Get Adobe Flash player
Protuhrvatska revizija povijesti

Protuhrvatska revizija povijesti

Optužba za reviziju povijesti reže glavu u...

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Hrvatska je vojno pobijedila Srbiju, ali ne i srpski...

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Hrvatske pravosudne institucije...

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Kratak popis velikosrpskih akcija hrvatskih Srba zadnjih...

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Bivši lopov u Samoboru ugostio njemačkog...

  • Protuhrvatska revizija povijesti

    Protuhrvatska revizija povijesti

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 18:26
  • Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 13:48
  • Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:37
  • Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:32
  • Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:16

Zeleno more djeteline u osvit proljetne zore

 
 
U jarko purpurnoj vatri gori nebo preko Save,
mrak se hvata, na istoku sija poneka zvjezdica,
a beskrajno plavo more leži iznad moje glave,
u novu čudnovatu sliku pretvara se ta ravnica.
http://mw2.google.com/mw-panoramio/photos/medium/13653216.jpg
Spušta se večer, Sunce skoro dotiče horizont,
kao ogromni narančasti balon k zemlji hita,
na suprotnoj strani Mjesec otvara noćni front,
nestvarno velik izviruje iz klasja zrelog žita.
 
Gasi se današnja svjetlost iznad ljepotice moje,
bezbroj dana je prošlo i bezbroj će ih još biti, 
a svaki je drukčiji, svakog časa druge su boje,
ljeti i zimi, u jesen ili proljeće, ravnica se kiti.
 
I svaki mjesec godišnjeg doba, nedjelja svaka,
različit ali uvijek raskošan lik ravnice pruža,
lijepa je i tajanstvena jutarnja izmaglica laka,
isto kao i u baštama šarenilo bezbrojnih ruža.
 
Sve te boje, bjelinu snijega vedre božićne noći,
ili zeleno more djeteline u osvit proljetne zore,
il’ dugu iza tople kiše kad si rekla da ćeš doći,
ne mogu zaboraviti niti ako moje oči izgore.
 

Branimir Miroslav Tomlekin, Hrtkovci

Dodijeljena Zlatna značka Kulturno-prosvjetne zajednice Srbije

 
 
Na sjednici žirija za dodjelu Zlatne značke Kulturno-prosvjetne zajednice Srbije, održanoj 29. travnja 2015., donesena je Odluka o ovogodišnjim dobitnicima ovoga vrijednog priznanja koje zajedno dodjeljuju Kulturno-prosvjetna zajednica Srbije i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srbije – Uprava za suradnju s dijasporom i Srbima u regiji, za dugogodišnji doprinos razvijanju kulturnih djelatnosti. Dodijeljeno je 50 priznanja. Među dobitnicima ovogodišnje Zlatne značke Kulturno-prosvjetne zajednice Srbije su istaknuti umjetnici i kulturni aktivisti.
http://www.diogenpro.com/uploads/4/6/8/8/4688084/8367062.jpg?365
Ljiljana Crnić
 
Žiri, na čijem čelu je bio prof. Milovan Vitezović, književnik, a članovi Marijan Bišof, književnik, urednik, prof. dr. Uroš Dojčinović, glazbeni umjetnik, Rastko Janković, dramski umjetnik i prof. Slavenko Saletović, redatelj, sve odluke donio je jednoglasno. Nagrada se sastoji od pozlaćene značke i povelje – grafičkog lista. Dobitnik priznanja Zlatna značka za 2015. godinu je i LJILJANA CRNIĆ, književnica, članica Udruženja književnika Srbije i članica Društva hrvatskih književnika. Stvara u Republici Srbiji. Objavila je 6 knjiga poezije u kojima piše na materinjem hrvatskom jeziku, rodnoj čakavici. Njezin rad je zapažen i nagrađen brojnim nagradama. Radovi su joj objavljivani u antologijama Kanade, Indije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine. Za svoj rad na zbližavanju kultura, nagrađena je u Sarajevu „Golubicom mira“. Kao član značajnih udruženja rado je viđena u mnogim državama na važnim međunarodnim književnim manifestacijama gdje predstavlja Srbiju ili Hrvatsku.
 
Ljiljana Crnić svojim stvaralaštvom i radom posebno doprinosi kulturnom stvaralaštvu hrvatske manjine u Srbiji kao i zbližavanju različitih kultura. Nevladino i neprofitno udruženje, osnovano na neodređeno vrijeme, radi ostvarivanja ciljeva u oblasti suvremenog kulturnog stvaralaštva i to kroz književnost, slikarstvo, fotografiju, glazbeni i scenski angažman, s posebnim osvrtom na afirmaciju mladih u cilju održivosti i unaprjeđenju postojećeg i kreiranju novoga kulturnog života društvenih zajednica u regiji.(www.pokazivac.com)

Poruka suvremenim hrvatskim doseljenicima da integracija u konačnici ne postane asimilacija

 
 
U organizaciji Hrvatskoga svjetskog kongresa Austrije održao je predavanje Peter Tyran, čelnik gradišćansko-hrvatske manjine u Austriji, društveni djelatnik, publicist i glavni urednik gradišćansko-hrvatskog tjednika Hrvatske novine. Razgovor je vodio mr. Igor Lacković.
http://www.kroativ.at/upload_data/site_photos/big_peter_tyran.jpg
Skupu su bili nazočni i hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota, buduća konzulica u Beču Vesna Odorčić, hrvatski policijski časnik u Austriji Krešimir Kovačiček i voditeljica Odjela za autohtone manjine u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu Marija Hećimović.
 
O hrvatskoj nacionalnoj manjini u Austriji mora u prvom redu brinuti domicilna država, u našem slučaju to je Republika Austrija, posebno pokrajina Gradišće i grad Beč. Republika Hrvatska mora biti prijateljska zemlja i pomoćnica kao i matica u pogledu na jezik, kulturu i nacionalni identitet - rekao je Tyran.
 
Tyran je  na pitanje identitata odgovorio ovako: “Mi smo Austrijanci,  ali smo i Hrvati. Najveći problem vidimo u premalom broju djece koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku.” Na novinarsko pitanje  o uvođjenju hrvatskog jezika u austrijski školski sustav umjesto današnjeg bosansko-hrvatsko-srpskog jezika Lacković je odgovorio: “Hrvatski svjetski kongres je napravio sve potrebne radnje u smislu anketiranja građana u cijeloj Austriji i senzibiliziranja javnosti. Daljnje radnje su na nadležnim institucijama Hrvatske i Austrije. Hvala Crkvi i gradišćanskim Hrvatima na potpori.” Još je neostvariv projekt bilingvalne škole u Beču kao zajednički projekt Gradišćanskih Hrvata i „useljenika“.
 
Petar Tyran (Novo Selo, Gradišće, Austrija, rođene je 27. listopada 1955. Društveni je djelatnik, publicist, književnik... Pohađao je četverogodišnju osnovnu dvojezičnu školu. Maturirao je u Beču. Studirao je anglistiku, filozofiju i slavistiku (ruski jezik) na Bečkom sveučilištu. U to vrijeme postao je aktivan u folklornom ansamblu Kolo Slavuj. Bio je potpredsjednik Hrvatskoga akademskog kluba u Beču (1976.-1977.) i njegov predsjednik (1983.-1987.). Rukovodio je Institutom za narodne grupe iz Rusta u Austriji i bio glavni urednik njegovog gradišćansko-hrvatskog kulturnog časopisa Pokus (1978.-1982.). Od 1983. godine postaje glavni urednik tjednika Hrvatske novine, najznačajnijeg lista Gradišćanskih Hrvata. Uredničkom politikom tog lista odredio je novi smjer za suvremenu tiskovinu jedne manjinske skupine, osiguravši joj u XXI. stoljeću dobro posjećenu elektronsku inačicu na internetu. Godine 1994. postaje kurator Hrvatskoga centra.
 
Surađuje na Studiu Gradišće pri ORF-u, a kao suradnik pomogao je i ostvarenje izložbe 400 godina Hrvata u Beču (Zagreb, 2011.). Član je Društva hrvatskih književnika te hrvatskog i austrijskog P.E.N.-a. Istaknuo se dugogodišnjim radom na očuvanju i promociji identiteta (jezika i kulture) Gradišćanskih Hrvata u srednjoeuropskom prostoru i dosljednim zalaganjem za manjinska prava hrvatske zajednice u Austriji.(www.croexpress.eu)

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Nedjelja, 20/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1814 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević