Get Adobe Flash player

IZJAVE TJEDNA

 
- Presuda Sanaderu je mala – zanima me kako će HDZ vratiti novac.
Vladimir Šišljagić, čelnik HDSSB-a, www.hrsvijet.net

 

- Imam razumijevanja za one ljude koji su patili u bivšoj Jugoslaviji, ali članovi moje Vlade nisu bili dio tog svijeta.
Zoran Milanović, hrvatski predsjednik Vlade u Australiji, SBS
 
- Srbija ne može biti odgovorna za zločine počinjene prije nego što je ona, odnosno SR Jugoslavija, formirana kao država, 27. travnja 1992. Većina zločina u Hrvatskoj počinjena je 1991. godine. Počinitelji zločina u Hrvatskoj nisu ni de facto ni de jure bila tijela Republike Srbije. Niti su zločini počinjeni po naređenju, direktivi, niti pod kontrolom naše države. Zločine su počinile grupe i pojedinci srpske nacionalnosti.
Saša Obradović, glavni zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, Politika, Beograd
 
- Ukoliko bi Sud pravde prihvatio svoju nadležnost od 27. travnja 1992, dana proglašenja SRJ, najgori zločini počinjeni na teritoriju Hrvatske (na primjer u Vukovaru) ne bi bili uzeti u razmatranje, što bi znatno oslabilo hrvatsku tužbu.
Ivan Šimonović, tadašnji (2006.) glavni pravni zastupnik Hrvatske u razgovoru s dužnosnicima veleposlanstva SAD-a u Zagrebu, Politika, Beograd
 
- Ako sud nema kolektivnu amneziju ishod ovog slučaja je već predodređen. Nije bilo genocida, točka. Skoro sigurno Međunarodni sud pravde će pronaći da su strašna zvjerstva počinjena, ali da niti jedno ne predstavlja genocid.
Marko Milanović, stručnjak za međunarodno pravo na sveučilištu Nottingham, The Economist
 
- Hrvatska je 1995. ponovno osvojila većinu teritorija i oko 230.000 Srba je pobjeglo ili su bili etnički počišćeni. Mnogi od onih koji su riskirali i ostali bili su ubijeni.
Economist, London, urednički komentar
 
- Vlada je neosjetljiva prema nacionalnim manjinama. Doživjeli smo ozbiljnu regresiju. U godinu i pol sredstva za manjinske udruge smanjena su za 17 posto.
Furio Radin, čelnik talijanske manjine u Hrvatskoj, RSE
 
- Premda je sukob završen 1995., Hrvatska je uložila tužbu protiv Srbije za genocid tek koncem srpnja 1999. Hrvatski ratni vođa, Franjo Tuđman, tada je već bio skoro na svojoj smrtnoj postelji. On je navodno bio opsjednut tim pitanjem.
Economist, London, urednički komentar
 
- Ovo nije 1968., a Rusija nije Sovjetski Savez. Rusiji su potrebne strane investicije; oligarsi vole putovati u Pariz i London u čijim bankama posjeduju mnogo novca stečenog na sumnjiv način. Grupacije koje vladaju Rusijom ne mogu podnijeti niže cijene nafte, kao ni budžet Kremlja.
Condoleezza Rice, bivša američka državna tajnica, RSE
 
- Svojevrsni „Dayton 2" nije moguće upriličiti i zato što je rješenje o novoj organizaciji BiH u više multietničkih kantona/regija - neprovedivo. Takvo rješenje moralo bi biti nametnuto svim stranama u BiH. Taj posao trebala bi napraviti institucija čiji je autoritet potkopan i ona jednostavno nema snage da se obračuna s bilo kakvim otporom na ovom planu. Također, nikada se neće postići konsenzus niti izvan BiH postoji tijelo koje bi to provelo.
Gerald Knaus, prvi čovjek nevladine organizacije Inicijativa za europsku stabilnost (ESI)
 
- Europski čelnici ne bi smjeli napredak Srbije prema ulaznim vratima EU-a učiniti taocem kosovskog problema. Oni bi zapravo morali pomagati Srbiji da ispuni političke, gospodarske i pravne kriterije za članstvo u EU-u.
The Financial Times, London, komentar Uredništva
 
- Kada je profesor Josipović postao predsjednikom - u to vrijeme je gospodin Tadić bio predsjednikom Srbije - dvije zemlje bile su vrlo blizu izvansudskog poravnanja. Predsjednik Tadić je posjetio Vukovar i izrazio je žaljenje, što je bilo vrlo blizu hrvatskom zahtjevu da se prizna agresivni karakter Miloševićeva režima. Nakon toga dijalog je prekinut, pa do sporazuma dviju država nije došlo.
Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba, Radio Slobodna Europa
 
- U godini kada Hrvatsku čekaju i predsjednički izbori jedini je siguran političar, kojeg podržava i ljevica i desnica, Ivo Josipović, koji će gotovo sigurno osvojiti i drugi mandat na Pantovčaku. Sve dosadašnje ankete provedene u Hrvatskoj pokazuju da je predsjednik Josipović bez konkurencije i da bi pobijedio već u prvom krugu da su sada izbori. Jedino bi ga ozbiljnije mogla ugroziti sadašnja pomoćnica glavnog tajnika NATO-a
Jurica Körbler, novonastali dopisnik beogradskih Novosti iz Zagreba
 
- Proglašavanje isključivog gospodarskog pojasa ostaje u nadležnosti obalnih država, a one, uključujući Hrvatsku, suvereno mogu odlučiti hoće li proglasiti takav pojas u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora s ciljem osiguravanja gospodarskog potencijala svojih resursa na održiv način.
Marie Damanaki, odgovor povjerenice za pomorstvo i ribarstvo pri Europskoj komisiji na pitanje hrvatske europarlamentarke Ruže Tomašić, Poslovni dnevnik
 
- Trenutačno pratimo proces stvaranja nečega što bismo mogli nazvati novim svjetskim poretkom, pri čemu to nema ama baš nikakvih dodirnih točaka s onime što su pod tim pojmom svojedobno podrazumijevali nesvrstani. Onda je bila riječ o punoj ravnopravnosti svih država, o nemiješanju u unutrašnje poslove, o okončanju utrke u naoružanju i o smanjivanju jaza između onih koji imaju i onih koji nemaju, između razvijenih i nerazvijenih, odnosno onih u razvoju. Danas je, međutim, riječ o ovladavanju ključnim energetskim resursima o kojima ovisi budućnost svijeta i o stvaranju sfera utjecaja koje će omogućiti trajnu kontrolu nad tim resursima. I to se radi silom, bez ikakvog ustezanja, a pod prozirnim izgovorom borbe za demokraciju i ljudska prava, odnosno zaštite legitimno izabrane vlasti.
Tomislav Jakić, bivši urednik Televizije Zagreb u vrijeme Jugoslavije, a kasniji savjetnik S. Mesića brani agresiju Rusije na Ukrajinu, www.novovrijeme.ba
 
- Procjena Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, koje je napisalo da je poljuljano povjerenje u cijelu Vladu s obzirom na broj ministara koji sjede u Nadzornom odboru HBOR-a, je individualna odluka.
Ivo Josipović, hrvatski predsjednik o slučaju Šegon-Linić i kriminalu u HBOR-u, Večernji list

- Neshvatljivo je i nepojmnjivo da je ovaj moj slučaj, koji se već dvije godine vuče, odjednom došao na dnevni red Povjerenstva i to zajedno sa slučajem Šegon, koji postoji nepuna dva mjeseca. Time me se još jednom želi diskreditirati.
Ivan Jakovčić, vladar Istre, o presudi Povjerenstva za sukob interesa, Hina

- Niti sam bio u sukobu interesa niti je bilo formalnih uvjeta za vođenje postupka protiv mene. Čim dobijem službeno priopćenje od Povjerenstva očitovat ću se na sve navode iz njihovog očitovanja.
Branko Šegon, smijenjeni pomoćnik Slavka Linića nakon odluke Povjerenstva za sukob interesa o njegovoj krivnji, Jutarnji list
 
- Šegon je za vrijeme rada u Ministarstvu obavljao dužnost odgovorno i u skladu s ovlaštenjima koje je imao. Što se tiče realiziranog ugovora tvrtke "Facta Vera" s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj želimo istaknuti kako HBOR posluje sukladno Zakonu o HBOR-u koji jasno propisuje način funkcioniranja te institucije pa i pravila po kojima se dodjeljuju krediti hrvatskim pravnim osobama. Sve navedeno primijenjeno je i na dodijeljenom kreditu tvrtki "Facta Vera".
Slavko Linić, ministar financija o kriminalnim radnjama svoga pomoćnika, svojim, a i HBOR-a, Jutarnji list
 
- Vlada tu može napraviti određene poteze, a jedan je izmjena zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), što će biti predloženo u skoro vrijeme pa će se vidjeti u kojem ćemo smjeru osigurati da se Komora reformira i da na neki način krenemo prema dobrovoljnom članstvu.
Gordan Maras, ministar obrta protivi se demokratskom izboru Luke Burilovića na čelu HGK, Novi list
 
- Nisam govorio o krivnji, već o odgovornosti – kolektivnoj odgovornosti od koje se nitko ne može deobligirati. I dalje smatram, a to se može i argumentirati, da je većina hercegovačkih franjevaca podržavala hercegbosansku politiku, i da je taj koncept dominantan i danas. Uz šutnju provincijala i uprava hercegovačke provincije, uz izostanak jasnog distanciranja od te politike, u prošlosti i danas, postoje i posve konkretni dokazi koji pokazuju da su neki članovi te zajednice i otvoreno podržavali tu politiku. To dobro znaju u hercegovačkoj provinciji, ali o tome se šuti.
Drago Bojić, bosanski franjevac iz Sarajeva o svoj „poznatoj“ izjavi da su hercegovački franjevci podržavali zločine u ratu, Slobodna Dalmacija
 
- Stvaranje trećeg, hrvatskog entiteta – što neki uporno zagovaraju – bilo bi samo konačni završetak etničkog čišćenja, započetog u ratu. Bila bi to nagrada onima kojima se sudi, odnosno kojima se sudilo u Haagu.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik u Mostaru
 
- Bivši predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesić, najznačajniji je političar poslije Tite te osvjedočeni prijatelj Bosne i Hercegovine.
www.tacno.net
 
- Famozni treći entitet bit će, na svu sreću po Hrvate same, biti formiran za jedno 25.000 godina.
Fra Petar Jeleč, www.e-novine.com
 
- U početku se govorilo da će se kandidirati HNS-ovac Dragan Kovačević, no navodno je odustao upravo zbog želje da se politika ne upliće u HGK.
Lidija Kiseljak, novinarka Večernjega lista
 
- Šetanje dosjea od tajne službe do medija ukazuje na opasne trendove u politici i nacionalnoj sigurnosti.
Gordan Malić, novinar-istraživač, www.index.hr
 

TVRDNJE

 
- Njemačko oslanjanje na ruski plin može ograničiti suverenitet Europe. U to nema sumnje.
Donald Tusk, predsjednik poljske Vlade, Radio Slobodna Europa
 
- Preporuka Europske komisije da proglasimo gospodarski pojas pljuska je svim našim garniturama političara jer dokazuje da smo mi koji smo zagovarali gospodarski pojas oduvijek bili u pravu.
Alen Soldo, profesor Odjela za studije mora Sveučilišta Split, Poslovni dnevnik
 
- Fašizam je bio najblaži od tri velika totalitarizma XX. stoljeća - nacizam, boljševizam i fašizam, ali je postao generički pojam i psovka. Kad mi se nešto ne sviđa, ja kažem „fuj, fašizam“. To je izvitoperilo sadržaj. Antifašizam kod nas je bio, uz sve ostalo, koljački antifašizam: bio je rat, tukli su se s fašistima, ali je bio koljački i nakon rata. I sada jedni govore samo o antifašizmu, a drugi samo o koljačima. Najveći antifašist svih vremena je bio Josif Visarionovič Staljin...
Žarko Puhovski, politički analitičar, Blic, Beograd
 
- Šegon javnu dužnost nije obnašao časno, pošteno i savjesno te je narušio vlastiti integritet i vjerodostojnost. Netransparentnim postupanjem, nakon što je odobren zahtjev za kredit, narušio je povjerenje građana u tijela javne vlasti. 
Branka Lukačević Gregić, izvjestiteljica Povjerenstva za sukob interesa o Branku Šegonu, Novi list
 
- Mesić je i ranije slao poruke koje su unosile nervozu u cijeloj BiH i regiji. On je sada umirovljenik i bilo bi dobro da se drži te pozicije, a vlast u BiH mora biti svjesna odgovornosti kako sama mora povući poteze. A svi prijatelj iz regije, Bruxellesa, Washingtona ili Rusije, mogu biti samo prijatelji koji pomažu.
Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 
- Beograd bi bio spreman povući tužbu, i zato što su njegove karte još lošije od hrvatskih.
Cyrill Stieger, komentator švicarskoga Neue Züricher Zeitunga o početku suđenja u Den Haagu
 
- Da su poštovane procedure i kriteriji HBOR ni u ludilu ne bi dodijelio kredit od 700.000 kuna Čačićevoj PR stručnjakinji Ankici Mamić za obnovu njezina ureda jer bi se u banci našao netko lucidan barem da pita je li moguće toliko novca spiskati na ured. I u slučaju predstečajnih nagodbi vidimo do čega je dovelo poštivanje procedure i kriterija. I na primjeru Zinke Bardić kao specijalne premijerove glasnogovornice vidjeli smo što znači procedura i kriteriji u kontekstu sukoba interesa, pa i sigurnosnih provjera.
Marinko Jurasić, komentator Večernjega lista
 
- Slobodno nek istraži. Gledao sam neki dan taj njegov medijski performans pred DORH-om i u prvi mah sam pomislio da se snima kakva scena za neki novi film “Balkanski špijun”. Nadam se da je u taj registrator za Bajića stavio dokumentaciju svoga sina iz koje je vidljivo kako je došao do ratne i poratne invalidnosti. Mogao je DORH-u objasniti i svoju imovinu. Vrkića sam smatrao skoro pa prijateljem, naš zadnji razgovor bio je prije nego što su me uhapsili. Ali kad se čovjek kandidirao, on udario po meni kao da sam mu ja protukandidat! Poslije nastavio – udri po meni, udri po meni! Vrkić je gmizao i puuuuzaaaao da ga predložim Tuđmanu za koordinatora mirne reintegracije! Kao zadnji gmizavac cipele mi lizao! Postavio sam ga za direktora Glasa Slavonije. Molio me da bude direktor Belja i onda prodavao demagogiju kako radi za jednu kunu, a imao saborsku mirovinu i 7000 kuna u NO-u Glasa Slavonije.
Branimir Glavaš, general HV-a, najzaslužniji za obranu Osijeka i istočne Slavonije o Ivici Vrkiću,
 
- Slučaj Perković pokazao je stvarnu potrebu za obračunom s totalitarnim režimom, čiji je rasplet priče razotkrio tko zapravo vlada zemljom. Zna se da je dio te komunističke elite prešao u HDZ, dio se pritajio, a dio ulazi u civilno društvo gdje su se prebacili na neoliberalnu demokraciju pa sada svima sole pamet o pitanjima žena, pasa, mačaka...
Nino Raspudić, književni kritičar, kolumnist i politički komentator u Splitu na tribini pod nazivom „Hrvatska i BiH u 2014. godini“,Slobodna Dalmacija
 
- I dok jedni siluju naš mentalni sklop, dok siluju naše nacionalno biće, gospodin na drugome brdu perfidno radi protiv interesa vlastitoga naroda.
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a tijekom svečanog obilježavanja 24. rođendana omiškog ogranka HDZ-a, Slobodna Dalmacija
 
- S Titom ste u sukobu s demokratskim vrijednostima, vladavinom prava, da ne nabrajam. Ako želite misliti svojom glavom, ne treba vam Tito.
Ivo Banac, povjesničar i političar, Vijenac
 
- Pogledajte se u ogledalo i pljunite u to što vidite”, poručio je svojedobno ministar Jovanović Zdravku Mamiću i pokojnom Vlatku Markoviću. Ako je ta najbesramnija uvreda izrečena u samostalnoj Hrvatskoj ostala bez sankcija, može li se sankcionirati osoba koja je nešto rekla o Jovanoviću, što god to bilo? Jer te riječi su smicateljske, rasističke, one pozivaju na ubojstvo na kakvo su pozivali najbešćutniji Staljinovi tužitelji prisiljavajući ljude na samoponižavanje prije egzekucije. Takvu narav svoga ministra premijer ne samo da nije osudio nego je i sam ima i njeguje. Stoga kapa dolje sucu koji je od optužbe za “govor mržnje” o Jovanoviću oslobodio Mamića. Neka sad Milanović i Jovanović pljunu u ono što vide kad su pred ogledalom!
Milan Ivkošić, kolumnist Večernjega lista
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Ja mislim da HDZ bi trebao prestati funkcionirati bez obzira na to kakva će biti konačna presuda. Jučer u obrazloženju presude kažu da su oni radili s Fimi medijom od 2003., dakle odmah kad su stupili na vlast, dakle, oni su imali plan. Oni su se borili da dođu na vlast da bi mogli pljačkati zemlju. Pa to je prestrašno, takva stranka se treba ugasiti.
Nenad Stazić, SDP-ov orjunaški jurišnik, Hina
 
- Zašto se smanjuju i sredstva za manjine po bilateralnim ugovorima – s Italijom i Mađarskom – dok se primjerice sredstva po bilateralnom ugovoru s Vatikanom isplaćuju u punom iznosu.
 Aleksandar Tolnauer, predsjednik Vijeća za nacionalne manjine, RSE
 
- Nije sporno ni da su Milošević i Tuđman započeli dogovoreni rat, s tim da je Tuđman Miloševiću velikodušno prepustio prvi potez, s već postignutim sporazumom da čim se Bosna podijeli, Srbe iz Hrvatske neka vrag nosi.
Katarina Živanović, novinarka beogradskoga Danasa
 
- Nemoguće je razumjeti događaje iz devedesetih godina prošlog stoljeća bez razumijevanja Drugoga svjetskog rata i ustaških zločina protiv stanovništva srpske nacionalnosti.
Saša Obradović, glavni zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, Radio Slobodna Europa
 
- Ta priča s hrvatskom tužbom protiv Srbije za genocid od početka je prilično nesretna. Ona je uložena pod kraj režima Franje Tuđmana, kad je Tuđman već bio izgubio političku kontrolu i sposobnost racionalnog razumijevanja procesa. Tužbu su pokrenula dva dosta čudna čovjeka - profesor Zvonko Šeparović i njegov tadašnji odvjetnički suradnik iz Amerike, gospodin Rifkin.
Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba, Radio Slobodna Europa
 
- Najveću odgovornost za sadašnje stanje bosanskih Hrvata snosi velikosrpska ideologija, koja je i započela sve ratove na području bivše Jugoslavije i koja je na koncu još i nagrađena unitarnim etnički očišćenim entitetom Republikom Srpskom. Nju slijedi hrvatska politika predsjednika Tuđmana i njezina hercegbosanska varijanta, s ciljem podjele Bosne i Hercegovine i pripajanja jednog dijela Hrvatskoj, za što su najvišu cijenu platili bosanski Hrvati.
Drago Bojić, bosanski franjevac iz Sarajeva, Slobodna Dalmacija
 
- Ideja o trećem entitetu, ako mene pitate, katastrofalna je. Kao da nije dovoljno što je Dayton praktično priznao, podjelom BiH na dva entiteta, rezultate rata, sada bi valjda projekt etničkog čišćčenja stvaranjem trećega entiteta trebalo dovesti do kraja? Nije problem u izoliranim glasovima u Hrvatskoj koji tako nešto traže, problem je u matici hrvatske politike koja se tome odlučno ne suprotstavlja.
Tomislav Jakić, bivši urednik Televizije Zagreb u vrijeme Jugoslavije, a kasniji savjetnik S. Mesića, www.novovrijeme.ba
 
- Užasnuli ste me s ovim. Ovo je kombinacija obje stvari protiv kojih se Željka Markić borila – neplodnost i homoseksualci. Sve možemo očekivati. Sama činjenica da smo morali u Ustav unijeti definiciju koja već postoji u Obiteljskom zakonu sve govori.Sad će i druge manjine doći na red. Onog časa kad smanjujete toleranciju društva prema različitostima, vi povećavate diskriminaciju prema drugačijima. Sad će se razbuktati diskriminacija i prema drugim skupinama. Ovo društvo nije imuno ni na kakvo zlo.
Mirjana Krizmanić, „ugledna“ psihologinja o paljenju lutke na maškare u Selcu, www.crol.hr
 
- Tko zna što su oni imali u glavi. Ne želim ni ulaziti u to. Ne znam jesu li svjesni što rade. Ali, ni ne moraju biti svjesni. Kao što nisu bili svjesni ni zločinci u Drugom svjetskom ratu koji su mislili da rade pravedne stvari. No, činjenica da se ovakve stvari mogu prihvatiti govori da je sve moguće. Moguće je i putem masovne histerije pokrenuti zločin i genocid protiv bilo koga. Ovo nam je upozorenje. Netko bi morao snositi odgovornost pred sudom i javnošću. Svaki se zločinački pothvat može opravdati u ime viših ciljeva.
Renato Matić, sociolog o paljenju lutke na maškarama u Selcu,www.crol.hr
 
- Dragan Čović je predsjednik najkorumpiranije hrvatske stranke koja je u ovih dvadeset godina opljačkala i uništila gotovo sva poduzeća u mjestima u kojima žive Hrvati, od Livna do Orašja.
Fra Petar Jeleč, www.e-novine.com
 
- Hrvatska početkom 90-ih, ustvari, nije bila žrtva velikosrpske agresije, već se u njoj vodio građanski rat (za razliku od Finske koja ga nikada nije imala).
Zoran Milanović, čelnik SDP-a, Hrvatski tjednik
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Nacionalne manjine jedna su od žrtava proračunske štednje u Hrvatskoj.
Enis Zebić, dopisnik Radio Slobodne Europe iz Zagreba
 
- Dva naroda, Hrtvati i Srbi, su živjela u bratstvu tijekom mnogih decenija. I zbog toga protivnik Srbije u ovom procesu nije ni hrvatski narod niti država Hrvatska, već ekstremni hrvatski nacionalizam.
Saša Obradović, glavni zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, Politika, Beograd
 
- Ono što ja želim za Bosnu i Hercegovinu, a mislim da sam dokazao da sam njezin prijatelj, to je transformacija u građansku, demokratsku državu s parlamentarnim sustavom, u državu koja će funkcionirati kao i svaka druga i koja će moći ponijeti teret i odgovornost ključnog oslonca stabilnosti regije.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik u Mostaru
 
- Moja je generacija novinara imala osjećaj odgovornosti prema onima koji su čitali, ili slušali ono što pišemo, odnosno govorimo. Danas je kategorija odgovornosti praktično nestala.
Tomislav Jakić, bivši urednik Televizije Zagreb u vrijeme Jugoslavije, a kasniji savjetnik S. Mesića, www.novovrijeme.ba
 
- Gledano s Balkana, revolucija u Ukrajini i ruska vojna intervencija živo podsjećaju na to kako u državi čiji politički život izobličuju neodgovorno vodstvo, velika korupcija i etničko suparništvo lako izbije nasilje. Samo su dva desetljeća prošla otkad je slom komunističke Jugoslavije pokrenuo niz ratova.
The Financial Times, London, komentar Uredništva
 
- Po mom sudu država ne vrijedi nijednog života, ali to je manjinski stav. Ogroman broj ljudi, čak i familije poginulih će vam reći s ponosom da su pali za veliku stvar i da to ima smisla.
Žarko Puhovski, politički analitičar o srpskoj agresiji na Hrvatsku i hrvatskom osamostaljenju, Blic, Beograd
 
- Najveći sadašnji problem Bosne Srebrene nije vanjski, nego unutarnji, a on se sastoji u tome što je i neki njezini članovi sve više žele prilagoditi zahtjevima političkog hrvatstva i katoličanstva, a ona je uvijek bila i bit će više od toga.
Drago Bojić, bosanski franjevac iz Sarajeva, Slobodna Dalmacija
 
- U Hrvatskoj je 1991. – 1995. bio sukob za jugoslavensko naslijeđe.
Tony Barber, novinar The Financial Timesa za posjeta Vinkovcima, London
 
- Želim Bosnu i Hercegovinu, oslobođenu okova nacionalističke uskogrudnosti, netolerancije, pa i mržnje, otvorenu zemlju u kojoj će svaki njezin građanin slobodno moći reći što je, a da pri tome zbog svojega nacionalnog ili vjerskog opredjeljivanja, ili neopredjeljivanja, ne bude ni privilegiran, ni zakinut.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik u Mostaru
 
- U veleposlanstvu u Canberri bit će prijam za hrvatsku zajednicu. Točno je da ne će biti posjeta klubovima, koji nisu ni zainteresirani za to, a premijer ne bi ni išao u one koji se kite ustaškim obilježjima.
Damir Kušen, „hrvatski“ veleposlanik u Australiji, Večernji list
 
- Vlada nije mijenjala zakon pa HDZ postavio svog čovjeka na čelo HGK.
Lidija Kiseljak, novinarka Večernjega lista
 

GLUPOST

 
- Ja podjele najoštrije i najjasnije odbijam. I moja je poruka: jedinstvena, ne unitarna, ali – jedinstvena Bosna i Hercegovina s građanima koji se neće dijeliti ni po nacionalnom, ni po vjerskom ključu.
Stjepan Mesić, umirovljenik na proračunskim jaslama u Mostaru
 
- Autoritet se ne može riješiti šutnjom niti se može kupiti na kiosku te da se on gradi.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade na Aktualnom satu, HRT
 
- BiH je bila preteča ujedinjavanja Europe i ova zemlja zaslužuje više od Europske unije.
Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, Nezavisne novine, Banja Luka
 

JUGO PODJELA KRIVNJE

 
- Ovaj proces nimalo ne će doprinijeti da se učini ono što se mora učiniti - da se i Srbija i Hrvatska suoče sa svojom prošlošću i na taj način skinu balast zločina sa svojih leđa - zbog sebe i zbog svog naroda. A što se tiče bilateralnih odnosa, umjesto da rješavamo sporna pitanja, kao što su pitanje nestalih i problem granice, postoji opasnost da se ti odnosi zbog procesa u Haagu pogoršaju.
Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, Radio Slobodna Europa
 
- U idealnom slučaju taj bi proces trebao biti početak liječenja protiv daljih poricanja obiju država. Protiv manipuliranja poviješću i negiranja tuđih žrtava i patnji. Nažalost, već se nazire da proces pred MS neće biti dovoljan da do toga dođe.
Florence Hartmann, bivša glasnogovornica Haaškog tužiteljstva, Danas, Beograd
 
- Ljudi u Bosni – muslimani, Srbi, Hrvati i pripadnici etničkih manjina – imali su najviše žrtava u jugoslavenskim ratovima koje je pokrenuo velikosrpski nacionalist Slobodan Milošević, a koje su kasnije poticali hrvatski i muslimanski ekstremisti.
Paul Lendvai, komentator bečkoga Der Standarda
 
- Ako u vrijeme pregovora “Sejdić - Finci”, ako u vrijeme potrebe reformi netko iz RS-a govori kako je FBiH gori dio BiH, kako ne će živjeti s nama, kako će gledati da se odcijepe, ako netko podržava hrvatske stranke da traže nekakav treći entitet i federalizaciju BiH, pa onda vidimo kako Dodik odlazi u Beograd, a neki hrvatski lideri u Mostar dolaze istog dana, počinju se nazirati fizionomije!
Bakir Izetbegović, sin Alije Izetbegovića i član Predsjedništva BiH, Večernji list
 
- Susjedne zemlje BiH, odnosno Hrvatska i Srbija, moraju voditi politiku za BiH i voditi računa o tome da je zaštite, te da se bore za cjelovitost BiH. I to ne samo verbalno. Reći kako žele cjelovitu BiH, a onda dočekivati i slaviti ratne zločince.
Stipe Mesić kao uvodničar na panel diskusiji "Mladi i izgradnja mira na području Jugoistočne Europe" u Sarajevu, Dnevni avaz
 

LAŽ

 
- Operacija „Oluja” iz ljeta 1995. godine provedena je s genocidnom namjerom da se Srbi, djelomično ili potpuno, unište kao etnička grupa. Tijekom i poslije „Oluje” ubijeno 1719 Srba, a tijekom čitavog sukoba 6361. Pored toga u „Oluji” je nestalo oko 900 Srba, a 400 ekshumiranih tijela još nije identificirano a oko dvjesto tisuća Srba pobjeglo je s područja koje su napale hrvatske snage.
Saša Obradović, glavni zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, Politika, Beograd
 
- Nije sporno ni da su Milošević i Tuđman započeli dogovoreni rat, s tim da je Tuđman Miloševiću velikodušno prepustio prvi potez, sa već postignutim sporazumom (o kojemu svjedoči Bora Jović u svojim memoarima) da čim se Bosna podijeli, Srbe iz Hrvatske neka vrag nosi. Odnio ih je – u skladu s dogovorom. Uostalom, sami su nasjeli Miloševiću i njegovoj propagandi.
Miloš Vasić, dopisnik iz Beograda, www.tportal.hr

- To će biti jedini svetac koji se za svoje zasluge jednom fašističkom zločinačkom režimu okitio visokim odlikovanjem ustaškog poglavnika i to kao zagrebački nadbiskup, a o tome su izvjestile "Narodne novine" kao službeno glasilo NDH.
Alen Budaj, direktor židovske nevladine organizacije 'Margelov institut' iz Zagreba protiv bl. Alojzija Stepinca, B92, Srbija
 
- Pozitivno je da prosvjedi nemaju etničke i vjerske predznake.
Ahmet Davutoglu, turski ministar vanjskih poslova po dolasku u Sarajevu, Al Jazeera Balkans
 
- Mostar, od rata podijeljen između hrvatskih i bosanskih četvrti, ostaje mobiliziran: tisuće građana izašlo je ponovno na ulice u utorak i srijedu, Bošnjaci i Hrvati ujedinjeni po prvi put od 1991. Hrvatski nacionalisti iz HDZ-a optužili su "huligane" koji su došli iz bosanskih dijelova na istoku grada, ali čini se da ovakve riječi više nemaju utjecaja na hrvatsko mišljenje u Bosni.
Jean-Arnault Dérens, dopisnik belgijskoga La Librea iz Beograda
 
- Pripadnici svih naroda u zemlji "ustali protiv korumpiranih političara.
Paddy Ashdown, bivši lažljivi i omraženi guverner BiH, Oslobođenje, Sarajevo
 

PRIZNANJE

 
- Profesori Josipović i Šimonović  od početka su zagovarali izvansudsko poravnanje između Srbije i Hrvatske.
Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba, Radio Slobodna Europa
 
- Činjenica je da je trenutačno u Srbiji na vlasti jedna garnitura koja je imala određenu ulogu devedesetih godina.
Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, Radio Slobodna Europa
 
- U iščekivanju kada će neko duhovno lice crkve moga etnosa doživjeti katarzu i preobraćenje, ostajem pri ranije javno iznesenom stavu da su crkve pravoslavnih naroda na Balkanu pravi politički komesarijati. Veoma ljubljeni od političkih i svakojakih drugih kriminogenih struktura.
Blagoje Grahovac, bivši oficir JNA iz Crne Gore, Vijesti, Podgorica
 
- Za one koji ne znaju, Kevina jama je zloglasno stratište u kaštelanskom zaleđu, kod Radošića, u koju su 1944. partizani ubacivali, nakon što su ih pogubili, vojnike NDH, a navodno i civile.
Denis Romac, novinar Novoga lista

IZJAVE TJEDNA

 
- Novinska izdanja čiji vlasnici prolaze ili su prošli kroz predstečajne nagodbe, objavljuju dijelove tajnih dosjea o mojoj obitelji, a najavljuju i nastavke s "detaljima iz privatnog života". Lijepo bogami, pravo predstečajno novinarstvo! S onih deset posto pokrenuo je VNS, što će tek biti kad mu Visoki izvor na kojeg se neprestano poziva, da nalog da iznese i detalje?
Gordan Malić, novinar-istraživač, www.index.hr
 
- Moram jasno reći kako Upravni sud nije u ovom postupku odlučivao o naknadi štete i to može biti predmet nekog eventualnog budućeg sudskog postupka. Kao ministar imam diskrecijsko pravo odlučivati o raspodjeli kvote za svaku tržišnu godinu, pri čemu smatram da je osnovni interes i kriterij raspodjele prije svega zaštita domaće proizvodnje šećerne repe te gospodarski interes svih triju tvornica šećera. Nijedna šećerana nije potpuno iskoristila dodijeljenu kvotu u prethodnoj godini na način da je proizvela šećer od domaće šećerne repe i iskoristila domaće preradbene kapacitete, što nije u gospodarskom interesu Hrvatske i ne ide u prilog poticanju domaće proizvodnje šećerne repe.
Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede o njegovu pogodovanju Šećerani Osijek na štetu druge dvije hrvatske šećerane u Županji i Virovitici, HRT
 
- Srbija će tijekom rasprave izložiti dokaze u prilog svojoj protutužbi da je operacija Oluja, u kolovozu 1995, predstavljala kulminaciju kriminalne namjere Hrvatske vlade i vojnih snaga da uklone srpsko stanovništvo iz Kninske krajine, s obilježjima genocida.
Saša Obradović, pravni zastupnik Srbije, Vesti, Beograd
 
- Po mom mišljenju su u Hrvatskoj obje strane počinile etničko čišćenje no u pravnom smislu nije počinjen genocid. Ovaj pravni pojam je jasno definiran i zbog toga mislim da ni hrvatska niti srpska strana neće imati uspjeha sa svojim tužbama.
Božo Prelević, bivši ministar unutarnjih poslova Srbije, Deutsche Welle
 
- Mislim da ne možemo baš govoriti o dobrim odnosima dviju zemalja koje se istodobno međusobno optužuju za genocid. To jednostavno ne ide zajedno. No, ostaje mogućnost da se sljedećih mjesec dana iskoristi za dogovor izvan sudnice i tako na kraju ipak postigne nekakav kompromis.
Veljko Miljević, osječko-zagrebački odvjetnik, Deutsche Welle
 
- Većina će ljudi reći da ovdje nema hrvatskih prava. To nije sasvim točno. Ima hrvatskih medija, knjiga, uživamo vjerska prava, imamo svoj jezik. Katoličke škole su u budžetu, a sad treba biti i Katolički bogoslovni fakultet. Sad u BiH ima 96 hrvatskih osnovnih škola, 47 srednjih škola, dva sveučilišta. Zatim, 19 hrvatskih radija, tri hrvatske televizije, dvije hrvatske dnevne novine, četiri crkvena lista, „Napredak“ izdaje tri lista. Sad ima oko 300 hrvatskih kulturnih društava. Druga je stvar kada se radi o političkim pravima. Svaka stranka želi barem 100-postotno vlast i kad je nema, onda je nezadovoljna i to nezadovoljstvo putem medija prenosi na sve ljude. Politika je važna, ali nije jedino ona važna. Ona utječe na posao, zdravstvo, školstvo itd. Stoga je prevažno da na vlasti budu sposobni i pošteni ljudi.
Franjo Topić, predsjednik HKD-a Napredak, Dnevni avaz, Sarajevo

- U svakom slučaju bilo je i pozitivnih poteza, a bilo je i onih koji nisu baš rezultirali nekakvim naročitim rezultatima. Ja ne bih htio komentirati aktuelnu politiku, posebno ne naše vlade. Smatram da se moglo i na drugi način reagirati. Primjerenije reagirati.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik Jugoslavije i Hrvatske o posjetu Z. Milanovića Mostaru u vrijeme bošnjačkoga rušenja BiH, www.klix.ba
 
- Očigledno da je popustljivost Srbije, najblaže rečeno, kod Hrvata stvorila percepciju da su oni u velikoj prednosti, jer tobože, onaj tko se smatra krivim spreman je na nagodbe i dogovore. Često je taj naš zahtjev za međusobnim povlačenjem tužbi bio nespretno interpretiran: Eto, mi smo slabiji, što mi tu možemo učiniti.
Savo Štrbac, tzv. ministar u vladi pobunjenih Srba, a sadašnji direktor Dokumentacijskog centra Veritas, Vreme, Beograd
 
- Devedeset posto građana Srbije misli da su Hrvati počinili najveće etničko čišćenje poslije Drugog svjetskog rata nad Srbima iz Krajine i to ne će promijeniti nikakav sudski epilog ili bilo što.
Aleksandar Vučić, ratoborni prvi čovjek Srbije za posjeta Vesne Pusić Beogradu, Beta
 
- Da nismo krenuli s tom mjerom predstečajne nagodbe, ne bi se zaustavio taj trend neplaćanja i nelikvidnosti. Imali smo veliku potporu bankarskog sustava.
Slavko Linić, ministar financija, HRT
 
- Očekujem i od muslimana iz svijeta da urade ono što su uradili Turci.
Bakir Izetbegović, sin Alije Izetbegovića i član Predsjedništva BiH, Večernji list
 

TVRDNJE

 
- FBiH treba podijeliti na tri jedinice.Umjesto sadašnjih 11, da imamo tri vlade, umjesto 11 parlamenata, da imamo tri.
Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 
- Srbija je napala Hrvatsku i odgovorna je za smrti, protjerivanja i razaranja.
Cyrill Stieger, komentator švicarskoga Neue Züricher Zeitunga
 
- Sada se nalazimo u fazi koja se može nazvati povijesnom ironijom, jer je država Srbija optužena za genocid, iako je srpski narod bio taj koji je doživio genocid, poznat svima, u Jasenovcu, Jadovnoj, Jastrebarskom u NDH, koja je u to vrijeme obuhvaćala i BiH i Srijem.
Saša Obradović, glavni pravni zastupnik Srbije o početku suđenja, Politika, Beograd
 
- Hrvatska nema realnih izgleda za prolazak njezine tužbe u Den Haagu.
Anto Nobilo i Žarko Puhovski, Deutsche Welle
 
- Zločini su učinjeni s obje strane i oni će uvijek ostati ta točka između te dvije države, koja se naravno može iskoristiti za njihovo pomirenje i da do toga više ne dođe, a može se iskoristiti i za buduće konflikte, jer onda možete na tome inzistirati.
Dubravka Stojanović, srbijanska povjesničarka, Radio Slobodna Europa
 
- Status svjetske velesile, u stvari, potvrđuje se postupcima ove vrste: moguće je koristiti vojnu silu u skladu sa svojim interesima, bez straha od posljedica. Rusiji se povjerava održavanje međunarodnih foruma, ona je članica G8, stalni sudionik mirovnih procesa i pregovora, a Vladimira Putina zapadni mediji nazivaju jednim od najutjecajnijih političara. To daje ruskoj vladajućoj eliti razlog da vjeruje da je njezinoj želji da si vrati raniji suvereni status, udovoljeno. Kada, pak, elita pokušava djelovati u skladu s tom samosvijesti, to se opominju je i obećavaju joj poduzimanje mjera. Ispada da je priznavanje Rusije jednakom vodećim igračima svijeta bilo je samo djelomično, a i jednostavno iluzorno.
Nezavisimaja gazeta, urednički komentar kojim se opravdava agresija na Ukrajinu
 
- Na slučaju predsjednikova savjetnika Dejana Jovića, možemo štošta zaključiti o sadržaju i profesionalnosti provjera imajući u vidu njegove političke stavove, a i o relativnosti sumnji u njegovu podobnost u raspolaganje državnim tajnama. Ako sin bivšeg udbaša može biti predsjednikov savjetnik za obavještajna pitanja, može li netko biti sitni agent u sustavu ako u rodbini ima novinara?
Marinko Jurasić, komentator Večernjega lista
 
- Prosvjedi nisu bili spontani, nego planski pripremljeni, usmjereni i vođeni s obzirom na sinkroniziranost napada u više gradova u smislu njihovog otpočinjanja načina vođenja, kao i izbora meta te korištenje ranijih pripremljenih sredstava za napad na policiju. To mora biti predmet pozornosti i stručne analize koja treba rezultirati činjenicama koje će istražna tijela usmjeriti, kako prema izvršiteljima, tako i organizatorima koji moraju biti identificirani, pronađeni i sankcionirani.
Predrag Kurteš, ministar MUP-a Federacije BiH, Večernji list
 
- Sada ću prvi put reći da je netrpeljivost kulminirala u trenutku kada je Šeks izgovorio ona četiri glagola u središnjem Dnevniku, a koja su se odnosila na uhićenje Gotovine. Šeks se kasnije pokušavao opravdavati kako je samo prenosio zaključke VONS-a, ali za mene neuvjerljivo. Tada mi je pukao film. Isti tren sam nazvao Dunju Gotovinu i rekao joj da to nije politika HDZ-a, i tom prilikom sam rekao dosta ružnih riječi o Sanaderu, sve do njegove bliže i daljnje obitelji. Jasno sam Dunji rekao da sam svjestan kako će sve to što sam rekao o Sanaderu sutra u transkriptu biti njemu na stolu, jer znam da joj Karamarko i druge obavještajne službe prisluškuju telefone. Nakon te večeri, iz međusobnih pogleda, uzajamna netrpeljivost bila je očita. Šeks je tada odradio prljavi dio posla za Sanadera kada je riječ o Gotovini, a dva mjeseca kasnije i u mom slučaju. Ja taj prljavi posao za Sanadera ne bih odradio.
Branimir Glavaš, general HV-a, najzaslužniji za obranu Osijeka i istočne Slavonije o I. Sanaderu i V. Šeksu,
 
- Svakim novim nastupom Vesna Pusić potvrđuje da je dosljedna izdajnica svog naroda. Sramota! Samo kritika njezinih postupaka nije dovoljna. Potrebno je zahtijevati njezinu ostavku. Nije dostojna da ostane na položaju ministrice vanjskih poslova. Vesna Pusić je izdajica. Ona je  Benedikt Arnold (Amerikanac koji je stao na britansku stranu u revoluciji 1776.)! Pusićka nije pokazala razumijevanja za žene koje su njezini prijatelji iz Beograda zlostavljali na zvjerske načine, a ona se s tim zvjerima ljubi! Vesna Pusić je nakaza od žene u svakom smislu i pogledu i takvoj odvratnoj osobi nije mjesto u hrvatskom društvu. 
Ivanka Madunić Kuzmanović, iseljenica u SAD-u i pjesnikinja pjesničke udruge Hrvatske izvandomovinske lirike (HIL) sa sjedištem u New Yorku
 
- Često požalim što Hrvatska nema bar na par mjeseci zakonodavstvo kao što ga ima država Izrael kojim štiti sebe od vlastitih Jakovina, Klasnića i Markovina. Tamo bi im odmah oduzeli državljanstvo i šupirali ih van iz države.
Zvonimir Hodak, odvjetnik, www.dnevno.hr
 
- Pozitivna posljedica ulaska Hrvatske u EU je stupanje na snagu Europskoga uhidbenog naloga, i s tim u vezi izručenje Josipa Perkovića, kao i prestajanje priča o Hrvatskoj kao dijelu Zapadnog Balkana.
Nino Raspudić, književni kritičar, kolumnist i politički komentator u Splitu na tribini pod nazivom „Hrvatska i BiH u 2014. godini“, Slobodna Dalmacija
 
- Dokle god se od Hrvatske i Bosne ne skroji jedna država nikad ne će biti sigurni ni Hrvatska niti Bosna, uvijek će biti izložene agresiji od strane Srba i dok ne bude takva država, Balkan će biti krajnje nestabilno područje čiju cijenu nestabilnosti će opet najviše plaćati Bošnjaci!
Prof. dr. med. sc. Hamzo Mujagić, jednog od osnivača SDA, zatim MBO-a i Muslimanskoga Demokratskog Mirotvornog Pokreta (MDMP), www.croative.net
 
- Osjećam da su nam se vratili ona energija i emocije s početka devedesetih. Osjećam da su Bog i hrvatski narod ponovno uz HDZ, a čujem i onih 15.000 mrtvih prijatelja iz Domovinskog rata kako nas pitaju što ste im ovo dopustili da naprave od Hrvatske. Ne će nama četnički vojvode pregledavati naše udžbenike. A oni su im upravo to dopustili, oni koji su našu školovanu djecu, koja su naučila hodati na bruxelleskim hodnicima, izbacili iz europskih institucija, kako bi iz komiteta doveli svoju nesposobnu djecu.
Tomislav Karamarko,predsjednik HDZ-a tijekom svečanog obilježavanja 24. rođendana omiškog ogranka HDZ-a, Slobodna Dalmacija
 
- Sudac Kolakušić nije diletant i zasigurno ima nešto u tome što kaže da je taj zakon veća pljačka od privatizacije. Oni žele razgovarati o privatizaciji, pa dobro. Od 200 najvećih dioničara u Hrvatskoj samo ih je 8 do 10 iz redova HDZ-a. Očito je da su se neki namirili, a neki još nisu.
Tomislav Karamarko,predsjednik HDZ-a tijekom svečanog obilježavanja 24. rođendana omiškog ogranka HDZ-a, Slobodna Dalmacija
 
- Stepinac je riskirao vlastiti život spašavajući Židove te su stotine njih uz njegovu pomoć prokrijumčarene iz Jugoslavije.
Tvrdnja Uredništva Liberal Labor Weeklyja u tekstu u listopadu 1946.
 
- Ulica je dobila ime u čast velikog čovjeka zbog njegove snage, hrabrosti i sposobnosti da se zalaže za svoja uvjerenja u teškim vremenima. Najveće priznanje bit će ako nastavimo njegov rad za koji je položio svoj život u službi za čovječanstvo.
James M. Hanley, američki kongresnik u New Yorku je 10. veljače 1980. Kada je sedam američkih kongresnika i sedam gradskih vijećnika nazočilo nazivanju 41. ulice na Manhattanu Stepinčevim imenom, Večernji list
 
- Ponekad se naša svjetlost ugasi da bi je ponovno rasplamsalo neko drugo biće. Svatko od nas duguje duboku i iskrenu zahvalnost onima koji su tu svjetlost ponovno oživjeli.
Albert Schweitzer, elzaško-njemački liječnik, protestantski teolog, filozof i glazbenik o A. Stepincu, Večernji list

- Neodrživa je situacija u kojoj država otpisuje poreze predstečajnim dužnicima, a naplaćuje poreze vjerovnicima na potraživanja koja nisu naplaćena i koja su otpisana. Ministarstvo financija je u sukobu interesa - ono imenuje tijela koje će nagodbu pravno voditi, odlučuje o žalbama na odluku tih tijela, a uz to je jedan je od najvećih vjerovnika u postupku i odlučuje kome će nešto 'naplatiti', a kome nešto 'oprostiti'. Moje je pitanje koliko je uplaćeno novaca u proračun od predstečjnih nagodbi i kolikosu naplatili vjerovnici.
Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkoga suda 23. II. 2014. u emisiji HRT-a Nu2
 
- Ako govorimo o partijskoj državi lenjinskoga tipa, mislim da takva mogućnost srećom nije izgledna, čak ni kod nas. No kad je riječ o obnovi komunističkog mentaliteta, on je u Hrvatskoj već na djelu i vezan je uz relativiziranje Jugoslavije, u apologiji o prednostima jugoslavenske "socijalne države".
Ivo Banac, povjesničar i političar o mogućoj obnovi hrvatske države lenjinskoga tipa, Vijenac
 
- Slavko Goldstein uvijek proriče – zlo koje joj želi. Boljeg savjetnika Milanović nije mogao naći.
Milan Ivkošić, kolumnist Večernjega lista
 

GOVOR MRŽNJE

 
- U ljeto 1999. godine, nekoliko mjeseci prije smrti Franje Tuđmana, ta je tužba bila jedan od zadnjih krikova okoštalog tuđmanizma, očito svjesnog da mu se bliži kraj. Bilo je to vrijeme – jesmo li ga prebrzo zaboravili – unutrašnjih i vanjskih neprijatelja, nebrojenih urota i dvorskih obračuna, ali i međunarodne (polu)izolacije u kojoj se čekalo da priroda učini svoje i dokine taj samodopadni i pompozni režim. Upravo u takvoj atmosferi podignuta je tužba protiv Srbije. I to samo zato što je tada već ozbiljno paranoičnog Tuđmana netko uspio uvjeriti da će tužba protiv Srbije nekako zaustaviti već uznapredovale istrage i skore optužnice što su ih protiv njega i njegovih generala pripremali na jednom drugom haškom sudu, onom za bivšu Jugoslaviju.
Denis Romac, komentator Novoga lista
 
- Oko 2000 osoba je ubijeno četiri godine kasnije, tijekom i nakon hrvatske protuofenzive, nazvane Operacija Oluja.
BBC NEWS, urednički komentar
 
- Optužba Srbije protiv Hrvatske za genocid ima snažno uporište u provokativnim, rasističkim izjavama Tuđmana, njegovim ekstremističkim pogledima, zatim u povijesti koja seže do vremena Drugoga svjetskog rata. Sve to u kombinaciji s ponašanjem hrvatske vojske tijekom „Oluje”, i eto jakog slučaja genocida. Najjači argument Srbije jest da su napadi na Srbe tijekom „Oluje” bili sasvim drugačijih razmjera od onih koji se pripisuju Srbiji protiv Hrvata tijekom borbi 1991. godine
William Schabas, član pravnog tima Srbije, profesor sveučilišta Leiden u Haagu i sveučilišta Middlesex u Velikoj Britaniji, Politika, Beograd
 
- Do nezavisnosti se, ipak, teško došlo. Čak su se i Hrvati te 1991. „klimali“.
Sead Numanović, novinar sarajevskoga Dnevnog avaza
 
- Da nije bilo Tuđmanove kolaboracije s Miloševićem, agresija Srbije i Crne Gore na naše države puno ranije je mogla biti zaustavljena.
Anto Tomić, izvršni direktor za Srednju Europu NVO-a Građanski Monitoring, Bosanski glasnik
 
- Do travnja 1941. godine u Europi nije bilo masovnih egzekucija ljudi zato što su bili drukčije vjere i drukčijega podrijetla. To se u tom travnju mijenja osnivanjem Nezavisne Države Hrvatske koja je u nekoliko tjedana krenula s masovnim ubojstvima ljudi druge vjere i druge nacije. Prvo Srba, a odmah nakon toga i Židova. Tek krajem lipnja 1941. godine u istočnoj Europi počinju masovna ubojstva, prije svega Židova.
Zoran Milanović, čelnik SDP-a nedavno u Saboru, HRT
 
- U 2013. najvažnija kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj bili su društvena diskriminacija i neki slučajevi nasilja prema etničkim manjinama, najviše Srbima i Romima, te neprijateljstvo i nasilje usmjereno prema pripadnicima lezbijske, homoseksualne, biseksualne i transrodne (LGBT) populacije.
Uzra Zeya, dužnosnica u State Departmentu u godišnjem izvješću o Hrvatskoj, Hina
 
- Stepinac je bio vrhovni vojni vikar vojske NDH. Stepinac je bio jedan od inicijatora prekrštavanja pravoslavnih Srba. Prema njegovom pismu, papi Piju Dvanaestom, do sredine 1943. godine bilo je prekršteno oko 244.000 Srba.
Veljko Đurić Mišina, direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu, Politika
 
- I suviše je dokaza da je upravo HDZ umnogome krivac za mnoštvo kriminala, razdora, izdaja, manipulacija, saveza s četnicima, zaštite komunističkih zločina i zločinaca, sprječavanja povratka naših iseljenika, zapuštanja prava Hrvata u BiH, Vojvodini i drugim zemljama, zapuštanja naše kulture, jezika, devastiranja prostora, osiromašivanja, medijskih manipulacija.
Mate Knezović, predsjednik Obiteljske stranke i član Koordinacije Saveza za Hrvatsku, www.hrsvijet.net
 
- Stepinac je znao za zločine, ali je unatoč tome blagoslovio NDH i služio joj, čak i nakon njezina sloma skrivajući na Kaptolu ustaške zločince, oteto židovsko zlato i ustaški državni arhiv.
Alen Budaj, direktor židovske nevladine organizacije 'Margelov institut' iz Zagreba, B92, Srbija
 

JUGONOSTALGIJA

 
- U jednom od ranijih tekstova, na osnovu nalaza antropologije, sociologije i kulturologije, ukazao sam da Srbi i Hrvati (kao etnosi) imaju 98 % istog, sličnog ili zajedničkog. Sada bih dodao da smo, vrlo često, i braća.
Blagoje Grahovac, bivši oficir JNA, Vijesti, Podgorica
 
- Tužba je, dakle, bila samo sredstvo, kojim se htjelo postići drugi cilj. A to što su se u Hrvatskoj dogodili brojni ratni zločini, kršenja ženevskih konvencija i zločini protiv čovječnosti, ali ne i genocid, bilo je u tom trenutku manje važno. No onda je taj provincijalni pravosudni teatar okončala promjena vlasti.
Denis Romac, komentator Novoga lista
 
- Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida donesena je 1948. godine i ne može se primjenjivati retroaktivno. To ne znači da se o zločinima koji su počinjeni za vrijeme NDH ne će govoriti na Međunarodnom sudu. Naprotiv, o njima će se govoriti, jer oni čine povijesni kontekst sukoba u Hrvatskoj devedesetih godina. Vjerujem da je izuzetno važno da naša javnost zna da ono što se događalo u Drugom svjetskom ratu nije, a ne može ni postati predmetom spora, ali je važno za kontekstualizaciju naše tužbe.
Rodoljub Etinski, glavni pravni savjetnik Ministarstva vanjskih poslova Srbije i profesor međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Novom Sadu, Danas, Beograd
 
- Ponovnim aktualiziranjem ratnih zločina u medijima koji će sigurno pratiti ovu raspravu moglo bi se ponovno pobuditi zanimanje za neriješene probleme vezane uz procesuiranje ratnih zločina i rješavanje pitanja nestalih. Međunarodni sud pravde u Den Haagu nije najbolje mjesto za raspravu o procesuiranju zločina i rješavanju probleme žrtava. To se već do sada trebalo učiniti na nekoj drugoj razini.
Vesna Teršelič, predsjednica tzv. nevladine organizacije Documenta, Deutsche Welle
 
- „Napredak“ je pokazao kako se svoje može njegovati, a da nikome ne smeta.
Franjo Topić, predsjednik HKD-a Napredak o suživotu u BiH, Dnevni avaz, Sarajevo

- Smatram da je moguće BiH prekomponirati tako da svaka ta jedinica, regija, kako se zvala, ne bude nacionalno obojena. Ne bih je htio samo nacionalno obojiti. Ja bih predložio da se stvore takve jedinice koje će sve biti višenacionalne. Neke s većinski jednim stanovništvom jedne nacije, druge sa većinski drugim, ali da je svaki građanin u BiH u državnom smislu bude izjednačen. Dakle, da pripadnost jednoj regiji ne znači da su drugi sa manjim pravima.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik Jugoslavije i Hrvatske, www.klix.ba
 
- Tada je iskazano zajedništvo Hrvata i Srba bilo čvrst temelj koji je omogućio da se narod digne protiv režima koji je dijelio ljude prema vjeri i naciji.
Zoran Milanović, tadašnji čelnik SDP-a u Srbu 2008. na četničkom derneku o „slavnim danima“ u srpnju 1941., Novi list
 
- Što god da se bude događalo u Haagu suglasni smo da je to pitanje rješavanja problema iz prošlosti, a naš je posao da vodim brigu o današnjici i životu ljudi sada i u budućnosti. Postojale želje i napori da se problem tužbi i protutužbi riješi na drugi način. Na žalost, to nije uspjelo, preduvjeti nisu ispunjeni...
Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova u Beogradu, Tanjug

- Ne želim slušati o velikim zaslugama Stepinca za 'spašavanje' Židova, jer je istovremeno donosio u službenom katoličkom tisku Pavelićeve rasne odredbe po kojima su Židovi odvođeni u logore. Ne želim slušati kako se zalagao za spas pojedinih Srba jer je bio u Odboru trojice za pokrštavanje i ne želim slušati da je bio mučenik i svetac jer je ostavio vlastite katoličke svećenike da ih ustaše izmrcvare u Jasenovcu samo zato jer su bili pod sumnjom da su protivnici režima. Za mene, kao slobodnog čovjeka, on nikada ne će biti svetac, jer me ne obvezuje Papina odluka, niti me moj razum napustio pa da povjerujem u tu prevarantsku alkemiju čudesnog preobražaja zločinca u sveca.
Alen Budaj, direktor židovske nevladine organizacije 'Margelov institut' iz Zagreba, B92, Srbija
 
- U kojoj je mjeri to prvo lice množine u kojem prvi čovjek HDZ-a tako voli govoriti ili ako mu zvuči zgodnije „hrvatsko nacionalno biće“ bilo ugroženo do 1992. godine, a zemlja ni na koji način nije bila teritorijalizirana? Tj. kako je on osobno izdržao čitav taj život uglednog građanina, sveučilišnog nastavnika, direktora jedne od najmoćnijih vojnih tvornica i visokog člana Saveza komunista, a sve bez trećeg entiteta, bez člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i bez stolnog hrvatskog grada? Drugim riječima, čemu čitav ovaj cirkus oko državnog ustrojstva i konsocijacijskih modela, kad je još u dokumentima ZAVNOBIH-a sve riješeno?
Dragan Markovina, kolumnist jugoslavenskoga unitarističkog portala www.tacno.net
 

DEMAGOGIJA


- Predstečajne nagodbe dale su očekivane rezultate, konsolidirale su poduzeća, spašeno je više 20 tisuća radnih mjesta. Osam milijardi kuna duga, koliko je otpisano u predstečajnim nagodbama, svega je 13 posto otpis od strane države. Razlika predstečajnih nagodbi i stečaja prije svega je u naplati. U predstečajnim nagodbama, naime, naplata je veća od 50 posto, a u stečaju je niža od 30 posto.
Slavko Linić, ministar financija, HRT
 
- U predstečajnim nagodbama morate dobiti 75 posto glasova vjerovnika, dok je u stečaju riječ o 50 posto. Dakle, potrebna je veća suglasnost vjerovnika.
Boris Lalovac, zamjenik Slavka Linića pokušava opravdati veliku „legalnu pljačku“ kroz predstečajnu nagodbu, HRT
 
- Svi nabavljeni automobili za klasu su niže od ranije korištenih automobila.
Željko Jovanović, ministar obrazovanja o svome automobilu koji je 150.000 kuna skuplji samo zbog „dodatne opreme“, Slobodna Dalmacija
 
- U ovom su postupku ostvarene i uštede u odnosu na prethodnu javnu nabavu koju je također proveo Državni ured za središnju javnu nabavu (2010. godine). Tako je primjerice za 690 vozila nabavljenih za potrebe MUP-a postignuta ušteda od 2,1 milijun eura, a radi se o vozilima koja će biti isporučena s dodatnom vrijednosti koja obuhvaća komunikacijsku opremu, dodatna jamstva na tu opremu, ali i gdje je ponuđeno vozilo poboljšanih karakteristika i dimenzija (novi modeli).Posebice je važno istaknuti da su u odnosu na vozila koja se nabavljaju u bitnom umanjeni zahtjevi korisnika te se tako za ministre umjesto vozila najviše klase nabavljaju vozila gornje srednje klase, a za zamjenike ministara umjesto vozila gornje srednje klase, nabavljaju se vozila srednje klase.
Priopćenje iz Vlade o novoj voznoj ergeli na Pantovčaku..., Slobodna Dalmacija
 
- Dio naroda ima posao, zna ujutro što će sa sobom, zna da će prvog u mjesecu dobiti kakvu-takvu platu i mirovinu. I ima druga, skoro polovina naroda, koja ne zna. To stanje jako dugo traje. Političari svojim upornim prepirkama, kavgama, kvare atmosferu u zemlji, svađaju narod, mediji u tome pomažu, odbijaju se investicije, ne možemo privući dovoljno inozemnog kapitala... U tom čitavom stanju, kao što rekoh, neki su se snašli, neki mogu kako-tako živjeti, neki dobro žive, neki žive jako dobro. A ogromna masa naroda jako loše živi. Ima gladnog naroda! Više od polovine mladih ljudi koji su završili fakultete i škole nema zaposlenja.
Bakir Izetbegović, sin Alije Izetbegovića i član Predsjedništva BiH, Agencija Anadolija, Večernji list
 

PRIJETNJA

 
- Mi još uvijek živimo iznad svojih mogućnosti. Nova verzija proračuna je temelj i početak jednog procesa koji će se nastaviti u sljedećih nekoliko godina.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade, Les Echos, AFP, Francuska
 
- Što će biti kada Bošnjaci napokon počnu grmjeti na sve strane i na sve adrese sa svojim „bošnjačkim pitanjem" u Europi?
Bakir Izetbegović, zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije nakon sastanka s predstavnicima EU-a o preustroju BiH, Oslobođenje, Sarajevo
 
- Bojim se da su svi ti događaji u svezi sa zahtjevima za referendum o ćirilici. U medijima se neprestano razbuktava atmosfera netrpeljivosti i kaosa. Kad imate takvu atmosferu, i kad čitave organizacije daju podršku netoleranciji, ohrabrujete divljake da potajno, noću, razbijaju i uništavaju. Ovo divljanje treba zaustaviti represivnim mjerama države, prisilom, a na duži rok obrazovanjem generacija koje dolaze, a koje su rođene u vrijeme rata.
Zoran Pusić, potpredsjednik hrvatskog ogranka Igmanske inicijative, Blic, Beograd

IZJAVE TJEDNA

 
- Ovo je najuspješnija vlada koju je Hrvatska do sada imala. Ma što bilo na idućim izborima iza ove vlade ništa neće ostati ispod tepiha. Sve što vidite to i radimo. Nema ništa ispod tepiha a guranje pod tepih nas je dovelo u krizu u kojoj smo sad.
Vesna Pusić, čelnica HNS-a na konvenciji SDP-a, Večernji list
 
- Mislim da smo teretili u prvom redu Slobodana Miloševića... i Vojislava Šešelja. Sadašnji srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, tijekom rata član Šešeljeve Srpske radikalne stranke, nije bio na nekom odlučujućem mjestu.
Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova za posjeta Beogradu i na primjedbu novinarke TV B92 da je hrvatska strana teretila i bivšu stranku današnjeg potpredsjednika srbijanske vlade Aleksandra Vučića (Srpsku radikalnu stranku) i njezina predsjednika Vojislava Šešelja, te Slobodana Miloševića
 
- Ne bježimo od toga da potražimo one koji su činili zločine, ali više podataka i tragova nismo imali.
Aleksandar Vučić, najjači političar u Srbiji za posjeta Beogradu drugarice Vesne Pusić, Politika
 
- Bez obzira na to što ti stravični događaji iz Drugoga svjetskog rata i genocida nad Srbima u vrijeme NDH ne će biti predmet rasprave, važno je da uđu u anale Međunarodnog suda pravde. Kakva god bila presuda to bi u budućnosti moglo ispraviti onu crno-bijelu sliku o dobrim i lošim momcima, gdje su Srbi, naravno, uvijek oni drugi.
Savo Štrbac, tzv. ministar u vladi tzv. republike srpske krajine na okupiranom dijelu Hrvatske, a danas tobožnji borac za prava Srba, Vreme, Beograd
 
- Tužba Srbije protiv Hrvatske da je počinila genocid u Drugom svjetskom ratu suštinski će pomoći da današnja međunarodna zajednica stekne pravu predodžbu o masovnoj tragediji Srba u NDH i da se objektivnije i nepristranije vide procesi u isprovociranom i nametnutom razbijanju  SFRJ.
Vladislav Jovanović, bivši srbijanski šef diplomacije, Vreme, Beograd
 
- Premijer s Linićem više ne računa. Želi da ode. Samo je pitanje kako će to izvesti. Najviše bi mu odgovaralo da se ministar sam povuče. Odmah bi mu prihvatio ostavku. Smjena je mnogo rizičniji potez. Smjena podrazumijeva pitanja.
Jelena Lovrić, novinarka Jutarnjega lista
 
- Naša intervencija i prijedlog kad je riječ o radnom zakonodavstvu je vrlo skromna, moramo mijenjati stvari, ali ne na silu, kad se ta galama stiša, onda ćemo valjda moći konačno razgovarati.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade na ulagačkom forumu u Londonu pod prepoznatljivim jugo-nazivom „Ulaganje u zapadni Balkan“, www.vlada.hr
 
- Nismo se došli bogatiti, osigurati svoju egzistenciju i lagati. Nikad više ne ćete imati političare s povlaštenim mirovinama. Došli smo uvesti red. To je naša misija, a naš pokretač je red i rad a cilj je rast.
Milanka Opačić, ministrica i potpredsjednica Milanovićeve nejneuspješnije Vlade, Večernji list
 
- Naša vlada osim za nova radna mjesta bori se i za očuvanje postojećih. Institut predstečajnih nagodbi ostvario je svoje glavne ciljeve bez obzira je li u tim predstečajnim nagodbama bilo nekih rupa i propusta, a ako jest da će se to vidjeti i istražiti.
Branko Grčić, ministar i potpredsjednik Milanovićeve najneuspješnije Vlade, Večernji list
 
- Onaj tko želi napredovati mora se mijenjati, biti brži i okretniji. Upali smo u mit da smo najbolji i najljepši, a zapravo smo samo jedan od igrača na globalnoj razini koji želi privući što više investicija u svoju zemlju. Trebamo više slušati ljude, jer uostalom, zbog njih smo ovdje.
Boris Miletić, novi predsjednik IDS-a na konvenciji SDP-a, Večernji list
 
- Ovi događaji nemaju veze s politikom. Ovo je pravi bunt naroda.
Rade Šerbedžija, brijunski stanovnik za posjeta Sarajevu, www.klix.ba, Sarajevo
 
- Predstečajne nagodbe nisu kriminalne radnje nego uspješan potez Vlade!
Slavko Linić, ministar financija, HRT
 
- Predstečajna nagodba je načelno u redu u ideji spašavanja radnih mjesta, nastavku proizvodnje, pa čak i boljoj naplati potraživanja. Međutim, bilo je, a to je i struka potvrdila, određenih problema pravne naravi od kojih su neki otklonjeni, ali neke dijelove još treba 'brusiti',
Ivo Josipović, predsjednik RH, HRT

- Nema tragova da je Stepinac javno prosvjedovao zbog zločina prema SPC-u niti nad srpskim narodom i Židovima. Stepinac jed intervenirao samo u nekoliko slučajeva, i znao je za koncentracijske logore i Jasenovac.
Veljko Đurić Mišina, direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu, Politika
 
- Alojzije Stepinac je zapravo vrlo komplicirana priča. Priča o tome da je Stepinac bio dobrovoljac u Srpskoj vojsci i njegovom boravku na Solunskoj fronti, također je kontroverzna i to nije razjašnjeno do kraja. Stepinac je zaista imao relativno dobre odnose s vlastima Kraljevine Jugoslavije, ali, kada je SPC odbio Konkordat 1937. godine, Stepinac se pretvorio u kritičara pravoslavlja. On je o tome pisao i u svom dnevniku koji nikada nije tiskan, ali se čuvao u tajnim arhivima Udbe.
Radmila Radić, povjesničarka iz Instituta za noviju povijest Srbije, Politika
 
- Za „Politiku” nisu željeli da o ovoj temi razgovarati ni beogradski nadbiskup Hočevar, koji je rekao da nije dovoljno izučavao tu temu.
Aleksandar Apostolovski, komentator beogradske Politike o sramnom postupku ovoga podobnog Slovenca na čelu Katoličke Crkve u Srbiji

- Ne treba se uopće čuditi što novi papa Franjo proglašava Stepinca svecem, jer je taj put zacrtala Katolička Crkva u Hrvatskoj odmah nakon presude Stepincu. Ne treba biti previše iznenađen zbog kanonizacije Stepinca, jer Vatikan je 1929. Lateranskim ugovorima priznat kao država od fašiste Benita Mussolinija.
Alen Budaj, direktor židovske nevladine organizacije 'Margelov institut' iz Zagreba, B92, Srbija
 
- Bošnjaci su vezivno tkivo BiH. Cement ove zemlje. Bošnjaci drže ovu zemlju na okupu s još nešto patriota. Ako se to vezivno tkivo počne unutar sebe drobiti, da ima unutarnjih konflikta, onda se ostvaruju mogućnosti i apetiti onih koji imaju separatističke planove. Vjerojatno se radilo na tome da se načne to tkivo, da se otvori unutarnji sukob, neka pukotina nađe. A onda se, kad je krenulo s socijalnim buntom, to koristilo i usmjeravalo.
Bakir Izetbegović, sin Alije Izetbegovića i član Predsjedništva BiH, Agencija Anadolija, Večernji list
 
- Hrvatska u ovom trenutku potražuje 1662 osobe koje su nestale od 91. do 95. godine. Grubo rečeno od toga je 60 posto etničkih Hrvata, 40 posto etničkih Srba. To međutim, znači da Srbi, budući da ih ima oko 4 posto stanovništva Hrvatske, potražuju, relativno gledano, 17 puta više ljudi nego Hrvati.
Žarko Puhovski, filozof, Blic, Beograd
 

TVRDNJE

 
- Vlada će morati donijeti zakon kojim bi se trebalo utvrditi kamo je nestalo 50 milijardi kuna. Novac koji je 'izbrisan' predstečajnim nagodbama, završio je u nečijim nekretninama i jahtama.
Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkoga suda 23. II. 2014. u emisiji HRT-a Nu2
 
- Tko studentima u Lijepoj našoj predaje noviju hrvatsku povijest? Sve su to poznata i cijenjena jugonostalgičarska imena. Titov apologet Tvrtko Jakovina, nova povijesna zvijezda na našem znanstvenom nebu, Hrvoje Klasnić koji je došao do važnog otkrića da su svećenici ubijeni nakon 1945. bili ustvari ustaše s kamom u zubima. U Rijeci studente povijesti educira izvjesni Perica. Jugoslaven od glave do 1995. Ni Oluja 1995. nije mu razbistrila njegove nepročešljane misli i ideje. A u Splitu povijest predaje Dragan Markovina. To je isto kao da izraelsku povijest u Tel Avivu predaje Goebbels. Ti egzotični primjerci nekadašnjeg bratstva i jedinstva pokazuju koliko je kvalitetan posao obavio povijesni guru jugoslavenstva prof. Mladen Zvonarević na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Časni je profesor 1971. otkucavao UDBI svoje studente, naravno – tajno. Međutim, javno je za njih tražio rigorozne kazne.
Zvonimir Hodak, odvjetnik, www.dnevno.hr
 
- Predlažem osnivanje Federacije BiH s dva kantona – jednog s hrvatskom, a drugog s bošnjačkom većinom, s tim da se iz svakog može birati član Predsjedništva i član Federalne Vlade. Time bi se riješila preskupa administracija, a prijedlog je logičan i racionalan. Međutim, problem je što nitko od Bošnjaka nema snage pristati na to, jer bi ga optužili za izdaju.
Nino Raspudić, književni kritičar, kolumnist i politički komentator u Splitu na tribini pod nazivom „Hrvatska i BiH u 2014. godini“, Slobodna Dalmacija
 
- No ovoga puta Milanović je debelo pretjerao. Svjesno iskrivljavati povijesne činjenice, svjesno lagati i prikazivati svoj narod u najgorem mogućem svjetlu, kao svojevrsne začetnike genocida u Europi, može samo netko tko je (u političkome pogledu) beskrajno nerazuman i (u ljudskome pogledu) bez ljubavi prema svojoj domovini. No domoljublje je stvar kućnoga odgoja, a ruku na srce niti njega niti predsjednika Republike - čiji su se roditelji tijekom rata borili za Jugoslaviju a poslije rata za njezino održanje - tomu nije imao tko naučiti.
Dr. Ante Birin, povjesničar Hrvatskoga instituta za povijest, Hrvatski tjednik
 
- Kod nas je cenzura poprimila zastrašujuće razmjere. Svjedočimo tomu kao posljedici orkestrirane izdaje svakog partikulariteta u okviru takozvanih nacionalnih interesa.
Vid Jeraj, zagrebački novinar i pisac, koji je 2011. prosvjedovao protiv izgranje trgovačkog centra Cvjetno, DW

- Bosansko-Hrvatska Federacija - jedini spas za životno ugrožene Bošnjane muslimane u Bosni i jedini izlaz za vječito ugrožene Hrvate u Hrvatskoj. Bila bi to skoro idealna država koja bi imala i strategijsku dubinu i širinu i za obranu najpovoljniji oblik, koja bi bila sva jedna ekonomska dobro povezana cjelina sa dva izlaza u svijet. Ni jedna se više balkanska državica ne bi usudila napasti ovakvu državu. Ovime bi Bosna i muslimani dobili siguran okvir, zaleđinu i izlaz u svijet a Hrvatska se riješila po nju pogubnog mehkog trbuha i nerentabilne ekonomske povezanosti. Prirodan glavni grad ovakve države bi bila Banja Luka. Kao što je vidljivo Crna bi se Gora priključila ovoj Federaciji. Time bi definitivno i za vječita vremena problem četnika i Srba iz Srbije i njihovih klanja po Bosni i Hrvatskoj - bio skinut s dnevnog reda!
Prof. dr. med. sci. Hamzo Mujagić, jednog od osnivača SDA, zatim MBO-a i Muslimanskoga Demokratskog Mirotvornog Pokreta (MDMP), www.croative.net
 
– Prvi ljudi ove države, ljudi koji vode hrvatsku Vladu, tu istu državu nikada nisu ni voljeli ni željeli. Oni su, sada je to jasno, Tuđmanovu pomirbu prihvatili samo kao način preživljavanja, a mi smo bili naivni, pa smo im povjerovali da su zaista stali na našu stranu.
Tomislav Karamarko,predsjednik HDZ-a tijekom svečanog obilježavanja 24. rođendana omiškog ogranka HDZ-a, Slobodna Dalmacija
 
- Zna se tko je kamion, a tko bicikl i važan je i jedan i drugi. No, najvažnije je da cijeli vozni park mora voziti u istom smjeru, a to je pobjeda na izborima i promjena u Hrvatskoj. Stvaranjem koalicije treba osigurati pobjedu na izborima za Europski parlament za one koji dijele iste vrijednosti.
Željka Markić, čelnica pobjedničke inicijative U ime obitelji u odgovoru Tomislavu Karamarku da bicikl ne može vući kamion, Večernji list
 
- Zakon o predstečajnom postupku je vrlo lukav zakon, to je savršen sustav prijevare za koju nitko ne odgovara.
Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkoga suda 23. II. 2014. u emisiji HRT-a Nu2
 
- Blaženi kardinal Alojzije Stepinac je kompas hrvatskoga naroda i simbol hrvatskog katoličkog identiteta.
Kardinal Josip Bozanić, biskup zagrebački na Stepinčevo 10. II. 2014. i Katedrali, IKA
 
- Jugoslavenska propaganda ima samo jednu želju vezanu za zagrebačkog nadbiskupa, a to je priprema suđenja.
Randolph Churchill, sin britanskog premijera koji je od 1943. do 1945. bio član britanske vojne misije u Titinu kabinetu, nakon posjeta Stepincu 23. siječnja 1946., Daily Telegraph
 
- Suđenje nadbiskupu Stepincu najteže je Titino oružje protiv Crkve. On postaje mučenik čiji duh i utjecaj ne mogu ubiti.
New York Times3. listopada 1946. (urednički komentar)
 
- Stepinac je bio jedan od rijetkih ljudi u Europi koji su bili protiv nacističke tiranije. On je osudio rasne zakone i nošenje zloglasne žute trake, sve je to bilo opasno za njegov život.
Louis S. Breiner na nacionalnoj konferenciji kršćana i Židova u Bronxu 13. listopada 1946., Večernji list
 
- Mi smo već okupili narodnjačku koaliciju, koja je preteča bilo kakvog okupljanja na desnici. Savez za Hrvatsku je skup malih stranaka i preambicioznih pojedinaca, predvođenih HDSSB-om koji, objektivno, nije dobro prošao na zadnjim lokalnim izborima.
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, Večernji list
 
- Ako ćemo gledati doslovno, nisam sjedila ispod Pavelićeve već ispod slike blaženog Alojzija Stepinca. Meni kao gostu ne pada na pamet određivati gdje će što stajati u prostoriji u koju dolazim. Ne zanima me gdje će stajati stolica, stol pa tako niti slika. A druga stvar oni koji su me prozivali u svojim uredima drže biste i fotografije Tita, jednog od deset najvećih ubojica i zločinaca 20. stoljeća. E, kada se oni odreknu Tita onda će se Hrvati u Australiji odreći sjedenja ispod Pavelićeve slike.
Ruža Tomašić, predsjednica HSP-a Ante Starčević nakon povratka iz Australije, www.dnevno.hr
 
- Hrvatskoj politici od Račana i Sanadera na ovamo, regija je neupitni kumir kojemu se svi klanjaju. I ime te i takve regije, hrvatski novac, daje se i filmovima koje rade strani državljani, a o temama nikoga i nije briga. Daje se jer se propagira tzv. regionalna suradnja, propagira se regija; ideja iz koje smo željeli pobjeći i zbog koje smo ratovali i zbog koje je pala masa života. Sada nam se ta tzv. regija vraća kao naša jedina budućnost u svakom smislu! Morbidno!
Jakov Sedlar, slavni vaterpolist i filmski redatelj o Jasmili Žbanić, www.hrsvijet.net
 
- Takav stav, koji sigurno nije štetio komunističkoj stvari, diskvalificira Josipovića za ulogu nepristrana predsjednika, kojemu se svi Hrvati mogu obratiti.
Ivo Banac, povjesničar i političar o Josipovićevim „lijepim kapama partizanskim“, Vijenac
 
- Političari se prave da ne znaju da postoje već izrađeni i provjereni europski idejni projekti u tom smislu – pa se nameće pitanje: Nije li ostvarenje takve intermodalne prometne žile kucavice previše dobro za Hrvatsku pa ga se zbog toga ne želi, jer se zapravo ne želi dobro ni Hrvatskoj ni hrvatskim građanima? Više je nego jasno da postoje u Hrvatskoj ljudi koji ne žele dobro Hrvatskoj, ali narodna poslovica kaže: Svaka sila za vremena.
Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila
 
- S Matvejevićem, Viskovićem, Zuppom, Čačinovićkom... društvo ujedinjenih stražnjica dobiva i estetsku dimenziju.
Milan Ivkošić, kolumnist Večernjega lista
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Nakon što je HDZ pretvorio, privatizirao, a potom i opljačkao bogatstvo ovog naroda stvarano desetljećima, Karamarko sada pokušava privatizirati Domovinski rat te za sebe i svoju opskurnu sljedbu priskrbiti ekskluzivna prava na borbu za samostalnost, iako je projekt osnivanja HDZ-ove stranačke vojske 1990. i 1991., kao što znamo, doživio potpuni fijasko. Za obranu Hrvatske zaslužna je tek odluka o općoj mobilizaciji u listopadu 1991. godine, a neovisna i samostalna Hrvatska djelo je hrvatskog naroda, a ne HDZ-a.
Denis Romac, novinar Novoga lista
 
- Josip Broz Tito je doduše vladao nedemokratski ali je zaslužan što su Istra i Rijeka dio Hrvatske kao i za Ustav koji je omogućio osamostaljenje naše zemlje.
Zoran Milanović, čelnik SDP-a, Hrvatski tjednik
 
- Vlasti koje danas vode Srbiju i Hrvatsku nisu odgovorne za ratne zločine. Odgovorni su neki drugi ljudi koji su ih vodili u to vrijeme.
Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova za posjeta Beogradu u intervjuu za beogradski TV B92
 
- Očekujem da dobijemo odgovor, makar kroz obrazloženje presude, što je to ako nije genocid kada pobijete 7134 ljudi, koliko je Srba ubijeno u posljednjem ratu u Hrvatskoj, kada protjerate njih 400.000, uništite im imovinu, kulturna, nacionalna i duhovna obilježja i kada im 18 godina nakon rata otežavate i onemogućavate povratak na imanja.
Savo Štrbac, tzv. ministar u vladi pobunjenih Srba, a sadašnji direktor Dokumentacijskog centra Veritas, Vreme, Beograd
 
- Srbija je, pak, velike nade polagala na presude Tribunala Anti Gotovini i Mladenu Markaču koje je prvostupanjsko vijeće osudilo na 24, odnosno 18 godina zatvora za zločine u „Oluji”, ali ih je kasnije žalbeno vijeće oslobodilo. Tako su, pred Međunarodnim sudom, ostali potpuno nekažnjeni zločini nad Srbima u Hrvatskoj.
Jelena Cerovina, novinarka beogradske Politike
 
- Stepinac je u NDH bio nadbiskup i direktno je sudjelovao u prekrštavanju i pogromu srpskog stanovništva i Židova tijekom Drugog svjetskog rata.
Radmila Radić, povjesničarka iz Instituta za noviju povijest Srbije, Politika
 
- SPC, ali i država, za sada bez reakcije na namjeru Katoličke Crkve da se među Srbima ozloglašeni nadbiskup iz vremena NDH proglasi za sveca.
Aleksandar Apostolovski, komentator beogradske Politike
 
-Zar nije HDZ velikodušno predao (a ne prodao) naše banke strancima kojima Hrvatska ništa ne znači doli krave muzare? Zar nije pod upravljanjem HDZ-a propala industrija, poljodjelstvo, zar se nismo do grla zaduživali? I sad Vam je Savez ugroza? Zar vas ne ugrožavaju vaša (ne)djela zajedno s vladajućom Partijom? Zar ste slijepi kao onih dana kada ste podržali diletanta, prevaranta, ustašu i komunista Mesića. Eto, HDZ-u je kriv Savez. Zar se ne bojite hrvatskog naroda? Ako radite za narod, nikakav Savez ne može Vas ugroziti. Ne utvarajte si da je HDZ sveta krava. On je dobar samo onoliko koliko ostvaruje prava i interese, dobrobit i zaštitu hrvatskog naroda – naveo je Knezović.
Mate Knezović, predsjednik Obiteljske stranke i član Koordinacije Saveza za Hrvatsku, www.hrsvijet.net
 
- Stepinac se nikad nije pokajao zbog toga što su Srbi pokatoličavani nasilno i što su Židovi privođeni na krštenje, iako je znao da ih to ne će spasti logora. Nije se uopće pokajao što su njegove katoličke 'krštene duše' palile židovske i srpske hramove, pljačkale kao divlje horde, silovale i ubijale kao nekada križarske vojske po Svetoj zemlji. Stepinac je odmah po ulasku Nemaca u Zagreb 10. aprila 1941. podržao osnivanje NDH, pružao je podršku ustaškom režimu, a 1945. se borio za očuvanje tog režima.
Alen Budaj, direktor židovske nevladine organizacije 'Margelov institut' iz Zagreba, B92, Srbija
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Brena je vrhunska profesionalka, na mene je ostavila dojam vedre, vesele i pametne žene. Stigla je u Zagreb večer prije kako bi održala probu s tamburaškim sastavom 'Petica' u zagrebačkom hotelu Westin, a na Prisavlje je stigla u konvoju automobila točno u minutu što se inače rijetko događa kad je tako velik broj ljudi u pitanju. Mogu slobodno kazati da smo i ja i cijela ekipa HTV-a oduševljeni suradnjom.
Elizabeta Gojan, urednica na HTV-u o Fahreti Jahić
 
- Autonomije u bivšoj državi dovele su do kaosa. Svatko je vukao na svoju stranu i zato je došlo do rata.
Zoran Milanović, čelnik SDP-a na sastanku europskih socijalista u Rijeci, Novi list
 
- Srbija i Hrvatska ubuduće će se baviti temama vezanim za sadašnjost i budućnost. Srbija i Hrvatska po uzajamnim tužbama za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu rješavat će probleme iz prošlosti, a aktualna politika i odnosi Zagreba i Beograda trebaju biti okrenuti sadašnjosti i budućnosti.
Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova za posjeta Beogradu u intervjuu za beogradski TV B92
 
- Ne možemo reći da smo i sada u prijateljskoj, mirnodopskoj fazi. Naravno, to je direktna posljedica rata. Međutim, ovaj proces je nastavak ratnih događanja iz devedesetih godina i sigurno će dovesti do dodatnog zahlađenja odnosa. A trebalo bi biti upravo suprotno. Srbija je naša susjeda, krenula je prema Europskoj uniji, mi smo već tamo, i naš bi interes bio da Srbija uđe u EU i da naši odnosi budu partnerski, prijateljski i srdačni. To će biti teško ako imamo ovako ozbiljnu parnicu s ovako teškom temom.
Anto Nobilo, jugoslavenski „tužilac“ i „hrvatski“ advokat, Danas, Beograd
 
- Položaj Srba u Hrvatskoj sada je lošiji nego ikada u posljednjih petnaestak godina i više se ne može pogoršavati. Sada se može veoma teško, mukotrpno poboljšavati. Ne će biti dobar, ali bit će manje loš. Preigrali su sada na nacionalističku kartu. I sada već nemali broj koliko-toliko razumnih kaže: nemojte pretjerivati.
Žarko Puhovski, analitičar opće prakse, Politika, Beograd
 
- Ismijavajući kategoriju Ostalih, odnosno pravo svih tih ljudi da budu konstituivno predstavljeni u ustavu i institucijama zemlje, prvi čovjek HDZ-a otvoreno ismijava povijesno nasljeđe, ali i realne osjećaje brojnih građana Bosne i Hercegovine. Kako onih koji su ostali u zemlji, tako i onih koji su iz nje izbjegli, zadržavajući i dalje državljanstvo te zemlje i svaku moguću povezanost s njom. Na osnovi čega bi primjerice bilo, kako Čović kaže opasno, dopustiti konstituiranje četvrte konstitutivne kategorije, koju očito smatra neprirodnom? Iako nema nikakve sumnje da Čović nema vrhunsku društveno-humanističku naobrazbu, s obzirom da predstavlja tehničku inteligenciju, pa i ne mora biti upućen u teorije nacije, teško je povjerovat da je istinski uvjeren kako su nacije trajna povijesna kategorija, a ne nacionalno-romantični konstrukt preporoditeljskih pokreta 19. stoljeća.
Dragan Markovina, kolumnist jugoslavenskoga unitarističkog portala www.tacno.net
 

PRAVO PITANJE

 
- Gospođu Vesnu Pusić pitao bih o njezinim izjavama u Beogradu gdje je izjednačavala neke politike koje su dovele do rata, agresora i napadnutog. To je sramotno, a izjednačava i Miloševića i Tuđmana. To nije izrijekom rekla, ali asocijativno svakako jest, pa je prekršila i Ustav, a postoji i Deklaracija o Domovinskom ratu i volio bih da se napokon izjasni je li na Hrvatsku izvršena agresija ili su se potukla nekakva plemena, što proizlazi iz njezinih riječi. To je glavni problem, a ne što je netko rekao na nekom skupu. Ona kao ministrica vanjskih poslova sebi dopušta takvu izjavu u Beogradu i na taj način vrijeđa branitelje i sve građane Hrvatske. Volio bih, ako griješim, da objasni hrvatskoj javnosti što je rekla i što je mislila pod time.
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a o tomu kako je u Beogradu Vesna Pusić izjednačavala agersora Srbiju i žrtvu Hrvatsku,Večernji list
 
- Zašto u podnevnom Dnevniku HTV-a nema pisma o predstečajnim nagodbama urednika Dražena Majića
Ivan Starčević, novinar Večernjega lista

- Neodrživa je situacija u kojoj država otpisuje poreze predstečajnim dužnicima, a naplaćuje poreze vjerovnicima na potraživanja koja nisu naplaćena i koja su otpisana. Ministarstvo financija je u sukobu interesa - ono imenuje tijela koja će nagodbu pravno voditi, odlučuje o žalbama na odluku tih tijela, a uz to je jedan od navećih vjerovnika u postupku i odlučuje kome će nešto 'naplatiti', a kome nešto 'oprostiti'. Moje je pitanje koliko je novca uplaćeno u proračun od predstečjnih nagodbi i koliko su naplatili vjerovnici?
Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkoga suda 23. II. 2014. u emisiji HRT-a Nu2
 

PREPORUKA

 
- Govor predsjednika Vlade u Hrvatskome saboru prigodom obilježavanja Međunarodnoga dana sjećanja na holokaust u tom pogledu ipak nadmašuje sve njegove dosadašnje izjave koje, prije negoli se vratimo na sam govor, ipak zaslužuju biti spomenute kako bi i one najokorjelije nevjerne Tome uvjerili da predsjednik Vlade zaslužuje počasni doktorat znanosti iz znanstvenoga područja povijesti. Moguće je vjerovati je da će mu ga SANU u najskorije vrijeme svakako i uručiti.
Dr. Ante Birin, povjesničar Hrvatskoga instituta za povijest, Hrvatski tjednik
 
- Slavko Goldstein u SAD-u je priznati hrvatski intelektualac židovskog podrijetla i puno bi pomoglo da, promovirajući ovdje svoje knjige, baš poput Esther Gitman, češće naglasi da su i njegov život u NDH spasili Hrvati.
Jadranka Jureško Kero, dopisnica Večernjega lista iz SAD-a
 

PRIJETNJA

 
- Vodstvo te političke stranke koja je na optuženičkoj klupi zbog korupcije, iako bi, prema onome što se čulo u Omišu, trebala odgovarati i zbog raspirivanja ideološke mržnje i zagovaranja izvansudskih likvidacija. Ovo je posao za državnog odvjetnika.
Denis Romac, novinar Novoga lista prijeti HDZ-u i Karamarku
 
- Za intervenciju iz publike treba zainetresirati Državno odvjetništvo, s obzirom da se radilo o prijetnjama smrću. To je nešto što je po mom sudu izvan dopuštenog dosega političkog govora. To je dio hrvatskog primitivizma.
Žarko Puhovski, čovjek koji je 1971. i 1972. bio na stranu tužitelja protiv studenata i ostalih hrvatskih proljećara sada zaziva policiju za one koji su u Omišu napadali Ivu Jospovića, www.dnevnik.hr
 
- Ja se nadam da će Bošnjaci to prepoznati. Prvo da će braniti svoje institucije, državu, ono što su obranili i prije 20 godina, a zatim i kratkoročno i dugoročno da će se napraviti brze mjere da se siromaštvo smanji, a zatim dugoročno ostaje da se zaista ubrzano zapošljavaju ljudi u BiH.
Bakir Izetbegović, sin Alije Izetbegovića i član Predsjedništva BiH, Večernji list

Više članaka ...

  1. IZJAVE TJEDNA
  2. IZJAVE TJEDNA

Anketa

Hoće li se Plenković, nakon četnikovanja u Bačkoj Palanci, odreći Pupovca?

Utorak, 14/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1042 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević