Get Adobe Flash player

IZJAVE TJEDNA

 
- U Srbiji politička situacija ne ovisi o tome hoće li Srbija odustati od protutužbe za genocid, za razliku od Hrvatske. Međutim, najbolji predsjednik za odnose sa Srbijom ( Ivo Josipović) i najbolja vlada u Hrvatskoj (premijera Zorana Milanovića) ne usuđuju se povući tužbu.
Tomislav Nikolić, predsjednik Srbije u intervjuu za Radio Televiziju Srbije
 
- Ja mislim da kad ozbiljni ljudi žele riješiti problem, da se taj problem može riješiti. Kad sam, u travnju 2013., razgovarao s predsjednikom Josipovićem, on je rekao da ima oko toga jedan kompromisni prijedlog. I mi smo spremni da i to pitanje otvorimo.
Aleksandar Vučić, aktualni vladar Srbije o rješavanju pitanja granice na Dunavu, Globus

- Bilo bi mi drago da je Katolička Crkva zastupljena na istoj razini kao i druge zajednice.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade u Saboru na obljetnici Međunarodnoga dana sjećanja na žrtve holokausta, Slobodna Dalmacija

- Po mom sudu država ne vrijedi nijednog života, ali to je manjinski stav. Ogroman broj ljudi, čak i familije poginulih će vam reći s ponosom da su pali za veliku stvar i da to ima smisla.
Žarko Puhovski, analitičar opće prakse, Blic, Beograd
 
- Mali broj liječnika narušio je ugled inače časne profesije.
Rajko Ostojić, neuspješni ministar zdravstva, Novinar
 
- Vidite ovo, u Banjoj Luci su Srbi većina pa je Banja Luka srpska. U Mostaru su Hrvati većina pa je Mostar hrvatski. U Tuzli su Muslimani većina, a Tuzla nije muslimanska nego građanska. U Armiji BiH su Muslimani 90 posto, a Armija nije muslimanska nego građanska. Tko je za to kriv i što treba učiniti da se to promijeni?
Armin Pohara, 1990. Jugoslaven, a kasnije postaje Muslimanm Bošnjak... i isključivi šovinist, Bosanski glasnik
 
- Prošla su odavno vremena staljinizma, komunizma i SSSR-a i ovo širenje netrpeljivosti prema ćirilici smatram glupim.
Silvije Tomašević, dopisnik iz Rima, Novi list
 
- Josip Perković je simbol tipične karijere veoma velikog broja pripadnika tajne službe u Hrvatskoj i kako su brzo promijenili stranu nakon raspada Jugoslavije. Kao visoki časnik Udbe Perković je bio zadužen za borbu protiv antikomunistički nastrojenih hrvatskih iseljenika... Za žrtve komunističkog režima prava je pljuska kad moraju čitati kako je od oko 850 suradnika Udbe u Hrvatskoj njih 750 nastavilo raditi u institucijama neovisne i demokratske Hrvatske.
Benjamin Pargan, novinar Deutsche Wellea
 
- Ubojstva jugoslavenske tajne službe spadaju u najtamnije trenutke Jugoslavije. Jer ona dovode u pitanje ustaljenu priču o relativno otvorenoj državi koja je slovila kao manje represivna nego ostale države u istočnoj Europi. Prema slovenskom istraživaču Romanu Leljaku svaki je petnaesti građanin Jugoslavije bio u službi Udbe, u Sloveniji  54 tisuće osoba, u Hrvatskoj 75 tisuća. Udba je bila postavila sebi za cilj  infiltrirati organizacije  jugoslavenskih građana u inozemstvu.
Adelheid Wölfl, komentator Der Standarda, Beč,
 
- Afera vezana za Perkovića posljednje  pola godine prilično je naškodila Hrvatskoj vladi. Neslavnu ulogu u tomu odigrao je premijer Milanović. Šef vlade je zapravo od samog početka morao znati da Bruxelles nikada ne će tolerirati da jedna članica jednostrano poništi prethodno ugovorom zajamčeno obećanje. Usprkos tomu Milanović je 'Lex Perković' mjesecima nepopustljivo i tvrdoglavo branio. Time nije samo okrenuo vrh EU-a protiv sebe. On je time istodobno potkrijepio sumnje da njegova Socijaldemokratska partija, kao nasljednica komunističke partije, nema nikakvog interesa rasvijetliti zločine iz doba Jugoslavije.
Komentar švicarskoga dnevnika Neue Züricher Zeitunga
 
- Josipović mi kroz medije, preko svog prijatelja Vojkovića, podmeće sudjelovanje u ljubavnom trokutu u koji je uključena i sutkinja Ivana Čalić, koja vodi sudski proces u slučaju Fimi medija.
Milijan Brkić, glavni tajnik HDZ-a, Slobodna Dalmacija
 
- Zašto, dakle, istarska stranka u županiji u kojoj Talijani ne broje niti jedan posto stanovništva inzistira na dvojezičnosti, koja je ondje prisutna na svakom koraku? Je li to znak tolerancije, zakašnjeli "Scusa, Sergio", isprika pokojnome kantautoru Endrigu, kojega su komunisti kao dijete istjerali iz jedne prekrasne kuće iznad Arene i tako pomogli zasnivanju "genovešku školu" talijanske kantautorske šansone? Iz Pule je na isti način otišla Laura Antonelli, a iz Splita Silva Košćina. Ne, forsiranje historijski izgubljenog talijanstva Istre samo je otpor tuđmanovskom hrvatskom integralizmu, što je zemlju pokrajina ratom amalgamirao u novu naciju. Forsiranje historijski izgubljenog talijanstva Istre samo je otpor tuđmanovskom hrvatskom integralizmu.
Denis Kuljiš, jugooficirski sin koji sada piše za glavne novine tzv. Republike srpske, Nezavisne novine, Banja Luka
 
- Tuđmanova glavna agenda bila je uspostava suverene države, a kao komunistički general žrtvovao je demokraciju i ljudska prava kako bi jačao svoj autoritet.
Tonino Picula, čelnik SDP-a, Jutarnji list
 
- Koliko je ta generacija zatrovana netrpeljivošću razotkrila je anketa GONG-a provedena među maturantima 2010. Gotovo 30 posto 18-godišnjaka izjasnilo se da NDH nije bila zločinačka tvorevina, dok 45 posto nije željelo odgovoriti na pitanje. Čak 40 posto je smatralo da bi etnički Hrvati trebali imati veća prava od pripadnika drugih naroda te da manjine ne trebaju imati pravo na vlastiti jezik. Polovica ispitanika podržala je tvrdnje kako je homoseksualnost bolest, a gotovo 75 posto zabranilo bi nastupe homoseksualaca u javnosti.
Mladen Pleše, komentator Jutarnjega lista
 
- Ova Vlada u dvije godine napravila je puno više nego prethodne dvije u osam godina.
Milanka Opačić, ministrica nečega u nekoj hrvatskoj vladi nekog Z. Milanovića, Večernji list
 
- Sudovi se ne bi trebali baviti politikom, ali nemamo načina da to zabranimo.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade na Aktualnom satu, HRT
 
- Nema dvojbe da je budućnost javnog zdravstva jako dobra. Ukinuli smo privatni monopol. Nitko nije protiv privatnika u zdravstvenom sustavu, ali smo oštri privatnici privatnog monopola. Javno zdravstvo se očituje i u prevenciji i edukaciji. Javno zdravstvo ostaje u hrvatskim rukama.
Rajko Ostojić, ministar zdravstva u Saboru na Aktualnom satu
 
- Hrvatska, zemlja često preopterećena teorijama zavjere i konstruiranjem bjelosvjetskih zavjera.
Damir Petranović, www.balkans.aljazeera.net
 
- Blagost hrvatskih vlasti bila je politički motivirana. Prije kraja komunističkog režima Perković se bavio svojim poslom u hrvatskom odjelu tajne službe Udbe, specijalizirane za ubijanje protukomunistički nastrojenih iseljenih Hrvata. Nakon toga sudjelovao je u izgradnji novih hrvatskih tajnih službi u kojima su novo radno mjesto našli brojni bivši Udbini agenti. Njegov sin Saša Perković u uredu je hrvatskog predsjednika savjetnik za sigurnost s najdužim stažem, radio je već za bivšeg komunista Stjepana Mesića, a sada radi za njegovog nasljednika Ivu Josipovića. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i istaknuti odvjetnik Anto Nobilo, koji brani Perkovića, znaju se još iz osamdesetih godina. Elita u toj malenoj zemlji posvuda ima korijene u tradiciji komunističke Jugoslavije.
K.P.S., Frankfurter Allgemaine Zeitung
 
- Novim Zakonom o radu je omogućeno lakše otvaranje novih radnih mjesta, lakše i brže restrukturiranje tvrtki i smanjivanje broja nezaposlenih u Hrvatskoj.
Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskoga sustava, www.vlada.hr
 
- Izgled spomen-obilježja bilo je moguće vidjeti na dvotjednoj izložbi u Hrvatskom državnom arhivu, što je i medijski popraćeno. Postavljeno je i pitanje zašto su posmrtni ostaci iz Tupala prebačeni u mrtvačnicu. Pa nismo ih valjda trebali ostaviti, pokopati tamo gdje smo ih pronašli, na toj livadi, usred polja, u rupi!?
Ivan Grujić, predsjednik Komisije za zatočene i nestale i čovjek koji je zajedno s Fredom Predrom Matićem u prosincu 2013.  u Tupalama kod Otočca iskopao žrtve partizanskog terora nad ličkim Hrvatima i njihove kosti odnio u „zajedničku grobnicu“, Slobodna Dalmacija
 
- Aktualna vlada nije nepopularna zbog nečinjenja, već zbog činjenja nekih stvari koje ljudi smatraju da ih pogađaju i proizvode otežanu situaciju kod efikasnosti organiziranja, dodatnih opterećenja, uvođenja reda, izvlačenja neugodnih stvari ispod tepiha.
Vesna Pusić, šefica doplomacije i predsjednica HNS-a u emisiji HRT Nedjeljom u 2, www.tportal.hr
 
- Moj odnos s Ivom Josipovićem je uvijek isti. Iskren i prijateljski. Kao predsjednik Republike podržao je nastajanje Nacionalnog foruma kao udruge. Sada kad postajemo nova politička stranka, njegov odnos prema nama bit će kao i prema svim ostalim strankama. A sve ostalo o čemu me pitate je u sferi spekulacija.
Nikica Gabrić, posljednji predsjednik „Socijalističke omladine Hrvatske“, oftalmolog i čovjek koji je za Ivu Josipovića osnovao političku stranku, Novi list
 

TVRDNJE

 
- Prestečajne nagodbe veća su pljačka od privatizacije.
Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkoga suda, Večernji list
 
- U Bruxellesu i nisu previše zaokupljeni problemima Srba u Hrvatskoj, pogotovo ne njihovim rješavanjem. Ili još preciznije, prema informacijama koje oni imaju, srpsko pitanje u Hrvatskoj odavno je riješeno i skinuto s dnevnog reda, barem što se tiče visoke politike. Ono je sada u nadležnosti komunalnih službi i lokalnih političara, koji samo broje mrtve po pustim srpskim selima, čiji stanovnici još priželjkuju samo dostojan ukop.
Marko Roknić, novinar beogradskih Vesti
 
- Postojeći talijanski zakoni uopće ne priznaju status izvanbračne zajednice. Dakle, dvoje ljudi, bez obzira na njihov spol, može 40 godina zajedno živjeti pod istim krovom, ali im zakon na osnovi tog njihovog suživota ne daje baš nikakva prava. Čak ni pravo na nasljedstvo.
Silvije Tomašević, dopisnik iz Rima, Novi list
 
- Srbija je jedina koja je počela pregovore, a da nisu određene granice.
Žarko Puhovski, filozof, Blic, Beograd
 
- U Hrvatskoj postoji nedostatak volje za iskreno i objektivno suočavanje s komunističkom prošlošću. Pored volje nedostaje i snage, a važnu ulogu ima i bolan nedostatak moralnog integriteta političkog vrha.
Benjamin Pargan, novinar Deutsche Wellea
 
- SDP je nasljednik Saveza komunista Hrvatske (SKH) koji nije samo pljačkao i uništavao hrvatski narod u 45 godina bivšeg sustava, nego je i ubijao ljude. Partija je bila zločinačka organizacija! Mnogi koji su vodili SKH, a neki od njih poslije i SDP, mogli bi puno toga znati o tim zločinima. Odluke o ubojstvima naših emigranata donosili su centralni komiteti SKH i Savez komunista Jugoslavije, stoga se i boje što bi Perković mogao otkriti u Njemačkoj. Izručenje im je problem i zato što su tijekom 90-ih upravo strukture SKH izvlačile kapital iz Hrvatske.
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, Slobodna Dalmacija
 
- Najzanimljiviji je tu rejting predsjednika države Ive Josipovića, koji po anketama ima popularnost kao Mao Zedong, a znamo iz kojeg je biračkog korpusa došao. Ne opterećujemo se više tim anketama, jer znamo da nisu vjerodostojne po strukturi ispitanika i teritorijalnoj zastupljenosti.
Milijan Brkić, glavni tajnik HDZ-a, Večernji list
 
- Jovićev prikaz Gibbsove knjige, koji je izazvao gnjev u BiH, nije novost. O njegovoj tezi da je za raspad Jugoslavije kriv nasilni nacionalizam, o blaćenju Domovinskog rata, o tvrdnji da je u Hrvatskoj bio građanski rat, o tome da Hrvatska u EU ne smije ući prije Srbije, BiH i Crne Gore, najozbiljnije su pisali i ljevičarski novinari i mediji u Hrvatskoj... Kako objasniti činjenicu da je takva osoba Josipovićev glavni analitičar? Mogao bi to učiniti sam predsjednik. Uskoro su predsjednički izbori, a Josipović će se, najavio je, opet kandidirati. Bilo bi pošteno da pred glasače iznese stavove Dejana Jovića kao svoj politički program, da ne bude licemjeran, da na sinjskoj Alki ne bude hrvatski domoljub i nacionalist, a u Beogradu i Sarajevu dodvorica tamošnjih vlasti, da u prigodama ne prima hrvatske ratnike i ne slavi ratne obljetnice dok njegov savjetnik o Domovinskom ratu govori kao velikosrpski agresorski propagandisti.
Milan Ivkošić, kolumnist Večernjega lista
 
- Karamarku, za razliku od Tuđmana i Sanadera koji su se kao snažne ličnosti znali nametnuti stranci, partnerima i cijelom društvu, to ne polazi za rukom: uvjerljivo je najnepopularniji političar u zemlji, što je doista neobično za šefa oporbe u zemlji u kojoj je kriza, a Vlada krajnje nepopularna. Stoga Karamarko više nije samo problem HDZ-a, nego i Hrvatske te desnog biračkog tijela i onih grupacija koje bi željele promjene, kojima ne odgovara Kukuriku koalicija. Desnica vapi za liderom koji bi je okupio i vodio, koji bi bio njezin frontmen i koji bi na europski, moderan i demokratski način artikulirao njezine interese. Karamarko, sasvim sigurno, nije lider tog formata. Od njega nitko, osim općih fraza, nije čuo nikakvu suvislu koncepciju izlaska iz krize, što bi mijenjao i što bi novog donio. Stoga Karamarku svatko tko osvane na desnoj strani predstavlja problem: od Ruže Tomašić i Željke Markić do Ante Gotovine i Kolinde Grabar Kitarović. Zna se, naime, da bi svi oni bolje predvodili desnicu od Karamarka. Kako Karamarko ne zna kapitalizirati to što Hrvatska više naginje desnici nego ljevici, HDZ, Crkva, dio biznisa, branitelja, morat će potražiti nekog drugog koji će znati artikulirati njihove interese.
Tonino Picula, čelnik SDP-a, Jutarnji list
 
- Nekadašnji član najužeg Tuđmanova tima u vladi i stranci tvrdi da se Karamarko uspio nametnuti stranci u trenutku kadrovske suše nakon što je HDZ potrošio većinu svojih jakih ljudi.
Mladen Pleše, komentator i više od toga EPH (Jutarnji list)
 
- Razočaran sam činjenicom da se moji filmovi ne uvažavaju dok HRT snima film o Gotovini, a zna se kako o njemu misle. To je licemjerno. Arhiv HRT-a je krcat inkriminirajućim snimkama na kojima se vidi kako se o Gotovini, kad mu je bilo najteže, izvještavalo. O Saši Kosanoviću se sve zna, a on je ostao u sustavu HRT-a i snima film o logorašima!
Petar Malbaša, fotoreporter tijekom Domovinskoga rata, www.dnevno.hr
 
- Pola mandata Vlade je prošlo, a hrvatsko društvo karakteriziraju apatija i beznađe. Nezaposlenost raste, tvornice propadaju, selo je pred uništenjem, dugovi u bolnicama rastu, traži se smjena ministra obrazovanja.
Branko Hrg, predsjednik HSS-a u Saboru
 
- „Lex Perković“, donesen u hitnom postupku, protuslovan je obvezama prema EU-u na koje se Zagreb obvezao.
K.P.S., Frankfurter Allgemaine Zeitung
 
-Slučaj Perković samo je posljednji u nizu... Prijeti se preko novina i meni i mojoj obitelji, no ne želim tužiti nikoga: to bi za mene bio prljav novac i u tome nema nikakve satisfakcije.
Ivan Turudić, predsjednik Županijskoga suda u Zagrebu u emisiji Nedjeljom u 2 o prijetnjama od strane vladajućih
 
- Ta izjava predsjednika Vlade izravno je protivna Ustavu. To je također jedna vrsta ugrožavanja ustavnoga poretka. O tome hoće li će se održati referendum i je li njegovo održavanje u skladu s Ustavom može odlučiti samo Ustavni sud, a ne premijer.
Vladimir Šeks, saborski zastupnik HDZ-a o izjavi Zorana Milanovića „da se taj referendum dok je on živ ne će provesti“,Hrvatski tjednik
 

GOVOR MRŽNJE


- Do travnja 1941. u Europi nije bilo koncentracijskih logora ni masovnih egzekucija po osnovi vjere i podrijetla. To se u tom travnju mijenja osnivanjem Nezavisne Države Hrvatske koja je u nekoliko tjedana krenula s masovnim ubojstvima ljudi druge vjere i nacije. Prvo Srba, a odmah nakon toga i Židova. To se dogodilo nekoliko mjeseci prije napada na Sovjetski Savez. Tek nakon tog trenutka, krajem lipnja 1941. u istočnoj Europi počinju masovna ubojstva, prije svega Židova.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade u Saboru na obljetnici Međunarodnoga dana sjećanja na žrtve holokausta, Slobodna Dalmacija
 
- Zašto se zove Hrvatska izvještajna novinska agencija a na engleskom Croatia New Agency? Gdje je izgubljena u prijevodu „izvještajna“? Gospoša saborska zastupnica zna da je kod osnivanja predložena kratica HIS – Hrvatska izvještajna služba, koja je u vrijeme tzv. NDH obavljala one poslove kojima se kasnije bavila UDBA.Japa nisu dali, pa je pronađen modus da „izvještajna ipak ostane.
Mladen Mali, bivši jugoslavenski novinar protiv Hine, Novinar
 
- Tuđman nije razumio demokraciju, Sanader je njome manipulirao, a Karamarko ne zna što bi s demokracijom.
Tonino Picula, čelnik SDP-a, Jutarnji list
 
- Iza talijanaške dvojnosti stoji negativno određenje prema hrvatskoj matici gdje vladaju teški nacionalizam i ekonomska zaostalost.
Denis Kuljiš, jugooficirski sin koji sada piše za glavne novine tzv. Republike srpske, Nezavisne novine, Banja Luka
 
- Intelektualna dostignuća naše emigracije zapanjujuće su skromna.
Ante Tomić, pitomac JNA i kolumnist Jutarnjega lista
 
- Josip Bozanić je za zagrebačkog nadbiskupa 1997. izabran zbog svog europeizma, jer je na vlasti, prema europskim i vatikanskim procjenama, bila autoritativna i nacionalistička garnitura predsjednika Tuđmana.
Silvije Tomašević, dopisnik iz Rima, Novi list
 
- Hrvatsku je posljednjih mjeseci zapljusnuo snažan val radikalnog konzervativizma: vladajuća koalicija našla se na žestokom udaru ekstremne desnice, a neoustaški ispadi i šovinistički incidenti opet su postali dio svakodnevice.
Mladen Pleše, komentator Jutarnjega lista
 
- Besplodno je i kontraproduktivno današnjem HDZ-u stalno na nos vaditi svinjarije iz Tuđmanove ere.
Jurica Pavičić, kolumnist Jutarnjega lista
 
- Smatra se da je Đureković, bivši komercijalni direktor INA-e, hrvatske naftne kompanije, ubijen zbog navodne uključenosti u financiranju simpatizera nacionalističkog ustaškog pokreta.
The Turkish Weekly, komentar
 
- Što Crkva kani profitirati od ustaško-endehazijske krvave baštine? I to u civiliziranom svijetu koji je u Drugom svjetskom ratu bio na suprotnoj strani, nije kolaborirao s ubojicama sunarodnjaka i koji desetljećima slavi Dan pobjede protiv nacifašizma.
Marijan Vogrinec, bivši i već ostarjeli jugoslavenski novinar, Križ života; http://tacno.net/novosti/crkva-u-hrvata-i-bog-pod-ustaskom-kapom/

 

JUGONOSTALGIJA

 
- Hrvatska strana se sada dosjetila Srbiji postavljati uvjet da otkriju masovne grobnice u Srbiji u kojima su pokopani Hrvati, kao da mi ne bismo mogli njima postaviti 15 uvjeta - da oni otkriju masovne grobnice Srba, da vrate imovinu, mirovine, da jamče apsolutnu sigurnost i da nitko ne smije biti napadnut ako se vrati... A mi smo rekli - hajde da to uradimo jedni s drugima otvoreno. Rekao sam predsjedniku Hrvatske da u Srbiji, kad se ljudi posvađaju oko međe i odu na sud, ne razgovaraju.
Tomislav Nikolić, predsjednik Srbije u intervjuu za Radio Televiziju Srbije
 
- Hrvatska će sada biti u situaciji da odobrava svaki daljnji korak Srbije prema EU-u i bez njezinog zelenog svjetla Srbija ne će moći otvoriti ni zatvoriti niti jedno pregovaračko poglavlje. No Hrvatska ne smije popustiti iskušenjima niti koristiti pregovore Srbije i EU-a za rješavanje bilateralnih pitanja, jer bi od toga mogla imati više štete nego koristi.
Denis Romac, novinar Novoga lista o ulasku Srbije u EU
 
- Dok su u nekim drugim zemljama, npr. u Čileu, Južnoj Africi, vjerski poglavari i njihove institucije bili nositelji istine i pomirenja, u nas su oni najveći kočničari. U nas religijske institucije i njihovi poglavari niječu vjeru u svojoj biti. Umjesto da je vjera izvor utjehe i solidarnosti, slobode i ljudskosti, ona se pretvara u trijumfalističku religiju jedinoga pravoga puta, u sredstvo straha i neduha, podjarmljivanja i isključivosti.
Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, www.prometej.ba
 
- Ćirilica tom napaćenom gradu donosi kulturno bogatstvo.
Silvije Tomašević, dopisnik iz Rima o Vukovaru, Novi list
 
- Dojam je dijela javnosti da Katolička Crkva zloupotrebljava beneficije koje proizlaze iz konkordata?
Srđan Brajčić, novinar Novoga lista
 
- Vesna Pusić je na vrlo šarmantan način pozdravila srpsko otvaranje pregovora s EU-om, ukazala je, doduše, i na ono što nas čeka i što jesu stvarni problemi - no mi smo to doživjeli kao poruku Hrvatske da ne samo da neće ometati Srbiju na njezinu europskom putu nego da će nam biti od velike pomoći i podrške. I gospodina Mimicu sam vidio u Bruxellesu, i on je došao na naš prijam. Sve to govori da se tu može nešto napraviti. Ako ne možemo promijeniti emocije, u roku od godinu ili dvije dana, hajde da to onda ostavimo po strani, hajde da racionalno rješavamo stvari.
Aleksandar Vučić, aktualni vladar Srbije, Globus
 
- Bio sam protiv tih tužbi, jer sam uvjeren da nijedna nema šansu, ali danas smatram da je bolje da ostanu što duže kako bi podsjećale ljude na zločine. To je jedino oruđe koje imamo da javnost bude prinuđena podsjetiti se svih svinjarija koje su na obje strane u ratu činjene. Mislim da će se već nekako nagoditi jer političkim vodstvima ne odgovara ovo podsjećanje.
Žarko Puhovski, politolog, Blic, Beograd
 
- Inicijativa REKOM posebno važna za budućnost... Ona je nešto što uopće nema alternativu.
Dino Mustafić, bošnjački redatelj, Radio Slobodna Europa

- Protiv takve NDH ustale su desetine i stotine tisuća Hrvata. Zbog toga je i danas u kriznim vremenima jako bitno da imamo i građanski odgoj i svijest djece o različitosti, pravu da budeš drugačiji, pravu da drugačije razmišljaš dok god se u tu zajednicu prema općim načelima uklapaš.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade u Saboru na obljetnici Međunarodnoga dana sjećanja na žrtve holokausta, Slobodna Dalmacija

- Iz NAT-a su se izdvojili oni koji se nisu slagalis tadašnjom državnom politikom. Agencije su stvarali novinarski profesionalci koji su imali tržište i dovoljno zainteresiranih korisnika jer je formiranje privatnih medija bilo liberalizirano. To je prva i bitna razlika od utemeljenja hrvatske državne agencije koja je osnovana političkom odlukom i napravljena kao klon socijalističkih novinskih agencija iz vremena poslije 1945., kao što su ATA, Agerpres, ČTK, BTA i niz drugih. Sjećate li se ozbiljnog spikera HTV-a koji u TV Dnevniku čita komentar? Bio je to komentar Hine. Srećom, kratko je trajalo.
Mladen Mali, bivši jugoslavenski novinar prekrstio je TANJUG (Telegrafska agancija nove Jugoslavije) u NAT (tzv. novinska agencija tanjug!), Novinar
 
- Kasne osamdesete i svojevrsno bezvlašće u kojemu se gasio jugoslavenski socijalizam je najbolja faza hrvatske žurnalistike.
Branimir Zekić, novinar Novoga lista i član Uređivačkog odbora Novinara, glasila Hrvatskoga novinarskog društva
 
- Dok je na vlasti bio Josip Broz, novinarstvo je bila strogo kontrolirana profesija, a u Tuđmanovo doba novinari su prisluškivani, a neovisne novine bile su pod pritiskom države.
Goran Borković, novinar Novinara
 
- Danas u raznim strankama, pa i HDZ-u, ima velik broj poštenih ljudi koji su bili članovi Saveza komunista, a koji su i tada radili dobro, a i sada žele raditi dobro kroz različite stranke.
Ivo Josipović, predsjednik RH, Slobodna Dalmacija
 
- Prestanimo se vraćati u prošlost, ponudimo građanima programe za budućnost, pa neka oni odluče čiji je program vjerodostojniji. Građanima treba vratiti vjeru u politiku, povjerenje u političare, optimizam za budućnost i nadu u bolji život.
Željko Jovanović, ministar športa u Vladi Z. Milanovića, Slobodna Dalmacija
 
- Bivša je država nestala nakon ujedinjenja Njemačke po pravu naroda na samoodređenje. Time je narušeno načelo status quo u Europi, a to znači – i dovedena u pitanje i sigurnost. Ako je mogla nestati jedna socijalistička država (Istočna Njemačka), onda može i druga (Jugoslavija).
Dejan Jović, velikosrpski savjetnik Ive Josipovića i britanski špijun na Pantovčaku, Večernji list
 
- Neukusno i politički neproduktivno je današnji SDP optuživati za ljude bačene u jamu ‘45. ili za Udbina umorstva iz osamdesetih.
Jurica Pavičić, kolumnist Jutarnjega lista
 
- Referendum o braku, pozivi na progone i obračune s liberalima, komunjarama, manjinama, drugačijima, razbijanje dvojezičnih ploča, križarski rat crkvenog vrha protiv demokratski izabrane vlasti te javno iskazivanje simpatija za ustaški režim dijelom su posljedica dugotrajne ekonomske krize. Ali i izlaska na javnu scenu “Tuđmanovih beba”, generacije koja se školovala u sustavu koji je dijelom revidirao i falsificirao prošlost, koji nije dovoljno osuđivao mržnju i nesnošljivost i koji nije razotkrio pravu prirodu i karakter nacizma, fašizma i ustaške države.
Mladen Pleše, komentator Jutarnjega lista
 
- Objavljivali su i oni, doduše, nekakve knjige i revije, kuckali na pisaćim strojevima bojažljivo osluškujući hodnike na stubištu, no uzmete li u ruke njihove strastvene vizije blagostanja i pravednosti koja će nastupiti kad se komunizam jednom neizbježno sruši, uhvati vas malodušnost kako je to loše napisano i neprosvijećeno. Ljudi koje mi danas doživljavamo lučonošama slobode, demokracije, građanskog društva, ljudskih prava, nezavisnosti sudstva, autonomije sveučilišta i svih drugih sjajnih stečevina Zapada, bili su neotesani nacionalisti koji u pravilu nisu naučili baš ništa od društava u kojima su živjeli.
Ante Tomić, pitomac JNA i kolumnist Jutarnjega lista o hrvatskoj emigraciji u vrijeme jugoslavenske diktature
 
- Istra je bila jugoslavenska pokrajina, Titov ratni plijen. U povijesti rimska, bizantska, njemačka i austrijska pokrajina. Na kraju, trebalo je prema intencijama 3. zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom postati hrvatska autonomna pokrajina poput Vojvodine u Srbiji. Kad su Talijani odatle protjerani, naseljeni su jugoslavenski oficiri i policajci, Hrvati, Romi i Bosanci. Oni su poslije 1991. masovno odabrali lokalni umjesto nacionalnog identiteta i postali - Istrijani. Za ostvarenje toga projekta bio je potreban alibi talijanskog ambigviteta, a domaći ljudi ondje u govoru zbilja lako prelaze na talijanski.
Denis Kuljiš, jugooficirski sin koji sada piše za glavne novine tzv. Republike srpske, Nezavisne novine, Banja Luka
 
- Zašto se utjecajni katolički velikodostojnici nisu kadri otrgnuti duhu Stepinčevog “…ništa si ne predbacujem, savjest mi je čista…“? Može li danas, zbog budućnosti i mirnog sna svih građana, a ne inata ustašama i Pavelićem, biti čista savjest Crkvi kad “crnci“ u “vukovarskim kolonama“ nasrću na najviše državne institucije, kad se nekažnjeno progoni nacionalne manjine (Vukovar: “Srbine, seli se iz Hrvatske!“) anatemiziranjem ćirilice, kad deseci tisuća krvožernih na nogometnim stadionima urlaju “ubi’, ubi’, ubi’ Srbina“ ili nekakav nezreli australski Hrvat Joe Šimunić do promuklosti podilazi psihičkim bolesnicima?
Marijan Vogrinec, bivši i već ostarjeli jugoslavenski novinar, Križ života; http://tacno.net/novosti/crkva-u-hrvata-i-bog-pod-ustaskom-kapom/
 

BOLJŠEVIZAM


- Karamarko bi se, ukratko, morao Splitu ispričati zbog onog što su tuđmanistička ideologija i Tuđmanova politika ovom gradu napravili u devedesetima.
Jurica Pavičić, kolumnist Jutarnjega lista
 
- Bez obzira na to što kažu organizatori, referendum nije najdemokratičnija metoda izjašnjavanja kako se objašnjava, već samo pokazuju određeno raspoloženje dijela građana... Referendum je potvrdio vlast Adolfa Hitlera, što dokazuje da referendum nije najbolja metoda iskazivanja demokracije.
Silvije Tomašević, dopisnik iz Rima, Novi list
 
- Ti zastrašujući podaci potvrđuju da obrazovni sustav, u kojemu više od 80 posto školaraca pohađa vjeronauk, nije mlade generacije dovoljno odgajao u duhu tolerancije i uvažavanja drugih i drugačijih.
Mladen Pleše, komentator Jutarnjega lista
 

CINIZAM

 
- I ne samo to. Svaki put kada se dođe do neke informacije o navodnoj lokaciji na kojoj mogu biti posmrtni ostaci hrvatskih državljana, istog trenutka se odlazi na to mjesto i vrši iskopavanje.
Vladimir Cucić, predsjednik Ureda za izbjeglice Srbije, Vesti, Beograd
 
- Bogović je ignorirao žrtve – partizanskih ubojica! Zar samo zato, jer su 15 kostura iskopali, spomenik im podigli i došli odati počast – “partizani“? Bijedno i nepristojno od biskupa!
Marijan Vogrinec, bivši i već ostarjeli jugoslavenski novinar, Križ života; http://tacno.net/novosti/crkva-u-hrvata-i-bog-pod-ustaskom-kapom/

 

GLUPOST

 
- Ne znam za to, ja sam predsjednik hrvatske vlade, vodim računa o hrvatskim građanima bez obzira na njihovu nacionalnost. Neke stvari radim iz uvjerenja, a ne iz političke koristi i zbog toga trpimo političku štetu. Imamo u Hrvatskoj ljude koji su, ne ću reći neprincipijelni, nego se zaista tužno ponašaju, a Boga mi, ni iz Beograda nemamo baš podršku, što je znak da smo u pravu.
Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske vlade, www.tportal.hr

 

LAŽ

 
- U građanskom ratu od 1991. do 1995. godine je poginulo više od 7000 Srba, a etnički očišćeni gotovo svi prostori u Hrvatskoj na kojima je živjelo srpsko stanovništvo. Srbi su stradali i za vrijeme Drugoga svjetskog rata u kojem je poginulo više od milijun Srba, a posljednji rat bio je samo nastavak takve politike koju je provodio HDZ i njegov predsjednik Franjo Tuđman, što najbolje potvrđuje posljednji popis stanovništva u Hrvatskoj iz 2011. godine, prema kojem se broj Srba s oko 800.000 sveo na samo 186.000 ili 4,4 posto.
Milojko Budimir, predsjednik Saveza izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske, Vesti, Beograd
 
- Srbija je dostavila sve podatke o nestalima i u arhivama nema ništa novog što bi mogla dodati.
Savo Štrbac, bivši ministar „informisanja“ u tzv. krajini, a sada vodi centar pod imenom „Veritas“!, Danas, Beograd
 

PILA NAOPAKO

 
- Bez mašinerije te stranke ne bi bio izglasan diskriminirajući zakon o braku, ne bi se mogla organizirati blokada državnog vrha u Vukovaru, a kampanja za zabranu ćirilice bila bi u punom zamahu da Karamarko, pod pritiskom iz EU, nije morao odustati od zahtjeva za referendumom.
Mladen Pleše, komentator i više od toga EPH (Jutarnji list)
 
- Devedestih se provodila lustracija pravosuđa pa je put do samostalnog pravosuđa bio dug.
Ingrid Antičević Marinović, saborska zastupnica SDP-a,HRT

IZJAVE TJEDNA

 
- Novi Zakon o radu olakšava otvaranje novih radnih mjesta i prilagodbu tržištu rada, a nisu dirana prava radnika
Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskoga sustava, www.vlada.hr
 
- Pravosuđe je neovisno.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade na Aktualnom satu u Saboru
 
- Moram odraditi posao predstečajne nagodbe i molim Vas da ostanem član NO Borova dok se taj posao ne završi, jer su u pitanju radnici.
Željko Sabo, gradonačelnik Vukovara plačući je zamolio članove Povjerenstva za sukob interesa, HRT
 
- Sudske presude koje su suprotne pravnom poretku Republike Slovenije su bespredmetne i neizvršive. Tvrdim da je ova presuda hrvatskog suda u suprotnosti s pravnim poretkom Republike Slovenije.
Karl Erjavec, slovenski ministar vanjskih poslova, Radio SlobodnaEuropa
 
- Politika Europske unije ne gleda blagonaklono na prijetnju mogućeg smanjenja prava nacionalnih i drugih manjina u Hrvatskoj. Sve to je rezultiralo žestokim i emocionalnim raspravama i komentarima mnogih zastupnika. Hrvatska ima mnoge manjine čije su domovine također članice EU-a.
Biljana Borzan, zastupnica SDP-a u EU-u, Southeast European Times, Bugarska
 
- Mislim da ne postoji nikakav pritisak izvršne vlasti na pravosuđe. U konkretnom slučaju u kojem je za dvije osobe dobiven europski uhidbeni nalog (Josip Perković i Zdravko Mustač), dva su suda donijela različite presude. Ako se negdje može reći da je pravosuđe autonomno odlučilo, onda se to može na ovom primjeru.
Vesna Pusić, šefica diplomacije, Politika, Beograd
 
- Hrvatska ima pravo graditi most na svom teritoriju, ali poštujući prava BiH, u prvom redu Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora, kao i, naravno, razgraničenja dviju država na moru.
Izet Bajrambašić, pomoćnik ministra za promet i veze BiH, Dnevni list, Mostar
 
- Ne. Unatoč teškoj prošlosti s Hrvatskom imamo normalne odnose. Na nedavnu svađu zbog ćiriličnih ploča u Vukovaru nismo reagirali. Ne zato što smo možda slabi, nego zato što mislimo da se za to treba pobrinuti Zagreb. Mi ne lijevamo ulje na vatru. Ne vidim da bi između Hrvatske i Srbije za pet ili šest godina još moglo biti problema koji ne bi bili rješivi. Sljedećih ćemo godina pridonijeti razumnom dijalogu i riješiti postojeća pitanja u interesu obiju strana. To ne će biti lako, ali uspjet ćemo.
Aleksandar Vučić, na pitanje novinara Frankfurter Allgemaine Zeitunga Michaela Martensa hoće li Hrvatska Srbiji „podmetati klipove“
 
- Mi smo zadovoljni zbog otvaranja pregovora i drago nam je da se Srbija odlučila za taj put.
Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova slavi početak pregovora Srbije, Hina
 
- U slučaju ekshumacije u Tupalama na naš račun iznesene su u javnosti neistine da su prilikom ekshumacije korišteni teški građevinski strojevi radom kojih su oštećeni posmrtni ostaci, da su uništeni dokazi zločina, da nije dopušten pristup medijima, da je skrivan izgled spomen-obilježja i slične neutemeljene tvrdnje. Čak se tvrdilo da otkrivanju spomen-obilježja nije nazočila rodbina stradalih, a činjenica je da je na komemoraciji bilo najmanje 20 do 30 članova obitelji za 15 žrtava koliko je tamo pronađeno.
Ivan Grujić, predsjednik Komisije za zatočene i nestale i čovjek koji je zajedno s Fredom Predrom Matićem u prosincu 2013.  u Tupalama kod Otočca iskopao žrtve partizanskog terora nad ličkim Hrvatima i njihove kosti odnio u „zajedničku grobnicu“, Slobodna Dalmacija
 
- Dobro večer. Ostanite uz dnevnik.
Stipe Alfier, voditelj Dnevnika HTV-a na početku
 
- Obavljanjem dužnosti predsjednika Nadzornog odbora Tesla štedne banke Milorad Pupovac je obavljao i još uvijek obavlja dužnost koja je nespojiva s obavljanjem dužnosti zastupnika u Saboru, čime je prekršio Zakon o sprječavanju sukoba interesa, tj. nalazi se u sukobu interesa.
Prof. dr. Svetozar Livada u prijavi M. Pupovca Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, Večernji list
 
- U tijeku je besramni pokušaj da se na silu i uz podršku češkog birokrata Štefana Fülea, a pod plaštem rješavanja pitanja presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić i Finci', u Bosni i Hercegovini instalira nekakav hrvatski teritorij. Svi znamo da to ne može proći jer bošnjački političari ne prihvaćaju daljnju dezintegraciju države i neopravdanu etničku teritorijalizaciju državnog teritorija.
Prof. dr. Senadin Lavić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture (BZK) Preporod i profesor Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu, Oslobođenje, Sarajevo, kliker.info
 
- Na žalost nema pomaka. Očekivao sam više od predstavnika Europske unije da budu striktniji medijatori. Stalno se dizala ta ljestvica od HDZ-a. Ovo je već izašlo iz tračnica implementacije presude Sejdić-Finci. Bili smo spremni izaći u susret opravdanim frustracijama od Hrvata, ali ovo već izlazi iz tih okvira.
Bakir Izetbegović, zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije nakon sastanka s predstavnicima EU-a o preustroju BiH, Oslobođenje, Sarajevo
 
- MOL je zainteresiran za uspjeh INA-e.
József Molnár, glavni direktor MOL-grupe, Népszabadság, Budimpešta
 
- Srbija poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Hrvatske i zalaže se za odnose međusobnog poštovanja i uvažavanja.
Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica, Blic, Tanjug
 
- Iz bliske povijesti, na koncu, pouke izvukao nije ni službeni Zagreb. Na vlasti tamo, naime, trenutačno nisu oni koji su za egzoduse sunarodnika s ovu stranu državne granice – u Bobanova i Šuškova sela, ali i na sve svjetske meridijane – i sami odgovorni.
Slavo Kukić, sveučilišni profesor i član SDP-a u BiH, Dnevni list, Mostar
 
– Poznajem ga osobno, kao i većinu drugih u politici. Privatno, ugodan čovjek, čiji su stavovi puno liberalniji od onih koje promovira HDZ. Problem HDZ-a je baza, koja je puno konzervativnija od vodstva stranke. Karamarko to pokušava pomiriti, ne ide mu baš najbolje. To svi vidimo.
Nikica Gabrić, posljednji predsjednik „Socijalističke omladine Hrvatske“, oftalmolog i čovjek koji je za Ivu Josipovića osnovao političku stranku o Karamarku i HDZ-u, Novi list
 

TVRDNJE

 
- Srbija je slična telefonu „Nokia” – svake godine je sve manja.
Izjava jednog bufarskog novinara na redovnoj godišnjoj konferenciji ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrov za strane novinare, Politika, Beograd
 
- Referendum o uporabi manjinskog jezika i pisma je u potpunosti unutrašnje pitanje. Zemlje članice imaju potpunu jurisdikciju nad odlučivanjima o politici nacionalnog jezika.
Dennis Abbott, glasnogovornik Odbora za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mladež Europske komisije, Southeast European Times, Bugarska
 
- Riječ je o institutu koji je uveden u SSSR-u 1936., pod obrazloženjem kako partijska avangarda ima pravo zaštititi interese radničke klase. Takav institut uveden je u bivšoj Jugoslaviji 1946. U modernoj pravosudnoj praksi, nešto slično smo imali u Grčkoj ali je to pod pritiskom europskih institucija ukinuto.
Ivan Turudić, predsjednik Županijskoga suda u Zagrebu u emisiji Nedjeljom u 2 o najavi vladajućih u Saboru kako će donijeti „autentično tumačenje Zakona o pravosudnoj suradnji
 
- Premijer Zoran Milanović iz SDP-a ne nadahnjuje, ekonomija mu je dosadna, a svojim odlukama zbunjuje i pristalice.
Ivo Josipović, predsjednik RH, The Economist, London
 
- Strategije zapravo nema, a ponašanje izvršne vlasti dodatno pridonosi dojmu o generalnoj stihiji.
Igor Lasić, dopisnik Deutsche Wellea iz Zagreba
 
- Na jedan perfidan način želi (se) spriječiti vladavinu naroda, što u osnovi pokazuje strah partije od naroda. Predložene odredbe koje se odnose na potrebnu većinu na referendumu, kvotu izlaznosti, takve su da ni jedan referendum ne će proći. Tu je skrivena tempirana bomba koja onemogućuje donošenje na referendumu bilo kakve odluke.
Vladimir Šeks, saborski zastupnik HDZ-a o nakani vladajućih za promjenu Ustava, Hrvatski tjednik
 
- Ponavlja se staro pravilo: komunisti i njihovi nasljednici uvijek su u pravu, njihovi protivnici nikad. Partizanski zločini učinjeni su za ideale, ustaške su učinili fašistički krvoloci. Slavljenje jednog od najvećih zločinaca 20. stoljeća, Tita, i Josipovićevi hvalospjevi partizanskoj kapi pod kojom su napravljena nezapamćena divljaštva nisu kažnjivi, ali je zato kažnjiv poklič “Za dom spremni”, koji izaziva “opće zgražanje” i “ruši ugled Hrvatske u svijetu”. Donosi se lex Perković cijeloj Europskoj uniji unatoč, a fašistoidnim i neeuropskim se proglašava referendum kojim se traži ono što mnoge članice EU imaju! S istim brojem glasova “za” referendum je jednom trijumf, drugi je put nelegitiman! Taj ideološki rasizam, ti kriteriji po kojima je, ako ljevičarima tako odgovara, neko zlo dobro a neko dobro zlo, po kojima je demokracija demokratska samo kad pobjeđuju oni ili njihovi naumi, a kad gube, pobijedile su “nedemokratske snage” – jedini je način njihova održanja na vlasti. Održanja na samim proturječnostima.
Milan Ivkošić, kolumnist Večernjega lista
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Hrvatski narod navodno je ugrožen i ne dozvoljavaju mu da bira svoje predstavnike. Samo naivni mogu u to vjerovati! Priča o "ugroženosti" samo je prvi korak razrađene i detaljno pripremljene destrukcije Federacije BiH, odnosno u konačnici države BiH. No, to Čović i njegovi istomišljenici, to svi znamo, ne mogu ostvariti bez rata, a za rat nisu spremni. Stoga je tu Füle da malo isprepada i pritegne bošnjačke predstavnike. Čović je, dakle, uspio nametnuti svoje pitanje i uključiti predstavnike EU u njegovo rješavanje.
Prof. dr. Senadin Lavić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture (BZK) Preporod i profesor Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu, Oslobođenje, Sarajevo, kliker.info
 
- Crkvi u Hrvata su ustaše, poglavnik Ante Pavelić i tzv. NDH tradicionalno tiha patnja, a od 1990. u otvorenom suglasju s preživjelim ustašama kod kuće i vani, neoustaškim podmlatkom i komunističkim konvertitima koji se ne znaju ni pravilno prekrižiti, mucaju osnovne molitve, nisu čuli za anđela čuvara te su se krstili i ženili u pomodnoj euforiji kada i vrhovnik Franjo Tuđman i njegova partizanska obitelj.
Marijan Vogrinec, bivši i već ostarjeli jugoslavenski novinar, Križ života; http://tacno.net/novosti/crkva-u-hrvata-i-bog-pod-ustaskom-kapom/

 

JUGONOSTALGIJA

 
- Raspad Jugoslavije bio je uvjetovan grješkama koje su pravljene unutar zemlje ali i u velikoj mjeri pod utjecajem vanjskih faktora.
Sergej Lavrov, ruski šef diplomacije, Politika, Beograd
 
- Vrlo je važno što su pregovori krenuli, naravno, za Srbiju, ali i za regiju. Hrvatska politika je uvijek bila u poziciji da je proširenje EU na regiju jedna vrsta teritorijalne konsolidacije i taj proces treba završiti i za stabilnost Europe i za, naravno, stabilnost država u regiju,
Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova na slavlju u Bruxellesu zbog početka pregovora Srbije na putu prema EU-u, Hina
 
- Ulazak Srbije u EU i pomicanje europskih granica na istok u interesu je Hrvatske... Stoga je šefica diplomacije Vesna Pusić ispravno postupila kada je jučer u Bruxellesu prisustvovala prvoj pristupnoj konferenciji Srbije i EU-a. Iako je riječ o događaju na kojem zemlje članice u pravilu predstavljaju veleposlanici, tom je lijepom gestom Hrvatska Srbiji poručila kako Hrvatska pozdravlja napredak Srbije.
Denis Romac, novinar Novoga lista
 
- Drugi ali istodobni put do istine i pomirenja jest regionalni put, kao što to čini, na primjer, REKOM. Taj put je nužan ne samo za pomirenje i budućnost regije, nego za ozdravljenje svake pojedine nacije i pripadajuće religijske zajednice. No, teške nevolje, ne samo one unutarnje koje prate ovakve inicijative nego i vanjske, ne zaobilaze ni REKOM: od ksenofobičnosti, tako raširene među tzv. običnim ljudima i vjernicima, naime, kronične alergije na druge kojom su oboljeli narodi naše regije, dakle od straha od svega što dolazi od drugih, pa sve do onog perverznog nacionalističkoga zastrašivanja da je REKOM zamaskirani sluga nekog novog jugoslavenstva, nove tamnice "našega" naroda.
Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, www.prometej.ba
 
- Inicijativa za REKOM, jedini regionalni proces tranzicijske pravde.
Nikola Knežević, www.prometej.ba
 
- Zagreb ima trg koji nosi ime čovjeka koji je vodio antifašističku borbu i nadam se da to ime nikada neće biti promijenjeno.
Ivo Josipović, predsjednik RH na na sramnoj 70. obljetnici Desetoga zagrebačkog korpusa, HRT
 
- Moderna hrvatska država nije nastala ex nihilo pa je sramotno izjednačavanje, koje se u posljednje vrijeme čuje, antifašističkog oslobodilačkog pokreta sa boljševičkom praksom i komunističkim zločinima, kojih je nedvojbeno bilo.
Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik na sramnoj 70. obljetnici Desetoga zagrebačkog korpusa, HRT
 
- Nije bilo čuti radikalizma tipa “zločinačke, nenarodne vlasti“ dok su duhovni pastiri sjedili u prvim redovima svih HDZ-ovih političkih i inih performansa, a poslije otirali masne brade na počasnim mjestima za prepunim stolovima ića i pića. Zaslužni samo zato, jer su, eto, netom odslušali nekoliko nesuvislih prigodnih rečenica mjesnog političara, izmolili s nazočnima “Oče naš“ i “Zdravu Mariju“ te poškropili svetom vodom dva metra tek asfaltiranog nogostupa u kakvom zaseoku ili s premijerom peti put predizborno posvetili isti temeljni kamen za trafostanicu koju nikad neće nitko sagraditi. Ta se smiješna tradicija održala uglavnom još samo na lokalnoj i regionalnoj razini, gdje vlast obnaša HDZ, samostalno ili u koaliciji s marginalnim strankama desnice.
Marijan Vogrinec, bivši i već ostarjeli jugoslavenski novinar, Križ života; http://tacno.net/novosti/crkva-u-hrvata-i-bog-pod-ustaskom-kapom/
 
- U Hrvatskoj je na kraju godine 2013. stvorena upravo idealna klima za bujanje desnog ekstremizma i za njezino pretvaranje u državu koja će po formi, doduše, biti demokracija, ali koja će sadržajno biti uz bok desno-konzervativnim, čak i profašističkim porecima kakvi – budimo otvoreni – postoje i na Starome kontinentu.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik RH, www.tacno.net
 
- Hrvatska jest bila i morala bi ostati europska. A kao članica Europske unije, s perspektivom da u to članstvo uđu i ostale zemlje regije, uključujući i BiH, ona će u neku ruku biti i jugoslavenska, ne na način da će se opet stvarati nešto što se srušilo u krvi i plamenu, nego kroz otvorene granice i bliske, normalne odnose, kakve ćemo imati sa svim članicama EU-a. Na kraju krajeva: Jugoslavija je u svojem izvornom konceptu bila neka vrsta preteče ujedinjene Europe.
Tomislav Jakić urednik na Prisavlju do 1990. u Sarajevu uoči predstavljanja svoje knjigeNisam zavijao s vukovima, www.radiosarajevo.ba, www.tacno.net

 

BOLJŠEVIZAM

 
- Najvažnije je da vrijednosti koje nosi antifašizam - sloboda, demokracija, bratstvo i ljudska prava, nikada ne budu izbrisani iz naših duša.
Ivo Josipović, predsjednik RH na na sramnoj 70. obljetnici Desetoga zagrebačkog korpusa, HRT
 
- Antifašistički borci i heroji Domovinskog rata svrstali na pravu stranu u obrani ljudskog dostojanstva i pravednijeg društva te im ni u ratu niti u miru to ne mogu umanjiti aktualni politički prijepori i naknadne manipulacije brojkama i žrtvama.
Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik na sramnoj 70. obljetnici Desetoga zagrebačkog korpusa, HRT
 
- Tamjan i sveta voda više se ne daju skriti gotovo ni u jednom negativnom društveno-političkom trendu u zemlji. Nema tu sreće ni za  Hrvate od stoljeća sedmog, ako Crkvi “slavu pronose“ isključivi i netolerantni ćubelići, košići, pozaići, bogovići, lasići… Zato valjda napokon dolazi trenutak istine, novo vrijeme koje pripada iskreno zauzetima na njivi Gospodnjoj kojom suvereno kroči isusovac imena sv. Franje Asiškog. Namjeran vratiti Crkvi poljuljano dostojanstvo i ugled, njegujući vjeru mira, ljubavi i socijalne pravde.
Marijan Vogrinec, bivši i već ostarjeli jugoslavenski novinar, Križ života; http://tacno.net/novosti/crkva-u-hrvata-i-bog-pod-ustaskom-kapom/
 
- Referendumi kao dnevnopolitički zahtjevi u zemlji bez primjerene demokratske kulture ne bi smjeli postati institut čija bi legitimnost nadvisivala dugoročnu vrijednosnu stabilnost Ustava.
Danko Plevnik, kolumnist Slobodne Dalmacije
 
- Referendum o ustavnoj definiciji braka nije se smio dogoditi, a tzv. referendum o ćirilici treba spriječiti.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik RH, www.tacno.net
 
- Iako je izvjesno da referendum o smanjenju prava manjina na službenu upotrebu manjinskog jezika i pisma neće biti raspisan – jedino je otvoreno hoće li ga stopirati Sabor ili Ustavni sud – grupa od 73 europarlamentarca  na inicijativu hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan uputila je otvoreno pismo hrvatskim vlastima u kojem izražavaju zabrinutost zbog želje inicijatora prikupljanja potpisa da se tim referendumom smanje prava manjina. Pismo srodnog sadržaja uputila je i nevladina udruga ELEN, Europska mreža za jednakost jezika.
Enis Zebić, novinar RSE-a
 

PODJELA KRIVNJE

 
 - Ovdje je riječ o tome da se preko plota upire prstom na drugoga, a da se sve negativnosti za koje je bila odgovorna jedna odnosno druga strana guraju pod tepih. Toga ima i u Hrvatskoj i u Srbiji. Samo inzistiranje na tužbama je pogrešan korak k obračunu sa zločinačkim idejama koje su stajale iza tih genocida. A to je ono što je važno i to bi bilo zdravo i za jednu i za drugu zemlju. Najzdravije bi bilo da počnu prije svega od sebe. Onda bi to sve skupa išlo puno lakše.
Zoran Pusić, oficir JNA i predsjednik GOLJP-a žarko zagovara povlačenje tužbe protiv Srbije za genocid, RSE
 
- Tešanj se u ratu znao braniti iako su kidisali sa svih strana, i iz Doboja i Teslića, a na kraju i iz pravca Žepča
Šemsudin Mehmedović, zapovjednik obrane Tešnja i čovjek koji je – i još uvijek – žario i palio po tom dijelu BiH, Bosanski glasnik
 
- Nitko nije mogao vjerovati da će jedan dio bosanskih Srba i jedan dio bosanskih Hrvata postati barbari XX. stoljeća i da će ti barbari biti potpomognuti zločinačkim politikama iz Beograda i Zagreba.
Dr. Hasan Balić, profesor kaznenog prava i bivši sudac Vrhovnog suda BiH, Oslobođenje
 
- Hrvatska je 1991. bila u plamenovima. Crnogorske trupe iz jugoslavenske vojske bombardirale su povijesni grad Dubrovnik, a s njihovom potporom, pobunjenički hrvatski Srbi odcijepili su jednu trećinu teritorija. Jednog dana će, nadali su se pobunjenički Srbi, područja Hrvatske koja su oni kontrolirali postati dio Velike Srbije. Sljedeće godine Hrvatska je pomagala bosanskim Hrvatima da se bore protiv bosanskih Srba, a kasnije protiv muslimanskih Bošnjaka.
Tim Judah, novinar BBC Newsa iz Londona
 
- Sve što se dešavalo u ratu u bivšoj Jugoslaviji ima karakteristike genocida.
Tomislav Nikolić, predsjednik Srbije, Vesti online, Srbija

IZJAVE TJEDNA

 
- Ne će biti otpuštanja ljudi u sudstvu.
Orsat Miljenić, ministar pravosuđa, Slobodna Dalmacija
 
- Udruženje Srba iz Hrvatske 25. prosinca prošle godine organiziralo je tribinu u Beogradu pod nazivom „Spor Srbije i Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu“, na kojoj su sudjelovali eminentni znanstveni radnici i pravnici Slobodan Komazec, Nikola Žutić, Momčilo Subotić, Miroslav Svirčević, Momčilo Diklić i Sanda Rašković-Ivić. Svi su oni izrazili nadu da Hrvatska neće odustati od tužbe i da će se voditi rasprava pred Međunarodnim sudom pravde. Ocijenjeno je da je ovo bolja opcija nego da se spor riješi povlačenjem tužbe Hrvatske i protutužbe Srbije, jer je genocid počinila Hrvatska, a ne Srbija. Ovu konstataciju potvrđuje argumentacija koja je priložena u protutužbi Srbije.
Milojko Budimir, predsjednik Saveza izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske, Vesti, Beograd
 
- Nastupila je totalna zbrka. Povjerenje u institucije dodatno je oslabljeno. Jasno je da aktualna vlast u Hrvatskoj nastoji spriječiti izručenje, ali nema petlje to i kazati. Oporba na najprizemniji mogući način navija za izručenje, pretvarajući to u obračun s ‘’Udbom’’, komunizmom i sl. Sada bi desnica tim ''udbašima'' sudila za djelovanje do 1990-e godine, a ono poslije toga, vjerojatno slično, za nju je neupitno. Kao i za većinski dio javnosti.
Ines Šaškor, članica zloglasnoga CK SKH, a sada dopisnica Radio Slobodne Europe iz Zagreba
 
- Situacija je danas takva da je Hrvatska spremna i tužbama se boriti protiv povijesne istine da su Srbi u NDH bili tretirani kao Židovi od nacista, dok Srbi (u Srbiji i izvan nje) nisu spremni s druge strane tu i takvu istinu podržati i na blaži i manje radikalan način. Sramotno je za srbijanske medije da je čak i u zagrebačkom ,,Jutarnjem listu” objavljen komentar Jurice Pavičića koji govori da je Dylan govorio istinu kad je riječ o patološki mrziteljskom odnosu prema Srbima.
Branko Radun, srbijanski povjesničar, politički analitičar i urednik mrežnog magazina Vidovdan.org., Politika, Beograd
 
- Ni na jednoj sjednici na kojoj sam ja bio nije se govorilo o likvidaciji političkih protivnika režima.
Milan Kučan, bivši komunistički i demokratski slovenski čelnik, Novosti, Beograd
 
- Nije točna izjava Vesne Pusić da je Hrvatska bila žrtva agresije, jer je u Hrvatskoj vođen građanski rat za koji glavnu odgovornost snosi režim Franje Tuđmana.
Koalicija udruženja izbjeglica iz Hrvatske, Blic, Beograd
 
- Uostalom, do rata na ovim prostorima nije došlo spontano, mržnja u građanima bivše Jugoslavije nije se gajila desetljećima, naprotiv. Zato će o tužbama i genocidu danas odlučiti oni koji su i pokrenuli projekt razaranja Jugoslavije. Srbi i Hrvati u toj su priči bili samo logistika. Više ili manje maštovita.
Vedrana Rudan, spisateljica, Danas, Beograd
 
- U odnosu na prije više od dvadeset godina, ovdje nedostaje više od 200 tisuća Hrvata. Da su, što bi se reklo, “iscurili”. Zašto? Najjednostavnije je, dakako, reći – morali su kako bi spasili vlastite živote. Točno. Je li, međutim, to i dovoljno? Definitivno – ne. Potrebno je, dakle, tome ponešto i dodati. Tko ih je, primjerice, u takvu poziciju doveo? A odgovor ni na to nije jednoznačan. Odgovorna je, dakako, politika Franje Tuđmana i stranke koja je, s njim na čelu, političke procese u ovom dijelu svijeta u značajnoj mjeri kontrolirala. Ali, ruku na srce, odgovornosti se osloboditi ne može ni čovjek ovog prostora – jer je i sam bio opijen Tuđmanom, ali i jer je slijepo vjerovao svojoj, u Zagreb eksportiranoj “pameti”, šuškovima, vukojevićima, njima sličnima.
Slavo Kukić, sveučilišni profesor i član SDP-a u BiH, Dnevni list, Mostar
 
- Možda je širenje straha kroz priču o ogromnom javnom dugu taktička potreba da se opravda lakša prodaja državne imovine“, posumnjao je ovaj naš stručnjak. Naravno, hrvatski javni dug bio bi znatno manji problem kad bi se resuverenizirao hrvatski monetarni sustav, kad bi se Hrvatska narodna banka aktivnije uključila u njegovo financiranje i rješavanje. Tad bi se i vanjski dio javnog duga lakše restrukturirao i stavio u funkciju financiranja tržišno opravdanih ulaganja.
Ivan Lovrinović s Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu, Deutsche Welle
 
- To je dio jedne vrste ratne politike koja je u to vrijeme vođena na relaciji Beograda i Zagreba i to dogodilo ne sasvim bez dogovora tada službenog Beograda i Zagreba. To je politika koja je na kraju rezultirala mnogim posljedicama s kojima se nosimo i danas... Ne mislim da je bilo etničkog čišćenja, bilo je zločina za koje se odgovaralo i odgovara se.
Vesna Pusić, šefica diplomacije na izjavu M. Pupavca da je u Hrvatskoj bilo etničkog čišćenja, Novosti, Beograd, Tanjug
 
- Hrvatska vlada ne će podržati Kataloniju, ali ne će ni osuditi ideju o referendumu.
Robert Bajruši, novinar Jutarnjega lista
 
- Hrvatsko društvo, osim časnih izuzetaka, nije spremno javno osuditi antićiriličnu i antisprsku kampanju u Hrvatskoj. Tu, prije svega, mislimo da Katoličku crkvu, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, Hrvatsko društvo književnika, Maticu hrvatsku", a šutnja EU-a dodatno ohrabruje antisrpsko djelovanje.
Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglih Srba, Vesti, Beograd
 
- Prijetnje i nasilje prema Srbima toliko su učestali, simbolički snažni i faktički nekažnjivi da su postali dio društvenog sustava današnje Hrvatske.
Saša Milošević, predsjednik Srpskoga nacionalnog vijeća u Hrvatskoj, Blic, Beograd
 
- Ministar Linić dobro je obavio posao.
Vesna Pusić, predsjednica HNS-a i šefica diplomacije, Globus
 
- SDP je došao na vlast s velikom podrškom i simpatijom javnosti. Što su oni učinili? Potrošili su je na spolni odgoj.
Nikica Gabrić, posljednji predsjednik „Socijalističke omladine Hrvatske“, oftalmolog i čovjek koji je za Ivu Josipovića osnovao političku stranku, Novi list
 
- Ni Srbija niti Hrvatska nisu imale dovoljno činjenične osnove za tu vrstu tužbi, s obzirom da su u ratnom razdoblju od 1991. do 1995. počinjeni teški ratni zločini i zločini etničkog čišćenja, ali ne i zločini genocida.
Milorad Pupovac, čelnik Srba u RH na prijmu uoči pravoslavnog Božića, www.politikaplus.com
 

TVRDNJE

 
- Bilateralni odnosi s državom kojoj je na čelu četnički vojvoda, i koja rehabilitira četnički pokret, odbija priznati svoju ulogu u prošlom ratu i ne priznaje postojanje logora na svome teritoriju, krije karte minskih polja, odbija dati podatke o nestalima i nije do kraja vratila opljačkano kulturno blago, ne mogu biti označeni kao dobri na temelju simboličnih gesta visokih državnih dužnosnika iza kojih ne stoji nikakav sadržaj. Srbija mora riješiti četnika, jer oni žele „veliku Srbiju”.
Ruža Tomašić, zastupnica u Europskom parlamentu i predsjednica Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević u Bruxellesu, HRT
 
- Ne samo da sadašnjoj i budućim generacijama nad glavom visi prijetnja fatalne kreditne naplate, nego se sve češće pokazuje da toj državi nedostaje već i sama valjana strategija upravljanja javnim dugom. Štoviše, ta vladina politika – o bilo kojoj hrvatskoj vladi da je riječ – nedovoljno je transparentna. Struktura pojedinih zaduženja često je nepoznata, a javna rasprava o značajkama pojedinih kredita gotovo u potpunosti izostaje.
Igor Lasić, dopisnik Deutsche Wellea iz Zagreba
 
- Postojeća Strategija upravljanja javnim dugom od 2011. do 2013. nema nikakve atribute da se tako zove. Treba jačati sadašnji maleni i neutjecajni Ured za upravljanje javnim dugom, a o novim zaduženjima u inozemstvu ne bi smjelo odlučivati samo Ministarstvo financija na čelu sa Slavkom Lininćem, pa čak niti samo Vlada. Tako važne odluke u ovako kritičnim vremenima iziskuju potvrdu Sabora, naime, uz prethodno formiran stav tima nezavisnih stručnjaka.
Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Deutsche Welle
 
- Mislim da se kod nas nikad nije vodilo računa o upravljanju javnim dugom. Iako se radila strategija, implementacija nikad nije zaživjela u praksi.
Saša Drezgić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, Deutsche Welle
 
- Ovih dana svjetlost dana ugledaše i prvi neslužbeni rezultati popisa. I nema dvojbi da su objavljene brojke napuhane. U BiH, navodno, živi 3,8 milijuna stanovnika. Kojom srećom da je tako. Bojim se, međutim, da je stvarno stanje poprilično sumornije – i da je ova zemlja pala i ispod 3,5 milijuna.
Slavo Kukić, sveučilišni profesor i član SDP-a u BiH, Dnevni list, Mostar
 
- Naš problem su politička podobnost i uhljebljenja. Nema stručnjaka. Milanović je oformio političku vladu umjesto vlade stručnjaka. Tko su njegovi ministri? Branko Grčić, pošten, divan, zgodan, pametan – nikad radio u realnom sektoru. Milanka Opačić, divna, vrijedna – nikad radila u realnom sektoru. Maras, Bauk – nikad radili u realnom sektoru. Jovanović, pametan, ali ne razumije da njegova reforma s njim na čelu ne može dobiti konsenzus nikada...
Nikica Gabrić, posljednji predsjednik „Socijalističke omladine Hrvatske“, oftalmolog i čovjek koji je za Ivu Josipovića osnovao političku stranku, Novi list
 
- Priželjkivanje da se slučaj Perković razmontira u Njemačkoj, jer u Hrvatskoj za to nikad nije bilo političke volje, dokaz je da se Hrvatska u političkom i pravosudnom smislu nije razvila i da je u očima dobrog dijela vlastitog naroda periferna i nevažna država.
Mladenka Šarić, kolumnistica Glasa Slavonije
 
- Sada se uvođenjem regije kao nove teritorijalne političke jedinice regionalne samouprave, bez ikakvih oznaka djelokruga i sadržaja ovlasti, otvara mogućnost da ponovno ožive suprotstavljanja i sukobi između pojedinih dijelova Hrvatske i mogući prijepori o tomu da je neka od regija dobila više, da ima više novca, a druga da je zakinuta.Podsjetio bih samo da je na suđenju skupini Labrador u Zagrebu Radenko Radojčić, jedan od glavnih pripadnika te skupine koja je imala za cilj terorističkim i subverzivno-promidžbenim djelovanjem rastakati hrvatsku državu, iznio kako je u okviru toga psihološko-subverzivnog rata protiv Hrvatske jedan od načina bio poticati regionalne podjele. Dakle i KOS je procijenio što je opasno po integritet Hrvatske.
Vladimir Šeks, saborski zastupnik HDZ-a o nakani vladajućih za promjene regija, Hrvatski tjednik
 
- Još davno sam napisao kako će se Milanović i Josipović služiti svim sredstvima, i demokratskim i nedemokratskim, da se što dulje (najbolje - zauvijek) održe na vlasti, a sad su to potvrdili nijekanjem volje većine. Baš u vrijeme kad se najviše protive većini namećući ćirilicu u Vukovaru i demonizirajući referendum i njegove rezultate, i kada je zemlja u najgorem gospodarskom stanju od osamostaljenja, Milanović izjavljuje da Kukuriku koalicija nema alternative. A po njihovim medijskim prišipetljama i nije riječ o većini. Slavili su rezultate referenduma o ulasku u EU, hvaleći volju i zrelost građana, od kojih je manje od trećine glasovalo za EU. Sad im je “za” otprilike istog broja glasača argument protiv referenduma!
Milan Ivkošić, kolumnist Večernjega lista

 

GOVOR MRŽNJE

 
- Tuđman je bio najavio lustraciju. I tko se tome prvi suprotstavio – dio klera i liberali (HSLS), koji su bili najviše 'izbušeni' udbašima.
Vice Vukojević, političar od 1990. i sudac, Večernji list
 
- Nikom, doduše, nije jasno odakle toliko mržnje prema malom broju Srba koji su ostali u Hrvatskoj i ne predstavljaju više nikakvu političku ili bilo kakvu drugu „opasnost“, ali je činjenica da bi nekima odgovaralo da više Srba uopće nema. Nizanje vijesti u kojima se vidi koliko su ugrožena manjinska prava, ali i nemoć države da se tome suprotstavi, postalo je hrvatska svakodnevica. I Šimunićevo urlanje "Za dom spremni" i nekoliko sličnih recidiva na lokalnom planu, u domaćem dvorištu nije izazvalo očekivane reakcije osude, već relativiziranje i obranu nogometaševa lika i djela.
Jurica Körbler, dopisnik beogradskih Novosti iz Zagreba
 
- U Hrvatskoj su se dešavali strašni zločini. Može se govoriti o etničkom čišćenju, 1991. sa srpske strane, 1995. s hrvatske, ali ne i o genocidu. To nisu iste stvari, i ne vidim da bilo tko tu može biti osuđen za genocid.
Teofil Pančić, beogradski Hrvat i novinar te kolumnist tjednika „Vreme“, Danas, Beograd
 
- Jer, da, države su (i) ubijale. I prije i sada. Da, Jugoslavija je to mogla nekažnjeno raditi. Bila je svjetski faktor. Kao što su neke zemlje to i danas.
Ines Šaškor, članica zloglasnoga CK SKH, a sada dopisnica Radio Slobodne Europe iz Zagreba
 
- Može li Dylan u ovoj borbi s hrvatskom nacionalističkom kampanjom ostati usamljen? Ne, nipošto. Dužnost je svakoga tko se bavi povijesnom istinom o genocidu nad Srbima u NDH u Drugom svjetskom ratu i o progonu krajiških Srba 1995. pomoći američkoj rock legendi da ustraje na onome što je izjavio. Naročito je dužnost Srba i srbijanske vlade da podrže Dylana na svaki način u borbi i za istinu o Srbima o kojoj se danas tako malo govori. Svaka organizirana i samosvjesna zajednica koja je preživjela takvo stravično mučeništvo i patnje kao nebeski bi dar doživjela izjavu globalno poznatog pjevača i kompozitora. Svakako bi maksimalno iskoristila šansu i da marginaliziranu i potisnutu istinu o zločinima i nepravdama preko nekog ovako poznatog promovira u svijetu.
Branko Radun, srbijanski povjesničar, politički analitičar i urednik mrežnog magazina Vidovdan.org., Politika, Beograd
 
- Pouzdano mogu reći da Hrvatska ne će uspjeti sa svojim tužbenim zahtjevom. Ali cilj je našeg pravnog tima da zločini koji su izvršeni prema srpskom narodu tijekom oružanog sukoba u Hrvatskoj, prije svega u operaciji "Oluja" još jednom budu izneseni pred međunarodnu stručnu javnost. Mi vjerujemo da su zločini u operaciji "Oluja" najteži koji su se dogodili u tom ratu, a sud će već odrediti kakva je njegova pravna kvalifikacija.
Saša Obradović, vođa srbijanskog pravnog tima u sudskom procesu po tužbama Srbije i Hrvatske za genocid u Haagu, Akter, Beograd, Tanjug
 
- Crkva u Hrvata nije se od državnog osamostaljenja proslavila jasnim zagovorom pravih interesa i potreba svih građana Lijepe naše. Osim iznimno, u celofanu bez adrese, nije ustala protiv pretvorbenog kriminala i masovne pljačke nekadašnje “društvene imovine“, protiv ratnog profiterstva i hrvatskih zločina u Domovinskom ratu, šuti na oduzimanja radničkih prava i bacanje ljudi na cestu zbog ukidanja radnih mjesta, ovrha i bankarskog ropstva…
Marijan Vogrinec, bivši i već ostarjeli jugoslavenski novinar, Križ života; http://tacno.net/novosti/crkva-u-hrvata-i-bog-pod-ustaskom-kapom/

- Za razliku od njih (Stožera), (ona) ima vojsku koja joj vjeruje kao svojoj Željki Orleanki! Orleanki prosječnosti koja je pronašla mjeru demokratske nekulture pa uživa u svom idejnom odjeku u probuđenom mediokritetstvu, a ono se pokazalo politički relevantno. Direktnu demokraciju, čime se uglavnom doktrinarno i akademski bavilo lijevo civilno društvo, dovela je do masovnosti koja ju je izbacila u političku orbitu. Nekadašnji su oporbenjaci kritizirali Hrvatsku u inozemstvu, ona je opanjkava pred inozemnim veleposlanicima u Hrvatskoj.
Danko Plevnik, kolumnist Slobodne Dalmacije o dr. Željki Markić
 
- Režim koji nije sudio ustašama i neoustašama prije ili kasnije morao je početi suditi partizanima. Režim koji nije procesuirao sumnje i optužbe na račun bivših pripadnika ustaškog režima, Milivoja Ašnera, Ive Rojnice, Vinka Nikolića, Nade Šakić i drugih, otpočeo je suđenja partizanima.
Đorđe Latinović, novinar banjolučkih Nezavisnih novina
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Naša je budućnost samo i jedino u zajedničkom životu u kojemu se nikoga ne će pitati ni za rasu, ni za naciju i vjeru, ni za to kome će dati glas na izborima, ni to s kime spava, odnosno živi, nego će se pitati i procjenjivati samo i isključivo kakav je čovjek. To vrijedi za Hrvatsku, to vrijedi za regiju, to vrijedi za Europu i svijet.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik RH, www.tacno.net
 
- Ako se mogu povući tužbe, mislim da bi to bilo najbolje, jer bi se to pitanje time skinulo s dnevnog reda, a onaj tko je kriv za neke ratne zločine treba odgovarati, pa da se time spriječi neko ponovno širenje antisrpskog, odnosno antihrvatskog raspoloženja.
Ivica Dačić, predsjednik srbijanske vlade o „potrebi povlačenja tužbe od strane Hrvatske“, Novosti, Beograd
 
- No i pored svih poraza i svih povjerenika globalizma koji su instalirani u naše medije, kulturu i znanost, vjerujemo da se nešto ipak može učiniti. Barem neka tužba za progon ćirilice od grupe građana ili barem orden za Dylana. Toliko dugujemo njemu, ali i sebi kako bismo sačuvali ostatke nacionalnog dostojanstva i samopoštovanja.
Branko Radun, srbijanski povjesničar, politički analitičar i urednik mrežnog magazina Vidovdan.org., Politika, Beograd
 
- Moderni demokratski konsenzus o prošlosti i budućnosti daleko je od karikaturalnog tuđmanovskog poimanja pomirenja partizana i ustaša, koje je i glavni uzrok sadašnje neviđene zbrke. S tendencijom da sve završi u rehabilitaciji hrvatskog fašizma, jer drugačije takvo ''pomirenje'' ne može ni završiti. To što Tuđmanov pogled na pomirenje Hrvata sada rehabilitiraju i nekadašnji ljuti oponenti s ljevice, nemoćni da se suoče s njegovim stvarnim posljedicama, ponajbolje ilustrira ideološku, ali i praktično-političku zbrku koja je nastupila.
Ines Šaškor, članica zloglasnoga CK SKH, a sada dopisnica Radio Slobodne Europe iz Zagreba
 
- Krajnje je vrijeme da se učini sve kako bi ovaj rat između Srbije i Hrvatske prestao. To što se ratuje tužbama ne umanjuje traumu kroz koju prolaze građani dviju zemalja. Za genocid nikad ne će odgovarati Amerika ni njezini sateliti, o tome se čak i ne raspravlja, zato zakopajmo ratnu sjekiru i krenimo u mir.
Vedrana Rudan, spisateljica, Danas, Beograd
 
- Tužbe je trebalo povući znatno ranije. Pretpostavljam da je sada kasno za to, mada bih volio da sutra budem demantiran... I Srbija i Hrvatska svjesne su toga da je čitav proces prilično apsurdan i da ne može donijeti ništa dobro nijednoj strani.
Teofil Pančić, beogradski Hrvat i novinar te kolumnist tjednika „Vreme“, Danas, Beograd
 
- Štošta mudrog/mirotvornog valja prepoznati u propovijedima i medijskim istupima riječkog nadbiskupa Ivana Devčića i zadarskog Želimira Puljića, dubrovačkog biskupa Mate Uzinića, požeškog Antuna Škvorčevića… Njima nisu na pameti križarske zamisli o uspostavi “države katoličkih muževa“.
Marijan Vogrinec, bivši i već ostarjeli jugoslavenski novinar, Križ života; http://tacno.net/novosti/crkva-u-hrvata-i-bog-pod-ustaskom-kapom/
 
- S posebnom očinskom i pastirskom ljubavlju danas se molitveno sjećamo naše braće i sestara prognanih s Kosova i Metohije, iz Dalmacije i čitave Krajine, iz Bosne i Hercegovine, koji, evo, godinama Božić dočekuju obespravljeni, bez prava na povratak i na svoju imovinu.
Božićna poslanica Irineja, patrijarha SPC-a
 
- U Kanadi ne bih mogao biti pisac, ali ne zbog jezične barijere – i tamo se može pisati na ovome jeziku.
Miljenko Jergović, novinar i pisac, Slobodna Dalmacija
 
- Najobičnija je spekulacija da postoji veza između atentata u Sarajevu i Prvoga svjetskog rata. Ona je davno odbačena u historijskoj literaturi. Nakon Prvog svjetskog rata nastala je ogromna literatura o uzrocima njegovog nastanka i u svim relevantnim historiografskim analizama odbačena svaka suštinska povezanost između atentata i uzroka njegova početka.
Muhamed Filipović, bošnjački akademik u Beogradu, Blic
 
- Dakle, europska orijentacija bila je dio vanjske politike Jugoslavije, ma što da se danas o tome govorilo.
Tomislav Jakić urednik na Prisavlju do 1990. u Sarajevu uoči predstavljanja svoje knjige Nisam zavijao s vukovima, www. radiosarajevo.ba; www.tacno.net
 

PRAVO PITANJE

 
- Nije mi jasno zašto vladajući žele utvrditi tko nije procesuirao ubojstvo Stjepana Đurekovića, a ne žele utvrditi tko je bio nalogodavac i počinitelj ubojstva. Optužuje se Hrvatska zato što nije kažnjavala, a ne propituje režim koji je to radio.
Miroslav Tuđman, saborski zastupnik HDZ-a u Saboru, HR
 
- Upadljivo česta prisutnost turskog premijera i ministra vanjskih poslova u BiH pokazuje snažan geopolitički interes Turske i oslanjanje bošnjačke političke elite na nju. Je li za Bošnjake EU koja potencijalno ima namjeru uključiti i Tursku jednako privlačna kao i Unija koja bi dugoročno odbijala takvo što i sve se više profilirala kako klub zemalja kršćanskog civilizacijskog kruga?
Nino Raspudić, kolumnist mostarskoga Dnevnog lista
 
- Dokle idu zloporabe vlasti, moći i ideologije u Hrvatskoj?
Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila
 
- Pitam se: zašto je ministar Jovanović inzistirao na brzom uvođenju zdravstvenog odgoja? Zašto nije kroz, recimo, tri godine proveo probno taj program, da djeca mogu birati hoće li pohađati 4. modul, pa ako kroz tri godine većina to podrži, OK, neka postane i obavezan za sve. Stalno se nešto forsira, i na kraju su time toliko iziritirali javnost da im se otvorila Pandorina kutija svjetonazorskih ratova, sve drugo je palo u drugi plan,
Nikica Gabrić, posljednji predsjednik „Socijalističke omladine Hrvatske“, oftalmolog i čovjek koji je za Ivu Josipovića osnovao političku stranku, Novi list
 
- Ivu Josipovića, čiji je najubojitiji argument moguća zapovijed HDSSB-u od Glavaša iz BiH, trebalo bi upitati ponosi li se što je na čelu države u kojoj je Glavašu suđeno samo zato što je to htio dugobabski despot Ivo Sanader, koji je optužen i nepravomoćno osuđen kao kriminalac? Ponosi li se što je na čelu države u kojoj je policijski moćnik Faber ucjenjivao sestru jedne svjedokinje na tom suđenju ne bi li pod prisilom lažno svjedočila?
Milan Ivkošić, kolumnist Večernjega lista
 

RUSOFIL, A NE EUROPEJAC

 
- Propustili smo plinovod Južni tok, i to magistralni pravac koji bi ne samo opskrbljivao Hrvatsku, nego donosio i čisti prihod na račun transporta plina prema drugim korisnicima. Umjesto toga, potpisujemo uz veliku pompu dokument koji bi nas, uz Albaniju, BiH i Crnu Goru trebao učiniti korisnicima plinovoda iz Azerbajdžana koji je još u fazi ideje, za kojega se ne zna tko će ga i kako financirati i sa čijom realizacijom treba računati za nekih desetak godina. A dotle?
Stjepan Mesić, bivši predsjednik RH, www.tacno.net
 

TEORIJA UROTE

 
- Istina je puno jednostavnija. Ili misle da mogu još što utržiti da bi činili potrebnu većinu, ili im je došla zapovijed iz druge države da ne izdaju ljutu desnicu. Ali, njihova odluka, njihova stvar. Što se sudbine ustavnih promjena tiče, želim da se na dobroj platformi postigne puni konsenzus ili barem potrebna većina. Svoje prijedloge za poboljšanje sadašnjeg, ne osobito uspjelog teksta izmjena, dao sam. Na Saboru je da odluči...
Ivo Josipović, predsjednik RH bijesan nakon što se, unatoč neviđenim pritiscima, HDSSB ipak svrstao na pravu stranu, HRT
 
- Puno je poluistina ali preciznog brojenja krvnih zrnaca, tračeva, kurioziteta i prešućivanja u mnogim dijelovima “enciklopedije” kada revizionistički i s pozicija hrvatskog nacional-šovinizma i doprinosa hrvatskih Židova Tuđmanovoj politici. Nijednom riječju, koliko sam uspio pregledati, ne spominje se povrat imovine hrvatskih Židova, niti kritički glasovi koji su dolazili iz židovske zajednice Hrvatske.
Ljubo Ruben Weiss, kolumnist portala www.tacno.net
 

UNITARIZAM

 
- Nema drugog izlaza nego u okvirima BiH stvarati ono što je svojevremeno govorio Kemal Atatürk kada je došao na čelo Turske. On je rekao da sreću i zadovoljstvo niko ne traži izvan granica Turske, nego unutar njenih granica. Svi koji su izvan BIH mislili zadovoljiti svoje imperijalne ciljeve, moraju shvatiti da mir na ovim prostorima može biti samo ako BiH ostane cjelovita.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik RH na panel diskusiji “Mladi i izgradnja mira na području Jugoistočne Europe“ u Sarajevu, Oslobođenje, Sarajevo
 
- Bosni i Hercegovini ne treba "reforma daytonskog ustava.
Dr. Muhamed Borogovac, glavni urednik Bosanskoga glasnika
 
- Mostar "grad slučaj". Kako to komentirate?
Bakir Izetbegović, prvi bošnjački član Predsjedništva BiH, www.hdz.bih
 

VELIKOSRPSTVO


- Jedinstvo našeg roda, jedinstvo naše Svetosavske Crkve, nema nitko pravo ugroziti i dovesti u pitanje. Svi oni koji iz vlastitih pobuda i interesa, zbog svoje gordosti i sujete cijepaju plašt naše svete Crkve trebaju znati da će ih kad-tad stići pravda Božja. Pozivamo sve na duhovnu budnost i mudrost. To nam je danas najpotrebnije jer svuda oko nas i među nama kruže oni koji nas žele vidjeti pocijepane i razjedinjene. Crkva naša Svetosavska jest i ostaje trajna garancija i temelj našega duhovnog, crkvenog i nacionalnog jedinstva. Samo u Crkvi i kroz Crkvu mi smo s Kristom Gospodonom i u Kristu Gospodinu. Onaj tko je sebe izdvojio iz Crkve odvojio je sebe i od Krista Gospodina. Zato mi svi ostanimo vjerni Gospodinu, radi nas Rođenome, u jedinstvu svete Crkve Njegove!
Božićna poslanica Irineja, patrijarha SPC-a

Više članaka ...

  1. IZJAVE TJEDNA
  2. IZJAVE TJEDNA

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Srijeda, 19/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1223 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević