Get Adobe Flash player
Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Politički fušerizam i poltronstvo kao ključ...

Druga strana Sandrina petoga zlata

Druga strana Sandrina petoga zlata

Nakon pobjede u Berlinu najbolja svjetska diskašica ponovila...

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Thompson je pjevao u Areni 1999. godine pjesmu Lijepa li si, a bogami i...

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Hitler je htio svijet bez Židova, a Vučić je učinio Srbiju bez Hrvata,...

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Djeca hrvatskih Srba u školi moraju učiti hrvatsku, a ne srpsku...

  • Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    utorak, 14. kolovoza 2018. 15:51
  • Druga strana Sandrina petoga zlata

    Druga strana Sandrina petoga zlata

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:48
  • Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:44
  • Nema razlike između Hitlera i Vučića

    Nema razlike između Hitlera i Vučića

    utorak, 14. kolovoza 2018. 17:12
  • Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:40

Odnos prema dijaspori bolji je posljednjih godina, no procedura stjecanja državljanstva još uvijek je dugotrajna

 
 
Adrian Beljo, voditelj Centra za međunarodnu suradnju na Bernaysu i glasnogovornik Hrvatsko-kanadske poslovne mreže (CCBN), za portal Direktno govori o obiteljskom iskustvu povratka u Hrvatsku, novim projektima, povezivanju i umrežavanju poduzetnika hrvatskog podrijetla i njihovu interesu za ulaganjem u Hrvatsku. Beljo predstavlja i projekt CCBN-a i Bernaysa povodom 25 godina diplomatskih odnosa Hrvatske i Kanade.
• Hrvatsko-kanadska poslovna mreža (CCBN) povodom 25 godina diplomatskih odnosa Hrvatske i Kanade organizirala je tromjesečnu stipendiju za hrvatskog studenta ili studenticu u kanadskom parlamentu. Možete li reći malo više o projektu?
- Osnovni cilj projekta je pružiti mogućnost stjecanja vrijednog radnog iskustva u državi članici G7 i NATO-a i omogućiti studentu da kao stažist u kanadskom parlamentu upozna politički sustav Kanade i rad tamošnjih zastupnika te njihovu ulogu u zajednici koju zastupaju. Vjerujem kako će Bernaysov student boraveći u Ottawi steći nova dragocjena znanja i unaprijediti svoje komunikacijske vještine koje će mu u budućnosti pomoći u njegovom profesionalnom razvoju i pružiti mu konkurentsku prednost na tržištu. Prilika je ovo i za obje zemlje za dodatno jačanje uspješne bilateralne suradnje koja traje već četvrt stoljeća.
 
• Koliko studenata se i kojeg profila prijavilo na natječaj?
- S obzirom da je riječ o specifičnom području rada, tražili smo kandidate s izvrsnim znanjem engleskog jezika koje zanima politika i politički sustav Kanade, a upravo smo takve kandidate i dobili. Na natječaj se prijavilo petnaestak izvrsnih studenata, a u uži krug ušlo je njih četvero koji su predstavnicima CCBN-a i Bernaysa na intervjuu imali priliku dokazati kako će stečena znanja iskoristiti za osobni razvoj te unaprjeđenje društva u kojem žive. Odabrani kandidat bit će i poseban gost prijema kanadskog veleposlanstva u Hrvatskoj povodom 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Kanade i Hrvatske.
 
• Osim kao glasnogovornik CCBN-a angažirani ste i kao voditelj Centra za međunarodnu suradnju na Bernaysu. Koliko je to spojivo i koliko se projekti preklapaju?
- Rekao bih da su se okolnosti u mom slučaju jednostavno poklopile. Izvršni odbor CCBN-a duže je vrijeme pokazivao inicijativu za stipendiranjem studenata koji žele razvijati svoje liderske kompetencije, a kolegica Betty Pavelich Sirois iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koja je i sama radila u kanadskom parlamentu, dala je prijedlog za suradnju s Kanadsko-hrvatskom parlamentarnom skupinom prijateljstva i Veleposlanicom Republike Hrvatske u Kanadi Maricom Matković. Budući da Bernays od samog početka svog djelovanja intenzivno radi na profesionalnom usavršavanju svojih studenata te ima snažnu želju za internacionalizacijom i kvalitetne studente koji zadovoljavaju tražene uvjete, odabir za traženje kandidata na Bernaysu bio je logičan slijed događanja.
 
• Koliko je CCBN aktivan u povezivanju hrvatskih tvrtki i poduzetnika izvan Hrvatske? Postoje li neki novi planovi?
- Kontinuirano radimo i razvijamo odnose s partnerskim organizacijama u Kanadi kako bismo ih povezali s hrvatskim tvrtkama. Tu nam uvelike pomažu i Kanadsko hrvatska gospodarska komora i kanadsko veleposlanstvo u Hrvatskoj zahvaljujući kojima organiziramo sastanke, konferencije i druga poslovna događanja s ciljem dodatnog umrežavanja i povezivanja. Redovito držimo i seminare na aktualne teme koje zanimaju naše članice, a jedan od njih je i CETA seminar za riječke tvrtke te godišnji CCBN Business Luncheon koji će se održati u studenom. Također, uskoro ćemo ugostiti i delegaciju kanadskih poduzetnica.
 
• Čelnik CCBN-a Joe Bašić i sam je izuzetno aktivan u poslovnom životu Hrvatske (festival Ultra primjerice). Kako bi ocijenili suradnju s njim?
- S Joeom je lako raditi. Vizionar je i lider koji zna što želi, ima potrebnu energiju i zna kako pravilno usmjeriti određene projekte i ideje. Premda je možda jedan od njegovih najpoznatijih projekata upravo Ultra, Joe organizira još mnoštvo događanja i, što je najvažnije, zapošljava velik broj uspješnih ljudi. Uspio je znanje i iskustvo koje je stekao u Kanadi uspješno primijeniti u Hrvatskoj. Uz njega imamo još brojnih primjera uspješnih povratnika iz iseljeništva, ali svakako je potrebno privući još pojedinaca poput njega koji su voljni svoje živote i karijere prilagoditi Hrvatskoj i razvijati svoje poslovanje upravo ovdje.
 
• Manje je poznato da ste i sami povratnik iz dijaspore. U Hrvatsku ste se vratili prije 25 godina. Koji su bili motivi, s kojim preprekama ste se suočili i jeste li zažalili zbog te odluke?
- Nekoliko godina prije nas, nakon 23 godine provedene u Kanadi, moj se otac vratio u Hrvatsku kako bi pružio svoj doprinos njezinom stvaranju. To je bio pravi trenutak za preseljenje naše obitelji. Ja sam ovdje nastavio svoje obrazovanje na fakultetu, a mlađi brat u srednjoj školi, dok su starija sestra i stariji brat odlučili nastaviti svoje studije u Kanadi gdje i danas žive sa svojim obiteljima. Prva godina u Hrvatskoj je definitivno bila najteža, a najveća prepreka bila je nedovoljno znanje hrvatskog jezika. Drugih prepreka je bilo, i bit će ih, ali sve su one premostive. Nisam nikad zažalio zbog te odluke jer ovdje sam upoznao svoju suprugu s kojom imam dva sina i jednu kćer. Radim posao koji volim, u krugu divnih kolega i prijatelja. I sve to u sigurnom i prelijepom gradu i državi.
 
• Kako komentirate činjenicu da posljednjih godina Hrvatsku ponovno pogađa veliki val iseljavanja?
- Izuzetno mi je žao zbog te činjenice. Doista nisam očekivao da će toliki broj ljudi, pogotovo mladih, odlučiti ići zbog posla u inozemstvo. Kao voditelj Centra za međunarodnu suradnju potičem svoje studente da provedu određeno vrijeme u inozemstvu kako bi stekli znanje, iskustva i "know-how" vještine, ali uvijek s namjerom da se vrate u Hrvatsku i sve to ugrade u hrvatsko društvo. Polažem nadu da svi oni koji odlaze neće prekinuti sve veze s područjima odakle odlaze i da će se steći uvjeti za njihov skori povratak. Ono što me raduje jesu i brojni primjeri ljudi koji su se nakon boravka u inozemstvu odlučili vratiti u Hrvatsku. Kao jednu od prednosti života ovdje ističu sigurnost, prirodne ljepote, povijest, kulturu te blizinu drugih europskih metropola, ali i znatno niže troškove u odnosu na druge gradove.
 
• Kako komentirate gospodarsku suradnju između Hrvatske i Kanade?
- U trgovini s Kanadom, Hrvatska ostvaruje suficit od 49 milijuna eura. Vrijednost hrvatskog izvoza u Kanadu je 87 milijuna eura, a kanadskog u Hrvatsku 38 milijuna eura. Stupanjem na snagu sporazuma CETA počinje novo poglavlje u ekonomskim odnosima, ne samo Europske unije i Kanade, nego i Hrvatske i Kanade. Primjerice, od sad je javna nabava u Kanadi i Europskoj uniji otvorena i hrvatske tvrtke se mogu u Kanadi natjecati za projekte vrijedne čak 110 milijardi dolara, a to je veliki potencijal za brojne hrvatske tvrtke.
 
• Jeste li zadovoljni odnosom hrvatskih vlasti, tj. hrvatske države prema hrvatskoj zajednici u Kanadi?
- U zadnjih nekoliko godina došlo je do pozitivnog preokreta u odnosu prema dijaspori i prema hrvatskoj zajednici u Kanadi. Npr. Ivan Grbešić, ugledni kanadski Hrvat i pripadnik druge generacije hrvatskih iseljenika iz Kanade te član Akademskog savjeta na Bernaysu, nedavno je izabran za predsjednika Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Smatram kako je izuzetno važno uključiti uspješne mlade iz dijaspore kako bi stvorili i ojačali veze između Hrvatske i iseljeništva. U tom procesu jedan od izazova s kojima se suočavaju jest kompleksna i često dugotrajna procedura stjecanja hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda druge, treće i četvrte generacije hrvatskih iseljenika, a to je nešto na čemu treba raditi. Također, potrebno je poticati i pitanje umrežavanja poduzetnika i gospodarstvenika hrvatskoga podrijetla diljem svijeta i njihov interes za ulaganje u Hrvatsku, jer brojna hrvatska dijaspora u Kanadi može hrvatskim poduzetnicima omogućiti bolje poslovno povezivanje s Kanadom.
 

Darko Markušić, https://direktno.hr/direkt/beljo-odnos-prema-dijaspori-bolji-je-posljednjih-godina-no-procedura-stjecanja-drzavljanstva-jos-uvijek-je-dugotrajna-125656/

Jedan krug

 
 
Ringišpil je stig'o i u naše selo,
eno, već se na Vranji okrijeće,
od jutros i poslijepodne cijelo,
ostat će pet dana, kakve li sreće.
Deseticu košta samo jedan krug,
a bar za tri treba nam svaki dan,
koliko je to, računamo ja i drug,
i vožnja ringišpilom postaje san.
 
Petak ću sigurno dobiti od djeda,
drugi ne znam gdje bih smo'go,
mama mi na ringišpil još ne da,
mali sam, kaže, i pasti bih mog'o.
 
Morat ću iz naše štale krasti jaja,
znam da tamo ih nosi koka jedna,
njih će kupiti poslastičarka Maja,
tri jajeta jedan petak su vrijedna.
 
Djed mi je petak bez pitanja dao,
pa sam naglavačke otrč'o u štalu,
da će biti u gnijezdu nisam znao,
i poplaših moju dragu koku malu.
 
Za vožnju nisam im'o toga dana,
tražio sam novac od svih u kući,
al' za ringišpil jok, stvar je znana,
ja dosadan, a otac sve ljući i ljući.
 
Batine su već visjele gore u zraku,
i osta jedino da mi jajca koka da,
iš'o sam u štalu i po mrklom mraku,
ali trećeg me dana napustila nada.
 
Bilo je to pitanje života ili smrti,
i tu kraj ringišpila ja sam plak'o,
jer on se samo još sutra ovdje vrti,
odlazak taj ne ću preživjeti nikako.
 
Ali zadnjeg dana u prvom krugu,
uze me ringišpilmajstor, čika Jan,
vidio je on moju višednevnu tugu,
i na ringišpilu sam ost'o cijeli dan.
 

Branimir Miroslav Tomlekin (iz zbirke pjesama Pjesme koje treba spaliti)

Štrojenje svinja bit će ovoga petka

 
 
Na točku lagano se vozi dobošar,
za njim trčkaramo mi, bosa djeca,
da čujemo novosti i da li je vašar,
kao svake godine, na istog sveca.
https://media.ilovezrenjanin.com/2015/02/varoski-dobosar.jpg
Na razkrižju svaka dva naša šora,
on mora stati, sa točka sporo silazi,
tu na tim mjestima dobovati mora,
objaviti sve vijesti koje su na snazi.
 
Mali doboš na svoj trbuh namiče,
i snažno dobuje, tama, tam, tama,
zgužvani papir vadi i teško sriče,
a iz sveg glasa oglase viče nama.
 
''Čujte i počujte ovog sela građani,
štrojenje svinja bit će ovoga petka,
kerovi moraju na lancu biti vezani,
štrojač dolazi svima bez izuzetka.
 
Kokoške se infuju o istom trošku,
interesenti za otkup svilenih buba,
nek se jave u zadrugu, tu na ćošku,
a radi i ambalanta za vađenje zuba.''
 
Pero je na doboš dao da svi znaju,
a znamo da lucprdastu ženu ima,
da mu je sada imanje na prodaju,
nek se to već jedared oglasi svima.
 
Otkupljuje se još i svinjska dlaka,
a zadnje dobovanje je kod groblja,
izaš'o je novi propis i u vezi raka,
pa se to valjda tiče i ovog osoblja.
 
Nad Hrtkovcima pada večer i tišina,
poslije dobošara mir je baš čudan,
sleže se po šorovima i sva prašina,
sa dobošem u uhu dugo sam budan.
 

Branimir Miroslav Tomlekin (iz zbirke pjesama Pjesme koje treba spaliti)

Anketa

Hoće li se Plenković, nakon četnikovanja u Bačkoj Palanci, odreći Pupovca?

Petak, 17/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 924 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević