Get Adobe Flash player

IZJAVE TJEDNA

 
- Heroji Armije RBiH su spriječili osvajanje Bihaća, a ne hrvatska “Oluja”. Nedajmo da se to zaboravi!
http://saff.ba/heroji-armije-rbih-su-sprijecili-osvajanje-bihaca-a-ne-hrvatska-oluja/#.VcPIofl5aUl, 5. VIII. 2015.
 
- Predsjednica nema izvršnu ulogu u vanjskoj politici.
Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova, Jutarnji list
 
- Hrvatska jednostrano može otkazati arbitražni sporazum, ali od njega ne može pobjeći.
Slovenski veleposlanik u Hrvatskoj Vojko Volk, Delo  
 
- Oslobađajuća presuda hrvatskim generalima u Haagu nije iskorištena za suočavanje s odgovornošću države da raščisti repove koji su ostali, već kao krunski dokaz 'naše' bezgrješnosti. Integriranje svih aspekata Oluje u jedinstvenu ocjenu ostaje zadaća za neke odgovornije elite.
Ines Šaškor, dopisnica Radio Slobodne Europe
 
- Ovoga kolovoza Hrvati su odlučili dostojno obilježiti dva desetljeća od etničkog čišćenja više od 200.000 svojih sugrađana. Organizirali su parade u Zagrebu i Kninu, svečano otkrili spomenik Franji Tuđmanu, pustili golubove mira i sve začinili Tomsonovim koncertom.
Nikola Trklja, novinar beogradske Politike
 
- Pristao sam na imenovanje jer sam htio pomoći da se među stranama i ugovornim stranama ponovno uspostavi povjerenje.
Ronny Abraham, predsjednik Međunarodnog suda nakon povlačenja, Der Standard
 
- Kod aktualnih postupaka protiv osoba srpske nacionalnosti za zločine počinjene u Hrvatskoj najveći problem je taj što je za vrijeme posljednjeg ratnog sukoba započet veliki broj postupaka zbog oružane pobune, a s ciljem da se onemogući povratka tih ljudi u Hrvatsku. 
Ljubiša Drageljević, odvjetnik iz Rijeke, Danas, Beograd
 
- Parada je besmislena s pozicija unutarnje i vanjske politike, ali je tipičan potez Milanovićeve vlade.
Davor Gjenero, politički analitičar, Deutsche Welle
 
- Komunistička represija nije bila nipošto usmjerena isključivo na Hrvate.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački portal,  bedrudingusic.wordpress.com
 
- Osnivač SDP-a jednostavno je prije 14 godine racionalno procijenio da je to model kojim bi se s dnevnog reda skinulo brojna otvorena pitanja između Slovenije i Hrvatske. Nažalost, nije imao snage potvrditi sporazum u Saboru. Posljedice toga i danas itekako osjećamo.
Dražen Ciglenečki, novinar Novoga lista
 
- Srbija bi teško postojala bez Republike srpske, a Republika srpska ništa manje teško bez Srbije.
Aleksandar Vučić, predsjednik srbijanske Vlade, Tanjug
 
- Predstava koju je režirao Ivica Buljan bila je veoma važna, s obzirom na moral i na politiku. Pokazala je da hrvatsko glumište ne popušta ni pod kakvim oblikom političke represije ni cenzure. Promjena u Dubrovniku je pozitivna, tim prije što nije proizišla iz nekoga visoko moralističkog glumišta koje više ne bi imalo smisla.
Inoslav Bešker, novinar Jutarnjega lista
 
- Frljić je veoma nadaren umjetnik. Promatrajući njegove provokacije s etičkog i moralnog stanovišta, gotovo sam uvijek suglasan s njegovim polazištima, jer su veoma moralna, humana, pacifistička. Vjerujem da umjetnikov zadatak nije da ga politika vodi, nego da bude slobodan od politike, da bude ispred užasne realpolitike. Frljićeve inicijative veoma su opravdane. Riječko kazalište, pokazavši koliko je svjesno političke stvarnosti i političkih događaja, pa i prepriječivši se pred politikom, senzibilizira i grad i teritorij, pa i zemlju kojoj je potrebno shvatiti da kultura nije dodatak koji politika tolerira i bijedno financira.
Paolo Magelli, kazališni redatelj, Jutarnji list
 
-Životom Tomislava Salopeka ucijenjeni su hrvatski muslimani, uglavnom Bošnjaci. Mir hrvatskih muslimana predstavlja imperativ miru svih građana Hrvatske. Ucjenu je uputila Islamska država, a na njenoj doradi uznastojali su oni koji se protiv nje bore.
Miljenko Jergović, kolumnist Jutarnjega lista
 

TVRDNJE

 
- Leko je po političkom profilu čisti pozadinac koji te nikad neće iznenaditi viškom inicijative. Pristajao bi mu alias koji je u ilegalnosti imao njegov nekadašnji partijski šef, dr Vladimir Bakarić – ”drug Mrtvac”.
Denis Kuljiš, novinar, www.zurnalisti.com
 
- Gospodo, okanite se mitova, laži i obmana. Hrvatska nije neprijatelj Srbiji i ne sijte novo sjeme zla.
Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska predsjednica u Kninu 5. kolovoza 2015. poručuje Srbiji
 
- Za dom spremni je stari domoljubni pozdrav i sastavni je dio moje pjesme s kojom sam u Kninu započeo svoj koncert. Žalosno je da retorika kojom se koriste pojedinci iz Hrvatske je gotovo ista onoj retorici koju ovih dana čujemo iz Srbije Ne postoji medij koji nije puštao tu pjesmu i dizao je u nebesa, a i danas ona simbolizira ono vrijeme stvaranja Hrvatske države. Licemjeri su oni koji je danas osporavaju i pokušavaju je zanijekati.
Marko Perković Thompson, hrvatski branitelj i pjevač
 
- U Hrvatskoj, huligan koji viče „Ubij Srbina!“ ostaje huligan. U Srbiji, huligan koji viče „Ubi Hrvata i Muslimana!“ postaje Premijer.
Luka Mišetić, odvjetnik na twitteru
 
- Gospodo ne ćemo dozvoliti da se prema onima, koji su nesebično dali sebe kada je najviše trebalo, danas ponašate kao teret, jer oni to nisu! Ti časni ljudi ako zatreba spremni su Hrvatsku dovesti do novih pobjeda i nikad to nemojte zaboraviti. Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što.
Dražimir Jukić, predstavnik zbora Udruge veterana u Kninu 5. kolovoza 2015.
 
- Iako su hrvatske vlasti, kad je započela akcija oslobađanja, upućivale srpskom stanovništvu, kojega je, naveo je, prema popisu iz 1991. bilo na tom području oko 160.000, opetovani poziv da ostanu mirni u svojoj domovini, da im se jamče sva ljudska i građanska prava i da polože oružje - srpsko stanovništvo ipak bježalo odvozeći svoje stvari. Vjerujemo da mnogi hrvatski građani srpske nacionalnosti nisu po vlastitoj odluci napustili svoje domove.
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić na misi u Kninu
 
- Srbija ima velike oscilacije ne samo u odnosima sa Bosnom i Hercegovinom nego i s drugim susjedima - sa Hrvatskom i Albanijom. Nekada vuče poteze koji su provokativni i koji otežavaju odnose sa susjedima - ti potezi su obično u funkciji domaćih nacionalističkih igara - a nekada ide na smirivanje situacije i to pokušava prodati kao svoj veliki uspeh. Čini se da je vladi Srbije najvažnije ostaviti dobar dojam na Zapadu, dok joj je manje stalo do dobrosusjedskih odnosa.
Florian Bieber, stručnjak za Balkan sa Sveučilišta u Grazu, Radio Slobodna Europa
 
- Vučić je nakon ruskog veta rekao da će ići u Potočare predstavljati Srbiju i to bez riječi objašnjenja, bez riječi isprike. Njegov posjet Potočarima ispao je kao kompromis, nešto što će on simbolično učiniti u zamjenu za ruski veto. Mislim da je to bilo jako uvredljivo i da je zato njegov posjet i izazvao takvu reakciju kakvu je izazvala. Inače, mislim da će ruski veto dosta koštati Srbiju.
Eric Gordy stručnjak za Balkan sa Sveučilišnog koledža u Londonu, Radio Slobodna Europa
 
- Slomili smo kralježnicu velikosrpskoj politici Slobodana Miloševića i njegovih jataka u Hrvatskoj, no Oluja je puno više od toga.
Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska predsjednica u Kninu 5. kolovoza 2015.
 
- Vidljiv je cilj da se našteti Dinamu i hrvatskom nogometu. Namjera je da se obezglavi vodstvo i ukloni ključni čovjek uprave i trener sa zavidnim uspjesima. Što se tiče inkriminacije, mislim da će Mamić i obrana biti dovoljno snažni da se obrane pred sudom ako nisu krivi. Zadatak državnih institucija je da vrše svoj posao, ali ne na način da metoda njihova rada unaprijed baca sumnju da se radi o političkom procesu. Tajming i način pretresa je nešto suludo.
Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik HHO-a, www.direktno.hr
 
- Zoran Milanović došao na čelo SDP-a jer mu je pomogao Linić – zato jer je htio po svaku cijenu spriječiti Komadininu kandidaturu. S pozicije ministra financija u Milanovićevoj vladi, Slavko je zatim došao u poziciji da pomogne ljudima koji drži firme važne za riječki SDP. Sanaderov operativac i Linićev stari prijatelj Robert Ježić, tako je preuzeo “Novi list”, a Slavko mu je pomogao do kredita koje banke nisu mogle odbiti protutežu čovjeka koji od njih uzima skupe kredite i emitira još skuplje državne zadužnice.
Denis Kuljiš, novinar, http://www.zurnalisti.com/vikinski-berserker-milanovic/
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Kolji zengu! Svi su isti! Kolji, voda vri!
Ninoslav Manojlović, pravoslavni pop iz Zrenjanina, rodom i Vukovara u svome komentaru na mreži, www.dnevno.hr
 
- Neukusni i neprimjereni protesti ove godine dobili su novu dimenziju – ustašoljupci i srbomrsci, ohrabreni neučinkovitošću pravne države, prešli su na osobne uvrede, otvoreno propagiranje fašizma, nasilja i mržnje.
Ivo Josipović, jugoslaven, jugokomunist, bivši hrvatski predsjednik(!), partizanski i srpski sin, beogradski zet..., www.tportal.hr
 
- Oluja nije bila 'čista kao suza'.
Ines Šaškor, dopisnica Radio Slobodne Europe
 
- Na izbor se nude dva profila politike. S jedne strane imamo liberalno demokratsku, otvorenu i svjetski orijentiranu politiku, a s druge politiku koja nije samo konzervativna, nego je nacionalistički konzervativna. A to je izbor koji može ostaviti snažne posljedice na naš život. Govorimo o tome što će se moći dobiti od zdravstvenih usluga, što će se učiti u školi, kakva povijest, hoćemo li natrag prema političkom revanšizmu i lustraciji ili prema normalnom građanstvu.
Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova, Jutarnji list
 
- U Hrvatskoj čak postoji deklaracija o Domovinskom ratu koju je usvojio Sabor, a koja propisuje tumačenje. To je loše. Mislim da ljudi znaju za zločine, ali je drugo pitanje hoće li otvoreno i javno nešto reći.
Vesna Teršelič, čelnica jedne protuhrvatske udruge protiv Deklaracije oDomovinskome ratu a za agresorsku Srbiju, Deutsche Welle
 
- Svaki put nakon što bi svijet odgledao snuff-porno spektakl u režiji ISIL-a planula bi poneka muslimanska škola u Nizozemskoj, letjela bi u zrak džamija u predgrađu Londona ili u Sjedinjenim Američkim Državama, čupali bi se po Parizu hidžabi s glava mladih muslimanki, a život mirnoga arapskog, turskog i pakistanskog svijeta na Zapadu bio bi još za nijansu gorči, neugodniji i nedostojniji života.
Miljenko Jergović, kolumnist Jutarnjega lista
 
- Započet je trend hapšenja, pritvaranja i procesuiranja Srba koji bi se bili vratili u Hrvatsku ili su locirani u inozemstvu po Interpolovim tjeralicama, a sve pod pritiskom javnosti koja uspoređuje brojke "naših" i "njihovih" osumnjičenih.
Ljubiša Drageljević, odvjetnik iz Rijeke, Danas, Beograd
 
- Hrvatsku težnju za neovisnošću predvodila je desničarska stranka Franje Tuđmana, koji je postao predsjednik 1990. godine na temelju snažnog nacionalističkog programa koji je otuđio Srbe u Hrvatskoj i učinio da se boje za svoju budućnost.
Daniel McLaughlin, novinar The Irish Timesa
 
- Barem je jučer Zoran Milanović mogao progurati pokojeg partizana na mimohod, bio je to ionako njegov show... Ali ne, partizana nema. Oni ne postoje u hrvatskoj povijesti. Postoje oni koji su ratovali za strana carstva, ali ne i oni koji su ratovali za hrvatsku državu. Iako je upravo na tom partizanskom, antifašističkom nasljeđu izrasla je samostalna i neovisna Hrvatska, njihove odore nisu dobrodošle na mimohod.
Tomislav Klauški, novinar, 24sata
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Ovogodišnja kninska proslava otišla je u bezobzirnoj politizaciji i divljaštvu dalje od svih prijašnjih. Proteklih godina organizirano se zviždalo najvišim državnim dužnosnicima.
Ivo Josipović, jugoslaven, jugokomunist, bivši hrvatski predsjednik(!), partizanski i srpski sin, beogradski zet..., www.tportal.hr

- Riječ je o ljudima koji su očigledno bili na margini ratnih zbivanja, odnosno mobilizirani u vojsku ili policiju, a i protiv kojih je bio vođen postupak zbog oružane pobune. Međutim, u nedostatku stvarnih počinitelja, dela i radnje te ljude sada ponovno procesuiraju, ali sada pod ozbiljnijom optužbom, najčešće za ratni zločin protiv civilnog stanovništva ili ratnih zarobljenika. 
Ljubiša Drageljević, odvjetnik iz Rijeke govori o jadnim agresorskim vojnicima i milicajcima koji ne bi ni mrava zgazili, Danas, Beograd
 
- Hrvatska ima problema sa suočavanjem s prošlošću.
Vesna Teršelič, čelnica jedne protuhrvatske udruge protiv Deklaracije o Domovinskome ratu a za agresorsku Srbiju, Deutsche Welle
 
- Što se Hrvatske tiče, glavni problem s Olujom i dalje ostaje odnos prema stradanju srpskog stanovništva. Odbija se prihvatiti državnu odgovornost za stradanje i egzodus Srba. I dalje se govori o pojedinačnim zločinima.
Ines Šaškor, dopisnica Radio Slobodne Europe
 
- Partizana odavno nema među povijesnim postrojbama, njihov vrhovni zapovjednik nedavno je izbačen iz Ureda predsjednika Republike, njihovi spomenici su porušeni, ulice i trgovi preimenovani, a nasljeđe proglašeno komunističkim i time izjednačeno s totalitarističkim.
Tomislav Klauški, novinar, 24sata
 
- Nisu svi komunistički historiografi bili falsifikatori u službi za Partije..
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački portal,  bedrudingusic.wordpress.com
 
- Ja se toliko veselim čuti taj tekst na našem jeziku i doživjeti te likove u svom duhu i mentalitetu. Tu autentičnost je vrlo teško postići na drugom jeziku i s glumcima iz drugog kulturološkog miljea, bez obzira na to koliko su glumci u britanskoj predstavi bili divni i koliko sam s njom bila zadovoljna.
Tena Štivičić, dramska spisateljica, Novi list
 

BOLJŠEVIZAM

 
- To je, kako sam spomenula, decentralizacija koja uključuje znanje. Imamo koncept nove javne uprave na kojemu smo radili deset godina. Energetska i industrijska politika s kojom smo već započeli i koja već daje odlične rezultate. Ali kao posebno važno izdvojila bih pozicioniranje obrazovanja u središte naše razvojne politike. Ono se mora tretirati kao instrument ekonomskog, društvenog, infrastrukturnog razvoja. Uostalom, mnoge retrogradne stvari kojima svjedočimo, od prijetnji plinskim bocama na Savskoj cesti, nereda i tučnjava na nogometnim utakmicama, i drugih zastrašujućih stvari, u podlozi imaju obrazovanje. To je velika odluka jer znači da će se od nekih drugih stvari uzeti novac i uložiti u obrazovanje, kao što se ranije uzimalo od obrazovanja.
Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova, Jutarnji list
 
- U Rijeci uoči uprizorenja predstave u režiji Olivera Frljića koja je tematizirala stradanja žena u ratu, svih nacionalnosti, veteranske udruge organizirale su prosvjednu kolonu, a grupice nogometnih navijača i desničara uzvikivali su ustaške pjesme i pokušali omesti predstavu. Policija je prijavila desetak sudionika.
Ines Šaškor, dopisnica Radio Slobodne Europe
 

DEMAGOGIJA

 
- Postoji opasnost da polemika u Rijeci posluži za demontiranje, minimiziranje teatra kako bi ga se svelo na razinu toleriranog dodatka, umjesto da nastavi biti protagonist estetske i političke debate koja bi ojačala identitet hrvatskog naroda.
Paolo Magelli, kazališni je redatelj, Jutarnji list
 
- Zahvalni smo onima koji nisu oklijevali umrijeti za domovinu, zahvalni smo njihovim obiteljima. Nastavili smo brinuti o njima da dalje ne moraju same, nastavili smo brinuti o braniteljima i štititi ih u najvećoj mogućoj mjeri od tereta teške gospodarske krize iz koje, sad je već izvjesno, napokon izlazimo i idemo naprijed. Pobjedu u Oluji ostvario je narod, naši građani koji su izabrali vlast i dali joj vođenje države. U to vrijeme, a bilo je to najteže vrijeme od stjecanja državne neovisnosti, Hrvatsku je vodio Franjo Tuđman i njemu moramo odati zahvalnost i priznanje što je zajedno s brojnim suradnicima državu pripremio i osposobio za očuvanje cjelovitosti i samostalnosti Hrvatske.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović u govoru na Gradecu nakon mimohoda
 
- Ne izbjegne li gospodarsku katastrofu, ne postane li uspješna, Hrvatska će biti neslobodna država koja o svojoj sudbini više neće moći suvereno odlučivati. Pompoznoj kninskoj crkvi i grandomanskom Tuđmanovom monumentu usprkos!
Jelena Lovrić, članica CK SKH i novinarka Jutarnjega lista
 

NAŠ S.O.S.-ED

 
- Za Sloveniju sada nije problem samo hrvatski pokušaj demontiranja arbitraže koja je najbolji način za rješavanje pitanja na Balkanu, nego je još veći problem što se Hrvatska uvijek odriče dogovorenog, pa se tako odrekla i sporazuma Drnovšek-Račan iz 2001. iz kojega je također jednostrano istupila.
Vojko Volk, slovenski veleposlanik u Zagrebu na odlasku, Delo

IZJAVE TJEDNA

 
- O Srbima ne treba suditi na osnovi istine koja je stvarana da bi se opravdalo razbijanje država i stvaranje novih zemalja. Nemojte o nama suditi po istini koja je bila potrebna da bi se opravdala bombardiranja, protjerivanja i ubijanja. Sudite o nama po našim živima, kako sada živimo, radimo i stvaramo, kako smo garant mira, jer bez Srbije nema mira, jer bez sposobne, hrabre i snažne Srbije nema ni snažnih i uspješnih država u njezinom okruženju.
Aleksandar Vulin, Vučićev ministar zadužen za napade na Hrvate, Tanjug
 
- U crkvi Sv. Marka odali smo počast nevinim žrtvama Oluje. Sjećanje je važno, ali duboko vjerujem da ne treba biti prepreka za pomirenje.
Denis Keefe, veleposlanik Velike Britanije u Beogradu na twitteru nakon što je bio na parastosu ispred crkve Svetog Marka na Tašmajdanu, Danas, Beograd
 
- Vlada Srbije vodi principijelnu i ozbiljnu politiku.
Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglih Srba na izložbi "Oluja - Zločin koji se pamti (stradanja Srba u Hrvatskoj)", Večernje novosti
 
- U Srbiji se četnički pokret može smatrati kao pokret otpora, barem u prvim godinama rata.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački portal, bedrudingusic.wordpress.com
 
- U crkvi Sv. Marka odali smo počast nevinim žrtvama Oluje. Sjećanje je važno, ali duboko vjerujem da ne treba biti prepreka za pomirenje.
Britanski veleposlanik Denis Keefe u Beogradu napisao je na svome twitteru nakon što se vratio s parastosa ispred crkve Svetog Marka na Tašmajdanu, Danas, Beograd
 
- U Titovo vrijeme svaki govor o nacionalnom identitetu odmah je bio osuđen kao „fašizam". Isto tako je bilo u sovjetsko vrijeme, kada se protu-Sovjete obilježavalo kao "naciste".
Dr. Jonathan Eyal, međunarodni direktor Royal United Services Institute u Londonu, The Irish Times
 
- Kada je Tuđman stao na čelo Hrvatske, zemlja se suočila s pobunom, dok je bila u stanju ekonomske krize, oružane snage bile slabe, neorganizirane i protkane neprijateljskim špijunima - a to su sve problemi s kojima se suočava Ukrajina.
Daniel McLaughlin, novinar The Irish Times
 
- Najbrže bi išlo s pregovorima, u kojima bismo se trebali postaviti tvrdo: sve dok ne budemo postigli dogovor, nećete ući u Schengen.
Dmitrij Rupel, dugogodišnji slovenski ministar vanjskh poslova, Žurnal24, Slovenija

- Spor oko arbitraže najviše će naštetiti međusobnim ekonomskim interesima, no ne može se isključiti niti događaje u kojima bi slovenski turisti u Hrvatskoj bili izloženi incidentima.
Zijad Bećirović, direktor IFIMIES-a, Instituta za balkanske i europske studije, TV Slovenija

- Veličanje rata opasno je za rast nacionalne netrpeljivost i za gradnju mira.
Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, na proslavi nepostojećeg Dana ustanka u Srbu, Novi list
 
- Mislim da stvarno moramo biti svjesne feminističkog nasljeđa, kakve su tektonske promjene izazvale žene u zadnjih stotinjak godina da bismo vi i ja danas mogle ovdje i ovako razgovarati. Užasava me trend omalovažavanja i odricanja od feminizma kojem se povinuju i mnoge žene. Užasava me i količina neznanja i neinformiranosti o ženskoj povijesti. Trebalo bi temeljito revidirati školski curriculum.
Tena Štivičić, dramska spisateljica, Novi list
 
- Ostaje, međutim, gorka činjenica da Slovenci na međunarodnoj pozornici imaju jače argumente kad je riječ o Piranskom zaljevu, a ovaj problem ne će nestati hrvatskom odlukom da prekine arbitražni postupak... Daleko je, dakle, ovo od završetka, naročito od povoljnog za Hrvatsku. Ako takvog uopće može biti.
Dražen Ciglenečki, novinar Novoga lista
 
- Hrvatskoj treba ovakva socijaldemokratska vlast koja će kroz još više rada, reda i stabilnosti biti protuteža neredu i kaosu koji se nudi s desne strane.
Željko Jovanović, izborni koordinator SDP-a za VIII. izbornu jedinicu u Puli
 
- Uza­jam­na sim­pa­ti­ja i lju­bav dva brat­ska na­ro­da – ru­skog i cr­no­gor­skog – du­bo­ko su u na­šim sr­ci­ma i to ni­je mo­gu­će to iz­bri­sa­ti za­rad krat­ko­roč­nih po­li­tič­kih raz­lo­ga.
Andrej Nesterenko, ruski veleposlanik u Crnoj Gori, Dan, Podgorica
 

TVRDNJE

 
- Nije dobro što su danas glasni u Srbiji oni koji su bili tihi i javno podržavali Miloševićevu politiku, a čak su proglašavani i mogućim Miloševićevim nasljednicima.
Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska predsjednica u Kninu 5. kolovoza 2015.
 
- Za današnji mir najzaslužniji su hrvatski branitelji. Zato me kao branitelja istinski žalosti što predsjednik hrvatskog Sabora i predsjednik Vlade Republike Hrvatske danas ne drže govor u Kninu. Obilježavanje oluje trenutak je koji nas treba ujedinjavati! To je dan kad ne bi smjele biti prisutne nikakve podjele.
Dražimir Jukić, predstavnik zbora Udruge veterana u Kninu 5. kolovoza 2015.
 
- Kako je moguće da danas netko optužuje Hrvatsku za protjerivanje, nazvano etničkim čišćenjem, kada su upravo Hrvati i pripadnici nesrpskog stanovništva s tog okupiranog područja bili u jesen 1991. godine protjerani, morali ostaviti svoja ognjišta i sve što su imali, a mnogi su među njima bili i pogubljeni", upitao je zagrebački nadbiskup na misi u kninskoj Crkvi Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta.
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić na misi u Kninu
 
- Znamo da nije oslobođen Knin, dogodio bi se i drugi genocid u BiH, u Bihaću. Čestitam svim hrvatskim braniteljima. Moram reći da je meni Gotovina jedan od najvećih branitelja, generala. Kad je izašao iz Haaga, dala sam mu najveću podršku. Sve redom pozdravljam. Živjela Hrvatska, živjela Bosna i Hercegovina!
Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa” na proslavi Dana pobjede u Kninu 5. VIII. 2015.
 
- Pitanje parade je predizborni manevar vlade i vladajuće stranke.
Denis Kuljiš, novinar, Tanjug
 
- Rehabilitacija Mihailovića će opravdati zločine koje su počinile paravojne snage 1990-ih i koje su djelovale pod četničkim naslijeđem što dodatno komplicira napore na pomirenju. Ne iznenađuje da se slike Mihailovića često mogu naći uz Karadžića i Mladića, jer sva trojica simboliziraju pravdanje za ubojstva s takozvanom obranom naroda.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački portal,  bedrudingusic.wordpress.com

- EU teško komunicira s Hrvatskom u kojoj je velika politička polarizacija, neprimjerena Uniji u kojoj vlada bogatstvo različitosti. U Hrvatskoj političku polarizaciju ilustrira i to da premijer i predsjednica međusobno ne komuniciraju.
Zijad Bećirović, direktor IFIMIES-a, Instituta za balkanske i europske studije, TV Slovenija

- Pravni fakultet u Beogradu bio je jedan od stubova velikosrpskog projekta, tu su definirani svi Miloševićevi politički pothvati, odatle se počelo govoriti o pravu Srba na pobunu, negirale su se postojeće jugoslovenske republike, njihovi argumenti korišteni su u tekstovima objavljivanima u “Književnoj reči” i brojnim publikacijama, novinama i knjigama. I Memorandum SANU-a jedan je od tih dokumenata. Svi su oni tvrdili da treba reorganizirati Jugoslaviju, s tim da bi Srbi uzeli i zaokružili svoj etničk teritorij.
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškoga odbora Srbije, Vijenac
 
- Šokantno je da institucije države čekaju da oni odu u Sloveniju. Znaju da su na pripremama tamo. I to uzimaju kao tajming da bi proveli pretres. Pretres se vrši sa sudskim nalogom, a vidimo da su došli bez naloga.
Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik HHO-a, www.direktno.hr
 
- Najvažniji eksportni proizvod riječke sredine je osuvremenjeni komunistički brend koji se plasira u hrvatsku politiku. Taj idejni opijat, ekvivalent vina marke “Ribar”, proizvodi tzv. riječka frakcija SDP-a, poslovna asocijacija međusobno teško posvađenih likova. Mrtvački usporeni Komadina, za kojega je pretili gradonačelnik Obersnel Brzi Gonzales i grobnički analno retentivni sadist Linić, te blago histerični ministar Jovanović, koji kao da s predsjednikom stranke ima spojenu maternicu, tvore interesnu zajednicu, koja im treba da održe vlast u gradu, ali ipak međusobno postavljaju kajle kad god dođu u priliku. To su četiri škorpiona koji su jedva našli prikladnu žabu da ih prebaci na drugu obalu rijeke.
Denis Kuljiš, novinar, http://www.zurnalisti.com/vikinski-berserker-milanovic/
 
- Mi smo narod koji slavi pobjede, a ne poraze.
Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska predsjednica u Kninu 5. kolovoza 2015.
 
- Na području koje su okupirali pobunjeni Srbi opustošeno je 68 katoličkih župa, a prognano oko 100.000 katoličkih vjernika. Nakon oslobođenja, u kolovozu 1995., u tim župama naišli smo na pustoš i otkrili porušene i spaljene domove naših vjernika, razorene i obeščašćene katoličke crkve, kapele, groblja – pogaženo svjedočanstvo našeg tisućljetnog katoličkog života. Smijemo ovdje ustvrditi da neki koji danas optužuju druge ili su zagovarali postupke takvog čišćenja, ili su šutjeli kad su mogli i morali govoriti, ili su i sami u njima sudjelovali.
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić na misi u Kninu
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Već nekoliko puta sam odgovarao na pitanje kada će izbori, pa ću sada morati odgovoriti malo upečatljivije. O datumu izbora odlučuje ona gospođa koja lijepi pločice, lovi ribu i vozi kombajn.
Arsen Bauk, ministar Milanovićeve vlade vrijeđa hrvatsku predsjednicu, HR
 
- U ranim fazama rata sa Srbijom i njezinim saveznicima, mnogi najpouzdaniji hrvatski  borci bili su dragovoljci, od kojih su neki stvorili ultranacionalističke jedinice koje podsjećaju na današnje ukrajinske paravojne skupine poput  skupine Azov i Desnog sektora.
Daniel McLaughlin, novinar The Irish Timesa
 
- Neki simboli i retorika koju su koristili Tuđmanovi sljedbenici bili su slični onima fašističkog ustaškog pokreta, koji je vladao u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata kao saveznik nacističke Njemačke. U Beogradu su Milošević i njegovi pristaše počeli zvoniti na uzbunu među Srbima, prikazujući sebe kao branitelje svojih etničkih sunarodnjaka diljem Jugoslavije, a državni mediji sve su  histeričnije upozoravali da su suočeni sa smrtnom opasnošću od Hrvata koje su prikazivali kao krvožedne nasljednike ustaša.
Dr. Jonathan Eyal, međunarodni direktor Royal United Services Institute u Londonu, The Irish Times
 
- Svečanosti u Kninu već su u proteklih deset godina instrumentalizirali nacionalisti.
Dejan Jović, Srbin po zadatku, savjetnik predsjednika Ive Josipovića, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Engleskoj..., Der Standard
 
- "Oluja" je bila "državni zločin.
Goran Vesić, menadžer grada Beograda na izložbi "Oluja - Zločin koji se pamti (stradanja Srba u Hrvatskoj)", Tanjug
 
- U Hrvatskoj samo neki borci za građanska prava tematiziraju trajno protjerivanje 200 tisuća krajinskih Srba iz njihove domovine i preko 1850 žrtava.
Thomas Roser, novinar bečkoga Die Pressea
 
- Svih ovih godina od Oluje do danas smo na vlasti imali garniture koje su pokušavale cementirati isključivo oslobodilački karakter Oluje, potpuno zanemarujući naličje te akcije koje se tiče zločina, etničkog čišćenja i neskrivene želje Franje Tuđmana da broj Srba u Hrvatskoj svede ispod tri posto.
Ivica Đikić, glavni urednik srpskog tjednika Novosti, Deutsche Welle
 
- Dvadeset godina od završetka ratova u BiH i Hrvatskoj, kao i 16 godina od završetka NATO-ove agresije, stotine tisuća Srba ne mogu ostvariti svoja osnovna ljudska prava, vratiti svoju imovinu, mirovine, radni staž...
Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglih Srba na izložbi "Oluja - Zločin koji se pamti (stradanja Srba u Hrvatskoj)", Večernje novosti
 
- Oluja je bila pogrom, nemojmo to zaboraviti.
Srpska televizija u večernjoj emisiji 4. kolovoza 2015.
 
- Hrvati slave obnovu države koja im je ostala od Pavelića, a priznavao ju je samo Hitler.
Tomislav Nikolić, četnik i predsjednik Srbije 4. kolovoza 2015.
 
- Oluja je samo vrh ledenog brijega politike koja rat više slavi nego ga se spominje. To se čini kako bi se mobiliziralo pristalice prije skorih izbora, a manjine, osobito Srbe, diskreditiralo kao nedomoljubne.
Dejan Jović, Srbin po zadatku, savjetnik predsjednika Ive Josipovića, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Engleskoj..., Der Standard
 
- Od komunističkog razdoblja, Bleiburg je bio mitsko mjesto gdje su hrvatski nacionalisti, nažalost, manipulirali žrtvama partizanskih zločina kako bi rehabilitirati režim koji je počinio strašne zločine i koji je surađivao s najstrašnijim diktaturama dvadesetog stoljeća.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački portal,  bedrudingusic.wordpress.com
 
- Vojna akcija „Oluja” ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ.
Komentar beogradske agencije Beta 3. kolovoza 2015.
 
- Očekuje se da će 150.000 ljudi nazočiti koncertu nacionalističkog pjevača Marka Perkovića Thompsona.
Daniel McLanghlin, novinar The Irish Timea
 
- Nakon što se Jugoslavija raspala, područje je postalo žarište sve većeg pogoršanju odnosa između Srbije i Hrvatske, jer su Milošević i Tuđman poticali strah i nacionalističke osjećaje uz pomoć često histerične propagande.
Daniel McLanghlin, novinar The Irish Timea
 
-20 godina nakon „Operacije Oluja“ Hrvatska slavi pobjedu umjesto mira.
Naslov članka Adelheida Wölfla u bečkom Der Standardu
 
- Teško je ne vidjeti neke zastrašujuće i fatalne sličnosti s današnjim forsiranim i zaglušujućim pozivanjem HDZ-ovih prvaka na narod. Ta se stranka pokušava predstaviti kao sama esencija cijelog hrvatskog naroda. Na legalno izabranu vlast nasrće optužbama da je nenarodna, pa dakle i nelegitimna.
Jelena Lovrić, novinarka Jutarnjega lista izjednačava HDZ s ratnim zločincem S. Miloševićem
 
- Ta je politika surađivala i danas najviše podržava republikosrpsku ideologiju etnički čistog Lebensrauma - RS bez Hrvata. Ona je regresivno nacionalistička i to u najperverznijem lokalnom (hercegovačkom) obliku jer je nacionalne interese svela na Mostar i zapadnu Hercegovinu; bahata je, sebična i slijepa za druge, i za svoje "druge". I hercegovački intelektualci i duhovnici u većini služe toj zabludi - i šutnjom. 
Fra Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj teologiji i gvardijan Samostana svetog Ante na Bistriku o »autodestruktivnom tuđmanizmu sa Šušak-Bobanovom utvarom o “Herceg-Bosni”«, Dnevni avaz
 
- Izgleda da danas više nije važno što je 'Oluja' natjerala 200.000 Srba da pobjegnu od hrvatske vojske i većinom da se nikad ne vrate. U Hrvatskoj danas jedva da netko i spominje napade iz odmazde na one koji nisu pobjegli.
Urednički komentar njemačkoga Deutsche Wellea
 
- Trenkovi panduri i sinjski Alkari, Domagojevi strijelci i živopisnih postrojbi iz Čakovca i Varaždina, njih dvadesetak, za koje se nikada nije čulo i koji nisu ostavili veliki trag u hrvatskoj povijesti.
Tomislav Klauški, novinar, zaziva zašto na Milanovićevom mimohodu nije bilo i partizana
 
- Hrvatski nacionalni ponos ovih dana dosegao je vrhunac, dok se manje mogu čuti glasovi kritike zbog civilnih žrtava i raseljenih Srba.
Urednički komentar austrijska agencije APA o Oluji
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Iza megalomanske vojne parade u Zagrebu krije se nešto mnogo važnije. Godišnjica Oluje kapitalni je primjer glasne šutnje o zločinima vlastite strane i poricanju bilo kakve državne odgovornosti za njih.
Nemanja Rujević, dopisnik njemačkoga Deutsche Wellea iz Beograda
 
- Ne bih imao ništa protiv toga da se i ovako slavi Oluja, samo da su prethodno riješene neke suštinske i dubinske stvari. Tu prije svega mislim na pitanje zločina nad Srbima koji su ostali na tom području, pljačku i uništavanje njihove imovine. Prije ovakvog militarističkog i pompoznog obilježavanja trebalo je dovesti stvari na svoje mjesto, što u Hrvatskoj ni izbliza nije napravljeno.
Ivica Đikić, glavni urednik srpskog tjednika Novosti, Deutsche Welle
 
- Domoljublje je odvratno čuvstvo koje pravi budale od ljudi
Ante Tomić, pitomac JNA i novinar EPH
 
- U Zagrebu će se održati vojni mimohod, premijer Milanović želio je tako izbjeći proslavu nacionalista u Kninu.
Adelheid Wölfl, novinar bečkoga Der Standarda
 
- Većina hrvatskih vojnika nije počinila zločine, ali su ih neki počinili i Hrvatska to zna.
Željko Vukelić, (46)"hrvatski Srbin koji se borio u redovima separatističkih snaga", koji je pobjegao iz Hrvatske s obitelji neposredno prije operacije i sada živi u Srbiji, The Irish Time
 
- Dvadeset godina od završetka ratova u BiH i Hrvatskoj, kao i 16 godina od završetka NATO-ove agresije, stotine tisuća Srba ne mogu ostvariti svoja osnovna ljudska prava, vratiti svoju imovinu, mirovine, radni staž...
Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglih Srba na izložbi "Oluja - Zločin koji se pamti (stradanja Srba u Hrvatskoj)", Večernje novosti
 
- Slovenci su se ukazali kao prirodni neprijatelji Hrvata, u odsustvu netragom nestalih Srba.
Branko Mijić, jugoslavenski novinar u „hrvatskome“ Novom listu iz Fiume
 
- Drugo, povratak izbjeglica 1990-ih je bilo uglavnom političko pitanje, naročito u Hrvatskoj, ali nakon mnogo godina u egzilu ovo pitanje je i socijalni i ekonomski problem. Mnoge izbjeglice jednostavno nemaju što vratiti, ili su već stvorili novi život za sebe u mjestima gdje su izbjegli, posebno mlađe generacije. Ostale izbjeglice se ne mogu vratiti zbog neriješenih imovinskih prava, straha od procesuiranja za ratne zločine, ili nedostatka prilike u zajednicama još uvijek razorenih ratom.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački portal, bedrudingusic.wordpress.com
 
- O recepciji drame teško je govoriti neovisno o izvedbi, a još nismo ni počeli. Iz moje osobne perspektive, ja se toliko veselim čuti taj tekst na našem jeziku i doživjeti te likove u svom duhu i mentalitetu.
Tena Štivičić, dramska spisateljica o „našem jeziku“, Novi list
 
- Partizani su branili Hrvatsku od nacističkog i fašističkog okupatora, zaokružili granice neovisne Hrvatske, vratili Istru, Dalmaciju, Međimurje, njihovo nasljeđe ušlo je u preambulu hrvatskog Ustava, početak njihove borbe slavi se kao državni praznik, njihovom borbom hrvatska predsjednica hvalila se u Izraelu, njihov pokret "najveći u Europi" veličao je Zoran Milanović, prvi hrvatski predsjednik bio je njihov general.
Tomislav Klauški, novinar, 24sata
 

DEMAGOGIJA

 
- Sloboda je skupocjena i Hrvatska ju je skupo platila. Ovo je prigoda da još jednom od srca zahvalimo svima koji su se žrtvovali za slobodnu Hrvatsku, prije svega da zahvalimo hrvatskim braniteljima koji nam jesu i ostat će u srcu cijeloga života. Slobodna i demokratska Hrvatska najljepši je mogući spomenik poginulim braniteljima, onoj hrabroj vojsci koja se dala bez ostatka, koja nije ispostavljala račune, koja nije tražila ni uzimala, ali je zato znala davati i sanjati hrvatsku slobodu.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović u govoru na Gradecu nakon mimohoda

- Nevjerojatna je simbolika da će vojska koračati ulicama koje su dobile nazive po gradovima koji su teško stradali u prošlim ratovima – Vukovar i Sarajevo.
Centar za mirovne studije, jugoslavenska „civilna“ udruga u priopćenju protiv slavljenja Oluje i pobjede nad Srbima
 

DOMOLJUBLJE

 
- Devedesetih godina prošloga stoljeća hrvatski čovjek iskusio je svu milinu zajedništva, solidarnosti, mudrosti, znanja, požrtvovnosti i napose žive vjere, što se pretvorilo u spasonosni koridor prema miru. Upravo te vrjednote treba izučavati, na njih podsjećati i njih mudro ugrađivati u školske i akademske sustave, u gospodarske strategije, u dugoročne razvojne planove, u pronatalitetne politike.
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić na misi u Kninu
 

JUGO PODJELA KRIVNJE

 
- S područja Republike Srpske Krajine je 1991. prema procjenama istjerano 180.000 Hrvata i to etničko čišćenje čak se može usporediti s etničkim čišćenjem Srba 1995. Srbija nema razlog da se osjeća moralno superiornijom u odnosu na Hrvatsku jer se ni mi sa svojim zločinima nismo suočili.
Dragan Popović, direktor beogradskog Centra za praktičnu politiku, Deutsche Welle
 
- U ratu u Hrvatskoj od 1991. do 1995. ubijeno je ukupno oko 20.000 ljudi.
Kratka vijest bečkoga Die Pressea (APA/AFP) kao da je bio građanski rat a ne agresija Srbije, Crne Gore i JNA na Hrvatsku
 
- Sudbine izbjeglica iz ratova nastalih raspadom Jugoslavije treba shvatiti u kontekstu ratova samih. Naime, ljudi su protjerani iz svojih domova ne samo kao kolateralna šteta koja proizlazi iz sukoba, nego kao namjeran cilj vojnih i političkih vođa koji su željeli stvoriti etnički očišćen teritorij koji bi bili dio već zamišljenih nacionalnih država i koje bi se trebale pojaviti iz pepela multietničke Jugoslavije.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački
 

LAŽ

 
- Tijekom „Operacije Oluja“ protjerano je do 200.000 Srba, ubijeno je oko 350  civila.
Kratka vijest bečkoga Die Pressea (APA/AFP)
 
- Pripadnici specijalne hrvatske policije počinili su brojne zločine nad civilnim srpskim stanovništvom.
Adelheid Wölfl, novinar bečkoga Der Standarda
 
- Iz registriranih grobnica na teritoriju Hrvatske, od 2001. do 2014. ekshumirani su posmrtni ostaci 1.053 žrtava srpske nacionalnosti stradalih u akcijama hrvatske vojske i policije „Bljesak” i „Oluja”.
Urednički komentar beogradske Politike 3. kolovoza 2015.
 
- U akciji hrvatske vojske „Oluja” nestalo je 1.805 osoba.
Komentar beogradske agencije Beta 3. kolovoza 2015.

IZJAVE TJEDNA

 
- Imenovanjem suca Ronnyja Abrahama ispunjavamo svoju dužnost i uklonili smo sve prepreke za neometan nastavak rada suda.
Miro Cerar, predsjednik slovenske vlade, Yahoo! News, AFP
 
- Da, sporazum Račan-Drnovšek bio je najbolje rješenje.
Naslov u riječkome Novom listu u članku novinara Dražena Ciglenečkog
 
- Jednostrano i brzopotezno raskidanje arbitražnog ugovora s hrvatske strane zbog jedne obavještajne snimke, koja može biti i podvala, sa slovenske će strane izazvati poznatu reakciju upiranja prstom krivice u službeni Zagreb... Zato nam ne treba u ovom trenutku poziv na jedinstvo i domoljublje, a najmanje ratnohuškačka atmosfera, već diplomatska mudrost kako bismo nakon ovog »Pirangatea« na kraju mi profitirali.
Branko Mijić, komentator Novoga lista

- U glavama hrvatskih političara još postoji ideja velike Hrvatske, a s malim zemljama koje imaju takve komplekse teško je razgovarati.
Zijad Bećirović, direktor IFIMIES-a, Instituta za balkanske i europske studije, TV Slovenija

- Na neki način doveden je u pitanje kredibilitet suda, ali samo u njegovim pojedinim pravno-formalnim odlukama, no u načelu sud još uvijek ima kredibilitet. On je u cjelini dosad djelovao posve argumentirano.
Ivica Maštruko, bivši jugoslavenski političar i hrvatski diplomat, te bivši hrvatski veleposlanik u Sloveniji, www.tportal.hr
 
- Afere nisu produktivne. Države bi trebale poštovati dogovore i međusobne probleme rješavati na prijateljski način.
Dmitrij Medvjedjev, ruski predsjednik Vlade za posjeta Sloveniji, Slovenska TV
 
- Nije u redu što je bilo tko prisluškivao razgovore Jerneja Sokoleca i Simone Drenik.
Alenka Bratušek, bivša slovenska premijerka, Nacional
 
- Europska komisija očekuje od Hrvatske, kao što bismo očekivali i od Slovenije, da se drži svojih obveza i nastavi podržavati arbitražni postupak. Da budemo jasni: čak i ako hrvatski parlament izglasa povlačenje, arbitraža će se nastaviti.
Frans Timmermans, potpredsjednik Europske komisije u pismu Vesni Pusić
 
- Da budemo jasni, čak i ako hrvatski parlament izglasa povlačenje iz arbitraže, Arbitražni sud će ostati i nastaviti s radom. EK ne vidi održivu alternativu arbitražnom postupku.
Mina Andrejeva, glasnogovornica Europske komisije
 
- Ne želim se baviti pitanjem tko će izgubiti, ali netko će jako izgubiti i to će onda biti loše.
Zoran Janković, gradonačelnik Ljubljane od 2006. godine i predsjednik Pozitivne Slovenije, Jutarnji list
 
- Hrvati su nas stjerali u kut.
Dmitrij Rupel, dugogodišnji slovenski ministar vanjskh poslova, Žurnal24, Slovenija
 
- Predsjednica nema što raditi u Sabornici kada se u njoj raspravlja i glasa.
Inoslav Bešker, kolumnist Jutarnjega lista
 
- Bilo je i pokušaja racionalnog dogovora (sporazum Račan-Drnovšek).
Ines Šaškor, dopisnica Radio Slobodne Europe iz Zagreba
 
- Hrvatska strana ne može u skladu s međunarodnim pravilima izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom.
Miro Cerar, slovenski predsjednik vlade, Slovenska TV
 
- Hrvatska ne može odstupiti od toga da arbitražni sud granični spor sa Slovenijom riješi po pravilima arbitražnog sporazuma.
Vasilika Sancin, profesorica Pravnog fakulteta u Ljubljani i članica stručnog tima za praćenje arbitraže, Delo
 
- Račan je pod pritiskom odustao od sporazuma, da bi se 14 godina kasnije arbitražni sud, čini se, namjeravao vratiti granici kako je otprilike u njemu povučena
Dražen Ciglenečki, novinar Novoga lista
 
- Apeliramo na sve branitelje da se ipak pojave bez razlike na to što ima raznoraznih mišljenja i tenzija, ali mislim da je Oluja i iznadnacionalna i da je to pobjeda hrvatskog naroda i hrvatskih građana i mislim da bi ju trebalo maknuti iz bilo kakve politike i proslaviti na onaj način koji pripada hrvatskoj povijesti i narodu.
General Pavao Miljavac poziva na Mialnovićev mimohod, HRT
 
- U Hrvatskoj se olako prelazi preko pravnih, pa i ustavnih formi koje se smatra formalnostima kada se radi o ovakvim slučajevima. Imam osjećaj da je ova odluka Ustavnog suda o zaštiti osobnih, ljudskih prava dala toliku prevagu da se onda ni suđenje ne može obaviti normalno. Naime, ako treba dokazivati da je premijer službena osoba, onda to doista dovodi u pitanje logiku koju sudovi primjenjuju u svom odlučivanju.
Josip Kregar, saborski zastupnik i profesor na Pravnome fakultetu u Zagrebu o odluci Ustavnog suda da se poništvaju dvije neutemeljene presude Ivi Sanaderu, Radio Slobodna Europa
 
- Ovo je loša poruka javnosti i građanima. Proceduralni propusti i dugotrajni sudski procesi kompromitiraju istinsku borbu protiv korupcije, narušavaju učinkovitost pravosudnog sustava i stvaraju dojam da ne postoji istinska želja da se u Hrvatskoj korupcija iskorijeni. Hrvatski građani preskupo plaćaju neučinkovitu borbu protiv korupcije, umorni su od dugotrajnih sudskih postupaka i svakodnevnih korupcijskih afera.
Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatske o odluci Ustavnog suda da se poništvaju dvije neutemeljene presude Ivi Sanaderu, Radio Slobodna Europa
 
- Antifašisti u Srbu će se okupljati sve dok antifašističke vrijednosti u udžbenicima i na političkim govornicama ne budu istinski dio ustavnih vrijednosti.
Milorad Pupovac, samoproglašeni predstavnik Srba u Hrvatskoj u Srbu 26. VII. 2015., Jutarnji list
 
- Ideju o vojnoj paradi, koju je pokupio za svojih druženja s generalom Gotovinom, premijer Zoran Milanović zgrabio je, između ostalog, kao šansu da uspostavi svojevrsni balans s neugodnostima koje ga u Kninu čekaju.
Jelena Lovrić, članica CK SKH, Jutarnji list
 
- Kapitalizam nas sad i doslovno ubija, fizički i psihički. Moraš se polomiti da nađeš namirnicu koja nije kancerogena, ribu koja nije zatrovana živom, meso bez antibiotika, vodu bez estrogena, kremu bez parabena i marku koja nije šivana u sweat shopu. Dobar dio svakog dana mogao bi se posvetiti istraživanju puteva kojim bismo izbjegli koluziju u najstrašnijim oblicima profiterstva i ne bismo ga našli. Mislim, nađe čovjek neke male načine, ima neke svoje pobjede, poput – ne jedem u McDonaldsu, ne parkiram u garaži na Cvjetnom – ali one su sitne, a i one uglavnom s vremenom jenjavaju.
Tena Štivičić, dramska spisateljica, Novi list
 
- Optuženog Zdravka Mustača upoznao još u osamdesetima na jednom od sastanaka vezanih uz pitanje društvene zaštite, a Josipa Perkovića je upoznao nakon svog svjedočenja u procesu protiv Krunoslava Pratesa.
Vanja Špiljak u ulozi svjedoka na suđenju u Münchenu
 
- Europski izvori potvrđuju da je u Hrvatskoj najbolja poslovna klima od ulaska u EU. Osobno sam dao velik doprinos borbi protiv korupcije, a i Ministarstvo financija te policija imaju na raspolaganju nove alate za rad na tom polju.
Željko Jovanović, izborni koordinator SDP-a za VIII. izbornu jedinicu u Puli
 
- Ne­za­vi­snost po­kra­ji­ne Ko­so­vo i Me­to­hi­ja, ko­ja je uvi­jek povijesno pri­pa­da­la Sr­bi­ji, pro­gla­še­na je bez bi­lo ka­kve is­po­lje­ne vo­lje lo­kal­nog sta­nov­ni­štva i ta od­lu­ka je donesena u par­la­men­tu. I ta­kav na­čin do­no­še­nja to­li­ko va­žne od­lu­ke za ru­sku stra­nu is­pao je ne­pri­hva­tljiv.
Andrej Nesterenko, ruski veleposlanik u Crnoj Gori na odlasku, Dan, Podgorica
 
- Hrvatska vlada je dosad odradila izvrstan posao u pogledu transparentnosti projekta i postavljanja vrlo visokih standarda koje moraju zadovoljiti tvrtke koje u tom projektu žele sudjelovati.
Kenneth Merten, veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj, Novi list
 
- Hrvatska je mnogo uređenija nego prije tri i pol godine, što vide i investitori.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade na samoorganiziranoj i naručenoj konferenciji “Hrvatska gospodarska strategija - Dvije godine članstva u Europskoj uniji”, Glas Slavonije
 

TVRDNJE

 
- U Boričevcu su pobijeni ili prognani Hrvati žrtve upravo te 'prve puške' koja se slavi u Srbu.
Gospićko-senjski biskup Mile Bogović u propovjedi u župnoj crkvi Rođenja BDM-a u Boričevcu na Svetu Anu 26. srpnja 2015., Jutarnji list
 
- Hrvatska je izašla iz kontaminirane arbitraže.
Agencija Reuters, London
 
- Vjerodostojnost suda dovodi se u pitanje.
Komentar bečkoga Der Standarda otkriću kako su Slovenci varali, APA
 
- Temeljni problem Istre je kriminal, činjenica da su pojedinci Istru pretvorili u špilju razbojničku. Nisu tu samo IDS-ovci, i drugi koji su na vlasti, u nekim gradovima i općinama su i SDP-ovci, a temeljni problem je zatupljenje institucija koje, i da hoće, ne smiju ništa raditi, odnosno pokretati postupak. Njihovo nečinjenje Istru je bacilo desetak godina nazad.
Damir Kajin, dugogodišnji drugi čovjek IDS-a, www.direktno.hr
 
- U ovom slučaju radi se o bitnoj povrjedi ugovora i Republika Hrvatska ima pravo na jednostrani raskid ugovora. Ne može se imati povjerenje u nepristranost i neovisnost nakon što je Slovenija prihvaćala informacije arbitra kako voditi postupak i nakon što je taj arbitar pod broj jedan obavijestio Sloveniju da je predsjednik vijeća prije završetka postupka već imao formirano mišljenje o dijelu odluke.
Prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper, profesorom Međunarodnog privatnog i arbitražnog prava na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, www.index.hr
 
- Po propisima prava mora u zaljevu se granica određuje tako da se između dva rta povuče crta i zaljev podijeli napola. Ako se taj postupak primijeni na zaljev pred idiličnim jadranskim gradićem Piranom, Republika Slovenija nema pristup međunarodnim vodama.
Norbert Mappes-Niediek, novinar austrijskoga Kleine Zeitunga
 
- Koliki se novci dadoše ne samo za spomenik u Srbu nego i za slavlja, a i današnje društvo još izdvaja velika sredstva za velike laži i o Jasenovcu i o Srbu, i o mnogim drugim stupovima na koje se oslanjao partizansko-komunistički režim.
Gospićko-senjski biskup Mile Bogović u propovjedi u župnoj crkvi Rođenja BDM-a u Boričevcu na Svetu Anu 26. srpnja 2015., Jutarnji list
 
- Metodologija rada mi je poznata Zadnji put kada sam bio u zatvoru 1987. godine, policija je obavila pretres stana i morao sam svugdje biti prisutan. Optužen sam isto za utaju poreza, a pokazalo se da se radilo o političkom procesu. Metode su mi poznate iz vlastitog iskustva. Kada ne mogu drugačije ukloniti nekoga, onda ga optuže za utaju poreza.
Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik HHO-a, www.direktno.hr
 
- Kukasti križ u Hrvatskoj, dakle, prije reflektira to kako postkomunisti vide nacionaliste i desničare, nego ono što je desničarska i nacionalistička samodefinicija reakcionarnih pokreta iliti fašizama. Stoga i kukasti križ na Poljudu možda ima više veze s mr. Zoranom Milanovićem nego s dr. Antom Pavelićem.
Denis Kuljiš, kolumnist Jutarnjega lista
 
- Srbija nema pravog pristupa dijelu historije koji se odnosi na Otomansko carstvo. Iz nepoznavanja činjenica stvoren je mit o Kosovu, o srpskom herojstvu i nebeskom carstvu. Cijela srpska historija jedna je velika laž.
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškoga odbora Srbije, Vijenac
 
- Vlada premijera Milanovića najgora je hrvatska vlada do sada i popušta nacionalističkim pobudama sve kako bi ostala na vlasti, makar Hrvatska došla u izolaciju i prokockala međunarodni ugled.
Zijad Bećirović, direktor IFIMIES-a, Instituta za balkanske i europske studije, TV Slovenija

GOVOR MRŽNJE

 
- Ovdje je riječ o nečemu što je u Kninu već viđeno, devedesetih, za vrijeme famoznog “događanja naroda”. Razlika je tek u nacionalnom predznaku.
Jelena Lovrić, novinarka Jutarnjega lista izjednačava HDZ s ratnim zločincem S. Miloševićem
 
- U Hrvatskoj raste netrpeljivost prema manjinama.
Zoran Pusić, oficir JNA na četničkom derneku u Srbu, Novi list
 
- “Najhrabriji” hrvatski generali bili su i ostali ratni zločinci. Uđu u zatvor pa izađu kako im se generalski kurac digne. Osim što imamo generale ubojice Lijepa Naša ima kriminalce i drugih profila.
Vedrana Rudan, jugoslavenska spisateljica na svome blogu http://www.rudan.info/sto-je-oluja/
 
- Srbi su bili progonjeni u Tuđmanovoj državi: Aerodrom u Zagrebu dobit će njegovo ime!
Bojana Jelovac, novinarka beogradskoga Blica
 
- Na zabludu o Paveliću, ustaštvu i NDH nadovezao se autodestruktivni tuđmanizam sa Šušak-Bobanovom utvarom o “Herceg-Bosni”, u kojoj se najprije za "matičnu državu" Hrvatsku žrtvovalo progonom i "humanim preseljenjem" stotine tisuća sunarodnjaka, a kad u tom nisu skroz uspjeli, plutali su s tom fantazmom tražeći joj granice, od Vrbasa do Makljena, od Grahova do Kupreških vrata, da bi se danas "smirili" u nastojanju da osamostale hrvatsku Hercegovinu. 
Fra Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj teologiji i gvardijan Samostana svetog Ante na Bistriku, Dnevni avaz
 
- To što je Sabor o pokretanju izlaska iz arbitraže donio jednoglasnu odluku je refleks iz 90-ih godina i napinjanjem mišića prema Sloveniji.
Zijad Bećirović, direktor IFIMIES-a, Instituta za balkanske i europske studije, TV Slovenija

JUGONOSTALGIJA

 
- Bojkot Knina vjerojatno je rezultat činjenice da je tamošnja svečanost ustrajno dizajnirana kao desničarski dernek. Slavljenička pompa čak ni na svojim marginama nije akceptirala činjenicu srpskih stradanja ni egzodusa srpskog stanovništva. Kako kaže Milorad Pupovac, o 250 ili 300 tisuća otišlih ljudi, da su ptice, govorilo bi se.
Jelena Lovrić, zazivačica tenkova JNA u ljeto 1991. da uguši demokratske promjene u Hrvatskoj, Jutarnji list
 
- Dakako da se države u normalnim okolnostima ne odriču dragovoljno niti pedlja teritorija »za koji su naši preci krv prolijevali«. No, Hrvatska do 1991. nije postojala kao samostalna država i zaista je dvojbeno što je to u Savudrijskoj vali točno naše.
Dražen Ciglenečki, novinar Novoga lista
 
- I ovdje se nađe ponetko tko smatra da je ustaštvo bacilo ljagu, a antifašizam stavio Hrvatsku na pravu stranu povijesti, gdje bi bilo dobro da i ostane.
Inoslav Bešker, komentator Jutarnjega lista
 
- Srpski narod u Hrvatskoj učinio jedino što je bilo ispavno – odazvao se pozivu KPJ da digne ustanak protiv okupatora i kolaboracionista. NOB je iznjedrio i današnje tekovine jednakopravnosti hrvatskog i srpskog naroda u Hrvatskoj, jednakosti svih bez obzra na narod, vjeru, rasu i rod. Danas jaki oni koji žele smanjiti prava manjina i da to treba spriječiti.
Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske na obilježavanju četničkog derneka u Srbu, Novi list
 
- Hrvatska je sigurno još uvijek vrlo patrijarhalna kultura. Ili možda je bolje reći opet patrijarhalna kultura. Čini mi se da je negdje u nekom vremenu mog djetinjstva postojao pravac koji se mogao dalje razvijati u nekom progresivnom smislu u raznim oblastima pa i po ženskim pitanjima. Ono što se događa sad u Hrvatskoj, taj dosta temeljit zaokret u nacionalizam, tradicionalizam, klerikalizam, to je nešto što sa sobom nosi veliku opasnost za položaj žena.
Tena Štivičić, dramska spisateljica, Novi list
 
- Kada se i kako piscu dogodi klik da poput vas ili Hemona ili Nabokova počne pisati na nematarinjem jeziku?
Sandra Sabovljev, novinarka Novoga lista pita Tenu Štivičić o „nematerinjem jeziku“
 

DEMAGOGIJA

 
- Obilježavanje Oluje ni danas nije integrirajući događaj. Uglavnom se slavi kao generalni trijumf nad Srbima. Ne kao poraz jedne, velikosrpske politike, nego kao poraz jedne nacije. To je razlog zašto se međunarodna zajednica drži po strani. Zašto u proslavi Oluje nije sudjelovala. Prebacivanjem jednog dijela svečanosti u Zagreb otvara se mogućnost za iskorak iz tog dominirajućeg nacionalističkog diskursa.
Jelena Lovrić, novinarka Jutarnjega lista
 
- Nema mnogo mjesta i nema mnogo prilika okupljanja antifašista kao ovdje u Srbu. Ne okupljamo se da bismo slavili rat, da bismo širili mržnju, da bismo promovirali nasilje. Ljudi se u Srbu okupljaju s istim motivima kao prije 74 godine, da imaju mir u svojim domovima, da na miru žive sa svojim susjedima i da imaju državu u kojoj će vrijediti isti zakoni za sve i u kojoj će se svakoga štititi od onoga tko misli da on mora dijeliti pravdu i određivati tko u državi može živjeti a tko ne.
Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, na proslavi nepostojećeg Dana ustanka u Srbu, Novi list
 
- Nemamo drugog izbora nego da arbitražu provedemo do kraja, a odnosi dviju zemalja nakon toga trebali bi postati još čvršći i prisniji.
Alenka Bratušek, bivša slovenska premijerka, Nacional
 
- Je­dan je od ključ­nih prin­ci­pa ru­ske di­plo­ma­ci­je upra­vo je ne­mi­je­ša­nje u unu­tarnje stva­ri dr­ža­va do­ma­ći­na. Mi se stro­go pri­dr­ža­va­mo ta­kvog pri­stu­pa u svom ra­du, budući glav­na stvar za nas je­st da skre­ne­mo pa­žnju gra­đa­ni­ma na na­še ar­gu­men­te po jed­nom ili dru­gom pi­ta­nju.
Andrej Nesterenko, ruski veleposlanik u Crnoj Gori na odlasku, Dan, Podgorica
 
- No, jedno od otvorenih pitanja je opći pristup – kako informirati i zaštititi potrošače. A Europa i SAD različito gledaju na to. Mi u SAD-u smatramo da potrošači moraju biti informirani o tome što proizvod sadrži i da onda sami trebaju izabrati, temeljem cijene, kvalitete i slično.
Kenneth Merten, veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj o GMO hrani, Novi list
 
- Srbija želi najbolje moguće odnose s Hrvatskom, ali je potrebno poštovati i srpske žrtve.
Ivica Dačić, predsjednik srbijanske vlade, Politika, Beograd
 
- U Srebrenicu ne dolazim kao potencijalni kandidat za glavnu tajnicu UN-a. Tamo idem kao građanka, idem i kao potpredsjednica Vlade, kao ministrica vanjskih poslova RH ukazati i odati počast žrtvama i demonstrirati odlučnost da Hrvatska učini sve što je u našoj moći da se takvi užasi nikada ne ponove.
Vesna Pusić, predsjednica HNS u Dubrovniku na Hrvatskom forumu, www.index.hr
 
- Živimo u vremenu kada je sve teže muljati i varati. I to je dobro
Zoran Milanović, predsjednik Vlade u razgovoru za RTL TV
 

LAŽ

 
- Poslije Drugoga svjetskog rata Raskrižje je ostalo na hrvatskoj strani, zbog čega su u župnoj crkvi također neko vrijeme po osamostaljenju, kada je općina došla na slovensku stranu, obredi protjecali na hrvatskom jeziku.
Aleš Gaube, novinar Dnevnika, Ljubljana, 30. VI. 2013. o hrvatskoj župi Raskrižje koju je Slovenija otela Hrvatskoj, https://www.dnevnik.si/1042596309/svet/razkrizje-in-strigovo-bo-po-22-letih-ponovno-zdruzila-evropska-unija-foto
 
- Moderna Republika Hrvatska utemeljena je na antifašističkoj borbi i na Domovinskom ratu.
Kolinda Grabar Kitarović, hrvatska predsjednica u Muzeju holokausta Vad Yashemu 22. srpnja 2015. godine
 
- Postoji manjina u hrvatskom društvu koja je trebala biti oštro sankcionirana zbog koketiranja s ustaškim simbolima (utakmice, Thompsonovi koncerti), ali to su propustile učiniti i lijeve i desne vlade. Zato je posljedica da danas huligani na splitskom stadionu iscrtavaju svastiku.
Kotel Da-Don, rabin židovske vjerske zajednice Bet Israel, Večernji list
 
- Poslije 74 godine s ponosom može se reći da se tu dogodio ne samo pokret otpora, nego i oružani ustanak naroda protiv okupatora i njihovih domaćih slugu.
Franjo Habulin,predsjednik SABA-e na obilježavanju tzv. Dana ustanka u Srbu 26. VII. 2015., Jutarnji list
 
- Ovaj masovni narodni ustanak 27. srpnja 1941. bio je potaknut strašnim zločinima ustaša pod vodstvom Maksa Luburića nad stotinama ljudi toga kraja. Pa, iako bi unatoč tomu nakon 74 godine to za većinu građana trebala biti daleka povijest, ona se ipak danas vraća kroz ostrašćeni revizionizam.
Zoran Pusić, predsjednik Lige antifašiste na obilježavanju tzv. Dana ustanka u Srbu 26. VII. 2015., Jutarnji list
 
- Prije 74 godine dogodili su se brojni zločini nad gotovo tisuću Srba pod ustaškim režimom u selima u Lici i oko Srba.
Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, na proslavi nepostojećeg Dana ustanka u Srbu, Novi list
 
- „Oluja” je bila prva operacija NATO-a izvan teritorija saveza.
Slobodan Janković iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu Politika, Beograd
 

NAKNADNO PRIZNANJE

 
- Naime, međunarodni sudovi, Haaški sud i Međunarodni sud svojim presudama na izvjestan su način ozakonili  „Oluju” kao legitimnu akciju hrvatske vojske. U oslobađajućoj presudi Anti Gotovini Prizivnog vijeća, kojemu je predsjedavao sudac Theodor Meron (koji je po „wikileaksovim” bilješkama podnosio izvještaje američkim vladama), stoji i da je „utvrđeno da se odlazak srpskih civila iz Kninske krajine poslije zakonitih topničkih napada hrvatske vojske ne može smatrati deportacijom”. A Sud pravde je, prihvaćajući argumentaciju Hrvatske u sporu sa Srbijom po međusobnim tužbama za genocid, zaključio „da nije utvrđeno da je bilo nezakonitog, neselektivnog i namjernog granatiranja gradova u Kninskoj krajini”.
Jelena Cerovina, novinarka beogradske Politike
 

PRIJETNJA

 
- Nadam se da će se vruće glave brzo ohladiti jer će u suprotnom slučaju napetosti među našim državama opet porasti.
Milan Brglez, predsjednik slovenskoga Zbora i član stranke predsjednika vlade Mire Cerara, Delo

Više članaka ...

  1. IZJAVE TJEDNA
  2. IZJAVE TJEDNA

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Nedjelja, 18/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1159 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević