometa!), a bio je uzor svom bratiću Vladi Vićanu.
 
Nakon spajanja i konsolidacije stvorena je legendarna momčad RK 'ZAGREB'. Momčad GRK ‘ZAGREB’ žarila je i palila prvom polovicom 1960-ih, bila prvak 1961./62., 1962./63. i 1964./65., pa je tako u odlučujućoj utakmici za prvaka 1961./62. pobijedila banjolučki Borac s 22:4 (u jednom momentu 18:2!). Zanimljiv je sitni naslov, ‘znak vremena', u jednim novinama (po sjećanju): „22:4 ZA IZVRSNE“, bez naznake tko je igrao! Šestero od njih u tom periodu su bili, uz Milkovića (Medveščak), reprezentativna sedmorka.
Zna li netko za veći ili slični poraz/pobjedu protiv direktnog konkurenta za prvaka, molim neka javi autoru ovog teksta.
https://www.inmemoriam.hr/img/osmrtnica/10388/1562582123-rip-ratimirpng.png
Ratimir Pavičić - Zrik
 
U čuvenoj utakmici odigranoj 1965. na stadionu na Šalati protiv dvostrukog Svjetskog prvaka Rumunjske 21:7, Vićan dao 8 golova (niti jedan iz sedmerca!), Tomašić obranio sedmerac glavom! Prijatelj i ja došli prvi na stadion na Šalati davno prije početka! To je valjda najteži poraz aktualnog Prvaka Svijeta u službenoj utakmici!?
 
Evo još poneka crtica te generacije. Prva postava reprezentacije bila kažnjena zbog svađe/tuče. U pripremnoj trening utakmici za susret sa SR Njemačkom kod rezultata 15:2 za (kažnjene) 'rezerve', trener prekida utakmicu. Par dana poslije 'Prva momčad', ovi koji su gubili 15:2, pobijedi Nijemce s deset razlike!
 
Sjedimo nakon tenisa u klubu kod Doma športova, prilazi nam bivši suigrač mog teniskog partnera i vidjevši da razgovaramo o rukometu, ničim potaknut, pokaže na njega i kaže: “On je bio najbolji “! U traženju  'najboljeg svih vremena' mlađahni novinari su se zaustavili u puno pre bliskoj prošlosti! Svjetsko Prvenstvo u Pragu 1964., strijelac 8 golova Rumunjima na tribinama, a Zlatko Žagmestar na klupi, deset minuta do kraja, 6 razlike za Istočnu Njemačku, trener uvodi Žagmeštra („kaj sad da napravim“?!!). Šest puta dobi loptu i šest puta pukne! Kraj utakmice, neodlučno! Dovoljno ‘bivšoj‘ za prolaz!
 
Sjedimo nakon tenisa, pridruži nam se rukometaš, igrao u Austriji s mojim teniskim partnerom i te sezone bio prvi strijelac lige. Slijedeće sezone, bez tog samozatajnog suigrača dao cijelu sezonu jedan gol. U prvenstvu 1964./65. velika borba za prvaka između ZAGREBA i gradskog rivala Medveščaka, ZAGREB ima bolju gol razliku. Nada Medveščaka je da gost ZAGREBA, Niški RADNIČKI, zateže vrijeme kako bi izgubio sa što manjom razlikom, a da Medveščak pobijedi u Splitu s velikom razlikom. U Zagrebu 24:15 za ZAGREB, pa pobjeda Medveščaka u Splitu od 40:3  „ipak nije bila dovoljna“! To je bilo zadnje prvenstvo koje je ZAGREB osvojio, slijedeće sezone počeo je rasap momčadi, amatera, koji su završavali škole (fakultete) i tražili posao!
 
U vrjednovanju hrvatskih momčadi, ta momčad ZAGREBA bi mogla biti najbolja hrvatska momčad uopće, barem poslije 'prevrata', jer je težko uspoređivati prijeratne momčadi, recimo GRAĐANSKI.U tu elitu sigurno spada i VJESNIK, trostruki prvak Europe  u ranim 70-im, u sastavu Surbek, Stipančić, Čordaš.
 
U kvartu oko Križanićeve škole: Krešić, Erdödyjeva, Solovljevljeva (Bornina), Domagojeva..., sve do Vrhovčeve (Draškovićeva od Hatzeove do Branimirove) bilo je tucet čuvenih športaša: Dragan Kovačić (Krešić) centar Lokomotive i reprezentacije, čuveni odbojkaš Mladen Kos (Erdödyjeva), Vladimir Vićan (Krešič) rukometaš ZAGREBA i reprezentacije, Nikola Kesler (Krešić) trener Lokomotive i mlade reprezentacije, stolnotenisaći Ratimir Roth (Šubićeva kod Radnjaka) jedini dvostuki juniorsk prvak države (Korpa jednom, Stipančić jednom, Šurbek niti jednom), stolnotenisači Milan Štencel, braća Vlado i Marijan Bišćan (prvak države 1961.), te Ratko Jazvić (Branimirova), kao četrnaestogodišnjak, Scandinavian Open Junior Champion 1956. (Alser 2:0!). U dvorani 'POŠTAR-a’ u Hrvojevoj igrali su pored gore spomenutih i Šurbek, Čordaš i Turina, a u dvorani GRAFIČAR-a, Breščenskoga, preko Zvonimirove, Vogrinc, Uzorinac, Hrbud, Kos i Župančić.
V
elika bi nepravda bila ne spomenuti Ribu, Berislava Ribića, virtuoza 'Dinama', stanovao 'kod igrališta u Šubićevoj' (zapravo u ulica Filipa Grabovca, odmah iza Zvonimirove!). Riba je  bio odličan športaš, bistar i ‘nestašan', zapravo nije mogao trpjeti nepravde i gluposti. Bili mladi 'Dinama' na turneji, pobijede 4:1, Riba dâ tri gola, slijedeću utakmicu ne igra! Ode Riba, prestane igrati! Koliko je Riba bio od znalaca cijenjen govori crtica o drugom dolazku Bukovyja u 'Dinamo': - ... a gdje je Riba?! Odite po Ribu!
Sjećam se dobro, stojimo pred 'Poštarom' (čuvena stolnoteniska dvorana u Tvrtkovoj, danas ('u Bandićevom Zagrebu') nepostojeća!), veli Riba: - priznajem (da su bolji) samo Jerkovića i Šekularca! Nedavno, pita legenda GRK 'ZAGREB' legendu 'DINAMA': ...je li Riba zbilja bio tako genijalan kako mi mislimo? JE, odgovori legenda 'DINAMA'!Kao što jednom reče Zvonimir Magdić, Amigo: Sretni su oni koji su gledali majstore; Peršku, Monsidera, Glazera, Hitreca, Paladu, Punčeca, ..., poslije Vukasa, pa onda ove gore spomenute mladiće!
 

Tomislav Nürnberger

Komentari   

0 #1 Nino Škrabe 2019-09-12 15:28
Sjajan tekst, nezaboravni dani, bravo! Bili su to veliki majstori, Bijeli lavovi... Najdraže su nam tada bile pobjede protiv Žutih medvjeda... Zrik je bio virtuoz, preteča Ivana Balića. Išao sam s njegovom suprugom Nadom u isti razred (IV. gimnazioja). Sjećam se dobro i spomenute veličanstvene pobjede nad Rumunjskom. Braco Vićan je bio div, velemajstor, uz Žagu najveći, često zapostavljan od tadašnjeg izbornika. Zagreb živi vječno!
Citat

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Je li prijevara globalni prosvjed za zaštitu klime?

Nedjelja, 22/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1067 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević