Get Adobe Flash player
Njiževnik Kantiša iz kanalizacije

Njiževnik Kantiša iz kanalizacije

Siguran sam da nije ni retka napisao o pobijenoj osječkoj djeci od strane...

Boris Miletić protiv Rezolucije EP-a

Boris Miletić protiv Rezolucije EP-a

U Istri i ostatku Hrvatske vladajući i dalje brane jugokomunističke...

Kod NK Rijeke spore se hrvatski i jugo-srpski tabor

Kod NK Rijeke spore se hrvatski i jugo-srpski tabor

KPJ je bila islamska država u Hrvatskoj     Možda...

Mamac za naivne i neobaviještene

Mamac za naivne i neobaviještene

Kako čovjek bez karaktera može biti "Predsjednik s...

HRT i HAVC zataškavaju srbijanske logore

HRT i HAVC zataškavaju srbijanske logore

Zastupnike bi trebalo zatvoriti u sabornicu i da 24 sata gledaju film...

  • Njiževnik Kantiša iz kanalizacije

    Njiževnik Kantiša iz kanalizacije

    četvrtak, 07. studenoga 2019. 15:49
  • Boris Miletić protiv Rezolucije EP-a

    Boris Miletić protiv Rezolucije EP-a

    četvrtak, 07. studenoga 2019. 10:38
  • Kod NK Rijeke spore se hrvatski i jugo-srpski tabor

    Kod NK Rijeke spore se hrvatski i jugo-srpski tabor

    četvrtak, 07. studenoga 2019. 10:30
  • Mamac za naivne i neobaviještene

    Mamac za naivne i neobaviještene

    srijeda, 06. studenoga 2019. 08:14
  • HRT i HAVC zataškavaju srbijanske logore

    HRT i HAVC zataškavaju srbijanske logore

    četvrtak, 07. studenoga 2019. 10:27

Nacija kao izmišljotina, umjetna tvorevina

 
 
Sveučilišni profesor dr. Tamás Korhecz mlađi, bivši predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća u posljednje vrijeme dobrano uzburkuje duhove u mađarskoj manjinskoj zajednici napadima na novo vodstvo nacionalnog vijeća i na predsjednika Saveza vojvođanskih Mađara Istvána Pásztora. Prošlog ljeta odbio je biti zastupnikom u Europskom parlamentu, a nije mu se htjelo ni u nastavku biti predsjednikom manjinskog vijeća. Ovaj vrsni pravnik i karijerni političar diplomirao je na Sveučilištu u Novom Sadu, te na Fakultetu prava i državnih znanosti Sveučilišta ELTE. Doktorirao je na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, koje se kolokvijalno naziva „Šoroševo sveučilište“, gdje je između ostalog profesor na Pravnom fakultetu. Kao političar odigrao je ključnu ulogu u izradi Statuta Vojvodine, Zakonu o utvrđivanju nadležnosti Vojvodine, kao i Zakona o nacionalnim vijećima. Očevici kažu kako je njegov susret s umorenim premijerom Srbije dr. Zoranom Đinđićem protekao u supremaciji Korheca. Odluke koje su protekle iz pokrajinskog tajništva izravno su utjecale na sudbinu vojvođanskih Hrvata, a najviše odluka da se širokom definicijom manjina omogući i Bunjevcima taj status, što je dovelo do otvorenih trvenja manjinskih samouprava Hrvata i Bunjevaca.
http://m.cdn.blog.hu/pr/pressburger/image/Korhecz_Tamas.jpeg
Tamás Korhecz
 
Mnogi se pitaju zašto se sada Korhec aktivirao u političkom životu i zbog čega se javlja kao protivnik zbližavanja službene Budimpešte i Beograda po desničarskoj populističkoj liniji, preko Saveza vojvođanskih Mađara, stranke koja ga je vinula u političku orbitu i kojoj je dugo bio vjeran. Možda se neki odgovori nalaze u njegovu predavanju od prije nekoliko godina za emisiju TV Sveučilište, koje je održamo pod naslovom: „Nacija, nacionalnost, nacionalna država, autonomija“. U tom obraćanju studentima rekao je kako se trebaju razbiti mnoge iluzije jer pojam nacije koji se koristi u današnjem smislu prije 18. stoljeća uopće nije postojao: „Na isti način, dakako, u današnjem smislu nije postojala ni mađarska, ni srpska, ni hrvatska, ni slovačka nacija, onako kako mi danas doživljavamo nacije, ili kako te nacije vide sebe. Ako te nacije nisu postojale, onda se postavlja pitanje kako su te nacije nastale, one su u potpunosti ljudske umjetne umne tvorevine, tako su kodirane u ljudske umove i danas samo vjerujemo kako je to tako, a zapravo nije, ne postoji drevni pojam nacije.“
 
On navodi kako postoje dvije teze o nastanku nacije: „Jedna veruje kako je istina da u današnjem smislu u ovom obliku nacije postoje tek 200‑250 godina unazad, ali su isto tako današnje nacije neka vrsta nastavka naroda koji postoje iz drevnih vremena, etnikuma. Dakle, ta škola smatra kako današnje nacije u tom obliku postoje tek dvjesto godina, ali da je istovremeno današnja nacija neka vrsta nastavka, da je vrlo usko povezana sa drevnim narodima, etničkim grupama, etnikumima... Druga škola smatra kako nema nikakvog kontinuiteta, dakle da ono što danas smatramo nacijom nema veze sa drevnim etnicitetima, čije ime nacije pronose dalje, da dakle današnja francuska nacija ne može zapravo da se poveže putem podrijetla, a možda ni po aspektu kulture sa Francima. Isto se tako današnji Talijani ne mogu povezati podrijetlom s Latinima. To je jedna umjetna tvorevina koja ima jako mnogo elemenata koji su veštački razvijeni, izmišljeni, kao na primer element porijekla.“
 
No, razmišljanja idu i dalje: „Čitao sam neke studije u kojima se proučava genetika koja je razvijena u velikoj mjeri na kraju 20. i početku 21. stoljeća i proučavajući DNK raznih nacija su znanstvenici pokušali da otkriju njihovo srodstvo. Ti znanstvenici su došli do vrlo šokantnih podataka, dakle, da u stvari najnovija istraživanja koja su objavili govore kako ljudi koji pripadaju današnjoj hrvatskoj naciji genetski stoje bliski Srbima, dakle da imaju DNK Srba, a Srbi više ne, već da zbog utjecaja Turaka više ne nose drevni srpski genom. Naravno, ovo istraživanje gena se može samo ograničeno prihvatiti, donosi jako interesantne rezultate i dokazuje kako to poistovjećivanje s nacijom i pripadnost još nije istina u toj formi. To ne znači kako ne postoji veza u kulturalnom smislu. I mi Mađari na primjer u sebi nosimo kulturu i genetski materijal velikog broja nestalih naroda s ovog područja, poput Huna i Jasa. Danas više nema Jasa i Huna, ali se mađarska nacija ne može zamisliti u današnjoj formi bez tog naslijeđa koje su predstavljali Jasi i Huni.”
 
Zanimljivo je kako je u istom serijalu, ali na drugu temu govorio i profesor filozofije Tomislav Žigmanov, koji je ranije također sudjelovao u radu pokreta Otvorenog društva, koje se kolokvijalno naziva „šoroševskim“. Ostaje da se vidi do kojih će još rezultata dovesti progresivni liberalistički rad ovih ljudi u manjinskim zajednicama, izvan okvira teorije, u opipljivom svijetu.
 

Nikola Perušić, Hrvatske novine

Školska ljubav

 
 
Nikog ne znam, stojim po strani,
u neizvjesnosti što ovaj dan krije,
dok kasno ljeto boji list na grani,
divljeg kestena ispred gimnazije.
http://agroplus.rs/info/wp-content/uploads/2011/03/4-Lek84-3.jpg
Počinje prvi dan škole tu u gradu,
pun sam straha, jako teško mi je,
jedino siguran u dubokom hladu, 
starog kestena ispred gimnazije.
 
Uzbuđen, svu noć nisam spav'o,
nesiguran, ni do čeg mi bilo nije,
ali ti, isto sama, priđe mi pravo,
pod taj kesten ispred gimnazije.
 
Tvoje crno oko, pogled uplašeni,
video je da i moje srce ludo bije,
sebi blisku dušu našla si u meni,
tu, pod kestenom ispred gimnazije.
 
I četiri godine u različite smjene,
kraj nastave čekasmo i kad kiša lije,
pet večeri ja tebe, pa pet ti mene,
pod kestenom ispred gimnazije.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Duša usnu djetinjstva mi kut, seljačku kuću, pijetla zvonki glas

 
 
U tuđoj zemlji zarobi me vijek
U tuđoj stazi utrt moj je vaj.
Žalosnoj duši suza bila lijek
Dok snivala je ubav pitom kraj
I jedne majke oronuo lik;
Vjetar objema nosio nam krik.
Gledah dolare. Na njim' tuđi sin
I kruna žene, velikanski rod.
Dugorep klokan, sveđ ljepotan fin,
Bradonja mrki, časni domorod.
Taj moćni dolar, sudbe moje kob
Vjerno me prati do u hladan grob.
http://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2014/05/hrvatsko_srce.jpg
U mrkloj noći grlih dragi stijeg,
Kozicu skromnu, povijesti mi spom.
Slavonsku kunu, snagom bića sveg
S tri boje krasne srcu vrgoh svom;
I prezreh dolar ''dukat'' sjajnožut,
A duša usnu djetinjstva mi kut,
Seljačku kuću, pijetla zvonki glas
Miris livada, bujnog hrašća šum,
Prostrane ravni, zlatnog žita klas,
Sokak i šor, moj prašnjavi drum.
Suzama topih stopa davnih trag,
I ljubljah drvo, mili rodni prag.
 
Na grud'ma oca snivah slatki san
Uspavao me tamburice zvuk;
Kad kontinenta petog  bljesnu dan
U stranom domu grozan bio muk.
Dolara grešnog prkosio sjaj:
''Vječno ćeš snivat sveti rodni kraj.''
Vrišteći prokleh tuđeg polja kruh
I rekoh Bogu: - Zar sam kriva, zar?
Ne poznaš li mi pradjedova duh?
Komadić prove, zemlje Tvoje dar
Ustima gladnim bio blagoslov,
Moj raj zemaljski - siromašni krov.
 
Al' zlobnog đavla petokrake moć
U crno zavi hrvatski mi dom.
Moradoh, Bože, s rodne grude poć -
Dolar zapjeva odu žiću mom.
Taj dukat sjajni, taj nesretnik žut,
Zalud nudio bajnih čari kut.
I danas suza liječi rane bol,
I opet vjetar isti nosi krik.
Starici jednoj ispaćenoj tol,
Grobak odavno pokrio je lik;
O ponoći joj tužan čujem jek:
-  Vrati se dijete, ma i mrtva tek.
 
Nek kosti tvoje moja ljubi kost,
U našem gaju čuj slavuja poj.
Sred cvjetnog groblja mira ima dost,
U Domovini pokoj nađi svoj.
Ostavi dolar, tuđi grubi kraj,
Vrati se dijete u hrvatski raj.''
''Vrati se, vrati…'' Majko, čemu zov,
Kad sijedu kosu drhtav gladi prst?
Uzalud plače za mnom očev krov
Hrvatskom strancu utjeh je tek Krst;
Povratka nema, smrt se ceri već,
Hoće l' mi kamen  ''Za Dom spremna'' reć?
 

Marija Dubravac, Brisbane. 2015.

Anketa

Zašto A. Plenković i dalje brani nepostojeći "dan antifašističke borbe" 22. lipnja?

Srijeda, 13/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1174 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević