Get Adobe Flash player
Je li lijek opasniji od bolesti?

Je li lijek opasniji od bolesti?

Navijači pomažu sve one koji nastradali, ali nema onih koji brane tzv....

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Trebamo se odmah okrenuti vlastitoj poljoprivrednoj...

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Zaraza vratila Europsku uniju u 1951....

Naknadna pamet Borislava Škegre

Naknadna pamet Borislava Škegre

Dragi Borislave, najprije treba rezati davanja raznim...

Moralna i etička sramota novinarstva

Moralna i etička sramota novinarstva

Manjinski mediji, ako žele na tržište, neka se sami...

  • Je li lijek opasniji od bolesti?

    Je li lijek opasniji od bolesti?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:12
  • Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:03
  • Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 15:14
  • Naknadna pamet Borislava Škegre

    Naknadna pamet Borislava Škegre

    utorak, 24. ožujka 2020. 20:18
  • Moralna i etička sramota novinarstva

    Moralna i etička sramota novinarstva

    utorak, 24. ožujka 2020. 17:36

Bunjevački Hrvati su u svim područjima povlašteni

 
 
Hrvatskog intelektualca i književnika, kulturnog aktivista i političara, iz susjedne Vojvodine, Tomislava Žigmanova, bunjevačkog Hrvata rodom iz Tavankuta, susreli smo na nedavno održanom znanstveno-stručnom skupu o Domovinskom ratu u Osijeku. Znamo ga kao ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a odnedavna i kao predsjednika Demokratskog saveza vojvođanskih Hrvata, jedine političke stranke naših sunarodnjaka u Republici Srbiji.
http://www.subotica.info/system/files/styles/clanak-thumb/private/content/interview/2014/01/04/108011/image00036.jpg?itok=31vjAOi1
• Što se događa s radijskim programom na hrvatskom jeziku u Subotici?
- Na Radio Subotici više ne postoji program na hrvatskom jeziku, a bilo ga je svakodnevno tri sata. Program je pripremalo četvero stalno uposlenih novinara. Toj radijskoj postaji osnivač je bila (subotička) Gradska skupština, no slijedom neuspjelog procesa privatizacije, ona je ugašena. Time je prestao s radom najdugovječniji, najopsežniji i najkvalitetniji radijski informativni program na hrvatskom jeziku. Hrvati su postali najveći gubitnici jer privatne radijske postaje, koje djeluju u Subotici, emitiraju cjelodnevni program na srpskom i mađarsko jeziku. To je bio jedini radijski program koji su imali Hrvati u Vojvodini, koji je bio iole ozbiljniji. Hrvatima su preostale jedino tjedne emisije na hrvatskom jeziku koje emitiraju Radio Sombor i Radio Bačka u Baču. Nije sporna odluka države o privatizaciji lokalnih medija, ali je ona trebala osigurati cijeli niz mehanizama, institucionalnih okvira i financijskih sredstava da se programi koji su postojali na manjinskim jezicima, na neki način, sačuvaju. Kada je riječ o pristupu radijskom mediju, Hrvati u Vojvodini smatraju se zakinutima. Situacija na novosadskoj pokrajinskoj televiziji nešto je bolja, ondje Hrvati imaju svaki dan po 15 minuta informativnog programa te još dva puta tjedno po pola sata nekakvog mozaičnog programa. No, da bi se razumjelo u kakvoj se podređenoj situaciji nalaze Hrvati u Vojvodini, važno je naglasiti kako druge etničke manjine, koje taj status baštine još iz vremena bivše države, imaju neusporedivo razvijenije i opsegom bogatije programe na novosadskom radiju i televiziji te mreži lokalnih postaja.
 
• A kakav medijski status uživaju oni Bunjevci koji niječu svoj hrvatski identitet?
- Oni imaju svoje informativne programe na tzv. bunjevačkom jeziku. No, to je smiješno. Mahom je to na standarnom srpskom jeziku, uz poneku riječ na ikavici. Oni, istina, nisu zastupljeniji u eteru više od nas, i iz razloga što ih ima pet puta manje od nas. Ono, u čemu su oni povlašteni jest neusporediva razina državne potpore i političkih gesta. Kada mi Hrvati organiziramo svoje svetkovine, mi nikada ne dobijemo više od pomoćnika gradonačelnika, a svaka veća njihova manifestacija prolazi uz nazočnost predsjednika republike ili nekog od ministara.
 
• Kako je živjeti pod vlašću bivših radikala u Srbiji?
- Ne možemo ne primijetiti, naročito kada je riječ o retorici, otklon od politike koju su zagovarali raniji radikali. Iako su neki pomaci, u sferi političkog diskursa, nesvakidašnji, pitanje je je li cjelokupna struktura Srpske napredne stranke spremna za promjenu političke prakse. S druge strane, jedan od deficita sadašnje vlasti je vrlo nesenzitivan odnos prema manjinskom pitanju, i to ne samo kada su u pitanju Hrvati. Dakle, stvar je vrlo ambivalentna, tek će vrijeme pokazati koliko su naprednjaci spremni za iskorake. Ono što je vrlo zanimljivo je da ni jedan predstavnik Vučićeve stranke nije do sada bio u prilici komunicirati s hrvatskom zajednicom. Mi nemamo svoje zastupnike u parlamentu, nema institucija, stalne komunikacije s vlastima, niti sudjelujemo u donošenju odluka... Ne treba zaboraviti da je Tomislav Nikolić, prije dvije godine, eksplicitno ustvrdio da Bunjevci nisu Hrvati nego zasebni južnoslavenski narod, što smatramo više nego nedopustivim jer je institucija predsjednika republike posljednja instanca koja se treba miješati u identitetske sporove. Geste su to i poruke koje tište Hrvate u Vojvodini.
 
• Je li pogoršanje bilateralnih odnosa Hrvatske i Srbije glede izbjegličke krize pogoršalo klimu prema Hrvatima u Vojvodini?
- Naravno. Položaj, klima, ambijent u kojem živimo izravno ovisi o stanju međudržavnih odnosa. Ako imate napetost, onda se ispred nas jasnije ističu negativne značajke. Imate veći strah ako na naslovnici nekog lista vidite da se hrvatski premijer Zoran Milanović pojavljuje s pola lica kao Ante Pavelić. Objavio je to Informer. Sigurno je da to nije prostor u kojem se vi možete osjećati lagodno. Posve je drukčije kada postoji neka pozitivna gesta...
 

Draško Celing, Glas Slavonije

             Bože mili, Hrvatsku nam spasi!

 
 
                Listom mladež seli u tuđinu.
                Hoće sreće, rada, kruha meka
                Ne znajući što sve na njih čeka,
                Ni tko će im branit domovinu.
http://4.bp.blogspot.com/-LiWh5mPlA64/TWrBuU0qbmI/AAAAAAAABZE/xAUGBhwuQ0c/s400/162842_115815685154458_100001780824799_113212_5736967_n.jpg
                Tko će pjesmom olakšati dušu
                Kad zli vjetri, oluje zapušu?
                Tko će zipke puniti životom,
                Zemlju rodnu i plodom i potom?!
 
                Navrh Griča pjesnik Matoš bdije.
                Kad se zvono s Kaptola oglasi.
                Boga moli:"Hrvatsku nam spasi!"
 
                Kad se zadnja laterna ugasi,
                Usred mraka Hrvat Matoš vapi:
                "Bože mili, Hrvatsku nam spasi!"
 

Malkica Dugeč, 1. 9. 2015.

U djedovoj kući od pamtivijeka

 
 
Na doksatu našem okićeni bor,
u velikoj sobi slama je na podu,
od dubokog snijega očišćen je šor,
svijeće na svijećnjake žene bodu.
http://narodni.net/wp-content/uploads/2012/03/Bo%C5%BEi%C4%87ni-obi%C4%8Daji.jpg
Za astalom vidim sve drage svoje,
grah, riba, med, večera je posna,
u prozoru mlado žito zelene boje,
od svijeća svjetlucaju okna rosna.
 
Naša zidana furuna toplinu žari,
na stropu od plamena igraju grede,
o običajima priča moj djed stari,
pažljivo slušamo njegove besjede.
 
U djedovoj kući tako od pamtivijeka,
i od kako smo ovdje, godina trista,
uz priču i slavlje ponoć se čeka,
Božić, rođenje Sina, Isusa Krista.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Anketa

Čega se više bojite?

Četvrtak, 02/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1104 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević