Get Adobe Flash player
Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zastupnica Strenja Linić s kulenom napala kolege anesteziologe iz...

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Servilni europski poslušnik i okrutni domaći...

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Hrvatski narode, vadi glavu iz pijeska     Zbog...

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Domoljubnim Hrvatima prijeti onaj koji je uništio Istru i...

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Sve što radi je čista prijevara, obmana, silovanje zdrave pameti,...

  • Zašto nije spomenula krčki pršut?

    Zašto nije spomenula krčki pršut?

    četvrtak, 18. listopada 2018. 16:57
  • Plenković - despot u svilenim rukavicama

    Plenković - despot u svilenim rukavicama

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:22
  • Tko podržava Andreja Plenkovića?

    Tko podržava Andreja Plenkovića?

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:18
  • Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:16
  • Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    četvrtak, 18. listopada 2018. 18:48

Etnobiznismeni dviju zemalja, ujedinite se!

 
 
Nacionalna manjinska vijeća krovna su tijela koja bi trebala zastupati interese nacionalnih manjina. To je ne samo uloga, nego i svrha njihova postojanja (Srpskog narodnog vijeća u Republici Hrvatskoj i Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji) što je definirano zakonskim procedurama u objema zemljama. Zadaća je nacionalnih vijeća baviti se uređenjem etnoprostora koji su određeni društveno-povijesnim, ekonomskim, demografskim, ali i kulturnim i civilizacijskim čimbenicima. Ono što je trebalo biti uspostavljeno kao prostor slobode za pripadnike manjina pretvorilo se u prostor tiranije i autokracije.
https://oekastatic.orf.at/static/images/site/oeka/20171042/cutura_vladan.5669682.jpg
Vladan Čutura
 
Nacionalna manjinska vijeća, koja su na određeni način trebala pridonijeti egalitarizmu, postala su platformom ostvarivanja interesa njihovih vodstava s vidljivim odsustvom konsenzusa oko bilo kojeg pitanja s članovima nacionalne zajednice koje predstavljaju.

Legitimitet političkih predstavnika manjinskih zajednica

Radom dvaju nacionalnih vijeća, srpskog u Hrvatskoj i hrvatskog u Srbiji, upravljaju Pupovčeva Samostalna demokratska srpska stranka i Žigmanovljev Demokratski saveza Hrvata u Vojvodini. To, naravno, ne bi bilo problematično da prema statistikama izbornih rezultata ove stranke nemaju gotovo nikakvu potporu u manjinskim zajednicama kojima su nametnute kao politički čimbenik i arbitar. Istraživanja u Republici Hrvatskoj su pokazala da građani srpske nacionalnosti uglavnom glasuju vođeni nekim drugim kriterijima u odnosu na kriterij nacionalne pripadnosti. Podsjetit ću i da je na izborima za predsjednika Demokratske stranke Hrvata u Vojvodini, listopada 2015. godine, gospodin Žigmanov izabran kao jedini kandidat sa 166 glasova članova Izborne skupštine od ukupno 174 delegata. Podsjetit ću i da u Srbiji prema posljednjem popisu stanovništva živi 57.900 Hrvata. Osim što je riječ o tek 0,28 % aktivnih članova stranke u odnosu na ukupan broj Hrvata u Srbiji, činjenica je i da samo jedan kandidat de facto znači da nije bilo stvarnih izbora.

Djelovanje dviju manjinskih stranaka osobito je pogubno po rad nacionalnih vijeća (u koje su instalirani lojalni članovi stranaka) ponajprije zbog utjecaja vijeća na život, rad i odluke koje se tiču (ili bi se trebale ticati) cijele manjinske zajednice. Prije svega treba ukazati na nadzor nad izdašnim proračunskim sredstvima dviju zemalja koja se slijevaju u proračun nacionalnih vijeća koja se onda dodjeljuju, uglavnom, prema kriterijima podobnosti udrugama, pojedincima i njihovim projektima. Osim toga, niz puta je ukazivano na činjenicu da na internetskim stranicama Srpskog narodnog vijeća nema financijskih izvještaja, što je slučaj i s Hrvatskim nacionalnim vijećem. Na ovaj način političko zastupništvo i rad nacionalnih vijeća obesmišljava se što dovodi u pitanje i legitimnost manjinskih institucija. Ovakve statistike nameću zaključak da Hrvati u Republici Srbiji, kao i Srbi u Republici Hrvatskoj ne doživljavaju nominalno svoje stranke i nacionalna vijeća kao važne čimbenike u političkom životu - niti kao kanal rješavanja političkih i društvenih pitanja od njihova interesa, niti kao generatore promjena konkretnih problema.

U čemu je problem?

U Republici Hrvatskoj, kao i u Republici Srbiji, nekoliko su puta predstavnici brojnih manjinskih udruga, stranaka i pojedinci izražavali nezadovoljstvo i zahtijevali od države da osigura uvjete za stvaranje i djelovanje pluralističkih predstavničkih tijela koja bi mogla ukazati na različite političke stavove i interese svih Srba u Hrvatskoj, odnosno svih Hrvata u Srbiji. Uglavnom je u njihovim pritužbama bilo riječi o zlouporabi javnoga prostora, prostora majinskog djelovanja i kriteriju političke podobnosti kao jedinom uvjetu u radu i djelovanju u manjinskim institucijama. Da su uvelike bili u pravu svjedoči popis funkcija predsjednika dviju stranaka. Neke od važnijih funkcija gospodina Žigmanova jesu predsjednik DSHV-a, zastupnik u Skupštini Republike Srbije, zastupnik u Skupštini Grada Subotice, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i predsjednik Nakladničkoga vijeća NIU „Hrvatska riječ“. Gospodin Pupovac je, između ostalog, predsjednik Glavne skupštine i potpredsjednik SDSS-a, zastupnik u Hrvatskome saboru, predsjednik Srpskoga narodnog vijeća, član Glavnoga odbora Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, a prije nekoliko godina novčano je kažnjen zbog sukoba interesa istodobnim obnašanjem dužnosti saborskog zastupnika i šefa Nadzornog odbora Tesla štedne banke. Riječ je o neslavno propalom projektu (većinskoga vlasnika Fonda za razvoj Autonomne pokrajine Vojvodine) oko kojega su se isplele brojne  afere. Uočljivo je u njihovu djelovanju i spajanje političkih funkcija s funkcijama u polju kulture, što nerijetko ima za posljedicu politizaciju kulture manjinskih zajednica umjesto da se kulturi manjina osigura politička zaštita.

Međutim, dva su aspekta osobito problematična u djelovanju ovih dviju stranaka. Prvi se odnosi na politiku koju provode unutar manjinskih zajednica, koja je samodovoljna i getoizirajuća, a drugi na politike izvan kruga manjinskih zajednica, koja je agresivna i ksenofobna. Na politiku unutar zajednica dijelom sam ukazao i tiče se potpune uspostave kontrole nad cijelim etnonacionalnim prostorom. Na drugoj razini, koja ide prema javnom političkom i medijskom prostoru, prepoznatljivo je inzistiranje na negativnoj i antagonizirajućoj politici koja ne ide u korist ni odnosima dvije zemlje, a osobito ne pripadnicima srpskoga naroda u Republici Hrvatskoj i hrvatskoga u Republici Srbiji. Na pitanje kojim tehnologijama uspijevaju održavati ovo stanje, odgovor je - narativom žrtve.

Tko su žrtve?

Dovoljno je navesti samo nekoliko medijskih naslova na temu položaja hrvatskoga naroda u Republici Srbiji koji imaju snažan utjecaj na javno mnijenje o vojvođanskim Hrvatima i u domovini, ali i u Republici Srbiji. Cijeli je niz naslova od vodstva stranke u Subotici sljedećeg tipa: „Hrvati u Srbiji žale se na negativno okruženje”, „Među Hrvatima u Srbiji rastu strah i nesigurnost“, „Hrvati i dalje žive u strahu“, „U Vojvodini brutalno prebijen mladić hrvatske nacionalnosti: na leđima imao ozljede od ugriza“, „Zabranjeno emitiranje TV emisije na hrvatskom“, „Hrvati u Srbiji isključeni iz svih relevantnih procesa odlučivanja“, „Mi, Hrvati u Srbiji, najsiromašniji smo Hrvati u svijet“, „Kalvarija Hrvata u Srbiji: njihova djeca su ismijana, a svećenici napadnuti“, „Genocid nad Hrvatima Vojvodine“... Neupitno je da na pojave govora mržnje, etnički motivirano nasilje i eventualna kršenja manjinskih prava treba reagirati, ali ne na način da se pojedinačni incidenti kolektiviziraju kako bi se od problema stvorili veći i zamršeniji problemi.

No, vratimo se navedenim naslovima i onome što oni zapravo predstavljaju i što podržavaju. Prije svega – narativ žrtve. Sada je pitanje tko je u poziciji žrtve? U stvarnosti, malobrojni preostali Hrvati u Hrtkovcima i Slankamenu gdje su maltretirani i protjerivani od razurlarenih i agresivnih Šešeljevih radikala gotovo cijelo jedno desetljeće. Koliko znamo o njima? Jednako koliko i o egzistencijalnim problemima i životnim uvjetima Srba u Baranji iz pera većine klasno i socijalno osviještenih novinara Novosti.

Takva politika najviše šteti upravo građanima pripadnicima manjina u njihovom okruženju i zemlji u kojoj žive. „Biti žrtvom“, s jedne strane, ne dopušta svestrani profesionalni i osobni razvoj pojedinaca u takvim manjinskim zajednicama. S druge strane, što je i štetnije, jest negativan javni i medijski publicitet o pripadnicima manjinskih naroda. Sve to je problematično jer služi kratkoročnim i partikularnim interesima političkoga vodstva, ali je i pogubno jer se političke i upravljačke pozicije manjinskih vođa održavaju na moralnim, a ne političkim argumentima. To je logično budući da moralni argumenti i narativ žrtve uvelike oslobađaju političke odgovornosti.

I još jedna opaska na kraju. Samostalna srpska demokratska stranka po političkom je habitusu stranka socijaldemokratskih programskih načela. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini je demokršćansko konzervativna stranka. No, ni jedna ne uviđa da samo relativno otvorena, ekonomski sigurna i politički integrirana zajednica ima šansu za opstanak. To im, vjerojatno, i nije važno pa ostaje staviti znak jednakosti između dva svjetonazora i viknuti: „Etnobiznismeni dviju zemalja, ujedinite se!“
 
Vladan Čutura je rođen u Somboru (Vojvodina), živi u Zagrebu. Doktorand je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, bavi se istraživačkim radom i radom u privatnom sektoru.


Vladan Čutura, Liberal, 21. 9. 2017., https://liberal.hr/clanak.php?id=767

Naš čukundjed Mrndu

 
 
Priča „Bratelo“ je ušla u uži izbor od osam priča za nagradu „Preprekova jesen 2018.“ i jedna je od 24 priče iz knjige Branimira Miroslava Tomlekina „Uvrnute priče“ u izdanju HKUPD „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada, koja je trenutačno je u tisku.
Dragi bratelo, naša obitelj Dlakoljub je odavno najveća i najmoćnija u Dolini Porokoljublja. To možemo zahvaliti već duljem blagostanju u njoj, a za dulje blagostanje možemo zahvaliti mom čukundjedu Mrndu Dlakoljubu. On je primijetio da su naši Porokoljubci upravo u njegovo vrijeme iznenada otkrili svoj pravi karakter i postali jako poročni s trendom naglog porasta istog u svakom pogledu. Bilo je to vrlo brzo od kada su neki majmuni počeli uspravno hodati, a taj trend se nastavlja do dana današnjeg, čega smo ti i ja, dragi bratelo, svjedoci.
 
A naš čukundjed Mrndu je, dragi bratelo, došao na ideju da tu pojavu udlači, odnosno, izmislio je dlake kao platežno sredstvo i poroci su prosto počeli kuljati. Danas, naša obitelj Dlakoljuba raspolaže sa sedam špiljadupke punih dlaka. U pitanju nisu obične dlake već, dragi bratelo, dlake samo posebno rijetkih ili izumrlih životinja. U pet špilja su dlake u svakodnevnoj uporabi, a u drugima one iznimno rijetke i dragocjene, koje čine stabilnu podlogu naše ekonomske moći. Prve špilje čuvaju naša obična ratoborna braća, a ove druge braća obučena za specijalce. Ratoborna braća su opremljena običnim toljagama, a specijalci lijepo oblikovanim buzdovanima i specijalno zašiljenim kolčevima.
Čukundjed Mrndu je imao, dragi bratelo, oko tridesetoro djece, pri čemu se u njegovo vrijeme ženska djeca nisu računala kao djeca. Taj porok da se i ženska djeca računaju u djecu je tek nedavno došao u modu, iako svi majmuni još ne hodaju uspravno, a tim se porokom danas bavi moja sestra Prnduljica.
 
Kako je, još kao mlad, Mrndu uočio oko tridesetak poroka naših zemljaka u naglom porastu, odlučio je po svakom poroku napraviti po jednog sina i uvesti ga u posao, kao u užu specijalizaciju ili doktorat. Zato je svojim ženkama u obitelji Dlakoljub, i šire, Mrndu uporno pravio mušku majmunčad, a pričinjavalo mu je to i posebno zadovoljstvo jer je njemu jedini porok, uz zgrtanje dlaka, bio upravo seks.
Posebno se, dragi bratelo, radovao kada bi mu se rodilo žensko dijete, jer je to značilo da i dalje mora raditi na rođenju sina kod dotične ženke. Zato je njegova prava ljubimica bila Mrnduljica, koja je izrodila oko sedamnaestoro ženske djece, bez ijednog sina. Tu je Mrndu bio već toliko siguran da je Mrnduljicu povaljivao gdje stigne, više puta na dan, bez kontraceptivnih sredstava. Mrnduljica je uz to bila i jako lijepa i sve majmunice su joj zavidjele i najradije bi je pojele, ali to bi značilo i njihovu sigurnu smrt.
U početku ovih biznisa sa porocima, dragi bratelo, čukundjedu Mrndu nije sve baš išlo glatko, ili bolje reći dlatko. Nekoliko njegovih nenadarenih sinova su potpuno propali, odnosno bankrotirali. Na koncu su morali prodavati sopstvene dlake u bescijenje, pri čemu nisu mogli zadržati ni one stidne, a brkove im je počupao sam Mrndu.
Loše je prošao i Brndu Dlakoljub, koji je trebao napraviti posao s prodajom suvenira, jer se u Dolini Porokoljublja turizam nije primio u razmjerama koje je predviđao njegov genijalni otac. Ali Brndu nije kažnjen zato jer je to, dragi bratelo, bila loša procjena njegovog rođenog oca, a ne njegova.
 
No, zato je cvao posao s iznajmljivanjem žena, sestara i kćeri po cijeloj Dolini, i šire, onim majmunima kojima njihove žene, sestre i kćeri nisu davale dovoljno ljubavi. Danas jedan cijeli zaljev, dragi bratelo, na Moreljubnom moru s bezbroj špiljica drži moj stric Krndu Dlakoljub. Žensku čeljad Krndu izdaje na sat, dan, tjedan, mjesec, godinu i više godina, ovisno od dlakavosti i potentne moći klijenta. Špiljice u zaljevu stric Krndu zove „aparatmani“ (loš prevod sa engleskog: „aparati za pravljenje dlaka“, jer su Englezi dlake kao novac tek kasnije nazvali „mani“), a svoj posao „prostotucijom“ (na našem jeziku: „nema prostijeg načina za sticanje dlaka nego preko tucanja“).
 Jako dobro ide, dragi bratelo, i mome stricu Vrndu Dlakoljubu koji se bavi preprodajom i zamjenom jednih dlaka za druge, izradom dlaka bez pokrića i izradom sintetičkih vlakana, neprepoznatljivo različitim od najskupocjenijih dlaka. U posebnom odjelu za pozajmice dlaka s visokim kamatama, koje je sam smislio, guli majmune do gole kože i jedan je od najbogatijih mojih stričeva. Toliko je bogat da svoje nove i nove špilje sa rijetkim dlakama buši samo u najtvrđim i najkvalitetnijim mramornim stijenama i glača njihove zidove do blještećeg sjaja, a sav namještaj u njima je od mahagonija i tikovine.
 
Poslije Krndua, Brndua i Vrndua najuspješniji moj stric je Grndu Dlakoljub. On, dragi bratelo, cijedi sve vrste voća i poneko povrće i u te sokove ubacuje nešto što jako razveseljuje porokoljubive majmune konzumente, nekada toliko da umiru od sreće ili od veselja. Svoj izum naziva „moji mali gani“, jer, kaže, nema tog majmuna koga njegovo piće neće duboko ganuti (kasnije, opet pogrešno prevedeno kao „maligani“). Stvar se prodaje u enormnim količinama i po sve većoj cijeni. U posljednje vrijeme stric Grndu je izmislio i neke praškove od rijetkih biljaka koji majmunsku sreću uveličavaju deset puta u odnosu na male vesele gane. Njih proizvodi sam u skrivenoj špilji u Dolini Brdoljuba i tamo nitko sem njega ne smije ni prići. Špiljučuva sto njegovih najodanijih majmuna naoružanih do zuba. Oni, naime, uz lijepo oblikovane buzdovane i specijalno zašiljene kolčeve, imaju i najnoviji genijalni izum moga strica Drndu Dlakoljuba, nevidljivo kamenje, a birani su iz redova okrutnih i nemilosrdnih primjeraka za koje se pouzdano zna da nema šanse da se ikada usprave.
Od kako su i ženska djeca priznata kao djeca, strina Drnduljica pravi od koječega nakit i modne detalje i sve majmunice, posebice mlade, iz naše Doline Porokoljublja kupuju i kače o sebe sve što Drnduljica proglasi modnim hitom sezone, mjeseca, dana, tog trenutka, nekog povoda ili bilo čega ili čak bez povoda i bez bilo čega.
 
Teta Drnduljica lijepo i riše i došla je na ideju da na sopstvenoj koži na vratu nacrta mali znak. I to se jako dopalo mladim majmunicama, ali i mladim majmunima, pa su tražili da i njima Drnduljica nešto nariše na njihovoj koži. Kada bi im pokazala što bi to moglo biti i pitala ih da li pristaju na takav crtež, svaka majmunica i svaki majmun su odmah uskliknuli:
- Teto, važi!
Od teto, važi, teto, važi ostao je danas naziv za te crteže na telu tetovaža, a Drnduljica od tetovaže danas ima veću zaradu nego od nakita. Majmunice i majmuni na sebi crtaju svašta i ne zadovoljavaju se jednom tetovažom. Tetoviraju se i na licu, stražnjici, prednjici, temenu i tabanima. Ima primjeraka koji, prekriveni tetovažom, više ne liče na majmune.
Stric Trndu Dlakoljub je, bratelo moj, naslijedio već dobro uhodan posao s igricama u kojima se bacaju kamene kockice i tu lete silne dlake. Na ove igre na sreću su se za kratko vrijeme navukli skoro svi majmuni iz naše Doline, a kockicanje polako prevazilazi i naše granice. Stric je nedavno izmislio i „dlakomlate“, aparate za automatsko klađenje ubacivanjem dlaka u njih.
Strina Trnduljica proizvodi sitnoseckano suvo lišće neke biljke koje, kada se upali, daje smrdljivi i gusti dim. Taj dim, dragi bratelo, zdravo nije zdrav ali ga svi majmuni obožavaju i uvlače u svoja majmunska pluća. Ispostavilo se da mnogi umiru zbog toga i Trnduljica je, da bi se ogradila od toga, na svojim proizvodima napisala: „Ovaj dim šteti vašem zdravlju i zdravlju majmuna u vašoj okolici“, ali ništa nije vrijedelo. Upravo nakon toga su i svi majmuni u okolici navalili na ovaj dim i strini Trnduljici ne pada na pamet prestati ubijati ih tim dimom, jer tako zgrće silne dlake.
Ne bi vjerovao, dragi bratelo, koliko majmuni imaju poroka od kako su se počeli uspravljati i neću ti pisati o svim uspješnim i manje uspješnim članovima naše obitelji Dlakoljub, koji to pametno koriste. Jedino ništa od onog mog sestrića Zvrndu, koji se dao u pjesnike i svima ide uz dlaku.
A unuk strica Grndu Dlakoljuba, dragi bratelo, mlati debele dlake baveći se proročanstvima. Kaže da će najveći porok u bliskoj budućnosti biti „politika“. Nitko za sada ne zna što je politika, ali unuk strica Grndu se počeo time baviti i sigurno će ta politika biti veliki porok svih majmuna na cijeloj zemaljskoj kugli, takoreći globalni porok. Zato unuk strica Grndu kaže da će politika biti i najunosniji biznis u bliskoj budućnosti, a to je kada se, dragi bratelo, svi majmuni usprave i počnu nositi firmirana odijela, kravate i aktentašne.
 
Ja verujem Grndu i jesenas sam kupio političku diplomu od njega. Na slici se vidi moja metamorfoza od kupovine diplome do danas i spreman sam preuzeti biznis u toj politici.
Grndu mi kaže da sada trebam osnovati svoju stranku, pa računam na tvoj glas, dragi moj bratelo, i obećajem ti vilu na Djedovom brdu ako mi pribaviš više od sto glasača. 
Tvoj Prndu Dlakoljub
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Obrazovni sustav

 
 
OBRAZOVNI SUSTAV
1. Obrazovni sustav-Upisi u srednje škole - Upisi u studije
2. Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija
3. Program učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske
4. Vojna obveza
http://kinderplanet.co/images/programme/KinderPlanet_school_LKG.jpg
OBRAZOVNI SUSTAV
 
Ministarstvo znanosti i obrazovanja nadležno je za obrazovanje u Republici Hrvatskoj na svim razinama, odnosno za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje te visoko obrazovanje. Sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj provodi se sukladno dobi djece i mladih na sljedećim razinama:
-rani i predškolski odgoj i obrazovanje,
-osnovnoškolski odgoj i obrazovanje,
-srednjoškolski odgoj i obrazovanje,
-obrazovanje odraslih te,
-visoko obrazovanje.
 
Ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem
u Republici Hrvatskoj obuhvaćena su djeca udobi od 6 mjeseci do polaska u osnovnu školu. Roditelj/staratelj/skrbnik može upisati svoje dijete udječji vrtić. Upisi u dječje vrtiće u pravilu su u svibnju tekuće pedagoške godine za sljedećupedagošku godinu, a ponekad je moguće upisati dječji vrtić u bilo koje doba godine ovisno oslobodnim mjestima koje dječji vrtić ima. Dječji vrtići osim redovitog programa nude različite posebne programe: učenje stranih jezika, športske programe, likovne, dramsko-scenske alternativne programe (Montessori, Waldorf i sl.), programe za djecu s teškoćama i darovitu djecu. Sva djeca ugodini prije polaska u osnovnu školu moraju proći obvezni program predškole, koji se provodi u najbližem dječjem vrtiću ili osnovnoj školi. Dijete se u pravilu u dječji vrtić upisuje prema mjestu stanovanja (odnosno prijavljenog prebivališta ili boravišta). Cijena koju roditelj plaća za pohađanje dječjeg vrtića za svoje dijete u pravilu iznosi do 40 % ekonomske cijene, odnosno ona kreće od 350,00 kuna do 2.500,00 kuna, ovisno koliki dio sufinancira jedinica lokalne samouprave za djecu sa svog područja. Na mrežnim stranicama dječjihvrtića nalazi se popis potrebne dokumentacije koja se prilaže za upis djeteta u dječji vrtić, a ovisno otrajanju programa koji dijete polazi u dječjem vrtiću osigurana je i prehrana djece te je uračunata ucijenu pohađanja dječjeg vrtića (za 8-10 satni program osigurana su 4 obroka, u koje su uključeni imliječni i voćni obrok).
 
Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje
počinje upisom u prvi razred osnovne škole, obvezno je zasvu djecu, u pravilu od šeste do 15 godine djetetova životima, a za učenike s višestrukim teškoćama u razvoju najdulje do 21 godine života. Roditelj u pravilu upisuje dijete u osnovnu školu kojoj pripada prema upisnom području. U osnovnim školama izvode se redoviti, posebni programi za djecu s teškoćama u razvoju, međunarodni programi/ kurikuli, alternativni programi te programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Za upis djeteta potrebna je sljedeća dokumentacija:
-prevedena i ovjerena svjedodžba o prethodnom osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju zadijete koje nastavlja osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj,
-potvrda o prebivalištu ili boravištu ili potvrda o boravku za dijete i roditelje.
Stručno povjerenstvo škole u koje se dijete upisuje utvrđuje prethodno stečene kompetencije teodređuje razred u kojem će dijete započeti ili nastaviti odgoj i obrazovanje, a školski liječnik utvrđuje i zdravstveni status djeteta. Za djecu koja ne znaju ili nedovoljno znaju hrvatski jezik organizira se pripremna ili dopunska nastava hrvatskog jezika. Tijekom pohađanja pripremne nastave učenik može biti djelomično uključen u pohađanje redovite nastave u školi u kojoj je upisan pri čemu se prati njegovo napredovanje. Učenik osnovne škole može pohađati i osnovno umjetničko obrazovanje (glazbeno i plesno). Za djecu stariju od 15 godina, a koja nisu završila po zakonu obveznu osnovnu školu, moguće je uključivanje u sustav osnovnog obrazovanja za odrasle.
 
Srednjoškolskim obrazovanjem
se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
 
Kvalitetno visoko obrazovanje
preduvjet je uspješnog društva. Stoga je jedan od glavnih zadataka Ministarstva znanosti i obrazovanja briga o stvaranju intelektualne jezgre koja provodi tu važnu zadaću uz pomoć sveučilišta, veleučilišta i visokih škola.
 
Upisi u srednje škole
 
Pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog osnovnog obrazovanja,pod jednakim uvjetima u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu koju za svaku školsku godinudonosi ministar nadležan za obrazovanje. Pod jednakim uvjetima u srednje se škole upisuju kandidati hrvatski državljani, Hrvati iz drugih država, te djeca državljana iz država članica Europske unije. Upisati se mogu kandidati koji do početka školske godine u kojoj upisuju prvi razred srednje škole navršavaju 17 godina. Iznimno, uz odobrenje školskog odbora, u prvi razred srednje škole može se upisati kandidat do navršenih 18 godina, a uz odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje i kandidat stariji od 18 godina. Prijave i upis kandidata u prve razrede srednjih škola provode se putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ), osim u posebnim slučajevima propisanim odlukom o upisu. Pravilnikom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednju školu utvrđuju se zajednički, posebni i dodatni elementi i kriteriji za izbor kandidata za upis u prvi razred srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Svake se godine donosi Odluka o upisu učenika u I. razred srednje škole za sljedeću školsku godinuu kojoj se utvrđuje način upisa, broj mjesta u razrednim odjelima prvih razreda srednjih škola planiranih za upis učenika u srednje škole u sljedećoj školskoj godini, zatim se propisuje okvirni broj, veličina i ustrojstvo razrednih odjela, utvrđuju rokovi za upis te ostali uvjeti i postupci za upisu čenika u prvi razred srednje škole u sljedećoj školskoj godini.
 
Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole
 
NISpuSŠ je središnji informacijsko-administracijski servis putem kojeg kandidati, koji planiraju nastavak školovanja u srednjoškolskim ustanovama, mogu prijaviti upis u obrazovne programe, odnosno srednju školu. Sustav pokriva cijeli proces, od pretraživanja obrazovnih programa prema željenim kriterijima, preko prijava odabranih programa te uvida u rezultate po tim programima, pa do ostvarivanja prava na upis u srednju školu.
 
Više o Nacionalnom informacijskom sustavu možete saznati na stranicama Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole https://www.upisi.hr/upisi/Korisnik/Prijava. Ako imate dvojbi, pitanja ili poteškoća vezanih uz prijavu u sustav, rad sa sustavom ili prijavom obrazovnih programa možete kontaktirati Službu za potporu korisnicima na elektroničkoj adresi: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili telefonom na broj: 01/6661-500.
 
Upisi na studije
 
Upis na studij obavlja se na temelju javnog natječaja koji objavljuje sveučilište, veleučilište ili visokaškola koji provode studij najmanje šest mjeseci prije početka nastave. Natječaj za upis mora sadržavati: uvjete za upis, broj mjesta za upis, postupak, podatke o ispravama koje se podnose i rokove za prijavu na natječaj i upis. Sveučilište, veleučilište ili visoka škola utvrđuju postupak odabira pristupnika za upis na način koji jamči ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob. Sveučilište, veleučilište ili visoka škola utvrđuju kriterije (uspjeh u prethodnom školovanju, vrsta završenog školovanja, uspjeh na klasifikacijskom ili drugom ispitu, posebno znanje, vještine ili sposobnosti i sl.) na temelju kojih se obavlja klasifikacija i odabir kandidata za upis. Strani državljani upisuju se na studij pod jednakim uvjetima kao hrvatski državljani, ali se sukladno odluci nadležnoga državnog tijela ili visokog učilišta od njih može tražiti plaćanje dijela ili pune cijene studija. Stranim državljanima se upis može ograničiti ili uskratiti ako je riječ o studiju koji seodnosi na vojno ili policijsko obrazovanje ili drugi studij od interesa za nacionalnu sigurnost. Od trenutka stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, studenti koji sudržavljani zemalja Europske unije imaju ista prava na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te se na studij upisuju pod jednakim uvjetima kao hrvatski državljani. Stranim državljanima se upis može ograničiti ili uskratiti ako je riječ o studiju koji se odnosi na vojno ili policijsko obrazovanje ili drugi studij od interesa za nacionalnu sigurnost.
 
Preddiplomski sveučilišni studij i preddiplomski stručni studij
 
Sveučilište, veleučilište i visoka škola utvrđuju koji su srednjoškolski programi odgovarajući preduvjet za upis pojedinoga preddiplomskog sveučilišnog ili preddiplomskog stručnog studija. Iznimno, pod uvjetima koje propiše visoko učilište, pojedini studij se može upisati i bez prethodno završenoga odgovarajućeg srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitim osobama za koje se može očekivati da će i bez završenoga prethodnog školovanja uspješno svladati studij.
 
Diplomski sveučilišni studij
 
Diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij može upisati osoba koja jezavršila odgovarajući preddiplomski studij. Visoka učilišta propisuju koji se studiji smatraju odgovarajućim za upis pojedinog diplomskog studija, kao i uvjete upisa. Osobe koje su završile preddiplomski stručni studij mogu se prijaviti za upis na diplomski sveučilišni studij u skladu s općim aktom sveučilišta koje provodi taj studij, pri čemu se odabir za upis možeuvjetovati polaganjem ispita kompetencija tijekom razredbenog postupka i/ili razlikovnih ispita napočetku studijskog programa u statusu redovitog ili izvanrednog studenta.
 
Poslijediplomski studij
 
Poslijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući diplomski studij. Sveučilište može propisati i druge uvjete za upis poslijediplomskog studija.
 
Središnji prijavni ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje
 
Kandidati koji izvan Republike Hrvatske završavaju osnovno obrazovanje, za prijavu za upis u I. razred srednje škole u Republici Hrvatskoj moraju se registrirati preko Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje na temelju potpisanog registracijskoj obrasca koji popunjava kandidat, a koji tijekom upisnog postupka može preuzeti s mreže www.upisi.hr. U registracijskom obrascu, između ostalog kandidat navodi i broj mobilnog telefona na koji želidobiti korisničke podatke (korisničku oznaku, lozinku i PIN). Nakon što SMS-om dobije korisničke podatke, kandidat se prijavljuje na mrežnu stranicu www.upisi.hr. Središnjem prijavnom uredu Agencije za znanost i visoko obrazovanje kandidati su dužni dostaviti ovjerene preslike svjedodžbi posljednjih četiriju razreda osnovnog obrazovanja te ovjerenu presliku domovnice (državljani Republike Hrvatske), odnosno ovjerenu presliku putovnice (strani državljani).Dokumenti moraju biti ovjerene preslike. Preslike dokumenata ovjeravaju se kod javnog bilježnika, aako je neki od priloženih dokumenata izdan na stranom jeziku, kandidat je spomenuti dokument dužan prevesti i ovjeriti kod ovlaštenog sudskog tumača. Postupak priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije radi nastavka obrazovanja obavit će srednja škola u koju se kandidat upisao. U Nacionalnom informacijskom sustavu prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ), unesene su konverzijske tablice i stoga se ocjene učenika iz drugog obrazovnog sustava u sustavu NISpuSŠ unose i „pretvaraju“ u ocjene hrvatskog obrazovnog sustava. U slučaju da je učenik u stranoj školi imao nastavne predmete koji nisu nastavni predmeti koji seizvode u hrvatskom obrazovnom sustavu, isti se također unose i također se vrjednuju u prosjeku svih zaključnih ocjena svih nastavnih predmeta na dvije decimale u posljednja dva, odnosno četiri razreda osnovnog obrazovanja, ovisno o tome za koji program obrazovanja se kandidat prijavljuje za upis. Jednako tako, da u slučaju da u svjedodžbi nije upisana ocjena iz nekog od nastavnih predmeta koji su značajni za prijavu upisa, za utvrđivanje broja bodova iz tog nastavnog predmeta koristi se prosjek svih zaključnih ocjena na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovnog obrazovanja. Za sva pitanja u vezi kandidata izvan redovitog sustava obrazovanja Republike Hrvatske možete kontaktirati Središnji prijavni ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje na električnoj adresi: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili telefonom na broj: 01/6247-877. Središnji prijavni ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje zadužen je za prijave na sve preddiplomske i integrirane programe te određene diplomske studijske programe čiji popis se nalazina mrežnoj stranici www.studij.hr. Kandidati koji su srednjoškolsko obrazovanje završili izvan Republike Hrvatske moraju u Središnji prijavni ured poslati dokumentaciju, a to se također odnosi ina kandidate koji se žele upisati u prvi razred srednje škole u Republici Hrvatskoj. Više o procesu prijava i upisa na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj možete saznati na mrežnoj stranici Agencije za znanost i visoko obrazovanje www.studij.hr.
 
PRIZNAVANJE INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA
 
Priznavanje podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne obrazovne kvalifikacije,odnosno razdoblja obrazovanja, koje je izdalo nadležno tijelo, u svrhu pristupa obrazovanju ili zapošljavanju. Pravo na priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija imaju hrvatski državljani, strani državljani i osobe bez državljanstva. S obzirom na vrstu kvalifikacije čije priznavanje se traži, razlikuje se:
-priznavanje inozemnih školskih kvalifikacija o završenom osnovnoškolskom i završenomsrednjoškolskom obrazovanju u općim, gimnazijskim i umjetničkim programima radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja
– u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38, Zagreb. Zainteresirane stranke zahtjev za priznavanje kvalifikacije podnose navedenoj Agenciji,
-priznavanje inozemnih školskih kvalifikacija o završenom srednjoškolskom obrazovanju u strukovnim programima radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja
– u nadležnosti Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Amruševa 4, Zagreb. Zainteresirane stranke zahtjev za priznavanje kvalifikacije podnose navedenoj Agenciji,
-priznavanje radi nastavka osnovnoškolskog, odnosno srednjoškolskog obrazovanja vodi odgojno-obrazovna ustanova u kojoj podnositelj zahtjeva namjerava nastaviti obrazovanje
Zainteresirane stranke zahtjev za priznavanje kvalifikacije podnose odgojno-obrazovnojustanovi u kojoj namjeravaju nastaviti obrazovanje,
-priznavanje osnovnoškolskog obrazovanja radi pristupa srednjoškolskom obrazovanju vodi srednjoškolska ustanova u kojoj podnositelj zahtjeva namjerava nastaviti obrazovanje.
Zainteresirane stranke zahtjev podnose srednjoškolskoj ustanovi u kojoj namjeravaju nastaviti obrazovanje. Više o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija možete saznati na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja.
 
Priznavanje kvalifikacija u visokom obrazovanju i razdoblja studija:
 
Priznavanje u svrhu nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj (akademsko priznavanje i priznavanje razdoblja studija) u nadležnosti je visokih učilišta.
 
Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija
 
Stranke koje su stekle inozemnu stručnu kvalifikaciju (koju čini formalno obrazovanje i dodatno osposobljavanje) i žele pristupiti reguliranoj profesiji (zanimanje za čije je obavljanje nakon završenog formalnog obrazovanja - npr. srednja škola, studij - potrebno dodatno osposobljavanje nakon kojeg se, ako je propisano, provodi stručni ispit) prolaze kroz postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije. Stranke koje traže priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija obraćaju se izravno nadležnim tijelima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Savjetodavnu pomoć vezano uz nadležno tijelo daje Centar za pomoć za pružanje informacija opriznavanju stručnih kvalifikacija – Nacionalni ENIC/NARIC ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Osobe koje su stekle stručne kvalifikacije u inozemstvu imaju mogućnost zaposliti se u Republici Hrvatskoj u skladu sa svojim kvalifikacijama, radnim iskustvom i interesima pod jednakim uvjetima koje moraju ispunjavati sve osobe koje žive i rade na području Republike Hrvatske. Ako osoba želi obavljati reguliranu profesiju na području Republike Hrvatske (prema važećem Popisu reguliranih profesija na području Republike Hrvatske koji je objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava) te posjeduje inozemnu stručnu kvalifikaciju za obavljanje te profesije ta osoba svoje kvalifikacije izravno priznaje pri nadležnom tijelu za priznavanje stručnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj (pri nadležnoj komori ili nadležnom ministarstvu). Priznavanje u svrhu zapošljavanja u Republici Hrvatskoj (stručno priznavanje) u nadležnosti je Agencije za znanost i visoko obrazovanje, njenog Nacionalnog ENIC/NARIC ureda.
 
PROGRAM UČENJA HRVATSKOG JEZIKA ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
 
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske provodi Program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj. Jednom godišnje (u mjesecu svibnju) otvara se Javni poziv za prijavu Programa. Program je namijenjen pripadnicima hrvatskog naroda, njihovim supružnicima i prijateljima hrvatskog naroda i Republike Hrvatske koji njeguju hrvatski identitet i promiču hrvatsko kulturno zajedništvo. Cilj programa je upoznavanje i njegovanje hrvatske kulture i nacionalnog identiteta te promicanje suradnje i povezanosti s iseljenim Hrvatima i njihovim potomcima. Program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj održava se pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Polaznicima programa sufinanciraju se: troškovi tečaja hrvatskog jezika, troškovi subvencionirane prehrane (do dva obroka dnevno) i troškovi smještaja (mogućnost smještaja u studentskim domovima). Na Program se mogu prijaviti osobe s navršenih 18 godina starosti, sa završenom najmanje srednjom školom te prebivalištem izvan Republike Hrvatske ili s prebivalištem /boravištem u Republici Hrvatskoj najviše dvije zadnje godine zaključno s danom objave Javnog poziva.
 
Internetsko učenje hrvatskog jezika
 
Isto tako pruža se mogućnost za internetsko učenje hrvatskog jezika. Internetsko učenje hrvatskog jezika sastavi je dio gore navedenog Javnog poziva za učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj. Dobitnicima naknade stipendije podmiruju se troškovi za internetsko učenje hrvatskog jezika HiT-1. Objavljivanje Javnog poziva sa detaljnim informacijama o načinu prijave i potrebnoj dokumentaciji za dodjelu naknada/stipendija za učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj i internetsko učenje hrvatskog jezika pratite tijekom svibnja na mrežnim stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske www.hrvatiizvanrh.hr.
 
E-tečaj hrvatskog jezika – razina A1
 
Na inicijativu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i u suradnji sa Croaticumom – Centrom za hrvatski kao drugi strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu razvijen je Otvoreni e-tečaj hrvatskog jezika – razina A1 namijenjen prije svega Hrvatima izvan domovine, ali i svim drugim zainteresiranima za učenje hrvatskoga jezika. E-tečaj je besplatan za sve polaznike, sastoji se od 80 jedinica po 45 minuta i održavat će se od 15. prosinca 2017. do 30. rujna 2018. godine. Sučelje, upute i podrška dostupni su na engleskom i španjolskom jeziku. Prijava na e-tečaj je moguća korištenjem korisničkog računa za Facebook ili Google. E-tečaj je dostupan na adresi: https://al.ffzg.unizg.hr.
 
VOJNA OBVEZA
 
Vojna obveza dužnost je osposobljavanja, pripremanja i sudjelovanja u obrani na organiziran način, uključivanjem u Oružane snage, svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske. Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina životima, a prestaje:
-na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina (muškarac) odnosno 50 godina (žena)
-ako je ocjenjen nesposobnim za vojnu službu
-na temelju otpusta iz hrvatskog državljanstva.
Iznimno vojna obveza može trajati na temelju odluke ministra obrane do 60 godina života za više časnike, te do 65 godina života za generale i admirale, na temelju doke Predsjednika Republike Hrvatske na prijedlog ministra obrane. Vojna obveza sastoji se od novačke obveze, obveze služenja vojnog roka odnosno civilne službe isluženja u pričuvnom sastavu. Žene vojni obveznici ne podliježu novačkoj obvezi i služenju vojnog roka. Muškarci vojni obveznici podliježu novačkoj obvezi i obvezi služenja vojnog roka odnosno civilne službe kada je na snazi obveza služenja vojnog roka. Odlukom Hrvatskog sabora u nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka od 1. Siječnja 2008. novaci se ne pozivaju na služenje vojnog roka već muškarci vojni obveznici podliježu samouvođenju u vojnu evidenciju u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 18 godina života. Uvođenje u vojnu evidenciju provode nadležni Područni odsjeci za poslove obrane za osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i nadležna diplomatsko konzularna predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu za osobe bez prebivališta u Republici Hrvatskoj.
 
U slučaju neposredne ugroženosti ili ratnog stanja, po sili zakona, služenje vojnog roka ili civilno služenje postaje obvezno. Hrvatski Sabor može donijeti oduku o obvezi služenja vojnog roka ili civilne službe. U navedenom slučaju gornja dobna granica za služenje vojnog roka je navršenih 27 godina života. Osobama koje zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama, dopušten je prigovor savjesti. Zbog prigovora savjesti vojni obveznik može podnijeti zahtjev za civilnu službu nakon uvođenja u vojnu evidenciju pa sve do isteka vojne obveze. Kada nije na snazi obvezno služenje vojnog roka, provodi se dragovoljno vojno osposobljavanje. Na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti novaci do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 29 godina života. Prijave se podnose u nadležnim područnim odsjecima za poslove obrane u kojima se vode u vojnoj evidenciji i u nadležnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima za kandidate s boravkom u inozemstvu. Na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i žene. Ministarstvo obrane tijekom kalendarske godine raspisuje javni natječaj za prijam vojnika/mornara u djelatnu vojnu službu. Opći uvjeti koje kandidati moraju zadovoljiti su:
-odgovarajuće znanje i stupanj obrazovanja,
-zdravstvena sposobnost za vojnu službu,
-da ispunjava psihologijske kriterije za vojnu službu,
-da zadovoljava kriterije vojne spremnosti,
-da zadovoljava sigurnosne kriterije za vojnu službu.
Posebni uvjeti za prijam su:
-srednja stručna sprema,
-navršenih najviše 27 godina života do kraja kalendarske godine u kojoj se prima u službu,
-odsluženi vojni rok ili uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja.
Uz javni natječaj za prijam vojnika/mornara u djelatnu vojnu službu, Ministarstvo obrane raspisuje i javni natječaj za prijam u kadetsku službu za pojedinu akademsku godinu. U status kadeta primaju se kandidati upisani na prvu godinu sveučilišnog preddiplomskog i diplomskog studija Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta prometnih znanosti, studij aeronautike te kandidati upisani na preddiplomski sveučilišni studij Vojnog inženjerstva i Vojnog vođenja i upravljanja. Natječaji se raspisuju tijekom travnja i svibnja te se objavljuju na službenim stranicama Ministarstva obrane i u javnim glasilima. Služenju u pričuvnom sastavu Oružanih snaga podliježu razvrstani pričuvnici koji su odslužili vojni rok ili su bili na dragovoljnom vojnom osposobljavanju.
 
(Nastavak slijedi)
 

http://www.hrvatiizvanrh.hr/pdf/vodic_za_povratnike.pdf

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Ponedjeljak, 22/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 906 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević