Get Adobe Flash player
Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

Prepisati riječi iz pjesme Ekaterine Velike može samo neznalica i(li)...

Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

Gospođo profesorice, ispričajte se svojim đacima, ako ne nikome...

Karmine na Pantovčaku

Karmine na Pantovčaku

Lisičina karikaturalna izvedba Lijepe...

Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

Hrvatska ima pravnu osnovu za zakonsku zabranu svih komunističkih simbola...

Ekaterina Velika u

Ekaterina Velika u "Vili Zagorje"

Inauguracija protekla bez mentorâ     Kako je...

  • Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

    Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

    četvrtak, 20. veljače 2020. 15:43
  • Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

    Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

    četvrtak, 20. veljače 2020. 09:40
  • Karmine na Pantovčaku

    Karmine na Pantovčaku

    četvrtak, 20. veljače 2020. 10:02
  • Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

    Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

    srijeda, 19. veljače 2020. 12:30
  • Ekaterina Velika u

    Ekaterina Velika u "Vili Zagorje"

    četvrtak, 20. veljače 2020. 15:38

Pred nestankom hrvatski radijski program

 
 
Vodstvo hrvatske manjine u Srbiji godinama je upozoravalo da će privatizacijom te gradske postaje biti dovedeno u pitanje informiranje na njihovom materinjem jeziku, čime se umanjuju stečena prava Hrvata u Vojvodini i Srbiji. Zbog privatizacije medija u Srbiji izgubljeno je niz radio i televizijskih programa na jezicima manjina u Vojvodini, a pred gašenjem je i radijski program na hrvatskom jeziku, rečeno je u Novom Sadu na konferenciji “Privatizacija medija-šansa ili nestanak”.
http://www.dw.com/image/0,,18644480_303,00.jpg
Nestalo je deset radio ili televizijskih programa na mađarskom jeziku, pet na slovačkom, ugašeni su i programi na rumunjskom, romskom, njemačkom, a pred nestankom je i program i uredništvo na hrvatskom jeziku Radio Subotice. Napominjući da do 31. listopada, kada je okončan proces privatizacije, polovica medija nije našla nove vlasnike, pomoćnik pokrajinskog tajnika za kulturu i javno informiranje Kalman Kuntić izrazio je bojazan da će nekoliko sredina u Vojvodini ostati bez lokalnog informiranja na jezicima nacionalnih manjina, a pojedine i na srpskom jeziku, prenijela je agencija Tanjug.
 
Petar Kuntić je rekao da će, poslije privatizacije medija, Subotica i ubuduće imati informiranje na jezicima nacionalnih manjina ali će ono biti “okrnjeno” jer, kako je dodao “ne vidim tko će u budućnosti sukcesivno informirati na hrvatskom jeziku, a o romskom i njemačkom da i ne govorimo”. Stručnjakinja za medije u novosadskoj novinarskoj školi dr. Dubravka Valić Nedeljković navela je da će višejezični mediji, odnosno oni koji emitiraju programe na više od tri jezika, najlošije proći u privatizaciji. To su mediji koji bi trebali “njegovati interkulturalnu suradnju, toleranciju i razumijevanje između većinskog i manjinskih naroda u Vojvodini i Srbiji”, podsjetila je ona i navela da je jedanaest od 14 takvih medija u pokrajini prestalo postojati.  
 
Na konferenciji je predstavljen dosadašnji proces privatizacije državnih medija u Srbiji, s naglaskom na one koji izvještavaju na jezicima nacionalnih manjina. Redoviti, svakodnevni radijski program na hrvatskom jeziku emitira jedino Radio Subotica, no on je zbog neuspješne privatizacije pred gašenjem. Vodstvo hrvatske manjine je godinama upozoravalo da će privatizacijom te gradske postaje biti dovedeno u pitanje informiranje na njihovom materinjem jeziku, čime se umanjuju stečena prava Hrvata u Vojvodini i Srbiji.(ik/h, www.direktno.hr)

Pesimisti strahuju da dolazi migracijski val od kojega smo dosad doživjeli samo početak

 
 
Zar to nikad neće prestati?, pita se konzument medija gledajući slike beskrajnih izbjegličkih kolona koje preko Balkana i Austrije idu na sjever. Koliko ćemo to još moći izdržati? Zar neće konačno doći kraj? Ne, neće prestati. Ne, neće uskoro doći kraj. I da, izdržat ćemo. Jer nam ništa drugo ne preostaje. Ali bit će tješnje. UN-ova agencija za izbjeglice i druge organizacije te vrste u posljednje su vrijeme objavile mnoge studije o migracijskim kretanjima, o onima koja već traju i onima koje treba očekivati u bliskoj budućnosti. Brojke su otrežnjujuće. Imamo najprije postojeće stanje. Trenutačno je u bijegu 60 milijuna ljudi na svijetu. Od 23 milijuna Sirijaca njih četiri milijuna nalazi se u inozemstvu, većina u izbjegličkim logorima u Libanonu, Jordanu i Turskoj. Mnogi od njih ondje žive već godinama u nadi da će se nakon završetka rata vratiti kući. Sada su naravno mnogi tu nadu izgubili i krenuli na put u Europu.
http://diepresse.com/images/uploads/e/2/f/589359/589359/u_Trken_in_Wien_10_Bezirk_Viktor_Adler_Markt_Keplerplatz_Quellenstrae__Photo_Michaela_Bruckbe.jpg
Beč danas. A kakav će tek biti sutra?
 
Čak ni oni koji su neosporno ratni izbjeglice trenutno u Austriji i Njemačkoj ne mogu računati s punim azilantskim statusom.  Mnogi Afganistanci, druga najveća izbjeglička skupina, uskoro bi trebali biti deportirani iz liberalne Njemačke. Je li Afganistan, ili barem neki njegovi dijelovi, siguran? Na jednoj međunarodnoj ranglisti on važi kao jedna od triju zemalja na svijetu u kojima vlada najveće nasilje.  Kamo se ljude može deportirati a kamo ne, trenutačno je jedna od najžešćih tema rasprave.
 
Tu je Eritreja, zemlja iz koje su pobjegli desetci tisuća ljudi. Svaka obitelj, piše New York Times, ima jednog sina koji bi htio otići. Razlog je to što su svi mladići dužni služiti u National Service-u, doživotnoj radnoj službi koju bi se moglo nazvati i ropstvom. Iz Nigerije, koja je sa 174 milijuna stanovnika zemlja s najvećim brojem stanovnika u Africi, 40 posto ljudi rado bi otišlo kad bi moglo. U 30 afričkih zemalja stanovništvo će se tijekom ovoga stoljeća utrostručiti. Od čega će živjeti? A istovremeno se pustinja širi na sjever. Zbog klimatskih promjena raste razina mora, već su sada brojni stanovnici obalnih područja Bangladeša morali napustiti svoja sela i polja. Pesimisti strahuju da se bliži migracijski val od kojega smo dosad doživjeli samo početak. 
 
Današnji su izbjeglice oni najhrabriji, najjači, s najviše inicijative među onima koji bi također rado došli u Europu. Bez obzira na strategiju koju će europske države odabrati kako bi svladale ovu povijesnu seobu naroda – svi se slažu da će se kontinent sljedećih desetljeća iz temelja promijeniti. To važi i za Austriju. Da ona nije useljenička zemlja, kako se sve donedavno tvrdilo, danas više ne kaže čak ni ÖVP. A svađe zbog ograda ili vrata na takvim okolnostima  samo djeluju smiješno.
 

Barbara Coudenhove-Kalergi, Der Standard

Lista HDZ-a dobila 239 glasova!

 
 
Čestitke DSHV-u, HNV-u i ZKVH-u na fantastičnom rezultatu u njihovom sudjelovanju na parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj. Lista HDZ-a za koju su agitirali, od Hrvata u cijeloj Srbiji dobila je 239 glasova (slovima, da ne bude zabune, dvijestotine trideset i devet komada), dok je lista Milana Bandića, u čiju su se izbornu kampanju dan pred izbornu šutnju uključili HNV i ZKVH, osvojila je ništa manje impozantnih - 111 glasova. Povijesni rezultat, nema što. 
https://pbs.twimg.com/profile_images/2988443024/20e1de30a57516155f38485a3b8f37b8_400x400.jpeg
Zvonimir Perušić
 
O izborima, kao i o glasovanju u Srbiji, bilo je riječi u emisiji Radar na Radioteleviziji Vojvodine u utorak  10. 11. 2015. godine u udarnom terminuu 21.00 sat. Emisiju možete pogledati na poveznici ispod. O Hrvatima u Srbiji od 47.50 minute. http://media.rtv.rs/sr_ci/radar/15458
 
Zvonimir Perušić, potpredsjednik Hrvatskoga demokratskog foruma;

https://zvonep10.wordpress.com

Anketa

Tko je "zaslužan" što je 2018. mason Dražen Jelenić došao na čelo DORH-a?

Subota, 22/02/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 883 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević