Get Adobe Flash player
Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Dokle "mudri" mudrovaše, dotle "ludi" Grad...

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulice Gavrila Principa, Puniše Račića, Vukašina...

Dva brda – dva pogleda na probleme

Dva brda – dva pogleda na probleme

Predsjedničino ukazivanje na probleme traži dodatnu analizu i...

U Srbiji samo normalno nije moguće

U Srbiji samo normalno nije moguće

Hrvatsku se optužuje za vađenje organa!     Bolesna...

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Sukob Hrvata i Srba nije izbio zbog jezika niti zbog vjere, već zbog...

  • Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:54
  • Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:46
  • Dva brda – dva pogleda na probleme

    Dva brda – dva pogleda na probleme

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:38
  • U Srbiji samo normalno nije moguće

    U Srbiji samo normalno nije moguće

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:50
  • Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    četvrtak, 16. studenoga 2017. 13:48

Nova kampanja u Vojvodini: Hrvate utapaju u umjetnu bunjevačku naciju

 
 
Savez bačkih Bunjevaca podnijet će pokrajinskom vojvođanskom parlamentu inicijativu da se akt iz 1945. kojim se negira postojanje bunjevačke nacionalne manjine proglasi aktom nasilne asimilacije u Hrvate. To je za vojvođanske medije kazao Mirko Bajić, predsjednik ovog Saveza. Bajić tvrdi da je spomenuti akt donio Glavni narodno-oslobodilački odbor Vojvodine u svibnju 1945. godine i da su time Bunjevcima uskraćena njihova ljudska prava te su asimilirani. Tek na popisu 1991., pod stavkom „ostali“ Bunjevci se izjašnjavaju svojim imenom i tada ih se tako u Bačkoj izjasnilo 16.706. No, oni se i danas žale jer ih se najčešće naziva „bunjevački Hrvati“ ili „Hrvati Bunjevci“, kaže Bajić.
http://media.maglocistac.rs/2015/03/Mirko-Bajic-300x253.jpg
Mirko Bajić
 
Književnik Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u srbijanskom parlamentu, u svojim se radovima bavio i borio protiv politike odnarođivanja bunjevačkih Hrvata koju provode i srbijanske vlasti radi stvaranja umjetne bunjevačke nacije. „Ova inicijativa još jedan je snažan nasrtaj na identitetski prostor Hrvata u Vojvodini kojeg Demokratski savez Hrvata u Vojvodini snažno osuđuje. Ponovno je na dijelu organiziran nastup ideologije iz krajnje desnih političkih prostora Srbije koji niječe pripadnost Bunjevaca hrvatskom narodu. To je i djelo predstavnika vladajućih struktura - SBB je pouzdani koalicijski partner Vučićeve SNS. I premda je ova inicijativa već znana, a aktivnost glede otimanja identitetskih sastavnica Hrvata u Vojvodini uspostavljena i raširena za vrijeme Miloševića, ona ne bi smjela ostati bez ozbiljne pozornosti u Hrvatskoj. Tim prije jer dolazi iz dijela vladajućih struktura u Srbiji - kaže za Slobodnu Dalmaciju Tomislav Žigmanov.
 
Svoj glas digle su i poznatije osobe iz redova Hrvata komentirajući najavljenu inicijativu kao „apsurdnu političku inicijativu“ ili „vulgarnu reviziju prošlosti“. Suočen s time, Mirko Bajić, predsjednik Saveza bačkih Bunjevaca odjednom ističe kako je ideja da su Bunjevci Hrvati ideja Ustaškog pokreta u Hrvatskoj. U znanstvenim radovima i enciklopedija Bunjevci se označavaju kao najbrojnija grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija. Živjeli su od stočarstva i u bunjama kamenim kućama. Seobama su naseljavali neke dijelove Hrvatske, a u Bačku i na jug Mađarske došli su u prvoj polovici 17. stoljeća predvođeni franjevcima. U samoj Bačkoj ime Bunjevac pojavljuje se u 18. stoljeću, a njima su to ime davali drugi radije nego oni sami sebi. S vremenom se dio Bunjevaca mađarizirao, a dio posrbio. Slobodan Milošević je promicao posebnu bunjevačku naciju koji nisu Hrvati. Uz potporu Miloševićevog režima formirana je Bunjevačko-šokačka stranka koja je koalirala sa Miloševićevom strankom i JUL-om njegove supruge te Šešeljevim radikalima.
 

Jovan Paripović, Slobodna Dalmacija

Manifestacija bila u znaku promocije zbirke kratkih priča Preprekova jesen 2017.

 
 
U Kulturnom centru Novog Sada 21. listopada 2017. godine, sa početkom u 18.00 sati, održana je proslava dvanaeste obljetnice osnutka Hrvatskog kulturno-umjetničko-prosvjetnog društva „Stanislav Preprek“, uz program koji svojim sadržajem i visokim kulturno-umjetničkim dometom pokazuje da jedna hrvatska udruga, praktički bez uvjeta i sredstava za rad, samo svojim srcem i entuzijazmom, može ostvariti jedan ovakav projekat.
Ovogodišnja je manifestacija bila u znaku promocije zbirke kratkih priča Preprekova jesen 2017. Naime, Književni klub HKUPD „Stanislav Preprek“ je do sada izdao osam zbirki pjesama pod nazivom Preprekovo proljeće, čija se promocija održava svake godine na istoimenoj tradicionalnoj manifestaciji Hrvata u Novom Sadu, a povodom dana rođenja Stanislava Prepreka (16. travnja). Preprekovo proljeće već je steklo status kulturne manifestacije Hrvata na pokrajinskoj razini. Sa željom da Preprekova jesen također postane tradicionalna manifestacija, na istoj razini kao Preprekovo proljeće, Književni klub svake godine raspisuje javni natječaj za neobjavljenu kratku priču na standardnom hrvatskom jeziku sa slobodnom tematikom.
 
Odziv na natječaj je bio neočekivano velik i ove je godine pristiglo preko pedeset radova autora iz Vojvodine i Hrvatske, s tim da je ovog puta svaki autor mogao poslati najviše tri kratke priče. Uredništvo je sve radove koji zadovoljavaju uvjete natječaja dostavilo stručnom žiriju, koji je 22 priče uvrstio u zbirku i naglasio visoku kvalitetu bar još toliko radova. Žiri je u uži izbor za nagradu najprije izdvojio osam priča, a potom rangirao tri najbolje.
 
Program je vodila članica Dramske sekcije HKUPD „Stanislav Preprek“ Maja Radujkov, sadržaj je propraćem audiovizualnim efektima Ivana Dermanova, a počeo je pozdravnim govorom predsjednika Društva Krešimira Tkalca. Zatim se članovima Društva i posjetiteljima obratio gospodin Ivan Sabolić, opunomoćeni ministar Veleposlanstva RH u Beogradu, rekavši da je rad Društva „Stanislav Preprek“ zapažen te da će ga Veleposlanstvo i dalje pratiti i podržavati. Od visokih uzvanica nazočni su bili još i gospodin Mihael Tomšić, konzul prvog razreda Generalnog konzulata RH u Subotici, gospođa Milinka Hrćan, pomoćnica Pokrajinskog tajnika Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, gospođa Ankica Jukić, tajnica HNV-a, gospodin Aleksandar Kravić, član Gradskog vijeća Novog Sada i gospodin Vladimir Kranjčević, vijećnik HNV-a.
 
Bilo je predviđeno da operna diva iz Hrvatske Antonia Mirat, koja nastupa na najeminentnijim pozornicama svijeta, na kraju programa otpjeva nekoliko arija iz poznatih opera, uz pratnju pijanistice Marine Mikić iz Novog Sada, ali je, s obzirom na angažman Antonije Mirat iste večeri i u Beogradu, program započeo izvjedbama arija na glazbu Mozarta (Die zauberflote Der holle racme), Dvořáka  (Rusalka), Schuberta (Ave Maria) i Tjardovića (Mala Florami i Daleko mi je biser mora), te Verdijeve Traviata e strano. Nastup Ženske pjevačke skupine Društva „Stanislav Preprek“ pod vođstvom Dobrivoja Jankovića započeo je spletom pjesama iz Slavonije, a potom su o zbirci kratkih priča iscrpno govorili dr. Dragana V. Todoreskov, književna kritičarka, članica uredništva i predsjednica žirija, i mr Pavel Domonji, recezent zbirke i član žirija. Pri tome je oko stotinu primjeraka zbirke Preprekova jesen 2017. podjeljeno članovima Društva i posjetiteljima.
 
U drugom nastupu Ženska pjevačka skupina izvela je splet pjesama iz Međumurja, nakon čega je autorica priče Batak Ruža Silađev iz Sonte pročitala svoju priču, ocijenjenu od strane žirija kao trećeplasiranu, a potom i autorica priče Bomboni sa zemlje Branka Dačević svoju, ocijenjenu kao drugoplasiranu. Treći nastup Ženske pjevačke skupine Društva „Stanislav Preprek“ bio je u znaku praizvedbe pjesama iz Dalmacije, a na koncu večeri Ana Marija Kaluđerović, članica Ženske pjevačke skupine i zamjenica voditelja Književnog kluba, pročitala je prvoplasiranu priču autora Vlaha Ercegovića iz Dubrovnika. Prethodno je Vlaho Ercegović preko video zapisa pozdravio članove Društva „Stanislav Preprek“ i sve Novosađane, uz zahvalu za proglašenje njegove priče kao najbolje i želju da ova hrvatska udruga u Novom Sadu nastavi svoj uspješan rad, koji on sa zanimanjem prati putem Interneta.
 
Predsjednik Društva Krešimir Tkalac uručio je zahvalnice gospođi Mirat i gospođi Mikić za sudjelovanje na ovoj kulturnoj manifestaciji i njihovom velikom doprinosu kvaliteti i umjetničkom dojmu programa, a na kraju nagrade u vidu plaketa autoricama priča Branki Dačević i Ruži Silađev.
 
Knjiga Prognanik iz svijeta svjetlosti, život i djelo Stanislava Prepreka, kao nagrada za najbolju priču na natječaju Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“, bit će uručena Vlahu Ercegoviću naknadno pri njegovoj skoroj posjeti Novom Sadu, koju je najavio. Zahvalnicu za nesebičnu potporu i rad u Društvu dobio je Branimir Miroslav Cakić, voditelj Književnog kluba.
 
Manifestaciju su propratile kamere RTV Vojvodine, Program na hrvatskom jeziku, i TV Kanal 9 iz Novog Sada, kao i više fotoreportera, a voditeljica je pozvala zainteresirane da posjete štand Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine na 62. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga, gdje će sve vrijeme trajanja Sajma od 22. do 29. listopada biti izložene brojne knjige HKUPD „Stanislav Preprek“, kao i salu „Borislav Pekić“ u kojoj će 28. listopada sa početkom u 11.00 sati biti govora o ovogodišnjim izdanjima „Prepreka“, posebice o zbirkama pjesama iz ciklusa Preprekovi pjesnici Ljerke Radović, Branke Dačević i Branimira Miroslava Tomlekina.
 
Na domjenku koji je uslijedio posjetitelji su se mogli upoznati s brojnim knjigama HKUPD „Stanislav Preprek“, kao izdavačke kuće na hrvatskom jeziku, te desetak (od preko četrdeset) knjiga članova Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“, a u izdanju drugih kuća, dok je osobito zanimanje vladalo za nekoliko izloženih (od oko dvije stotine) slika članice Književnog kluba i pjesnikinje Mande Jakšić, rađenih vunom u jedinstvenoj tehnici na svijetu!
 

Krešimir Tkalac, predsjednik HKUPD Stanislav Preprek

U Matici predstavljen drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa

 
 
Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti - od gospodarstva do kulture.
U nazočnosti brojne publike u Zagrebu je 18. listopada svečano promoviran zbornik radova „Hrvatska izvan domovine“, čiji su autori sudionici Drugog Hrvatskog iseljeničkog kongresa lani održanog u Šibeniku. Matičin ravnatelj profesor Mijo Marić je u pozdravnom govoru čestitao autorima, istaknuvši značaj integracijskih procesa domovine i dijaspore. Kao izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića nazočnima se obratio prigodnim riječima državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, pridruživši se čestitkama. Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.
 
Zbornik su predstavili urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), prof. dr. sc. Ivan Rogić, dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade i dr. sc. Marina Perić Kaselj,  akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika i Tanja Trošelj, glavna tajnica Kongresa.
 
Na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti. Sociolog Ivan Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva. Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta. Osim uobičajenih tema u zborniku „Hrvatska izvan domovine“ je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić. Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.
- Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje  u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektroničko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je dr. Marin Sopta. Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici. Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.
 
Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016. Riječ je o bienalnom znanstveno-stručnom skupu migrantske tematike, koji se za svega četiri godine od utemeljenja afirmirao kao središnji nacionalni forum akademske zajednice s ciljem propitivanja razvojnih prinosa hrvatskog iseljeništva matičnoj zemlji – Republici Hrvatskoj s jedne strane, kao i prinosa domicilnim inozemnim sredinama s druge strane i to u svim područjima ljudske djelatnosti. Kongres su utemeljili nezavisni intelektualci iz redova društvene i kulturne elite s desnice i ljevice kao i crkvenih krugova – koje su na osnivačkom Kongresu u Zagrebu predvodili povratnik iz Kanade, politolog i povjesničar dr. sc. Marin Sopta i ondašnji ravnatelj Inozemne pastve Katoličke crkve u Hrvata s višedesetljetnom njemačkom adresom velečasni Josip Bebić. Građanskoj inicijativi (Sopta – Bebić, Rogić, Čizmić, Korade …) odazvala su se sveučilišta i instituti te ustanove i pojedinci iz domovine i dijaspore. 
 
Od neovisnosti RH,  na vremenskoj okomici od 26 godina istraživanja modernih migracija u Hrvata i suvremene mobilnosti naših građana ovaj je Kongres najmnogoljudniji, a gdje će se smjestiti na ljestvici kvalitete znanstvene akribije ljudi u pokretu – prosudit će čitatelji.
Organizatori svečanosti bili su Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika.
 
Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti - od gospodarstva do kulture.
Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.
 
Među stotinjak zanimljivih studija izdvajamo rad Željka Bogdana o „Makroekonomskim učincima doznaka iseljenika iz inozemstva na hrvatsko gospodarstvo“. Na „Imidž Hrvatske iz perspektive drugoga i trećega naraštaja hrvatskih iseljenika -povratnika i useljenika u Hrvatsku“ usredotočili su se dr. sc. Božo Skoko i magistar Adrian Beljo, dok je dr. sc. Iva Čulina objavila studiju o „Prožimanju kulture i turizma u oblikovanju efekta zemlje podrijetla i nacionalnog imidža“. „Perspektive integracije Hrvata u Njemačkoj i razvoj Republike Hrvatske“ analizirao je u svom autorskom prilogu mr. sc. Edi Zelić. Postignuća Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske opisala je Marijana Vatavuk. Australski Hrvat dr. sc. Ilija Šutalo objavio je studiju „Hrvatska naselja i demografski pokazatelji u Australiji“. „Selilaštvo u svjetlu socijalnoga nauka Crkve“ obradila je u zanimljivoj studiji autorica Dubravka Petrović Štefanac. „Slika hrvatskoga iseljeništva u hrvatskim katoličkim glasilima“ tema je autorskog priloga Suzane Peran. „Doprinos Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca dušobrižništvu među hrvatskim iseljenicima“ u središtu je pozornosti Ivana Bradarića.  „Udio Hrvata u bosansko-hercegovačkom društvu od 1879. do 2013. godine i njegove perspektive“ obrađeni su u studiji Žarka Dugandžića. „Povratak u domovinu u iseljeničkom tisku“ obradili su prof. dr. sc. Mijo Korade i Mislav Rubić. „Iseljavanje iz Hrvatske od početka 21. stoljeća: uzroci i posljedice“ opisani su u studiji znanstvenika Anđelka Akrapa, Marina Strmote i Krešimira Ivande. „Povratak kući - Iskustva remigracije u Hrvatsku“ obrađena su u prilogu Caroline Hornstein Tomić i Katice Jurčević, dok Walter F. Lalich u svojoj studiji analizira „Traumu i egzodus.
Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.
 

Nela Borić

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Četvrtak, 23/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 879 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević