IZJAVE TJEDNA

 
- Ovo je najuspješnija vlada koju je Hrvatska do sada imala. Ma što bilo na idućim izborima iza ove vlade ništa neće ostati ispod tepiha. Sve što vidite to i radimo. Nema ništa ispod tepiha a guranje pod tepih nas je dovelo u krizu u kojoj smo sad.
Vesna Pusić, čelnica HNS-a na konvenciji SDP-a, Večernji list
 
- Mislim da smo teretili u prvom redu Slobodana Miloševića... i Vojislava Šešelja. Sadašnji srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, tijekom rata član Šešeljeve Srpske radikalne stranke, nije bio na nekom odlučujućem mjestu.
Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova za posjeta Beogradu i na primjedbu novinarke TV B92 da je hrvatska strana teretila i bivšu stranku današnjeg potpredsjednika srbijanske vlade Aleksandra Vučića (Srpsku radikalnu stranku) i njezina predsjednika Vojislava Šešelja, te Slobodana Miloševića
 
- Ne bježimo od toga da potražimo one koji su činili zločine, ali više podataka i tragova nismo imali.
Aleksandar Vučić, najjači političar u Srbiji za posjeta Beogradu drugarice Vesne Pusić, Politika
 
- Bez obzira na to što ti stravični događaji iz Drugoga svjetskog rata i genocida nad Srbima u vrijeme NDH ne će biti predmet rasprave, važno je da uđu u anale Međunarodnog suda pravde. Kakva god bila presuda to bi u budućnosti moglo ispraviti onu crno-bijelu sliku o dobrim i lošim momcima, gdje su Srbi, naravno, uvijek oni drugi.
Savo Štrbac, tzv. ministar u vladi tzv. republike srpske krajine na okupiranom dijelu Hrvatske, a danas tobožnji borac za prava Srba, Vreme, Beograd
 
- Tužba Srbije protiv Hrvatske da je počinila genocid u Drugom svjetskom ratu suštinski će pomoći da današnja međunarodna zajednica stekne pravu predodžbu o masovnoj tragediji Srba u NDH i da se objektivnije i nepristranije vide procesi u isprovociranom i nametnutom razbijanju  SFRJ.
Vladislav Jovanović, bivši srbijanski šef diplomacije, Vreme, Beograd
 
- Premijer s Linićem više ne računa. Želi da ode. Samo je pitanje kako će to izvesti. Najviše bi mu odgovaralo da se ministar sam povuče. Odmah bi mu prihvatio ostavku. Smjena je mnogo rizičniji potez. Smjena podrazumijeva pitanja.
Jelena Lovrić, novinarka Jutarnjega lista
 
- Naša intervencija i prijedlog kad je riječ o radnom zakonodavstvu je vrlo skromna, moramo mijenjati stvari, ali ne na silu, kad se ta galama stiša, onda ćemo valjda moći konačno razgovarati.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade na ulagačkom forumu u Londonu pod prepoznatljivim jugo-nazivom „Ulaganje u zapadni Balkan“, www.vlada.hr
 
- Nismo se došli bogatiti, osigurati svoju egzistenciju i lagati. Nikad više ne ćete imati političare s povlaštenim mirovinama. Došli smo uvesti red. To je naša misija, a naš pokretač je red i rad a cilj je rast.
Milanka Opačić, ministrica i potpredsjednica Milanovićeve nejneuspješnije Vlade, Večernji list
 
- Naša vlada osim za nova radna mjesta bori se i za očuvanje postojećih. Institut predstečajnih nagodbi ostvario je svoje glavne ciljeve bez obzira je li u tim predstečajnim nagodbama bilo nekih rupa i propusta, a ako jest da će se to vidjeti i istražiti.
Branko Grčić, ministar i potpredsjednik Milanovićeve najneuspješnije Vlade, Večernji list
 
- Onaj tko želi napredovati mora se mijenjati, biti brži i okretniji. Upali smo u mit da smo najbolji i najljepši, a zapravo smo samo jedan od igrača na globalnoj razini koji želi privući što više investicija u svoju zemlju. Trebamo više slušati ljude, jer uostalom, zbog njih smo ovdje.
Boris Miletić, novi predsjednik IDS-a na konvenciji SDP-a, Večernji list
 
- Ovi događaji nemaju veze s politikom. Ovo je pravi bunt naroda.
Rade Šerbedžija, brijunski stanovnik za posjeta Sarajevu, www.klix.ba, Sarajevo
 
- Predstečajne nagodbe nisu kriminalne radnje nego uspješan potez Vlade!
Slavko Linić, ministar financija, HRT
 
- Predstečajna nagodba je načelno u redu u ideji spašavanja radnih mjesta, nastavku proizvodnje, pa čak i boljoj naplati potraživanja. Međutim, bilo je, a to je i struka potvrdila, određenih problema pravne naravi od kojih su neki otklonjeni, ali neke dijelove još treba 'brusiti',
Ivo Josipović, predsjednik RH, HRT

- Nema tragova da je Stepinac javno prosvjedovao zbog zločina prema SPC-u niti nad srpskim narodom i Židovima. Stepinac jed intervenirao samo u nekoliko slučajeva, i znao je za koncentracijske logore i Jasenovac.
Veljko Đurić Mišina, direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu, Politika
 
- Alojzije Stepinac je zapravo vrlo komplicirana priča. Priča o tome da je Stepinac bio dobrovoljac u Srpskoj vojsci i njegovom boravku na Solunskoj fronti, također je kontroverzna i to nije razjašnjeno do kraja. Stepinac je zaista imao relativno dobre odnose s vlastima Kraljevine Jugoslavije, ali, kada je SPC odbio Konkordat 1937. godine, Stepinac se pretvorio u kritičara pravoslavlja. On je o tome pisao i u svom dnevniku koji nikada nije tiskan, ali se čuvao u tajnim arhivima Udbe.
Radmila Radić, povjesničarka iz Instituta za noviju povijest Srbije, Politika
 
- Za „Politiku” nisu željeli da o ovoj temi razgovarati ni beogradski nadbiskup Hočevar, koji je rekao da nije dovoljno izučavao tu temu.
Aleksandar Apostolovski, komentator beogradske Politike o sramnom postupku ovoga podobnog Slovenca na čelu Katoličke Crkve u Srbiji

- Ne treba se uopće čuditi što novi papa Franjo proglašava Stepinca svecem, jer je taj put zacrtala Katolička Crkva u Hrvatskoj odmah nakon presude Stepincu. Ne treba biti previše iznenađen zbog kanonizacije Stepinca, jer Vatikan je 1929. Lateranskim ugovorima priznat kao država od fašiste Benita Mussolinija.
Alen Budaj, direktor židovske nevladine organizacije 'Margelov institut' iz Zagreba, B92, Srbija
 
- Bošnjaci su vezivno tkivo BiH. Cement ove zemlje. Bošnjaci drže ovu zemlju na okupu s još nešto patriota. Ako se to vezivno tkivo počne unutar sebe drobiti, da ima unutarnjih konflikta, onda se ostvaruju mogućnosti i apetiti onih koji imaju separatističke planove. Vjerojatno se radilo na tome da se načne to tkivo, da se otvori unutarnji sukob, neka pukotina nađe. A onda se, kad je krenulo s socijalnim buntom, to koristilo i usmjeravalo.
Bakir Izetbegović, sin Alije Izetbegovića i član Predsjedništva BiH, Agencija Anadolija, Večernji list
 
- Hrvatska u ovom trenutku potražuje 1662 osobe koje su nestale od 91. do 95. godine. Grubo rečeno od toga je 60 posto etničkih Hrvata, 40 posto etničkih Srba. To međutim, znači da Srbi, budući da ih ima oko 4 posto stanovništva Hrvatske, potražuju, relativno gledano, 17 puta više ljudi nego Hrvati.
Žarko Puhovski, filozof, Blic, Beograd
 

TVRDNJE

 
- Vlada će morati donijeti zakon kojim bi se trebalo utvrditi kamo je nestalo 50 milijardi kuna. Novac koji je 'izbrisan' predstečajnim nagodbama, završio je u nečijim nekretninama i jahtama.
Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkoga suda 23. II. 2014. u emisiji HRT-a Nu2
 
- Tko studentima u Lijepoj našoj predaje noviju hrvatsku povijest? Sve su to poznata i cijenjena jugonostalgičarska imena. Titov apologet Tvrtko Jakovina, nova povijesna zvijezda na našem znanstvenom nebu, Hrvoje Klasnić koji je došao do važnog otkrića da su svećenici ubijeni nakon 1945. bili ustvari ustaše s kamom u zubima. U Rijeci studente povijesti educira izvjesni Perica. Jugoslaven od glave do 1995. Ni Oluja 1995. nije mu razbistrila njegove nepročešljane misli i ideje. A u Splitu povijest predaje Dragan Markovina. To je isto kao da izraelsku povijest u Tel Avivu predaje Goebbels. Ti egzotični primjerci nekadašnjeg bratstva i jedinstva pokazuju koliko je kvalitetan posao obavio povijesni guru jugoslavenstva prof. Mladen Zvonarević na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Časni je profesor 1971. otkucavao UDBI svoje studente, naravno – tajno. Međutim, javno je za njih tražio rigorozne kazne.
Zvonimir Hodak, odvjetnik, www.dnevno.hr
 
- Predlažem osnivanje Federacije BiH s dva kantona – jednog s hrvatskom, a drugog s bošnjačkom većinom, s tim da se iz svakog može birati član Predsjedništva i član Federalne Vlade. Time bi se riješila preskupa administracija, a prijedlog je logičan i racionalan. Međutim, problem je što nitko od Bošnjaka nema snage pristati na to, jer bi ga optužili za izdaju.
Nino Raspudić, književni kritičar, kolumnist i politički komentator u Splitu na tribini pod nazivom „Hrvatska i BiH u 2014. godini“, Slobodna Dalmacija
 
- No ovoga puta Milanović je debelo pretjerao. Svjesno iskrivljavati povijesne činjenice, svjesno lagati i prikazivati svoj narod u najgorem mogućem svjetlu, kao svojevrsne začetnike genocida u Europi, može samo netko tko je (u političkome pogledu) beskrajno nerazuman i (u ljudskome pogledu) bez ljubavi prema svojoj domovini. No domoljublje je stvar kućnoga odgoja, a ruku na srce niti njega niti predsjednika Republike - čiji su se roditelji tijekom rata borili za Jugoslaviju a poslije rata za njezino održanje - tomu nije imao tko naučiti.
Dr. Ante Birin, povjesničar Hrvatskoga instituta za povijest, Hrvatski tjednik
 
- Kod nas je cenzura poprimila zastrašujuće razmjere. Svjedočimo tomu kao posljedici orkestrirane izdaje svakog partikulariteta u okviru takozvanih nacionalnih interesa.
Vid Jeraj, zagrebački novinar i pisac, koji je 2011. prosvjedovao protiv izgranje trgovačkog centra Cvjetno, DW

- Bosansko-Hrvatska Federacija - jedini spas za životno ugrožene Bošnjane muslimane u Bosni i jedini izlaz za vječito ugrožene Hrvate u Hrvatskoj. Bila bi to skoro idealna država koja bi imala i strategijsku dubinu i širinu i za obranu najpovoljniji oblik, koja bi bila sva jedna ekonomska dobro povezana cjelina sa dva izlaza u svijet. Ni jedna se više balkanska državica ne bi usudila napasti ovakvu državu. Ovime bi Bosna i muslimani dobili siguran okvir, zaleđinu i izlaz u svijet a Hrvatska se riješila po nju pogubnog mehkog trbuha i nerentabilne ekonomske povezanosti. Prirodan glavni grad ovakve države bi bila Banja Luka. Kao što je vidljivo Crna bi se Gora priključila ovoj Federaciji. Time bi definitivno i za vječita vremena problem četnika i Srba iz Srbije i njihovih klanja po Bosni i Hrvatskoj - bio skinut s dnevnog reda!
Prof. dr. med. sci. Hamzo Mujagić, jednog od osnivača SDA, zatim MBO-a i Muslimanskoga Demokratskog Mirotvornog Pokreta (MDMP), www.croative.net
 
– Prvi ljudi ove države, ljudi koji vode hrvatsku Vladu, tu istu državu nikada nisu ni voljeli ni željeli. Oni su, sada je to jasno, Tuđmanovu pomirbu prihvatili samo kao način preživljavanja, a mi smo bili naivni, pa smo im povjerovali da su zaista stali na našu stranu.
Tomislav Karamarko,predsjednik HDZ-a tijekom svečanog obilježavanja 24. rođendana omiškog ogranka HDZ-a, Slobodna Dalmacija
 
- Zna se tko je kamion, a tko bicikl i važan je i jedan i drugi. No, najvažnije je da cijeli vozni park mora voziti u istom smjeru, a to je pobjeda na izborima i promjena u Hrvatskoj. Stvaranjem koalicije treba osigurati pobjedu na izborima za Europski parlament za one koji dijele iste vrijednosti.
Željka Markić, čelnica pobjedničke inicijative U ime obitelji u odgovoru Tomislavu Karamarku da bicikl ne može vući kamion, Večernji list
 
- Zakon o predstečajnom postupku je vrlo lukav zakon, to je savršen sustav prijevare za koju nitko ne odgovara.
Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkoga suda 23. II. 2014. u emisiji HRT-a Nu2
 
- Blaženi kardinal Alojzije Stepinac je kompas hrvatskoga naroda i simbol hrvatskog katoličkog identiteta.
Kardinal Josip Bozanić, biskup zagrebački na Stepinčevo 10. II. 2014. i Katedrali, IKA
 
- Jugoslavenska propaganda ima samo jednu želju vezanu za zagrebačkog nadbiskupa, a to je priprema suđenja.
Randolph Churchill, sin britanskog premijera koji je od 1943. do 1945. bio član britanske vojne misije u Titinu kabinetu, nakon posjeta Stepincu 23. siječnja 1946., Daily Telegraph
 
- Suđenje nadbiskupu Stepincu najteže je Titino oružje protiv Crkve. On postaje mučenik čiji duh i utjecaj ne mogu ubiti.
New York Times3. listopada 1946. (urednički komentar)
 
- Stepinac je bio jedan od rijetkih ljudi u Europi koji su bili protiv nacističke tiranije. On je osudio rasne zakone i nošenje zloglasne žute trake, sve je to bilo opasno za njegov život.
Louis S. Breiner na nacionalnoj konferenciji kršćana i Židova u Bronxu 13. listopada 1946., Večernji list
 
- Mi smo već okupili narodnjačku koaliciju, koja je preteča bilo kakvog okupljanja na desnici. Savez za Hrvatsku je skup malih stranaka i preambicioznih pojedinaca, predvođenih HDSSB-om koji, objektivno, nije dobro prošao na zadnjim lokalnim izborima.
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, Večernji list
 
- Ako ćemo gledati doslovno, nisam sjedila ispod Pavelićeve već ispod slike blaženog Alojzija Stepinca. Meni kao gostu ne pada na pamet određivati gdje će što stajati u prostoriji u koju dolazim. Ne zanima me gdje će stajati stolica, stol pa tako niti slika. A druga stvar oni koji su me prozivali u svojim uredima drže biste i fotografije Tita, jednog od deset najvećih ubojica i zločinaca 20. stoljeća. E, kada se oni odreknu Tita onda će se Hrvati u Australiji odreći sjedenja ispod Pavelićeve slike.
Ruža Tomašić, predsjednica HSP-a Ante Starčević nakon povratka iz Australije, www.dnevno.hr
 
- Hrvatskoj politici od Račana i Sanadera na ovamo, regija je neupitni kumir kojemu se svi klanjaju. I ime te i takve regije, hrvatski novac, daje se i filmovima koje rade strani državljani, a o temama nikoga i nije briga. Daje se jer se propagira tzv. regionalna suradnja, propagira se regija; ideja iz koje smo željeli pobjeći i zbog koje smo ratovali i zbog koje je pala masa života. Sada nam se ta tzv. regija vraća kao naša jedina budućnost u svakom smislu! Morbidno!
Jakov Sedlar, slavni vaterpolist i filmski redatelj o Jasmili Žbanić, www.hrsvijet.net
 
- Takav stav, koji sigurno nije štetio komunističkoj stvari, diskvalificira Josipovića za ulogu nepristrana predsjednika, kojemu se svi Hrvati mogu obratiti.
Ivo Banac, povjesničar i političar o Josipovićevim „lijepim kapama partizanskim“, Vijenac
 
- Političari se prave da ne znaju da postoje već izrađeni i provjereni europski idejni projekti u tom smislu – pa se nameće pitanje: Nije li ostvarenje takve intermodalne prometne žile kucavice previše dobro za Hrvatsku pa ga se zbog toga ne želi, jer se zapravo ne želi dobro ni Hrvatskoj ni hrvatskim građanima? Više je nego jasno da postoje u Hrvatskoj ljudi koji ne žele dobro Hrvatskoj, ali narodna poslovica kaže: Svaka sila za vremena.
Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila
 
- S Matvejevićem, Viskovićem, Zuppom, Čačinovićkom... društvo ujedinjenih stražnjica dobiva i estetsku dimenziju.
Milan Ivkošić, kolumnist Večernjega lista
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Nakon što je HDZ pretvorio, privatizirao, a potom i opljačkao bogatstvo ovog naroda stvarano desetljećima, Karamarko sada pokušava privatizirati Domovinski rat te za sebe i svoju opskurnu sljedbu priskrbiti ekskluzivna prava na borbu za samostalnost, iako je projekt osnivanja HDZ-ove stranačke vojske 1990. i 1991., kao što znamo, doživio potpuni fijasko. Za obranu Hrvatske zaslužna je tek odluka o općoj mobilizaciji u listopadu 1991. godine, a neovisna i samostalna Hrvatska djelo je hrvatskog naroda, a ne HDZ-a.
Denis Romac, novinar Novoga lista
 
- Josip Broz Tito je doduše vladao nedemokratski ali je zaslužan što su Istra i Rijeka dio Hrvatske kao i za Ustav koji je omogućio osamostaljenje naše zemlje.
Zoran Milanović, čelnik SDP-a, Hrvatski tjednik
 
- Vlasti koje danas vode Srbiju i Hrvatsku nisu odgovorne za ratne zločine. Odgovorni su neki drugi ljudi koji su ih vodili u to vrijeme.
Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova za posjeta Beogradu u intervjuu za beogradski TV B92
 
- Očekujem da dobijemo odgovor, makar kroz obrazloženje presude, što je to ako nije genocid kada pobijete 7134 ljudi, koliko je Srba ubijeno u posljednjem ratu u Hrvatskoj, kada protjerate njih 400.000, uništite im imovinu, kulturna, nacionalna i duhovna obilježja i kada im 18 godina nakon rata otežavate i onemogućavate povratak na imanja.
Savo Štrbac, tzv. ministar u vladi pobunjenih Srba, a sadašnji direktor Dokumentacijskog centra Veritas, Vreme, Beograd
 
- Srbija je, pak, velike nade polagala na presude Tribunala Anti Gotovini i Mladenu Markaču koje je prvostupanjsko vijeće osudilo na 24, odnosno 18 godina zatvora za zločine u „Oluji”, ali ih je kasnije žalbeno vijeće oslobodilo. Tako su, pred Međunarodnim sudom, ostali potpuno nekažnjeni zločini nad Srbima u Hrvatskoj.
Jelena Cerovina, novinarka beogradske Politike
 
- Stepinac je u NDH bio nadbiskup i direktno je sudjelovao u prekrštavanju i pogromu srpskog stanovništva i Židova tijekom Drugog svjetskog rata.
Radmila Radić, povjesničarka iz Instituta za noviju povijest Srbije, Politika
 
- SPC, ali i država, za sada bez reakcije na namjeru Katoličke Crkve da se među Srbima ozloglašeni nadbiskup iz vremena NDH proglasi za sveca.
Aleksandar Apostolovski, komentator beogradske Politike
 
-Zar nije HDZ velikodušno predao (a ne prodao) naše banke strancima kojima Hrvatska ništa ne znači doli krave muzare? Zar nije pod upravljanjem HDZ-a propala industrija, poljodjelstvo, zar se nismo do grla zaduživali? I sad Vam je Savez ugroza? Zar vas ne ugrožavaju vaša (ne)djela zajedno s vladajućom Partijom? Zar ste slijepi kao onih dana kada ste podržali diletanta, prevaranta, ustašu i komunista Mesića. Eto, HDZ-u je kriv Savez. Zar se ne bojite hrvatskog naroda? Ako radite za narod, nikakav Savez ne može Vas ugroziti. Ne utvarajte si da je HDZ sveta krava. On je dobar samo onoliko koliko ostvaruje prava i interese, dobrobit i zaštitu hrvatskog naroda – naveo je Knezović.
Mate Knezović, predsjednik Obiteljske stranke i član Koordinacije Saveza za Hrvatsku, www.hrsvijet.net
 
- Stepinac se nikad nije pokajao zbog toga što su Srbi pokatoličavani nasilno i što su Židovi privođeni na krštenje, iako je znao da ih to ne će spasti logora. Nije se uopće pokajao što su njegove katoličke 'krštene duše' palile židovske i srpske hramove, pljačkale kao divlje horde, silovale i ubijale kao nekada križarske vojske po Svetoj zemlji. Stepinac je odmah po ulasku Nemaca u Zagreb 10. aprila 1941. podržao osnivanje NDH, pružao je podršku ustaškom režimu, a 1945. se borio za očuvanje tog režima.
Alen Budaj, direktor židovske nevladine organizacije 'Margelov institut' iz Zagreba, B92, Srbija
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Brena je vrhunska profesionalka, na mene je ostavila dojam vedre, vesele i pametne žene. Stigla je u Zagreb večer prije kako bi održala probu s tamburaškim sastavom 'Petica' u zagrebačkom hotelu Westin, a na Prisavlje je stigla u konvoju automobila točno u minutu što se inače rijetko događa kad je tako velik broj ljudi u pitanju. Mogu slobodno kazati da smo i ja i cijela ekipa HTV-a oduševljeni suradnjom.
Elizabeta Gojan, urednica na HTV-u o Fahreti Jahić
 
- Autonomije u bivšoj državi dovele su do kaosa. Svatko je vukao na svoju stranu i zato je došlo do rata.
Zoran Milanović, čelnik SDP-a na sastanku europskih socijalista u Rijeci, Novi list
 
- Srbija i Hrvatska ubuduće će se baviti temama vezanim za sadašnjost i budućnost. Srbija i Hrvatska po uzajamnim tužbama za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu rješavat će probleme iz prošlosti, a aktualna politika i odnosi Zagreba i Beograda trebaju biti okrenuti sadašnjosti i budućnosti.
Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova za posjeta Beogradu u intervjuu za beogradski TV B92
 
- Ne možemo reći da smo i sada u prijateljskoj, mirnodopskoj fazi. Naravno, to je direktna posljedica rata. Međutim, ovaj proces je nastavak ratnih događanja iz devedesetih godina i sigurno će dovesti do dodatnog zahlađenja odnosa. A trebalo bi biti upravo suprotno. Srbija je naša susjeda, krenula je prema Europskoj uniji, mi smo već tamo, i naš bi interes bio da Srbija uđe u EU i da naši odnosi budu partnerski, prijateljski i srdačni. To će biti teško ako imamo ovako ozbiljnu parnicu s ovako teškom temom.
Anto Nobilo, jugoslavenski „tužilac“ i „hrvatski“ advokat, Danas, Beograd
 
- Položaj Srba u Hrvatskoj sada je lošiji nego ikada u posljednjih petnaestak godina i više se ne može pogoršavati. Sada se može veoma teško, mukotrpno poboljšavati. Ne će biti dobar, ali bit će manje loš. Preigrali su sada na nacionalističku kartu. I sada već nemali broj koliko-toliko razumnih kaže: nemojte pretjerivati.
Žarko Puhovski, analitičar opće prakse, Politika, Beograd
 
- Ismijavajući kategoriju Ostalih, odnosno pravo svih tih ljudi da budu konstituivno predstavljeni u ustavu i institucijama zemlje, prvi čovjek HDZ-a otvoreno ismijava povijesno nasljeđe, ali i realne osjećaje brojnih građana Bosne i Hercegovine. Kako onih koji su ostali u zemlji, tako i onih koji su iz nje izbjegli, zadržavajući i dalje državljanstvo te zemlje i svaku moguću povezanost s njom. Na osnovi čega bi primjerice bilo, kako Čović kaže opasno, dopustiti konstituiranje četvrte konstitutivne kategorije, koju očito smatra neprirodnom? Iako nema nikakve sumnje da Čović nema vrhunsku društveno-humanističku naobrazbu, s obzirom da predstavlja tehničku inteligenciju, pa i ne mora biti upućen u teorije nacije, teško je povjerovat da je istinski uvjeren kako su nacije trajna povijesna kategorija, a ne nacionalno-romantični konstrukt preporoditeljskih pokreta 19. stoljeća.
Dragan Markovina, kolumnist jugoslavenskoga unitarističkog portala www.tacno.net
 

PRAVO PITANJE

 
- Gospođu Vesnu Pusić pitao bih o njezinim izjavama u Beogradu gdje je izjednačavala neke politike koje su dovele do rata, agresora i napadnutog. To je sramotno, a izjednačava i Miloševića i Tuđmana. To nije izrijekom rekla, ali asocijativno svakako jest, pa je prekršila i Ustav, a postoji i Deklaracija o Domovinskom ratu i volio bih da se napokon izjasni je li na Hrvatsku izvršena agresija ili su se potukla nekakva plemena, što proizlazi iz njezinih riječi. To je glavni problem, a ne što je netko rekao na nekom skupu. Ona kao ministrica vanjskih poslova sebi dopušta takvu izjavu u Beogradu i na taj način vrijeđa branitelje i sve građane Hrvatske. Volio bih, ako griješim, da objasni hrvatskoj javnosti što je rekla i što je mislila pod time.
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a o tomu kako je u Beogradu Vesna Pusić izjednačavala agersora Srbiju i žrtvu Hrvatsku,Večernji list
 
- Zašto u podnevnom Dnevniku HTV-a nema pisma o predstečajnim nagodbama urednika Dražena Majića
Ivan Starčević, novinar Večernjega lista

- Neodrživa je situacija u kojoj država otpisuje poreze predstečajnim dužnicima, a naplaćuje poreze vjerovnicima na potraživanja koja nisu naplaćena i koja su otpisana. Ministarstvo financija je u sukobu interesa - ono imenuje tijela koja će nagodbu pravno voditi, odlučuje o žalbama na odluku tih tijela, a uz to je jedan od navećih vjerovnika u postupku i odlučuje kome će nešto 'naplatiti', a kome nešto 'oprostiti'. Moje je pitanje koliko je novca uplaćeno u proračun od predstečjnih nagodbi i koliko su naplatili vjerovnici?
Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkoga suda 23. II. 2014. u emisiji HRT-a Nu2
 

PREPORUKA

 
- Govor predsjednika Vlade u Hrvatskome saboru prigodom obilježavanja Međunarodnoga dana sjećanja na holokaust u tom pogledu ipak nadmašuje sve njegove dosadašnje izjave koje, prije negoli se vratimo na sam govor, ipak zaslužuju biti spomenute kako bi i one najokorjelije nevjerne Tome uvjerili da predsjednik Vlade zaslužuje počasni doktorat znanosti iz znanstvenoga područja povijesti. Moguće je vjerovati je da će mu ga SANU u najskorije vrijeme svakako i uručiti.
Dr. Ante Birin, povjesničar Hrvatskoga instituta za povijest, Hrvatski tjednik
 
- Slavko Goldstein u SAD-u je priznati hrvatski intelektualac židovskog podrijetla i puno bi pomoglo da, promovirajući ovdje svoje knjige, baš poput Esther Gitman, češće naglasi da su i njegov život u NDH spasili Hrvati.
Jadranka Jureško Kero, dopisnica Večernjega lista iz SAD-a
 

PRIJETNJA

 
- Vodstvo te političke stranke koja je na optuženičkoj klupi zbog korupcije, iako bi, prema onome što se čulo u Omišu, trebala odgovarati i zbog raspirivanja ideološke mržnje i zagovaranja izvansudskih likvidacija. Ovo je posao za državnog odvjetnika.
Denis Romac, novinar Novoga lista prijeti HDZ-u i Karamarku
 
- Za intervenciju iz publike treba zainetresirati Državno odvjetništvo, s obzirom da se radilo o prijetnjama smrću. To je nešto što je po mom sudu izvan dopuštenog dosega političkog govora. To je dio hrvatskog primitivizma.
Žarko Puhovski, čovjek koji je 1971. i 1972. bio na stranu tužitelja protiv studenata i ostalih hrvatskih proljećara sada zaziva policiju za one koji su u Omišu napadali Ivu Jospovića, www.dnevnik.hr
 
- Ja se nadam da će Bošnjaci to prepoznati. Prvo da će braniti svoje institucije, državu, ono što su obranili i prije 20 godina, a zatim i kratkoročno i dugoročno da će se napraviti brze mjere da se siromaštvo smanji, a zatim dugoročno ostaje da se zaista ubrzano zapošljavaju ljudi u BiH.
Bakir Izetbegović, sin Alije Izetbegovića i član Predsjedništva BiH, Večernji list