IZJAVE TJEDNA

 
- U Srbiji politička situacija ne ovisi o tome hoće li Srbija odustati od protutužbe za genocid, za razliku od Hrvatske. Međutim, najbolji predsjednik za odnose sa Srbijom ( Ivo Josipović) i najbolja vlada u Hrvatskoj (premijera Zorana Milanovića) ne usuđuju se povući tužbu.
Tomislav Nikolić, predsjednik Srbije u intervjuu za Radio Televiziju Srbije
 
- Ja mislim da kad ozbiljni ljudi žele riješiti problem, da se taj problem može riješiti. Kad sam, u travnju 2013., razgovarao s predsjednikom Josipovićem, on je rekao da ima oko toga jedan kompromisni prijedlog. I mi smo spremni da i to pitanje otvorimo.
Aleksandar Vučić, aktualni vladar Srbije o rješavanju pitanja granice na Dunavu, Globus

- Bilo bi mi drago da je Katolička Crkva zastupljena na istoj razini kao i druge zajednice.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade u Saboru na obljetnici Međunarodnoga dana sjećanja na žrtve holokausta, Slobodna Dalmacija

- Po mom sudu država ne vrijedi nijednog života, ali to je manjinski stav. Ogroman broj ljudi, čak i familije poginulih će vam reći s ponosom da su pali za veliku stvar i da to ima smisla.
Žarko Puhovski, analitičar opće prakse, Blic, Beograd
 
- Mali broj liječnika narušio je ugled inače časne profesije.
Rajko Ostojić, neuspješni ministar zdravstva, Novinar
 
- Vidite ovo, u Banjoj Luci su Srbi većina pa je Banja Luka srpska. U Mostaru su Hrvati većina pa je Mostar hrvatski. U Tuzli su Muslimani većina, a Tuzla nije muslimanska nego građanska. U Armiji BiH su Muslimani 90 posto, a Armija nije muslimanska nego građanska. Tko je za to kriv i što treba učiniti da se to promijeni?
Armin Pohara, 1990. Jugoslaven, a kasnije postaje Muslimanm Bošnjak... i isključivi šovinist, Bosanski glasnik
 
- Prošla su odavno vremena staljinizma, komunizma i SSSR-a i ovo širenje netrpeljivosti prema ćirilici smatram glupim.
Silvije Tomašević, dopisnik iz Rima, Novi list
 
- Josip Perković je simbol tipične karijere veoma velikog broja pripadnika tajne službe u Hrvatskoj i kako su brzo promijenili stranu nakon raspada Jugoslavije. Kao visoki časnik Udbe Perković je bio zadužen za borbu protiv antikomunistički nastrojenih hrvatskih iseljenika... Za žrtve komunističkog režima prava je pljuska kad moraju čitati kako je od oko 850 suradnika Udbe u Hrvatskoj njih 750 nastavilo raditi u institucijama neovisne i demokratske Hrvatske.
Benjamin Pargan, novinar Deutsche Wellea
 
- Ubojstva jugoslavenske tajne službe spadaju u najtamnije trenutke Jugoslavije. Jer ona dovode u pitanje ustaljenu priču o relativno otvorenoj državi koja je slovila kao manje represivna nego ostale države u istočnoj Europi. Prema slovenskom istraživaču Romanu Leljaku svaki je petnaesti građanin Jugoslavije bio u službi Udbe, u Sloveniji  54 tisuće osoba, u Hrvatskoj 75 tisuća. Udba je bila postavila sebi za cilj  infiltrirati organizacije  jugoslavenskih građana u inozemstvu.
Adelheid Wölfl, komentator Der Standarda, Beč,
 
- Afera vezana za Perkovića posljednje  pola godine prilično je naškodila Hrvatskoj vladi. Neslavnu ulogu u tomu odigrao je premijer Milanović. Šef vlade je zapravo od samog početka morao znati da Bruxelles nikada ne će tolerirati da jedna članica jednostrano poništi prethodno ugovorom zajamčeno obećanje. Usprkos tomu Milanović je 'Lex Perković' mjesecima nepopustljivo i tvrdoglavo branio. Time nije samo okrenuo vrh EU-a protiv sebe. On je time istodobno potkrijepio sumnje da njegova Socijaldemokratska partija, kao nasljednica komunističke partije, nema nikakvog interesa rasvijetliti zločine iz doba Jugoslavije.
Komentar švicarskoga dnevnika Neue Züricher Zeitunga
 
- Josipović mi kroz medije, preko svog prijatelja Vojkovića, podmeće sudjelovanje u ljubavnom trokutu u koji je uključena i sutkinja Ivana Čalić, koja vodi sudski proces u slučaju Fimi medija.
Milijan Brkić, glavni tajnik HDZ-a, Slobodna Dalmacija
 
- Zašto, dakle, istarska stranka u županiji u kojoj Talijani ne broje niti jedan posto stanovništva inzistira na dvojezičnosti, koja je ondje prisutna na svakom koraku? Je li to znak tolerancije, zakašnjeli "Scusa, Sergio", isprika pokojnome kantautoru Endrigu, kojega su komunisti kao dijete istjerali iz jedne prekrasne kuće iznad Arene i tako pomogli zasnivanju "genovešku školu" talijanske kantautorske šansone? Iz Pule je na isti način otišla Laura Antonelli, a iz Splita Silva Košćina. Ne, forsiranje historijski izgubljenog talijanstva Istre samo je otpor tuđmanovskom hrvatskom integralizmu, što je zemlju pokrajina ratom amalgamirao u novu naciju. Forsiranje historijski izgubljenog talijanstva Istre samo je otpor tuđmanovskom hrvatskom integralizmu.
Denis Kuljiš, jugooficirski sin koji sada piše za glavne novine tzv. Republike srpske, Nezavisne novine, Banja Luka
 
- Tuđmanova glavna agenda bila je uspostava suverene države, a kao komunistički general žrtvovao je demokraciju i ljudska prava kako bi jačao svoj autoritet.
Tonino Picula, čelnik SDP-a, Jutarnji list
 
- Koliko je ta generacija zatrovana netrpeljivošću razotkrila je anketa GONG-a provedena među maturantima 2010. Gotovo 30 posto 18-godišnjaka izjasnilo se da NDH nije bila zločinačka tvorevina, dok 45 posto nije željelo odgovoriti na pitanje. Čak 40 posto je smatralo da bi etnički Hrvati trebali imati veća prava od pripadnika drugih naroda te da manjine ne trebaju imati pravo na vlastiti jezik. Polovica ispitanika podržala je tvrdnje kako je homoseksualnost bolest, a gotovo 75 posto zabranilo bi nastupe homoseksualaca u javnosti.
Mladen Pleše, komentator Jutarnjega lista
 
- Ova Vlada u dvije godine napravila je puno više nego prethodne dvije u osam godina.
Milanka Opačić, ministrica nečega u nekoj hrvatskoj vladi nekog Z. Milanovića, Večernji list
 
- Sudovi se ne bi trebali baviti politikom, ali nemamo načina da to zabranimo.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade na Aktualnom satu, HRT
 
- Nema dvojbe da je budućnost javnog zdravstva jako dobra. Ukinuli smo privatni monopol. Nitko nije protiv privatnika u zdravstvenom sustavu, ali smo oštri privatnici privatnog monopola. Javno zdravstvo se očituje i u prevenciji i edukaciji. Javno zdravstvo ostaje u hrvatskim rukama.
Rajko Ostojić, ministar zdravstva u Saboru na Aktualnom satu
 
- Hrvatska, zemlja često preopterećena teorijama zavjere i konstruiranjem bjelosvjetskih zavjera.
Damir Petranović, www.balkans.aljazeera.net
 
- Blagost hrvatskih vlasti bila je politički motivirana. Prije kraja komunističkog režima Perković se bavio svojim poslom u hrvatskom odjelu tajne službe Udbe, specijalizirane za ubijanje protukomunistički nastrojenih iseljenih Hrvata. Nakon toga sudjelovao je u izgradnji novih hrvatskih tajnih službi u kojima su novo radno mjesto našli brojni bivši Udbini agenti. Njegov sin Saša Perković u uredu je hrvatskog predsjednika savjetnik za sigurnost s najdužim stažem, radio je već za bivšeg komunista Stjepana Mesića, a sada radi za njegovog nasljednika Ivu Josipovića. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i istaknuti odvjetnik Anto Nobilo, koji brani Perkovića, znaju se još iz osamdesetih godina. Elita u toj malenoj zemlji posvuda ima korijene u tradiciji komunističke Jugoslavije.
K.P.S., Frankfurter Allgemaine Zeitung
 
- Novim Zakonom o radu je omogućeno lakše otvaranje novih radnih mjesta, lakše i brže restrukturiranje tvrtki i smanjivanje broja nezaposlenih u Hrvatskoj.
Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskoga sustava, www.vlada.hr
 
- Izgled spomen-obilježja bilo je moguće vidjeti na dvotjednoj izložbi u Hrvatskom državnom arhivu, što je i medijski popraćeno. Postavljeno je i pitanje zašto su posmrtni ostaci iz Tupala prebačeni u mrtvačnicu. Pa nismo ih valjda trebali ostaviti, pokopati tamo gdje smo ih pronašli, na toj livadi, usred polja, u rupi!?
Ivan Grujić, predsjednik Komisije za zatočene i nestale i čovjek koji je zajedno s Fredom Predrom Matićem u prosincu 2013.  u Tupalama kod Otočca iskopao žrtve partizanskog terora nad ličkim Hrvatima i njihove kosti odnio u „zajedničku grobnicu“, Slobodna Dalmacija
 
- Aktualna vlada nije nepopularna zbog nečinjenja, već zbog činjenja nekih stvari koje ljudi smatraju da ih pogađaju i proizvode otežanu situaciju kod efikasnosti organiziranja, dodatnih opterećenja, uvođenja reda, izvlačenja neugodnih stvari ispod tepiha.
Vesna Pusić, šefica doplomacije i predsjednica HNS-a u emisiji HRT Nedjeljom u 2, www.tportal.hr
 
- Moj odnos s Ivom Josipovićem je uvijek isti. Iskren i prijateljski. Kao predsjednik Republike podržao je nastajanje Nacionalnog foruma kao udruge. Sada kad postajemo nova politička stranka, njegov odnos prema nama bit će kao i prema svim ostalim strankama. A sve ostalo o čemu me pitate je u sferi spekulacija.
Nikica Gabrić, posljednji predsjednik „Socijalističke omladine Hrvatske“, oftalmolog i čovjek koji je za Ivu Josipovića osnovao političku stranku, Novi list
 

TVRDNJE

 
- Prestečajne nagodbe veća su pljačka od privatizacije.
Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkoga suda, Večernji list
 
- U Bruxellesu i nisu previše zaokupljeni problemima Srba u Hrvatskoj, pogotovo ne njihovim rješavanjem. Ili još preciznije, prema informacijama koje oni imaju, srpsko pitanje u Hrvatskoj odavno je riješeno i skinuto s dnevnog reda, barem što se tiče visoke politike. Ono je sada u nadležnosti komunalnih službi i lokalnih političara, koji samo broje mrtve po pustim srpskim selima, čiji stanovnici još priželjkuju samo dostojan ukop.
Marko Roknić, novinar beogradskih Vesti
 
- Postojeći talijanski zakoni uopće ne priznaju status izvanbračne zajednice. Dakle, dvoje ljudi, bez obzira na njihov spol, može 40 godina zajedno živjeti pod istim krovom, ali im zakon na osnovi tog njihovog suživota ne daje baš nikakva prava. Čak ni pravo na nasljedstvo.
Silvije Tomašević, dopisnik iz Rima, Novi list
 
- Srbija je jedina koja je počela pregovore, a da nisu određene granice.
Žarko Puhovski, filozof, Blic, Beograd
 
- U Hrvatskoj postoji nedostatak volje za iskreno i objektivno suočavanje s komunističkom prošlošću. Pored volje nedostaje i snage, a važnu ulogu ima i bolan nedostatak moralnog integriteta političkog vrha.
Benjamin Pargan, novinar Deutsche Wellea
 
- SDP je nasljednik Saveza komunista Hrvatske (SKH) koji nije samo pljačkao i uništavao hrvatski narod u 45 godina bivšeg sustava, nego je i ubijao ljude. Partija je bila zločinačka organizacija! Mnogi koji su vodili SKH, a neki od njih poslije i SDP, mogli bi puno toga znati o tim zločinima. Odluke o ubojstvima naših emigranata donosili su centralni komiteti SKH i Savez komunista Jugoslavije, stoga se i boje što bi Perković mogao otkriti u Njemačkoj. Izručenje im je problem i zato što su tijekom 90-ih upravo strukture SKH izvlačile kapital iz Hrvatske.
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, Slobodna Dalmacija
 
- Najzanimljiviji je tu rejting predsjednika države Ive Josipovića, koji po anketama ima popularnost kao Mao Zedong, a znamo iz kojeg je biračkog korpusa došao. Ne opterećujemo se više tim anketama, jer znamo da nisu vjerodostojne po strukturi ispitanika i teritorijalnoj zastupljenosti.
Milijan Brkić, glavni tajnik HDZ-a, Večernji list
 
- Jovićev prikaz Gibbsove knjige, koji je izazvao gnjev u BiH, nije novost. O njegovoj tezi da je za raspad Jugoslavije kriv nasilni nacionalizam, o blaćenju Domovinskog rata, o tvrdnji da je u Hrvatskoj bio građanski rat, o tome da Hrvatska u EU ne smije ući prije Srbije, BiH i Crne Gore, najozbiljnije su pisali i ljevičarski novinari i mediji u Hrvatskoj... Kako objasniti činjenicu da je takva osoba Josipovićev glavni analitičar? Mogao bi to učiniti sam predsjednik. Uskoro su predsjednički izbori, a Josipović će se, najavio je, opet kandidirati. Bilo bi pošteno da pred glasače iznese stavove Dejana Jovića kao svoj politički program, da ne bude licemjeran, da na sinjskoj Alki ne bude hrvatski domoljub i nacionalist, a u Beogradu i Sarajevu dodvorica tamošnjih vlasti, da u prigodama ne prima hrvatske ratnike i ne slavi ratne obljetnice dok njegov savjetnik o Domovinskom ratu govori kao velikosrpski agresorski propagandisti.
Milan Ivkošić, kolumnist Večernjega lista
 
- Karamarku, za razliku od Tuđmana i Sanadera koji su se kao snažne ličnosti znali nametnuti stranci, partnerima i cijelom društvu, to ne polazi za rukom: uvjerljivo je najnepopularniji političar u zemlji, što je doista neobično za šefa oporbe u zemlji u kojoj je kriza, a Vlada krajnje nepopularna. Stoga Karamarko više nije samo problem HDZ-a, nego i Hrvatske te desnog biračkog tijela i onih grupacija koje bi željele promjene, kojima ne odgovara Kukuriku koalicija. Desnica vapi za liderom koji bi je okupio i vodio, koji bi bio njezin frontmen i koji bi na europski, moderan i demokratski način artikulirao njezine interese. Karamarko, sasvim sigurno, nije lider tog formata. Od njega nitko, osim općih fraza, nije čuo nikakvu suvislu koncepciju izlaska iz krize, što bi mijenjao i što bi novog donio. Stoga Karamarku svatko tko osvane na desnoj strani predstavlja problem: od Ruže Tomašić i Željke Markić do Ante Gotovine i Kolinde Grabar Kitarović. Zna se, naime, da bi svi oni bolje predvodili desnicu od Karamarka. Kako Karamarko ne zna kapitalizirati to što Hrvatska više naginje desnici nego ljevici, HDZ, Crkva, dio biznisa, branitelja, morat će potražiti nekog drugog koji će znati artikulirati njihove interese.
Tonino Picula, čelnik SDP-a, Jutarnji list
 
- Nekadašnji član najužeg Tuđmanova tima u vladi i stranci tvrdi da se Karamarko uspio nametnuti stranci u trenutku kadrovske suše nakon što je HDZ potrošio većinu svojih jakih ljudi.
Mladen Pleše, komentator i više od toga EPH (Jutarnji list)
 
- Razočaran sam činjenicom da se moji filmovi ne uvažavaju dok HRT snima film o Gotovini, a zna se kako o njemu misle. To je licemjerno. Arhiv HRT-a je krcat inkriminirajućim snimkama na kojima se vidi kako se o Gotovini, kad mu je bilo najteže, izvještavalo. O Saši Kosanoviću se sve zna, a on je ostao u sustavu HRT-a i snima film o logorašima!
Petar Malbaša, fotoreporter tijekom Domovinskoga rata, www.dnevno.hr
 
- Pola mandata Vlade je prošlo, a hrvatsko društvo karakteriziraju apatija i beznađe. Nezaposlenost raste, tvornice propadaju, selo je pred uništenjem, dugovi u bolnicama rastu, traži se smjena ministra obrazovanja.
Branko Hrg, predsjednik HSS-a u Saboru
 
- „Lex Perković“, donesen u hitnom postupku, protuslovan je obvezama prema EU-u na koje se Zagreb obvezao.
K.P.S., Frankfurter Allgemaine Zeitung
 
-Slučaj Perković samo je posljednji u nizu... Prijeti se preko novina i meni i mojoj obitelji, no ne želim tužiti nikoga: to bi za mene bio prljav novac i u tome nema nikakve satisfakcije.
Ivan Turudić, predsjednik Županijskoga suda u Zagrebu u emisiji Nedjeljom u 2 o prijetnjama od strane vladajućih
 
- Ta izjava predsjednika Vlade izravno je protivna Ustavu. To je također jedna vrsta ugrožavanja ustavnoga poretka. O tome hoće li će se održati referendum i je li njegovo održavanje u skladu s Ustavom može odlučiti samo Ustavni sud, a ne premijer.
Vladimir Šeks, saborski zastupnik HDZ-a o izjavi Zorana Milanovića „da se taj referendum dok je on živ ne će provesti“,Hrvatski tjednik
 

GOVOR MRŽNJE


- Do travnja 1941. u Europi nije bilo koncentracijskih logora ni masovnih egzekucija po osnovi vjere i podrijetla. To se u tom travnju mijenja osnivanjem Nezavisne Države Hrvatske koja je u nekoliko tjedana krenula s masovnim ubojstvima ljudi druge vjere i nacije. Prvo Srba, a odmah nakon toga i Židova. To se dogodilo nekoliko mjeseci prije napada na Sovjetski Savez. Tek nakon tog trenutka, krajem lipnja 1941. u istočnoj Europi počinju masovna ubojstva, prije svega Židova.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade u Saboru na obljetnici Međunarodnoga dana sjećanja na žrtve holokausta, Slobodna Dalmacija
 
- Zašto se zove Hrvatska izvještajna novinska agencija a na engleskom Croatia New Agency? Gdje je izgubljena u prijevodu „izvještajna“? Gospoša saborska zastupnica zna da je kod osnivanja predložena kratica HIS – Hrvatska izvještajna služba, koja je u vrijeme tzv. NDH obavljala one poslove kojima se kasnije bavila UDBA.Japa nisu dali, pa je pronađen modus da „izvještajna ipak ostane.
Mladen Mali, bivši jugoslavenski novinar protiv Hine, Novinar
 
- Tuđman nije razumio demokraciju, Sanader je njome manipulirao, a Karamarko ne zna što bi s demokracijom.
Tonino Picula, čelnik SDP-a, Jutarnji list
 
- Iza talijanaške dvojnosti stoji negativno određenje prema hrvatskoj matici gdje vladaju teški nacionalizam i ekonomska zaostalost.
Denis Kuljiš, jugooficirski sin koji sada piše za glavne novine tzv. Republike srpske, Nezavisne novine, Banja Luka
 
- Intelektualna dostignuća naše emigracije zapanjujuće su skromna.
Ante Tomić, pitomac JNA i kolumnist Jutarnjega lista
 
- Josip Bozanić je za zagrebačkog nadbiskupa 1997. izabran zbog svog europeizma, jer je na vlasti, prema europskim i vatikanskim procjenama, bila autoritativna i nacionalistička garnitura predsjednika Tuđmana.
Silvije Tomašević, dopisnik iz Rima, Novi list
 
- Hrvatsku je posljednjih mjeseci zapljusnuo snažan val radikalnog konzervativizma: vladajuća koalicija našla se na žestokom udaru ekstremne desnice, a neoustaški ispadi i šovinistički incidenti opet su postali dio svakodnevice.
Mladen Pleše, komentator Jutarnjega lista
 
- Besplodno je i kontraproduktivno današnjem HDZ-u stalno na nos vaditi svinjarije iz Tuđmanove ere.
Jurica Pavičić, kolumnist Jutarnjega lista
 
- Smatra se da je Đureković, bivši komercijalni direktor INA-e, hrvatske naftne kompanije, ubijen zbog navodne uključenosti u financiranju simpatizera nacionalističkog ustaškog pokreta.
The Turkish Weekly, komentar
 
- Što Crkva kani profitirati od ustaško-endehazijske krvave baštine? I to u civiliziranom svijetu koji je u Drugom svjetskom ratu bio na suprotnoj strani, nije kolaborirao s ubojicama sunarodnjaka i koji desetljećima slavi Dan pobjede protiv nacifašizma.
Marijan Vogrinec, bivši i već ostarjeli jugoslavenski novinar, Križ života; http://tacno.net/novosti/crkva-u-hrvata-i-bog-pod-ustaskom-kapom/

 

JUGONOSTALGIJA

 
- Hrvatska strana se sada dosjetila Srbiji postavljati uvjet da otkriju masovne grobnice u Srbiji u kojima su pokopani Hrvati, kao da mi ne bismo mogli njima postaviti 15 uvjeta - da oni otkriju masovne grobnice Srba, da vrate imovinu, mirovine, da jamče apsolutnu sigurnost i da nitko ne smije biti napadnut ako se vrati... A mi smo rekli - hajde da to uradimo jedni s drugima otvoreno. Rekao sam predsjedniku Hrvatske da u Srbiji, kad se ljudi posvađaju oko međe i odu na sud, ne razgovaraju.
Tomislav Nikolić, predsjednik Srbije u intervjuu za Radio Televiziju Srbije
 
- Hrvatska će sada biti u situaciji da odobrava svaki daljnji korak Srbije prema EU-u i bez njezinog zelenog svjetla Srbija ne će moći otvoriti ni zatvoriti niti jedno pregovaračko poglavlje. No Hrvatska ne smije popustiti iskušenjima niti koristiti pregovore Srbije i EU-a za rješavanje bilateralnih pitanja, jer bi od toga mogla imati više štete nego koristi.
Denis Romac, novinar Novoga lista o ulasku Srbije u EU
 
- Dok su u nekim drugim zemljama, npr. u Čileu, Južnoj Africi, vjerski poglavari i njihove institucije bili nositelji istine i pomirenja, u nas su oni najveći kočničari. U nas religijske institucije i njihovi poglavari niječu vjeru u svojoj biti. Umjesto da je vjera izvor utjehe i solidarnosti, slobode i ljudskosti, ona se pretvara u trijumfalističku religiju jedinoga pravoga puta, u sredstvo straha i neduha, podjarmljivanja i isključivosti.
Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, www.prometej.ba
 
- Ćirilica tom napaćenom gradu donosi kulturno bogatstvo.
Silvije Tomašević, dopisnik iz Rima o Vukovaru, Novi list
 
- Dojam je dijela javnosti da Katolička Crkva zloupotrebljava beneficije koje proizlaze iz konkordata?
Srđan Brajčić, novinar Novoga lista
 
- Vesna Pusić je na vrlo šarmantan način pozdravila srpsko otvaranje pregovora s EU-om, ukazala je, doduše, i na ono što nas čeka i što jesu stvarni problemi - no mi smo to doživjeli kao poruku Hrvatske da ne samo da neće ometati Srbiju na njezinu europskom putu nego da će nam biti od velike pomoći i podrške. I gospodina Mimicu sam vidio u Bruxellesu, i on je došao na naš prijam. Sve to govori da se tu može nešto napraviti. Ako ne možemo promijeniti emocije, u roku od godinu ili dvije dana, hajde da to onda ostavimo po strani, hajde da racionalno rješavamo stvari.
Aleksandar Vučić, aktualni vladar Srbije, Globus
 
- Bio sam protiv tih tužbi, jer sam uvjeren da nijedna nema šansu, ali danas smatram da je bolje da ostanu što duže kako bi podsjećale ljude na zločine. To je jedino oruđe koje imamo da javnost bude prinuđena podsjetiti se svih svinjarija koje su na obje strane u ratu činjene. Mislim da će se već nekako nagoditi jer političkim vodstvima ne odgovara ovo podsjećanje.
Žarko Puhovski, politolog, Blic, Beograd
 
- Inicijativa REKOM posebno važna za budućnost... Ona je nešto što uopće nema alternativu.
Dino Mustafić, bošnjački redatelj, Radio Slobodna Europa

- Protiv takve NDH ustale su desetine i stotine tisuća Hrvata. Zbog toga je i danas u kriznim vremenima jako bitno da imamo i građanski odgoj i svijest djece o različitosti, pravu da budeš drugačiji, pravu da drugačije razmišljaš dok god se u tu zajednicu prema općim načelima uklapaš.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade u Saboru na obljetnici Međunarodnoga dana sjećanja na žrtve holokausta, Slobodna Dalmacija

- Iz NAT-a su se izdvojili oni koji se nisu slagalis tadašnjom državnom politikom. Agencije su stvarali novinarski profesionalci koji su imali tržište i dovoljno zainteresiranih korisnika jer je formiranje privatnih medija bilo liberalizirano. To je prva i bitna razlika od utemeljenja hrvatske državne agencije koja je osnovana političkom odlukom i napravljena kao klon socijalističkih novinskih agencija iz vremena poslije 1945., kao što su ATA, Agerpres, ČTK, BTA i niz drugih. Sjećate li se ozbiljnog spikera HTV-a koji u TV Dnevniku čita komentar? Bio je to komentar Hine. Srećom, kratko je trajalo.
Mladen Mali, bivši jugoslavenski novinar prekrstio je TANJUG (Telegrafska agancija nove Jugoslavije) u NAT (tzv. novinska agencija tanjug!), Novinar
 
- Kasne osamdesete i svojevrsno bezvlašće u kojemu se gasio jugoslavenski socijalizam je najbolja faza hrvatske žurnalistike.
Branimir Zekić, novinar Novoga lista i član Uređivačkog odbora Novinara, glasila Hrvatskoga novinarskog društva
 
- Dok je na vlasti bio Josip Broz, novinarstvo je bila strogo kontrolirana profesija, a u Tuđmanovo doba novinari su prisluškivani, a neovisne novine bile su pod pritiskom države.
Goran Borković, novinar Novinara
 
- Danas u raznim strankama, pa i HDZ-u, ima velik broj poštenih ljudi koji su bili članovi Saveza komunista, a koji su i tada radili dobro, a i sada žele raditi dobro kroz različite stranke.
Ivo Josipović, predsjednik RH, Slobodna Dalmacija
 
- Prestanimo se vraćati u prošlost, ponudimo građanima programe za budućnost, pa neka oni odluče čiji je program vjerodostojniji. Građanima treba vratiti vjeru u politiku, povjerenje u političare, optimizam za budućnost i nadu u bolji život.
Željko Jovanović, ministar športa u Vladi Z. Milanovića, Slobodna Dalmacija
 
- Bivša je država nestala nakon ujedinjenja Njemačke po pravu naroda na samoodređenje. Time je narušeno načelo status quo u Europi, a to znači – i dovedena u pitanje i sigurnost. Ako je mogla nestati jedna socijalistička država (Istočna Njemačka), onda može i druga (Jugoslavija).
Dejan Jović, velikosrpski savjetnik Ive Josipovića i britanski špijun na Pantovčaku, Večernji list
 
- Neukusno i politički neproduktivno je današnji SDP optuživati za ljude bačene u jamu ‘45. ili za Udbina umorstva iz osamdesetih.
Jurica Pavičić, kolumnist Jutarnjega lista
 
- Referendum o braku, pozivi na progone i obračune s liberalima, komunjarama, manjinama, drugačijima, razbijanje dvojezičnih ploča, križarski rat crkvenog vrha protiv demokratski izabrane vlasti te javno iskazivanje simpatija za ustaški režim dijelom su posljedica dugotrajne ekonomske krize. Ali i izlaska na javnu scenu “Tuđmanovih beba”, generacije koja se školovala u sustavu koji je dijelom revidirao i falsificirao prošlost, koji nije dovoljno osuđivao mržnju i nesnošljivost i koji nije razotkrio pravu prirodu i karakter nacizma, fašizma i ustaške države.
Mladen Pleše, komentator Jutarnjega lista
 
- Objavljivali su i oni, doduše, nekakve knjige i revije, kuckali na pisaćim strojevima bojažljivo osluškujući hodnike na stubištu, no uzmete li u ruke njihove strastvene vizije blagostanja i pravednosti koja će nastupiti kad se komunizam jednom neizbježno sruši, uhvati vas malodušnost kako je to loše napisano i neprosvijećeno. Ljudi koje mi danas doživljavamo lučonošama slobode, demokracije, građanskog društva, ljudskih prava, nezavisnosti sudstva, autonomije sveučilišta i svih drugih sjajnih stečevina Zapada, bili su neotesani nacionalisti koji u pravilu nisu naučili baš ništa od društava u kojima su živjeli.
Ante Tomić, pitomac JNA i kolumnist Jutarnjega lista o hrvatskoj emigraciji u vrijeme jugoslavenske diktature
 
- Istra je bila jugoslavenska pokrajina, Titov ratni plijen. U povijesti rimska, bizantska, njemačka i austrijska pokrajina. Na kraju, trebalo je prema intencijama 3. zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom postati hrvatska autonomna pokrajina poput Vojvodine u Srbiji. Kad su Talijani odatle protjerani, naseljeni su jugoslavenski oficiri i policajci, Hrvati, Romi i Bosanci. Oni su poslije 1991. masovno odabrali lokalni umjesto nacionalnog identiteta i postali - Istrijani. Za ostvarenje toga projekta bio je potreban alibi talijanskog ambigviteta, a domaći ljudi ondje u govoru zbilja lako prelaze na talijanski.
Denis Kuljiš, jugooficirski sin koji sada piše za glavne novine tzv. Republike srpske, Nezavisne novine, Banja Luka
 
- Zašto se utjecajni katolički velikodostojnici nisu kadri otrgnuti duhu Stepinčevog “…ništa si ne predbacujem, savjest mi je čista…“? Može li danas, zbog budućnosti i mirnog sna svih građana, a ne inata ustašama i Pavelićem, biti čista savjest Crkvi kad “crnci“ u “vukovarskim kolonama“ nasrću na najviše državne institucije, kad se nekažnjeno progoni nacionalne manjine (Vukovar: “Srbine, seli se iz Hrvatske!“) anatemiziranjem ćirilice, kad deseci tisuća krvožernih na nogometnim stadionima urlaju “ubi’, ubi’, ubi’ Srbina“ ili nekakav nezreli australski Hrvat Joe Šimunić do promuklosti podilazi psihičkim bolesnicima?
Marijan Vogrinec, bivši i već ostarjeli jugoslavenski novinar, Križ života; http://tacno.net/novosti/crkva-u-hrvata-i-bog-pod-ustaskom-kapom/
 

BOLJŠEVIZAM


- Karamarko bi se, ukratko, morao Splitu ispričati zbog onog što su tuđmanistička ideologija i Tuđmanova politika ovom gradu napravili u devedesetima.
Jurica Pavičić, kolumnist Jutarnjega lista
 
- Bez obzira na to što kažu organizatori, referendum nije najdemokratičnija metoda izjašnjavanja kako se objašnjava, već samo pokazuju određeno raspoloženje dijela građana... Referendum je potvrdio vlast Adolfa Hitlera, što dokazuje da referendum nije najbolja metoda iskazivanja demokracije.
Silvije Tomašević, dopisnik iz Rima, Novi list
 
- Ti zastrašujući podaci potvrđuju da obrazovni sustav, u kojemu više od 80 posto školaraca pohađa vjeronauk, nije mlade generacije dovoljno odgajao u duhu tolerancije i uvažavanja drugih i drugačijih.
Mladen Pleše, komentator Jutarnjega lista
 

CINIZAM

 
- I ne samo to. Svaki put kada se dođe do neke informacije o navodnoj lokaciji na kojoj mogu biti posmrtni ostaci hrvatskih državljana, istog trenutka se odlazi na to mjesto i vrši iskopavanje.
Vladimir Cucić, predsjednik Ureda za izbjeglice Srbije, Vesti, Beograd
 
- Bogović je ignorirao žrtve – partizanskih ubojica! Zar samo zato, jer su 15 kostura iskopali, spomenik im podigli i došli odati počast – “partizani“? Bijedno i nepristojno od biskupa!
Marijan Vogrinec, bivši i već ostarjeli jugoslavenski novinar, Križ života; http://tacno.net/novosti/crkva-u-hrvata-i-bog-pod-ustaskom-kapom/

 

GLUPOST

 
- Ne znam za to, ja sam predsjednik hrvatske vlade, vodim računa o hrvatskim građanima bez obzira na njihovu nacionalnost. Neke stvari radim iz uvjerenja, a ne iz političke koristi i zbog toga trpimo političku štetu. Imamo u Hrvatskoj ljude koji su, ne ću reći neprincipijelni, nego se zaista tužno ponašaju, a Boga mi, ni iz Beograda nemamo baš podršku, što je znak da smo u pravu.
Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske vlade, www.tportal.hr

 

LAŽ

 
- U građanskom ratu od 1991. do 1995. godine je poginulo više od 7000 Srba, a etnički očišćeni gotovo svi prostori u Hrvatskoj na kojima je živjelo srpsko stanovništvo. Srbi su stradali i za vrijeme Drugoga svjetskog rata u kojem je poginulo više od milijun Srba, a posljednji rat bio je samo nastavak takve politike koju je provodio HDZ i njegov predsjednik Franjo Tuđman, što najbolje potvrđuje posljednji popis stanovništva u Hrvatskoj iz 2011. godine, prema kojem se broj Srba s oko 800.000 sveo na samo 186.000 ili 4,4 posto.
Milojko Budimir, predsjednik Saveza izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske, Vesti, Beograd
 
- Srbija je dostavila sve podatke o nestalima i u arhivama nema ništa novog što bi mogla dodati.
Savo Štrbac, bivši ministar „informisanja“ u tzv. krajini, a sada vodi centar pod imenom „Veritas“!, Danas, Beograd
 

PILA NAOPAKO

 
- Bez mašinerije te stranke ne bi bio izglasan diskriminirajući zakon o braku, ne bi se mogla organizirati blokada državnog vrha u Vukovaru, a kampanja za zabranu ćirilice bila bi u punom zamahu da Karamarko, pod pritiskom iz EU, nije morao odustati od zahtjeva za referendumom.
Mladen Pleše, komentator i više od toga EPH (Jutarnji list)
 
- Devedestih se provodila lustracija pravosuđa pa je put do samostalnog pravosuđa bio dug.
Ingrid Antičević Marinović, saborska zastupnica SDP-a,HRT