Get Adobe Flash player
Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

Prepisati riječi iz pjesme Ekaterine Velike može samo neznalica i(li)...

Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

Gospođo profesorice, ispričajte se svojim đacima, ako ne nikome...

Karmine na Pantovčaku

Karmine na Pantovčaku

Lisičina karikaturalna izvedba Lijepe...

Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

Hrvatska ima pravnu osnovu za zakonsku zabranu svih komunističkih simbola...

Ekaterina Velika u

Ekaterina Velika u "Vili Zagorje"

Inauguracija protekla bez mentorâ     Kako je...

  • Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

    Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

    četvrtak, 20. veljače 2020. 15:43
  • Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

    Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

    četvrtak, 20. veljače 2020. 09:40
  • Karmine na Pantovčaku

    Karmine na Pantovčaku

    četvrtak, 20. veljače 2020. 10:02
  • Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

    Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

    srijeda, 19. veljače 2020. 12:30
  • Ekaterina Velika u

    Ekaterina Velika u "Vili Zagorje"

    četvrtak, 20. veljače 2020. 15:38

Ponovno su žigmanovci izbjegli doći na "Književnu večer hrvatskog pjesništva"

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom neobjavljivanja reportaže o kulturnoj manifestaciji Hrvata Novog Sada „Književno veče hrvatskog pjesništva“ od 19. rujna 2019. godine na Dnevniku na hrvatskom jeziku RTV2.
Izuzetan kulturni događaj „Književno veče hrvatskog pjesništva“ u organizaciji Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada, na izuzetnom mjestu, u Gradskoj biblioteci Novog Sada, grada europske kulture, pokazao je u praksi, kao i bezbroj puta do sada, razorno djelovanje na hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji bunjevačkog lobija na čelu sa Tomislavom Žigmanovim. Naime, u takozvanom Dnevniku na hrvatskom jeziku RTV2, čija je glavna urednica „bunjevačka Hrvatica“ Jelena Tumbas, 16. rujna je najavljena ova kulturna manifestacija HKUPD „Stanislav Preprek“ za 19. rujna i to je bilo sve!!!
 
A 19. rujna u prepunu salu (posjetitelji su stojali i u hodniku) Gradske biblioteke Novog Sada nije došao nitko iz Uredništva RTV2 na hrvatskom jeziku te na takozvanom Dnevniku na hrvatskom jeziku nije uopće bilo priloga sa ove izuzetne kulturne manifestacije Hrvata u Novom Sadu! U međuvremenu u tom takozvanom Dnevniku na hrvatskom jeziku 20., 21. i 23. rujna, uz političke vijesti koje se mogu vidjeti na desetini tv kanala svakih pol sata i neizostavne vremenske prognoze, gledali smo, primjerice, reportažu o izvjesnom „bunjevačkom Hrvatu“ sa nekog zabačenog donjotavankutskog salaša na mađarskoj granici, a koji živi u Mađarskoj (!?), reportažu o već desetoj promociji pjesničkog prvenca (u nakladi NIU „Hrvatska riječ“) najnovijeg pjesnika iz donjotavankutskog trokuta, koja je na radost svih srijemskih Hrvata stigla i do Zemuna (!), reportažu o tom kako je Osnovna škola „Dositej Obradović“ u Somboru, jedna od 240 osnovnih škola u Srbiji, prešla na jednosmjenski rad (!?), reportažu na srpskom jeziku o početku berbe kukuruza u općini Ruma (tako se „pokriva“ Srijem) i druge reportaže ali ništa o „Književnoj večeri hrvatskog pjesništva“ u organizaciji Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada!!!  
 
I sve bi to bilo lijepo, čak prekrasno, da je u jednom od „dnevnika na hrvatskom jeziku“, bar četvrtog dana poslije manifestacije, bila i reportaža sa „Književne večeri hrvatskog pjesništva“ u Novom Sadu.
A manifestacija je bila takva da je reportaža o njoj mrala ispuniti bar trećinu tog dnevnika! Bila je to retrospektiva pjesništva Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“ povodom jubilarnog desetljetnog izlaska zbirki pjesama pod nazivom „Preprekovo proljeće“.
Uz deset zbirki pjesama u izdanju ovog Književnog kluba, izašle su i četiri zbirke kratkih pripovjedaka pod nazivom „Preprekova jesen“, pet zbirki pjesama pojedinih autora članova Kluba i jedna knjiga u najnovijoj ediciji „Preprekovi prozaisti“.
Manifestacije Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“ „Preprekovo proljeće“ i „Preprekova jesen“ su velike već tradicionalne kulturne manifestacije Hrvata Novog Sada i od pokrajinskog su značaja, a Književni klub HKUPD „Stanislav Preprek“ zadnjih je godina samostalno nastupao na novosadskim i beogradskim sajmovima knjiga, sa namjerom da se pojavi i na „Intrliber“-u u Zagrebu.
Kniževni klub HKUPD „Stanislav Preprek“ je treća registrirana hrvatska izdavačka kuća u Republici Srbiji, a tridesetak članova Kluba u desetljetnom periodu njegovog trajanja izdali su preko šestdeset svojih knjiga što poezije, što proze!!! Ono što radi Književni klub HKUPD „Stanislav Preprek“ (trajna hrvatska pisana riječ) treba da je ponos svih Hrvata, ne samo u Srbiji, a ako kažemo da je to sve urađeno u nesnošljivim ujetima, bez svojih prostorija, bez ikakvih sredstava za rad i uz nedovoljnu pomoć od bilo koga, onda o tome treba pisati i govoriti.
Ali u tom grmu leži zec! Hrvatske medije (i sve ostalo što je hrvatsko) u Republici Srbiji drži u svojim rukama „bunjevački Hrvat“ Tomislav Žigmanov i njegovi poltroni i mediokriteti, pa bi njihovi književni radovi (i plagijati) bili zasjenjeni pohvalama o radu Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“ i njegovih članova!
I umjesto da se u gradu europske kulture iskoristi ovaj potencijal i radovi i mavifestacije članova Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“ prezentiraju svijetu, oni se skrivaju i guše od ovdašnjih „hrvata“ plaćenih za taj posao.
 
Tomislav Žigmanov osobno radi protiv ovog hrvatskog Književnog kluba i čak je na portalu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, čiji je ravnatelj, napisao monstruoznu klevetu u vezi Kluba pod naslovom „Kada hrvatsku književnost promoviraju obožavatelji Vojislava Šešelja” (11. travnja 2018.)!!! Kletva je ne samo monstruozna već i bolesna i potpuno apsurdna jer je, primjerice, vlč. Marko Kljajić jedan od tih dugogodišnjih promotora, a predsjednik HKUPD “Stanislav Preprek” (tada i sada), kao i tadašnji voditelj Književnog kluba su iz Hrtkovaca!
Zato na „Književnoj večeri hrvatskog pjesništva“ u organizaciji Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“ nije bilo nikoga iz tog kulturnog i političkog kruga (izuzetak je jedino gospodin Mihael Tomšić iz subotičkog konzulata), zato nema reportaže na „hrvatskom dnevniku“ sa te izuzetne kulturne manifestacije (bliži su Jeleni Tumbas bunjevački salaši na mađarskoj granici od Gradske biblioteke u Novom Sadu na nekoliko stotina metara od njenog studija), a na flajeru (u prilogu) se vidi da je manifestaciju pomogao jedino Grad Novi Sad i tako u Europi i cijelom svijetu ubrao slavu multikulturalnosti!
Apsurd, lakrdija i sramota, a sve zbog „bunjevačkog Hrvata“ koji u svojim rukama drži sve što je vezano za 57.900 Hrvata u Republici Srbiji!!!
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Treba zaustaviti izrugivanje i ponižavanje simbola hrvatske državotvornosti

 
 
U novi Ustavni zakon od 2010. (NN 80/10 ) su ugrađeni tada najviši standardi zaštite nacionalnih manjina; u odnosu na prethodni Ustavni zakon broj manjinskih zastupnika u Saboru povećan je s pet na osam (na štetu Hrvata u dijaspori, kojima su oduzeta tih pet mjesta u Saboru i data manjinama, tako da sada biraju samo tri saborska zastupnika) a manjine su dobile pravo biranja svojih predstavnika u tijela lokalne i područna (regionalne) samouprave. Novim Ustavnim zakonom osnovan je i Savjet za nacionalne manjine, a radi sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom životu Republike Hrvatske, a osobito radi razmatranja i predlaganja uređivanja i rješavanja pitanja u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava i sloboda nacionalnih manjina.
http://www.slate.com/content/dam/slate/blogs/atlas_obscura/2014/10/22/colonia_fara_in_chiavari_italy_is_an_abandoned_fascist_youth_camp/1280pxbalilla_adunata.jpg.CROP.promo-large2.jpg
Talijanski fašisti i djecu su militarizirali
 
Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, kao temeljnim aktom, pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj jamče se sljedeća prava:
1. Izjašnjavanje o pripadnosti nacionalnoj manjini;
2. Uporaba imena i prezimena na manjinskom jeziku i pismu;
3. Dobivanje osobne iskaznice i na manjinskom jeziku i pismu;
4. Služenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi:
5. Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se služe;
6. Uporaba svojih znamenja i simbola;
7. Kulturna autonomija održavanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te očuvanjem i zaštitom svojih kulturnih dobara i tradicije;
8. Pravo na očitovanje svoje vjere te na osnivanje vjerskih zajednica zajedno s drugim pripadnicima te vjere;
9. Pristup sredstvima javnog priopćavanja i obavljanja djelatnosti javnog priopćavanja (primanje i širenje informacija) na jeziku i pismu kojim se služe;
10. Samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja zajedničkih interesa;
11. Zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini, te u upravnim i pravosudnim tijelima;
12. Sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina te
13. Zaštita od svake djelatnosti koja ugrožava ili može ugroziti njihov opstanak, ostvarivanje prava i sloboda.
 
Kada manjine mogu postavljati zahtjeve za ostvarivanje svojih prava, unatoč Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, onda sa punim pravom i hrvatski narod može i mora postavljati zahtjeve o obvezama nacionalnih manjina prema hrvatskoj državi i hrvatskom narodu:
1. Svi pripadnici nacionalnih manjina moraju poštovati Republiku Hrvatsku kao svoju državu u okviru Ustavom definirane državne granice, njenu nedjeljivost i njezin suverenitet
2. Svi pripadnici nacionalnih manjina moraju poštovati u skladu sa temeljnim odredbama Ustava, Republiku Hrvatsku i sve njezine građane.
3. Svi pripadnici nacionalnih manjina moraju poštovati znakovlje državnosti Republike Hrvatske, a to su njen Grb, Zastava, Himna „Lijepa naša domovino“ i druga državna znamenja određena zakonom.
4. Svim pripadnicima nacionalnih manjina glavni grad je Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, a ne Beograd ili Rim.
5. Svi pripadnici nacionalnih manjina moraju poštovati predstavnička tijela vlasti u Republici Hrvatskoj, kako zakonodavne, tako sudbene i izvršne vlasti Republike Hrvatske.
 
Ne može se više tolerirati da se pod svakakvim izlikama izruguju i ponižavaju simboli hrvatske državotvornosti i hrvatski narod i to još financirani iz hrvatskog državnog proračuna. Sa tom praksom treba smjesta prestati! Jednom treba jasno i nedvosmisleno reći dosta! Ustav RH u izvorišnim osnovama definira RH kao: "Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta."NN 85/2010.
Jedino u članku 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina spominju se obveze prema hrvatskom narodu, i to smatram velikim nedostatkom tog zakona, jer nisu definirane i obveze već samo prava.
Članak 8.
Odredbe ovoga Ustavnog zakona i odredbe posebnih zakona kojima se uređuju prava i slobode pripadnika nacionalnih manjina moraju se tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima.
Moram naglasiti da ne generaliziram sve pripadnike nacionalnih manjina! Svaka čast svim predstavnicima nacionalnih manjina koji su uzeli učešće u obrani Republike Hrvatske od velikosrpske i JNA agresije, koji su lojalni građani Republike Hrvatske i koji je smatraju svojom domovinom.
 

Lili Benčik

Je li Tomislav Žigmanov na tragu izdaje Blaška Rajića otprije 101 godinu?

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom članka „Hrvatska podupire izgradnju Hrvatske kuće u Subotici“ u „Hrvatskoj riječi“ br. 856. od 13. rujna2019. godine.
Umjesto otkupa (u cijelosti) rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, koja bi trebala biti kulturno i administrativno središte svih Hrvata u Republici Srbiji, čitamo u „Hrvatskoj riječi“, br. 856. od 13. rujna 2019., da će u Subotici biti izgrađena Hrvatska kuća, a Jasna Vojnić, predsjednica HNV-a, za “Jutarnji/Vijesti” u Hrvatskoj izjavljuje da će to biti „jezgro i stjecište svih Hrvata u Srbiji”!A ovo je samo jedna u nizu velikih manipulacija i prijevara Bunjevaca u odnosu na sve Hvate!
 
Naime, Bunjevci se u Vojvodini nikada nisu izjašnjavali samo kao Hrvati i u tom svom laviranju su u stoljetnom periodu izveli niz prijevara i manipulacija u odnosu na vojvođanske Hrvate, a danas i u odnosu na sve Hrvate u Srbiji (pa tako i u odnosu na sve Hrvate u cijelom svijetu), od kojih je nekoliko velikih i pogubnih za Hrvate na ovom prostoru. Prva velika prijevara Bunjevaca u odnosu na Hrvate u Vojvodini dogodila se kada su Bunjevci na čelu s Blaškom Rajićem na Velikoj narodnoj skupštini 25. studenoga u Novom Sadu glasovali o prisajedinjenju Baranje, Bačke i Banata Kraljevini Srbiji. Blaško Rajić je prije toga na Narodnom vijeću Države Slovenaca, Hrvata i Srba (SHS) u Zagrebu obećao drukčiji stav Bunjevaca ali je na samoj skupštini održao vatreni govor sasvim suprotan tom obećanju!
 
Ovakav stav Bunjevaca, sa najviše zastupnika poslije Srba (578 Srba, 84 Bunjevca, 62 Slovaka, 21 Rusin, 6 Nijemaca, 3 Šokca, 2 Hrvatai 1 Mađar) značajno se odrazio na daljnji položaj svih Hrvata u Vojvodini. Danas su Bunjevci poseban narod u Republici Srbiji, imaju svoje Nacionalno vijeće, svoj jezik i svoje udžbenike i govore da s Hrvatima nemaju nikakve veze.
        
Druga velika prijevara Bunjevaca u odnosu na Hrvate u Vojvodini se odigrala prije petnaestak godina kada su se neki potomci Bunjevaca koji su glasovali za prisajedinjenje Baranje, Bačke i Banata Kraljevini Srbiji proglasili „bunjevačkim Hrvatima“ (nepostojeća odrednica pri nacionalnom opredjeljenju) i preuzeli sve ovdašnje hrvatske institucije u svoje ruke i locirali ih u Subotici.
 
U zadnjih desetak godina za Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) kupljena je vila u Subotici, a na njegovom čelu je dugo bio „bunjevački Hrvat“ Slaven Bačić, a odnedavno „bunjevačka Hrvatica“ Jasna Vojnić; za Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH) kupljena je vila u Subotici, a na njegovom čelu je sve vrijeme „bunjevački Hrvat“ Tomislav Žigmanov; za NIU „Hrvatska riječ“ kupljen je plac u Subotici i planira se izgradanja poslovne zgrade, a na njenom čelu je „bunjevački Hrvat“ Ivan Ušumović, glavna urednica sve vrijeme je „bunjevačka Hrvatica“ Jasminka Dulić; za glavnu urednicu Programa RTV.a na hrvatskom jeziku u Novi Sad je dovedena „bunjevačka Hrvatica“ Jelena Tumbas itd. I sve drugo je tako, a skoro svi djelatnici u ovim institucijana su „bunjevački Hrvati“, plaćeni novcem poreznih obvezika iz Republike Srbije i Republike Hrvatske namijenjenim svim Hrvatima u Republici Srbiji. U ovom je bit ove prijevare jer se radi o grabljenju  hrvatskog novca, a ne o želji za zaštitom Hrvata u Srbiji!
 
Fondovi HNV-a, ZKVH-a, NIU „Hrvatska riječ“ i dr. mjere se desetinama milijuna dinara, nitko ozbiljno ne kontrolira njihovo trošenje, a u rukama su malog broja „bunjevačkih Hrvata“. Ove institucije su inače zatvorene u odnosu na većinu Hrvata u Vojvodini, da ne govorim za ostale Hrvate u Srbiji (dio Srbije južno od Save i Dunava, gdje spada i Beograd sa dijelom Vojvodine koji mu administrativno pripada, sa skoro 11.000 Hrvata)! Od četrdesetak kulturnih i drugih hrvatskih udruga u Republici Srbiji više od polovice je u malom donjotavankutskom trokutu (Subotica i okolica) te se i na taj način sredstva nesrazmjerno prelivaju u odnosu na disperziju Hrvata na teritoriji cijele Republike Srbije.
                    
Samo jedan pogled na tablicu, koju je objavila „Hrvatska riječ“ 6. rujna 2019. (br. 855.), pokazuje kolike su danas razmjeri bunjevačkih prijevara i kolika je njihova perfidnost. Naime, skoro svi Bunjevci u Vojvodini (i Bunjevci i „bunjevački Hrvati“) žive u Subotici, no, u tablici nema „bunjevačkih Hrvata“, jer nisu narod, i oni se kriju u 47.033 Hrvata u Vojvodini, ali im se nikako i nikada ne zna broj! Međutim, ako prema ovoj tablici u Subotici, Novom Sadu i Somboru živi 26.556 Hrvata, a znamo da ih je u Vojvodini još najmanje 20.000 (Apatin 3.766, Srijemska Mitrovica 2.547, Šid  2.086, Ruma 1.987, Inđija 1.904, Stara Pazova 1.615, Bač 1.389...), to je već 46.000 Hrvata. Ako se u tom broju krije još i nepoznati broj Šokaca (slična je priča kao i s “bunjevačkim Hrvatima”) onda “bunjevačkih Hrvata” ne može nikako biti više od 3.000 do 4.000!
 
A tih nekoliko tisuća „bunjevačkih Hrvata“ s krajnjeg sjevera Bačke u svemu predstavlja 57.900 Hrvata u Republici Srbiji, nameće bunjevačke salašarske običaje (dužijanca, debo četvrtak, priskakanje vatre, pucanje bičevima i sl.) kao najznačajnije kulturne manifestacije svih Hrvata u Vojvodini, odnosno Srbiji, a niti jedna nema hrvatska obilježja!!! Forsira se bunjevačka nošnja, bunjevačke pisme, bunjevačka ikavica i uopće bunjevština kao najznačajnija komponenta kulture i povijesti Hrvata u Vojvodini, odnosno Srbiji! Na taj način Hrvati u Republici Srbiji, ne samo da se osjećaju prevareni, već znaju da iza njihovih interesa ne stoji nitko i osjećaju se nezaštićeni te „nisu zainteresirani da nastupe u prostoru javnosti“, kako to „stručno“ kaže Tomislav Žigmanov. To se posebice odnosi na Hrvate poštene intelektualce, najkvalitetniji dio hrvatskog življa ovdje, jer je prijevara očita i ne treba imati puno „soli“ u glavi da bi se to vidjelo.
 
Kuntić i Žigmanov DSHV odveli na srbijansku stranu
 
Ona se odražava i na planu zapošljavanja gdje su ispred Hrvata favorizirani Bunjevci i „bunjevački  Hrvati“ te Šokci. Treća velika prijevara Bunjevaca u odnosu na Hrvate u Vojvodini je posebna priča o „jedinoj relevantnoj ovdašnjoj hrvatskoj političkoj stranci“ - Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV). U početku je okupljala Hrvate u Vojvodini i bila apsolutno pozitivni čimbenik u životu ovdašnjih Hrvata, ali dolaskom na njezino čelo „bunjevačkog Hrvata“ Petra Kuntića, ona je krajnje unazađena, a onda sasvim dokrajčena od njegovog naslijednika „bunjevačkog Hrvata“ Tomislava Žigmanova.
Tomislav Žigmanov je kao predsjednik DSHV-a i zastupnik Hrvata u Skupštini Republike Srbije, uz prvog čovjeka u oblasti kulture, postao i prvi čovjek u oblasti politike ovdašnjih Hrvata i njegova izjava kao izvođača završnih radova na stoljetnoj prijevari Bunjevaca u odnosu na Hrvate u Srbiji da „Hrvati ovdje nikada institucionalno nisu bili homogeniji“ je istinita jer su sve ovdašnje hrvatske institucije inkarnirane u njemu!!! 
 
Spoj kulture i politike, pa još samo u jednom jedinom čovjeku je tragedija koju su doživjeli u svijetu samo ovdašnji Hrvati kao nacionalna manjina i rezultat toga je negativna selekcija na svim poljima, jer zajednicu predstavljaju mediokriteti, odnosno poltroni Tomislava Žigmanova, a iza svega je opet u krajnjoj liniji novac i osobni interes, nikakva briga o 57.900 Hrvata u Republici Srbiji! Tako je za sve Hrvate u Srbiji čista farsa, apsurd, lakrdija i sramota da ih predstavlja Tomislav Žigmanov i, što je najgore, to je pogubno za njih!!!
 
Budući Žigmanov i njegovi poltroni ne dozvoljavaju da se igdje pojavi pisana (ili usmjena) riječ neistomišljenika, pišem otvorena pisma na preko stotinu relevantnih adresa elektroničke pošte hrvatskih institucija, udruga i pojedinaca unazad više godina. U detalje sam opisao sve posljedice gore navedenih prijevara Bunjevaca i „bunjevačkih Hrvata“ u odnosu na Hrvate u Vojvodini, a da nitko argumentirano nikada nije negirao ono što sam napisao, jer sam sve podatke uzimao i navodio iz onoga što su sami naveli oni koje kritiziram. Izgradanja „Hrvatske kuće“ u Subotici je posljednja podvala Bunjevaca u odnosu na Hrvate u Vojvodini (pa tako i u odnosu na sve Hrvate u cijelom svijetu) i prijetnja da potpuno nestanu na ovom prostoru. Ostat će samo nekoliko tisuća takozvanih „bunjevačkih Hrvata“ u donjotavankutskom trokutu i isto toliko Šokaca u somborskom trokutu („Šokac“ je inače među većinskim stanovništvom u Vojvodini pežorativno ime za „labavog“ Hrvata: „Od volje mu kao Šokcu post“), a Hrvati ispod Dunava su već odavno pušteni niz Dunav i Savu i pridružujem se izjavi Vojislava Sekelja, koji je u intervjuu za „Hrvatsku riječ“ (br. 716. od 6. siječnja 2017.) na pitanje o budućnosti hrvatske zajednice u Vojvodini rekao: »Vojvodina je već odavno gurnuta u stranu. Muči se kao što se muče i njeni građani. Što se hrvatske zajednice tiče, mislim da je živi mrtvac. Ne vidim ja tu nikakvog zajedništva...« 
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Anketa

Tko je "zaslužan" što je 2018. mason Dražen Jelenić došao na čelo DORH-a?

Ponedjeljak, 24/02/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1077 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević