Get Adobe Flash player
Globalni vodi svjetski koronski rat

Globalni vodi svjetski koronski rat

Statistika je sve     Zapisi u doba...

Hina brani slijednike komunističkog režima

Hina brani slijednike komunističkog režima

Dokle će čelnici s Trga Marka Marulića bez argumenata napadati Sloveniju i...

Vrijeme je za vladu nacionalnog spasa

Vrijeme je za vladu nacionalnog spasa

Kad-tad doći će kraj ovome zlu. Treba se pripremati za ono...

Hoće li

Hoće li "kineska gripa" vratiti Građanski?

Uprava je svojom netaktičnošću "gospodski klub"...

Glupost vrtnih patuljaka

Glupost vrtnih patuljaka

»Uži kabinet« čine Plenković, Krstičević, Štromar,...

  • Globalni vodi svjetski koronski rat

    Globalni vodi svjetski koronski rat

    četvrtak, 09. travnja 2020. 12:53
  • Hina brani slijednike komunističkog režima

    Hina brani slijednike komunističkog režima

    četvrtak, 09. travnja 2020. 19:15
  • Vrijeme je za vladu nacionalnog spasa

    Vrijeme je za vladu nacionalnog spasa

    srijeda, 08. travnja 2020. 14:12
  • Hoće li

    Hoće li "kineska gripa" vratiti Građanski?

    četvrtak, 09. travnja 2020. 20:04
  • Glupost vrtnih patuljaka

    Glupost vrtnih patuljaka

    srijeda, 08. travnja 2020. 12:29

Kulturni i jezični razvitak

 
 
Prve školske knjige iz 1746. i 1747. nastale su na privatnu inicijativu. 1806. je izašao prvi pravi udžbenik za hrvatske škole zapadne Ugarske od patra Ivana Sigismunda Karnera. U to vrime su stvoreni i prvi kontakti s Hrvati u staroj domovini.
http://oekastatic.orf.at/static/images/site/oeka/20150938/miloradic_grob2.5400100.jpg
Važan dogodaj u razvitku književnoga jezika je sigurno bio – doduše nikad tiskani – prijevod Novoga Zakona na jezik Gradišćanskih Hrvatov početkom 19. stoljeća. Hrvatski etnolog i sakupljač narodnih pjesam Fran Kurelac je med 1846. i 1848. istraživao narodne jačke Gradišćanskih Hrvatov. Osobito obljubljeni u prostom narodu bili su kalendari, ki su se od ljeta 1805. počeli pojavljati u obliku godišnjakov. Oni su mnogo doprinesli širenju i čvršćenju gradišćanskohrvatskoga književnoga jezika.

 

Centralna vlada u Beču je podupirala razvijanje samostalne kulture Gradišćanskih Hrvatov u drugoj polovici 19. stoljeća. Uznemirene ugarskom revolucijom ljeta 1848. kanile su centralne vlasti oslabiti liberalni, protuhabsburški tabor u Ugarskoj podupirajući samostalni kulturni razvitak malih nemadjarskih narodnosti. Pri tom su se naslanjali u prvom redu na pomoć katoličanskoga duhovničtva, ko je nadziralo cijelo osnovno školstvo u Ugarskoj.
 
Ljeta 1853. je izašla početnica za Hrvate, ka se je morala posebno prilagoditi jezičnim prilikam Gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov. Zakon o narodnom školstvu iz ljeta 1868. je institucionalizirao podučavanje na materinskom jeziku stanovničtva, a sve veća potriboća školskih knjig je prouzrokovala probijanje samostalnoga književnoga jezika na temelju čakavskih ikavsko-ekavskih govorov i preuzimanje suvrimenoga hrvatskoga pravopisa.
 
Mnogobrojne pjesmarice Mihovila Nakovića, Ivana Vukovića i Jakoba Dobrovića održale su do dana današnjega na životu šaroliko bogatstvo narodne pjesme Gradišćanskih Hrvatov. Gradišćanskohrvatski napjev, narodna pjesma “Jutro rano sam se stao” služila je vjerojatno Jožefu Haydnu kot uzor pri komponiranju stare cesarske himne “Gott erhalte”, ka se je kasnije kot melodija nimške nacionalne himne “Deutschland, Deutschland über alles” odn. sada “Einigkeit und Recht und Freiheit” proglasila širom svita.
http://volksgruppenv1.orf.at/v2static/storyimages/site/volksgruppen/200727/ivan_vukovic3_big.jpg
Gradišćanskohrvatska himna Hrvat mi je otac
 
Svoj prvi procvat doživila je gradišćanskohrvatska književnost na rubu stoljeća djeli duhovnika Mate Meršića-Miloradića. U seljačkom “Kalendaru svete Familije”, koga je izdavao od 1903., razvio je Miloradić jedinstvenu i dotle nedostignutu pjesničku djelatnost i postao je u pravom smislu pjesnik svih Gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov. Iz njegovoga pera je izniknuo i tekst gradišćanskohrvatske himne “Hrvat mi je otac”. Dugo vrime je kulturni razvitak bio povezan s vjerskim. Budući da Hrvati nisu imali vlašćih političkih i gospodarskih centrov, pretvorilo se je selo, selska zajednica, u temelj hrvatskoga narodnoga života. Pokidob su ta selska mjesta bila otcipljena od društvenih i kulturnih impulsov gradov, ona nisu mogla razviti staleška društva, vezana uz cehe i nadregionalno orijentirana. U većoj mjeri su utemeljitelji hrvatskih društav u Gradišću bila udruženja vjerskih i kulturnih usmirenj. 
 
(Nastavak slijedi)
 

Franjo Schruiff, “Zur Geschichte und Entwicklung der kroatischen Volksgruppe”; http://www.hkd.at/index.php?option=com_content&view=article&id=43&Itemid=168&lang=hr

Samo bokove tvoje vidim

 
 
Ne jedem, bez sna lutam noću,
glava mi je k'o tempirana mina,
i jedino tebe tražim, tebe hoću,
ludim od želje da te imam, Dina.
K'o grom zaglušni iz vedra neba,
čim sam te vidio, neki vrag zao,
rekao mi je da mi život ne treba,
ako kako ljubiš ne budem znao.
 
Pijan k'o od dobrog jakog vina,
zaslijepljen k'o neki bik u areni,
samo bokove tvoje vidim, Dina,
u očima mi se tvoj bikini crveni.
 
Sve na tebi me uzbuđuje, Dina,
oči, osmijeh i ta duga crna kosa,
noge, grudi, sama tvoja blizina,
male rupice tvog prćastog nosa.
 
Umrijet ću ili doživjeti te radosti,
još noćas moraš moja biti, Dina,
ona koju volim neka mi oprosti,
poslije tebe biću miran sto godina.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Vraćanje sjaja najvećoj udruzi hrvatske zajednice u Srbiji

 
 
Hrvatski demokratski forum pozdravlja ideju da se Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo“ iz Subotice reafirmira i kroz sadržaje koji nisu izvorno etno karaktera. Organiziranje iznimno posjećene disco večeri u restoranu „Dukat“, nekada popularnom disko klubu „Bunjevačko kolo“ u subotu 16. siječnja 2016. godine, a u povodu obilježavanja 45 godina od osnutka HKC „Bunjevačko kolo“, jedan je od načina da se ovoj, najvećoj udruzi hrvatske zajednice u Republici Srbiji vrati sjaj oduzet smišljeno štetnom politikom DSHV-a i HNV-a. Tjeranje HKC-a „Bunjevačko kolo“ u stečaj prije nekoliko godina za jedini cilj je imalo da se ova udruga, koja nikad nije bila na liniji dušobrižnika iz DSHV-a zatre, što srećom i zaslugom sposobnih i uspješnih ljudi nije uspjelo.
Disco večer, koja je okupila ogroman broj ljudi i srednju generaciju Subotičana podsjetila ne samo na stara dobra vremena, nego i na slavne dane „Bunjevačkog kola“, odličan je primjer kako se može raditi u korist zajednice i na drugačiji način. Na disco večeri nije bilo nikog od „stručnjaka“ iz vodstva DSHV-a i HNV-a, što je i logično, jer njih nema tamo gdje je narod, niti oni narodu nedostaju. HDF potiče vodstvo HKC „Bunjevačko kolo“ da nastavi aktivnosti koje će okupljati članove hrvatske zajednice, ali i njihove prijatelje, usprkos svim opstrukcijama mediokriteta iz vrha zajednice koji svakodnevno dokazuju kako interese Hrvata ne razumiju, pa ih otuda niti ne uvažavaju.
 

Zvonimir Perušić, potpredsjednik HDF-a

Anketa

Čega se više bojite?

Petak, 10/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1648 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević