Get Adobe Flash player
Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Hrvatsko pravosuđe s USKOK-om i tajnim službama najodgovornije je za...

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

Na djelu je negacionizam, revizionizam, krivotvorenje povijesti,...

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

Udomljavanje nevine dječice kod 'tople braće' i 'toplih...

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Ostatak od HNS-a pretvara se u travestiju, operetu i...

Nigdje nema roditelja i obitelji

Nigdje nema roditelja i obitelji

Građanski odgoj i obrazovanje     Čitajući Prijedlog...

  • Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:06
  • 'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:03
  • (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:43
  • Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:38
  • Nigdje nema roditelja i obitelji

    Nigdje nema roditelja i obitelji

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 21:07

Natječaj Hrvatskoga kulturno-umjetničkog prosvjetnog društva Stanislav Preprek

 
 
Hrvatsko kulturno-umjetničko prosvjetno društvo „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada po prvi puta je raspisalo natječaj za najbolju pjesmu na hrvatskom jeziku/ narječjima, a u okviru projekta Preprekovo proljeće 2019. Žiri koji odlučuje o nagradi za najbolju pjesmu radio je u sastavu: Franjo Nagulov, pjesnik iz Vinkovaca, Slađana Varićak, članica uredništva Književnog kluba HKUPD-a „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada i dr. Dragana V. Todoreskov, književna kritičarka iz Novog Sada i urednica zbornika Preprekovo proljeće i Preprekova jesen.
U uži izbor Žiri je uvrstio tri pjesme, i to:
1. Poezija Maje Gračan Livada (Ruma)
2. Dovoljan mi je Nerudin osmijeh Vesne Andrejić Mišković (Slavonski Brod)
3. U noćima zgusnute tmine Anđelke Korčulanić (Split)
Nakon vijećanja, odlučeno je da prvu nagradu ponese pjesma Poezija Maje Gračan Livada, drugu Dovoljan mi je Nerudin osmijeh Vesne Andrejić Mišković, a treću U noćima zgusnute tmine Anđelke Korčulanić.
http://www.zkvh.org.rs/images/stories/Foto_za_HR/Foto_br_784/Preprekovo_proljece.jpg
Maja Gračan Livada, u osebujnom, eliptičnom stilu kratkoga stiha i brzih smjena slika, ispisala je pjesmu koja govori o prirodi poezije. U svakom njezinom stihu, uz riječ pjesma autorica nudi po jedan epitet koji bi definirao različite vrste pjesme, ali i njene namjere (npr. oproštajna pjesma). Ritmičnost ovih stihova počiva na ponavljanju određenih riječi (poezija, pjesma), ali se ovakvom uporabom iskaza zapravo iznova postavljaju pitanja o mjestu i ulozi poezije u svijetu i društvu. Ironijski pristup karakterizira ne samo nagrađene stihove Maje Gračan Livada, nego i cjelokupno njezino stvaralaštvo koje broji tri samostalne pjesničke knjige (Gde su nestala sva ta nežna osećanja (1999.), Ima tu nešto (2006.) i Među nama rečeno (2016.).
 
Pjesma Dovoljan mi je Nerudin osmijeh Vesne Andrejić Mišković ispisana je u drugome licu, u formi poslanice, vjerojatno muškome subjektu, voljenom biću, od kojeg se njezino lirsko ja oprašta. Ovu pjesmu slobodnoga stiha karakterizira i melenkolija, ali i izvjestan spokoj što ih krhko i nježno biće osjeća udaljeno od materijalnoga svijeta i uronjeno u nepregledne, nebeske sfere.
 
U noćima zgusnute tmine Anđelke Korčulanić pjesma je koja za osnovnu stilsku figuru uzima često korištenu metaforu broda, koja bi se mogla tumačiti kao ispovedanje života. Njezina zgusnuta tmina rađa refleksiju, ali i duboku emociju, kao posljedicu sumiranja pređenoga životnog puta. Ljepotom izričaja i dubinom misli ova pjesma podsjeća na nasljeđe simbolizma, premda, oslikavajući tijelo, sugerira određeni ženski kut promatranja svijeta.
 
Podsjetimo, u širi izbor natječaja ušle su pjesme Putovanje Stjepana Crnića (Zagreb), Zgusnuta pjesma Davorke Črnčec (Varaždin), Kuća Deana Ganze (Zagreb), Kraj ljeta Mrijane Kiževski, te Božićno drvce Stanka Krnjića (Župa Dubrovačka). Nagrade će biti uručene u travnju 2019. godine, na promociji zbornika i tradicionalnoj manifestaciji Preprekovo proljeće.
 
U Novom Sadu, 15. studenoga 2018.
Žiri u sastavu: Franjo Nagulov, Slađana Varićak, dr. Dragana V. Todoreskov (predsjednica).
 

Krešimir Tkalac

"Očigledno je da DSHV želi preuzeti sve poluge hrvatske zajednice u Srbiji"

 
 
Izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji zaokružena je dominacija i uticaj na hrvatsku zajednicu Tomislava Žigmanova i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, čiji je on predsjednik. Preciznije, na održanoj elektorskoj skupštini HNV-a, od ukupno 82 elektora koji su prikupili dovoljan broj potpisa građana, svih 29 je izabrano sa liste „Hrvati zajedno“, koju je u kampanji podržao DSHV. Pored stopostotne prolaznosti liste koju je kreirao Tomislav Žigmanov, izbore za HNV obilježio je i bojkot oporbenih kandidata. Među onima koji se nisu pojavili u Beogradu su i predsednik Hrvatskog građanskog saveza (HGS) Tomislav Stantić i poznati novosadski gospodarstvenik Stanko Krstin.
http://www.autonomija.info/wp-content/uploads/2012/03/Stantic-300x225.jpg
Tomislav Stantić
 
Zanimljivo, zajednička ocjena i pobjednika i poraženih je da su izbore obilježile opstrukcija, utjecaj na slobodnu volju građana i bojkot istih tih građana hrvatske nacionalnosti. Pa tako od 59.000 Hrvata u Srbiji spomenute elektore podržalo je tek oko 4.800, dok je više od polovine elektora iz Subotice!? Prema rečima Zvonimira Perušića iz Hrvatskog demokratskog foruma, organizacije koja je bojkotirala i ove izbore, u hrvatskoj zajednici nema klasičnih izbora „zato što je vodstvo zajednice opstruiralo formiranje posebnog biračkog popisa hrvatske nacionalne manjine, pa je sve svedeno na primoravanje građana da daju svoj potpis, a da i ne znaju kome i zbog čega“. „Da su delegatski izbori dobra stvar onda bi se primjenjivali i kod izbora državnih, regionalnih ili lokalnih parlamenata, ali to nigdje u pristojnom svijetu nije slučaj. Pa čak ni skupštine mjesnih zajednica ne možete izabrati drukčije osim neposredno i tajno“, rekao je Perušić za VOICE.
 
Tomislav Stantić: “Izbori za HNV su običan stranački plijen”
 
Tomislav Stantićsmatra da energija kod običnih građana hrvatske nacionalnosti u Srbiji ne postoji, jer ne vjeruju ni u što, osim da su izbori za HNV običan stranački plijen. „Ljudi se nisu kandidirali, osim onih na koje je agitirao DSHV. Mi u HGS-u smo agitirali na slobodnu volju građana, ali ovog puta bezuspješno“, rekao je Stantić za VOICE i odbacio bilo kakvu optužbu da je vršio opstrukciju izbornog procesa. S druge strane apsolutni pobjednik Tomislav Žigmanov prvo što je rekao medijima nakon elektorske skupštine bila je optužba prema svim oponentima da su se tijekom izbornog procesa služili organiziranim opstrukcijama i širenjem defetizma, ali da u tome nisu uspjeli jer su prikupili potpise za tek četiri kandidata. „Dobro posloženi, posvećeni zajedništvu uspjeli smo dobiti povjerenje velikog broja građana. Ovom Skupštinom uspjeli smo sačuvati institucionalni okvir zajednice, a time i budućnost Hrvata u Srbiji. Kvalitetu izabranih vijećnika čvrsta su garancija toga“, rekao je Žigmanov. O čitavoj zajednici odlučivat će oni koji imaju podršku manju od 10 posto.
 
Zvonimir Perušić: „Kakav je to HNV kad ga podržava 10 posto Hrvata?”
 
Zvonimir Perušić smatra „da je delegatski način izbora za Hrvatsko nacionalno vijeće odvratio Hrvate da sudjeluju u ovoj farsi, jer je čak 90 posto njih ignoriralo proces, zbog čega novi HNV ne će imati legitimitet“. „Zamislite na što sliči društvena zajednica u kojoj oni koji odlučuju imaju podršku 10 posto, a protiv sebe imaju 90 posto birača. Još je gora situacija kad pogledate iz kojih regija dolaze elektori HNV-a: u Subotici živi manje od 20 odsto Hrvata u Srbiji, a imali su čak 48 elektora, odnosno skoro 60 posto“, rekao je Perušić. Prema njegovim riječima, druge regije, kao što su zapadna Bačka, Srijem, Novi Sad, Beograd i centralna Srbija, u kojima živi 80 posto Hrvata, ili su bile isključene jer nisu pod neposrednim utjecajem DSHV-a, ili su se iz istog razloga same isključile.
 
Činjenica da je iznadpolovičan broj vijećnika iz Subotice ili okoline, za Tomislava Stantića ustvari znači da je po srijedi nečija očigledna želja da se sve što u Srbiji ima veze sa Hrvatima i Hrvatskom sabije u taj grad. „Jasna je želja da se sve sabije u Suboticu, a da se oni koji nisu iz Subotice predstave kao oni koji nisu dovoljno Hrvati“, rekao je Stantić. Okosnicu novoizabranog HNV-a činit će kandidati podržani od strane DSHV-a i desetak kulturno-umjetničkih društava, što je nakon izbora rekao i sam predsjednik DSHV-a. Žigmanov tvrdi i da je bilo poteškoća prilikom prikupljanja potpisa podrške, ali se pokazalo „da su DSHV i 10 udruga moćni i sposobni da odgovore na sve izazove“. „U ovom trenutku izuzetno su nepovoljni demografski trendovi Hrvata u Srbiji. Vidjet ćemo šta se može učiniti u dijelovima Srbije gdje ima dosta Hrvata, kako bi se veći broj njih upisao u posebni birački popis“, rekao je Žigmanov i dodao da je uočljiva nespremnost za upis u spomenuti popis.
 
Manje od 40 posto upisanih u posebni birački popis 
 
Kako stoje stvari kada je riječ o deklariranim Hrvatima u Srbiji? Ukupno u Srbiji prema posljednjem popisu ima 59.000 Hrvata, od kojih je oko 20.000 upisano u posebni birački popis. Zbog činjenice da je manje od 40 posto njih upisano u posebni birački popis ne mogu se održavati neposredni izbori za HNV, već se organiziraju elektorske skupštine. Svaki kandidirani elektor na ovogodišnjim izborima morao je prikupiti najmanje 60 potpisa građana. S obzirom na to da je dovoljan broj potpisa imalo 82 elektora, dolazi se do brojke od oko 4.900 Hrvata upisanih u posebni birački popis koji su bili zainteresirani za izborni proces!
 
Zvonimir Perušić smatra da delegatski izbori nisu demokratski, jer je u njima sve specifično i nepravilno, zbog čega je i kontrola na samoj elektorskoj skupštini (koja je održana u Beogradu pod okriljem Ministarstva za državnu upravu) „zbog svega ovoga besmislena“.
„Nema nezavisnih posmatrača koji bi kod javnih bilježnika kontrolirali podatke onih koji daju svoje potpise, niti ima nezavisne kontrole koja bi nadgledala daljnju sudbinu tih elektorskih prijava i ovjerenih izjava birača, a vrlo su glasne bile i optužbe u medijima da jedna velika nemanjinska stranka prikuplja potpise za pojedine nacionalne manjine“, tvrdi on.
 
Predsjednik HNV-a Slaven Bačić izbačen iz izborne trke
 
Ovogodišnje izbore za HNV obilježilo je i odustajanje ili, kako neki tvrde, izbacivanje dosadašnjeg predsjednika Slavena Bačića iz izborne trke jer je optužio Žigmanova da je svojim “predizbornim nečinjenjem i manipuliranjem informacijama” doveo u pitanje ne samo smisao institucija DSHV-a, već i samo postojanje HNV-a. “Ostaje pitanje je li nečinjenjem i manipulacijama pokušavate postići kadrovska rješenja koja nemaju uporište među stranačkim članstvom, kako biste u svojim rukama preko lojalnih osoba koncentrirali vlast, moć i novac u hrvatskoj zajednici ili radi istog cilja želite sebi dodati još jednu funkciju, uz formalna zamrzavanja drugih funkcija koje već obavljate na koje biste postavili sebi lojalne”, upitao je Bačić Žigmanova u otvorenom pismu. On ga je optužio i da, iako su raspisani izbori za nacionalne savjete manjina, ne želi da zakaže sjednicu Vijeća DSHV-a na kojoj bi se ta stranka izjasnila kojega kandidata podržava za mjesto predsjednika HNV-a u budućem sazivu. U otvorenom pismu koje je objavio tjednik na hrvatskom jeziku “Hrvatska riječ” iz Subotice, čiji je osnivač HNV, Bačić je još naveo da je mjesecima upozoravao Žigmanova da je krajnje vrijeme da DSHV započne s pripremama za izbore za HNV, a 13. srpnja je predao molbu Vijeću DSHV-a da ga podrži kao nositelja izborne liste. “Međutim, umjesto toga, o mojoj kandidaturi niste upoznali nijedno stranačko tijelo a kamoli pokrenuli bilo kakvu demokratsku diskusiju o tome”, naveo je Bačić i optužio Žigmanova da je prijeko trećih osoba tražio od njega da povuče kandidaturu “u interesu jedinstva zajednice”. Nakon toga, Žigmanov je priopćio da Slaven Bačić ne može biti nositelj liste DSHV-a na predstojećim izborima za nacionalna vijeća manjina. On je u priopćenju za javnost nakon Druge izvanredne sjednice Predsjedništva DSHV-a naveo da nakon otvorenog pisma koje je Bačić objavio u javnosti, više ne postoji osnova da on bude nositelj liste DSHV-a. (http://www.autonomija.info/izbori-za-hnv-sve-poluge-vlasti-u-rukama-jednog-coveka.html)
 
Tomislav Žigmanov, apsolutna vlast
 
Za oporbenjaka Tomislava Stantića nevjerojatno je da je DSHV dao negativnu ocjenu Slavenu Bačiću jer je on formirao prethodni saziv HNV-a. „Očigledno je da DSHV želi da preuzme sve poluge hrvatske zajednice u Srbiji“, rekao je Stantić i dodao da kroz kompletnu zajednicu u Srbiji godišnje prođe oko milijun eura.
 
Za Zvonimira Perušića utjecaj Slavena Bačića na događanja u hrvatskoj zajednici ne postoji i ravan je nuli, jer je bio predsjednik HNV-a dok je njegov otac Martin Bačić bio najuticajniji funkcionar DSHV-a. „Čim je Martin Bačić sklonjen, istog momenta je iz lanca odlučivanja nestao i njegov sin. Prema tome, njegovo nesudjelovanje u prikupljanju potpisa za elektore ne će značiti ništa za novi HNV“, rekao je Perušić i dodao „da su vijećnicima očigledno obećane neke mrvice od milijun eura poreskih obveznika Srbije namijenjenih za bolji život svakog pojedinca iz hrvatske nacionalne zajednice“. Novi saziv HNV-a dužan je da u roku od 20 dana izabrati nove funkcionare. Za sada se u javnosti ne spekulira s imenima, a jedino je sigurno da to ne će biti Tomislav Žigmanov, osim ukoliko ne podnese ostavku na mjesto predsjednika DSHV-a ili neku od drugih funkcija. Nositeljica liste „Hrvati zajedno“ bila je Jasna Vojnić, a osim nje na listi novih vijećnika još je oko 50 posto članova koji su to bili i u prethodnom sazivu HNV-a, što je medijima potvrdio i sam Tomislav Žigmanov.
 
Novi HNV kočnica ili podrška Vladi Srbije?
 
Nakon izbora podijeljena su i mišljenja u hrvatskoj zajednici hoće li članovi novog saziva HNV-a biti lojalni građani Srbije, koji će podržavati politiku Vlade Srbije i proces eurointegracija. Za Jasnu Vojnić kvaliteta i dosadašnji doprinos izabranih vijećnika daje joj vjeru „da će zajedno radeći ostvarivati uspjehe na dobrobit cijele zajednice“. „Vijeće mora biti spona sa crkvom, matičnom domovinom, većinskim narodom i svim drugim nacionalnim manjinama. Vijećnici i elektori novog saziva HNV-a moraju i dalje odražavati zajednicu čiji su članovi lojalni građani Republike Srbije koji u punoj snazi doprinose procesu europskih integracija. Konačno, HNV mora nastojati da stvori uvjete da naše obitelje imaju razlog da ostanu ovdje živjeti“, poručila je ona.
 
Suprotno mišljenje ima Zvonimir Perušić, koji smatra da je posebno loše što je ovogodišnji izborni proces proveden pod direktnim rukovođenjem diplomatskih predstavnika Republike Hrvatske na terenu, jer je jedino opravdanje njihove misije ovdje, posebno u Generalnom konzulatu u Subotici, postojanje HNV-a, ma kakvog. „Hrvati u Republici Srbiji, dakle, ni nakon ovih kvazi izbora ne će imati svoje legitimne predstavnike. I od ovog HNV-a ćemo, nažalost, moći očekivati podršku blokadama Srbije na EU putu koje bi Republika Hrvatska u budućnosti eventualno mogla postavljati, bez obzira što je to protivno interesima Hrvata u Srbiji“, upozorio je Perušić. Da bi se stvorili uvjeti da Hrvati imaju razloga da ostanu u Srbiji, za Tomislava Stantića suština je razvoj ekonomije, a ne izvornih nadležnosti HNV-a kao što su kultura, obrazovanje i informiranje.
 
„Hrvatski građanski savez će formirati Povjerenstvo za poduzetništvo koje će raditi na jačanju poduzetništva kod u Hrvata u Srbiji, s posebnim osvrtom na poljoprivredu. Obratit ćemo se našoj matici sa željom da formiramo zajednički fond, poput onog koji je formirala Mađarska preko svog nacionalnog vijeća u Srbiji“, poručio je Stantić.
 

Darko Šper, VOICE, http://voice.org.rs/izbori-za-hnv-sve-poluge-vlasti-u-rukama-jednog-coveka/

Najeminentniji je predstavnik hrvatske književnosti u Vojvodini

 
 
Matija Poljaković (Subotica, 23. XI. 1909. - Zagreb, 15. III. 1973.), hrvatski književnik, dramatik i romansijer iz Bačke, Vojvodine. Po struci pravnik. Najeminentniji je predstavnik hrvatske književnosti u Vojvodini. Rodio se u trgovačkoj obitelji. Osnovnu i srednju školu je pohađao u rodnom gradu, a studirao je u Zagrebu i Subotici. Radio je u Subotici, Šidu i Derventi. Od prvih dana se priključio antifašističkom pokretu. Nakon rata je unatoč visokoj dužnosti koju je obnašao u samom početku, vrlo brzo maknut zbog drukčijih stavova od službene politike. Među ostalim, valja navesti i da je ustrajno zagovarao i formirao hrvatska školska odjeljenja u subotičkim školama nakon rata.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/9/9e/Knji%C5%BEevnik_Matija_Poljakovi%C4%87.jpg
Napisao je preko četrdeset drama, radio-drama, TV-drama, satira, groteski, komedija i igrokaza. U književnom radu se bavi bunjevačkim tradicijama. Autor je i jednog TV-serijala, "Boltine zgode i nezgode". Sva djela su mu uprizorena u subotičkom Narodnom kazalištu, ali i drugdje. Neko je vrijeme vodio subotičko Narodno sveučilište.
 
Kad je poslije Drugoga svjetskog rata nastalo povoljno kulturno okružje za Hrvate, stvorili su se uvjeti za dodatnu nacionalnu emancipaciju Hrvata u Vojvodini. Tih je godina djelovalo Bunjevačko momačko kolo, Hrvatsko kulturno društvo i ina društva hrvatskog predznaka. Utemeljeno je Hrvatsko narodno kazalište. Hrvati su imali svoj tiskani medij, list Hrvatska riječ. Grad je imao dobre kulturne veze sa Zagrebom pa su u Subotici često gostovali ansambli i umjetnici iz Hrvatske. Stoga su Marko Horvacki, Matija Poljaković, Balint Vujkov, Ivan Vukovići drugi vodili 1951. i 1952. akciju da se uvede hrvatski jezik kao nastavni jezik u subotičku gimnaziju i u osmogodišnjim školama u kojima su Hrvati bili većina učenika - 4 škole u Subotici, škole u Đurđinu, Tavankutu i Žedniku. Jednim je od osnivača ogranka Matice hrvatske u Subotici '60-ih, pored Josipa Buljovčića, Balinta Vujkova i inih.
 
Zaslužan je za poticanje Vojislava Sekelja na pjesnički rad, posebice na pisanju na mjesnom hrvatskom narječju, i općenito na "skretanje pozornosti" na pisanje na hrvatskom jeziku. Vojislav Sekelj ga je smatrao vrhunskim i razboritim intelektualcem od koga se mnogo naučilo. S druge strane, smatrao ga je moguće neumjerenim za ono vrijeme (hrvatsko proljeće) po pitanju njegovih htijenja promicanja kulture hrvatske zajednice u Vojvodini, jer nažalost, okrutna zbilja dnevno-političke prilike nije dopuštala ni minimum, a kamoli razmah takvih romantičarskih ideja. Zbog svojeg otvorenog isticanja hrvatstva, trpio je od progona od strane državnih vlasti.
 
O Poljakoviću je redatelj Rajko Ljubič snimio 2003. kratki dokumentarni film "Književnik Matija Poljaković". Djela su mu prevedena i na mađarski. Evo nekih: Č’a Bono, komedija, Jedna cura, sto nevolja, komedija, 1972. (u knjizi "Par žutih cipela i druge komedije", 1972.), Kao suncokreti, drama u tri čina, 1952., Kuća mira, Ludograd, komedija, 1972. (u knjizi "Par žutih cipela i druge komedije", 1972.), Niko i ništa, Ode Bolto na pogled, komedija, 1972. (u knjizi "Par žutih cipela i druge komedije", 1972.), Par žutih cipela, komedija u tri čina, 1961., Vašange, Izabrane drame I., Izabrane drame II., 2010. (7 komedija i satira: Zakuženi, Đavo u kući, Par žutih cipela, Ta naša djeca, Ludograd, Heroj ili ubojica i Tata, ti si bez perspektive)
 
Neka djela su mu izvedena i na kazališnoj pozornici, poput "Da je znat k'o zjat" te "Ludograd", koja je 1962. uprizorena na pozornici subotičkog Narodnog kazališta, u režiji Mirka Huske. Sveukupno je na pozornici subotičkog Narodnog kazališta praizvedeno 15 njegovih djela, uglavnom pučkih igrokaza, iako su mu djela koja su okrenuta urbanom na većoj kvalitativnoj razini od njegovih pučkih igrokaza. Tijekom listopada 2007., Radio-Subotica je snimila radio-drame po djelu "Č'a Bonina razgala", i to sa glumcima-amaterima (iz razloga što profesionalnih glumaca Hrvata u Subotici u to vrijeme jednostavno nije bilo). Pripremu i snimanje je vodio redatelj Rajko Ljubič. Snimanje ove radio-drame je dio predviđenog niza radio drama Radia-Subotice, programa na hrvatskom jeziku. Vrijednost i kulturni značaj ovog projekta je i u tome što će biti snimljen na starom dijalektu bačkih Hrvata, na bačkoj hrvatskoj ikavici. Projekt je pokrenila urednica programa na hrv. jeziku Radio-Subotice, Ljiljana Dulić. (t.t.)

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Četvrtak, 13/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1287 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević