Get Adobe Flash player
Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

Prepisati riječi iz pjesme Ekaterine Velike može samo neznalica i(li)...

Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

Gospođo profesorice, ispričajte se svojim đacima, ako ne nikome...

Karmine na Pantovčaku

Karmine na Pantovčaku

Lisičina karikaturalna izvedba Lijepe...

Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

Hrvatska ima pravnu osnovu za zakonsku zabranu svih komunističkih simbola...

Ekaterina Velika u

Ekaterina Velika u "Vili Zagorje"

Inauguracija protekla bez mentorâ     Kako je...

  • Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

    Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

    četvrtak, 20. veljače 2020. 15:43
  • Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

    Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

    četvrtak, 20. veljače 2020. 09:40
  • Karmine na Pantovčaku

    Karmine na Pantovčaku

    četvrtak, 20. veljače 2020. 10:02
  • Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

    Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

    srijeda, 19. veljače 2020. 12:30
  • Ekaterina Velika u

    Ekaterina Velika u "Vili Zagorje"

    četvrtak, 20. veljače 2020. 15:38

Vlado Milunić, češki arhitekt hrvatskog podrijetla, primio Red Ante Starčevića

 
 
Vlado Milunić, češki arhitekt hrvatskog podrijetla, primio je u četvrtak 24. listopada Red Ante Starčevića koji mu je na poticaj Hrvatsko-češkog društva dodijelila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović za izniman doprinos razvoju i unapređenju hrvatsko-češkog prijateljstva kroz promicanje Republike Hrvatske u arhitekturi u Češkoj Republici. Svečanost dodjele visokog hrvatskog odlikovanja održana je u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Pragu, a Red Ante Starčevića Miluniću je na prigodnoj svečanosti uručila veleposlanica Ljiljana Pancirov. Ona je u svom govoru istaknula vrijednost Vlade Milunića kao čovjeka i vrhunskog stručnjaka koji je u svojim radovima pokazao da čovjek mora biti u središtu, a njegovo okružje prilagođeno čovjeku i u komuniciraciji s njim. „Arhitekt Milunić dao je svojim radovima i dašak socijalne suvremenosti. Njegov rad odlikuje bogatstvo ideja, smjelost izričaja i entuzijazam“, kazala je veleposlanica Pancirov.
Svečanosti su, uz obitelj laureata, mnogobrojne prijatelje i suradnike, nazočili i uglednici češkog javnog života, među njima i Milunićeve kolege arhitekti na čelu s dekanom Arhitektonskog fakulteta Ladislavom Labusom i predsjednikom Saveza arhitekata Češke Olegom Hamanom.
Slikovni rezultat za Vlado milunic praha
Vlado Milunić rođen je 3. ožujka 1941. u Zagrebu, a od 1956. živi u Češkoj gdje je ostvario vrijedna i priznata djela suvremene arhitekture, među kojima se kao najpoznatija u europskim i svjetskim razmjerima ističe poslovna zgrada na obali Vltave u Pragu poznata kao Kuća koja pleše (Tančící dům), dovršena 1996.  Studij arhitekture Milunić je završio 1966. na Češkom tehničkom sveučilištu, a zatim se do 1969. usavršavao u Parizu. Od 1970. do 1990. radio je zajedno s kolegom Janom Línekom, a od 1990. djeluje u vlastitom Studiju VM (Volné myšlenky, tj. Slobodne ideje). Projektirao je brojne javne zgrade, među kojima se ističe nekoliko domova umirovljenika u Pragu, dom kulture Sedlec-Prčice, Dom djece i mladeži Modřany, stambeni kompleks Hvězda, stacionar za hendikepiranu djecu u Českim Budějovicama te više obiteljskih kuća. Radio je i na preuređenju dijelova stare gradske jezgre i stambenih naselja u Pragu i Bratislavi. Jedan je od autora Češke četvrti u Šangaju, a njegovi radovi su i radarski toranj u Zračnoj luci Václava Havela u Pragu, praška galerija Ungelt, Gallery Club Radost FX te prijedlog za novi centar grada Rijeke.
 
Kuću koja pleše, sliku suvremene praške arhitekture i simbol modernog Praga, Vlado Milunić projektirao je 1992. zajedno sa svjetski poznatim kanadsko-američkim arhitektom Frankom Gehryjem, a idejni projekt za zgradu Milunić je osmislio zajedno sa svojim prijateljem, češkim predsjednikom Václavom Havelom. Zgrada simbolizira slobodu i dinamičnost češkog društva nakon Baršunaste revolucije i stekla je veliku popularnost među posjetiteljima Praga te se, uz Hradčane i Karlov most, smatra jednom od tri praške znamenitosti koje turisti najčešće fotografiraju. Zgrada i njeni autori dobili su više nagrada i priznanja u Češkoj i inozemstvu.
 
U prijedlogu za odlikovanje Vlade Milunića Hrvatsko-češko društvo istaknulo je da Kuća koja pleše na određen način simbolizira i hrvatsko-češke odnose koje su kroz stoljeća obilježili i Hrvati koji su dugi niz godina živjeli i djelovali u Češkoj, među kojima se ističu Faust Vrančić, Josip Filipović, Vlaho Bukovac, Vladimir Prelog i Zvonimir Rogoz. „Svojim umjetničkim i javnim djelovanjem Vlado Milunić, u češkoj javnosti prepoznat kao češki arhitekt hrvatskog porijekla, doprinosi popularizaciji Hrvatske u Češkoj, a njegova Kuća koja pleše jedan je od vidljivih znakova uzajamnog kulturnog prožimanja Hrvata i Čeha koje je povezivalo i oplemenjivalo oba naroda stvarajući ne samo djela trajne vrijednosti, nego i jedinstven duh prijateljstva i zajedništva utemeljenog na zajedničkim civilizacijskim i ljudskim vrijednostima. Globalna prepoznatljivost Kuće koja pleše pozicionira to prijateljstvo i zajedništvo Hrvata i Čeha kao relevantan fenomen u europskim i svjetskim razmjerima koji može služiti za primjer drugim narodima“, poručilo je Hrvatsko-češko društvo koje je 2016. Vladi Miluniću zbog zasluga za razvoj hrvatsko-čeških odnosa dodijelilo Nagradu „Marija i Stjepan Radić“.
 

Marijan Lipovac

Hrvatske zastave nije bilo ni u Donjem Tavankutu!

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom sadržaja „Hrvatske riječi“ br. 861 od 18. listopada 2019. godine.
http://www.novosti.rs/upload/thumbs/images/2016%20II//10/10/novine/05%20bunjevci-ob_620x0.jpg
Kolika je naklada Informativno-političkog tjednika „Hrvatska riječ“ iz Subotice nikada ne možemo saznati, a posebice ne koliko se primjeraka tjedno proda i znamo jedino da poreski obveznici iz Republike Hrvatske doniraju 25.000 kuna za njegovu besplatnu distribuciju. No, on je sve samo ne ono što bi trebao da bude, tjednik koji donosi novine iz života Hrvata u Republici Srbiji, a niti se distribuira po Republici Srbiji. U Novom Sadu, gradu od preko 300.000 stanovnika, od kojih je oko 6.000 Hrvata, može se kupiti na samo nekoliko mjesta.
 
Ako prelistate svaki od dosadašnjih 860 brojeva te „hrvatske riječi“, pa i ovaj 861. broj, bit će vam jasno da o životu Hrvata u Srbiji nema govora, jer je između donjotavankutskog trokuta (Subotica i okolica) i ostalog dijela Srbije, kada su u pitanju Hrvati, od strane čelnika ovdašnje hrvatske zajednice posijana gusta magla.
 
O koncentraciji ovdašnjih hrvatskih institucija (i novca) u Subotici, koje su u rukama „bunjevačkog Hrvata“ g. Tomislava i njegovih plaćenih poltrona (skoro svi su također „bunjevački Hrvati“), pisao sam bezbroj puta pa ću sada navesti samo nekoliko pogubnih stvari po našu zajednicu, a koje se namjerno produkuju:
1. Namjerna šutnja i namjerno slanje u zaborav stradanja srijemskih Hrvata koncem prošlog stoljeća;
2. Namjerna šutnja i namjerno slanje u zaborav stoljetne negativne uloge Bunjevaca (naroda u Vojvodini koji danas broji oko 17.000, uz stalni porast tog broja);
3. Namjerno veličanje Bunjevaca koji kažu da su Bunjevci, ali ne gore navedeni Bunjevci, već  Bunjevci i Hrvati u isto vrijeme (u psihijatriji poznato kao podvojena ličnost ili disocijativni poremećaj ličnosti), odnosno takozvani „bunjevački Hrvati“ (nepostojeći narod), a kojih je u Vojvodini samo nekoliko tisuća sa tendencijom smanjenja tog broja!Zato nam je, da razjasni o čemu je riječ, morao za rođendan bana Jelačića u Novi Sad doći mladi poeta iz Subotice sa usklikom „Bunjevci su Hrvati!“ Tako je i naš puk ovdje doveden u zabludu da su svi Bunjevci Hrvati, odnosno da misli kako 17.000 Bunjevaca namjerno lažu sami sebe da nisu Hrvati;
4. Namjerna šutnja o pravim problemima Hrvata u Republici Srbiji u svim relevantnim prilikama i relevantnim mjestima (Skupština Republike Srbije, mediji i sl.);
5. Namjerna negativna selekcija u svim kulturnim i političkim segmentima kada su u pitanju Hrvati u Republici Srbiji;
6. Namjerno naglašavanje u svim prilikama podjele Hrvata u Srbiji na Bunjevce, Šokce, „bunjevačke Hrvate“, „podunavske Hrvate“ i neke druge „hrvate“;
7.  Namjerna selekcja hrvatskih udruga na „podobne“ i „nepodobne“;
8. Namjerna neinformiranost hrvatskog puka, netransparentnost rada ovdašnjih hrvatskih institucija, tendenciozni prikazi događaja i manifestacija i sl. (upravo je jučerašnji takozvani  Dnevnik na hrvatskom jeziku na RTV2 na čistom srpskom jeziku donio reportažu o „setvi pšenice u Sremu“ i takvo izvještavanje u vezi Hrvata iz Srijema je uobičajeno).
 
A cijelu hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji, koja broji 57.900, na ovakav način predstavlja mali broj uglavnom „bunjevačkih Hrvata“. Popis ovih ljudi koji se pojavljuju uvijek i na svakom mjestu kada su u pitanju Hrvati u Republici Srbiji nije duži od tridesetak imena i ona se mogu naći u svakom broju „Hrvatske riječi“, pa ih uvijek možete tamo vidjeti i uvjeriti se u ono što govorim. Sve ovo pojačava ionako veliku nesigurnost i strah kod ovdašnjih Hrvata jer imaju osjećaj da nitko ne stoji iza njih (osim deklarativno), da ih nitko ne štiti i nitko adekvatno ne zastupa njihove interese. Tako je cijela hrvatska zajednica u Republici Srbiji amorfna i nezainteresirana za bilo što. Izuzetak su hrvatske kulturne udruge u kojima po nekoliko entuzijasta u teškim uvjetima održava njihov rad, dok preko 99% Hrvata u Rebuplici Srbiji nije uključeno u bilo što!
 
Gubitak kontakta s pukom ova šačica dobro plaćenih „bunjevačkih Hrvata“ nadomješćuje organiziranjem znanstvenih skupova, okruglih stolova, seminara i sl. te člancima u „Hrvatskoj riječi“ koji govore o njihovim „uspjesima“ i „velikim poduhvatima“, uz glamurozne naslove i pompezne tekstove, od čega, međutim, ovdašnji hrvatski puk nema ama baš ništa, niti ga to interesira. „Predstavnici hrvatske zajednice u Bruxsellesu“, „Naše poslanje i strateški cilj“, „Identitet vojvođanskih Hrvata u povijesti i suvremenosti“, „U Subotici predstavljen 14-ti svezak Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca“, „Godina hrvatskih velikana u Vojvodini“, „Jezično-stručno usavršavanje, interkulturalnost u obrazovanju“ su savršeni članci iza kojih stoje bezbrojni i veliki honorari za znanstvenike i suradnike iz inozemstva (najviše iz Hrvatske i Mađarske) i iste, već nam poznate „bunjevačke Hrvate“ iz Subotice. Sve to obvezno (jer svaki broj nas košta 5.000 eura) morate pročitati u  „Hrvatskoj riječi“ br. 861 od 18. listopada 2019. godine i vidjet ćete da nigdje nema srijemskih Hrvata. Bunjevci bi ih možda i ubacili u novine ali je to nemoguće jer oni ne izlaze iz njiva. Ovih dana, kako kaže Dnevnik na hrvatskom jeziku „seju“ pšenicu i tako čuvaju baštinu i nemaštinu srijemskih Hrvata!
 
A o Hrvatima u Srbiji ne treba ni da govorim, gusta magla ispod donjotavankutskog trokuta pretvara granicu Vojvodine u kineski zid i oni niti ne znaju da postoji „Hrvatska riječ“, da ih u Skupštini Republike Srbije zdušno i „HRabro“ zastupa g. Tomislav i da su Jasna, Darko i Josip zbog njih išli čak u Bruxselles! No, ni oni, mislim na Jasnu, Darka i Josipa, od toga nemaju ništa (izuzev dnevnica): Martin u Bruxselles, Martin iz Bruxellesa!
 
I na kraju, povodom dana rođenja bana Jelačića, priopćenje (zgražanje)  „jedine relevantne hrvatske političke stranke u Srbiji“, DSHV-a (čije brojčano stanje članova također nikada ne možemo saznati, ali se da procijeniti na oko dvije stotine!): Nijedna hrvatska zastava u Srbiji na praznik hrvatske zajednice! U potpisu: g. Tomislav, predsjednik te jedine relevantne hrvatske političke stranke u Srbiji, inače zastupnik Hrvata u Skupštini Republike Srbije i sve drugo kada su u pitanju ovdašnji Hrvati! A hrvatske zastave za ovaj praznik Hrvata nije bilo čak ni u Donjem Tavankutu! Tko je „zaslužan“ za to? „Neizvjesni Branislav Cakić“ ili g. Tomislav, koji za veliki novac probleme Hrvata u Srbiji „rješava“ preko svog twittera!
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Nicolas, sin Charlesa Aznavoura, preselio iz Francuske u Armeniju

 
 
Sin poznatoga francuskoga šansonijera, skladatelja i glumca Charlesa Aznavoura Nicolas Aznavour se je preselio s obitelji u Armeniju. Nicolas je sin Šveđanke Olle Torselj s kojom se je Charles Aznavour vjenčao u armenskoj crkvi u Parizu i živio u braku s njom više od pedeset godina. O svojim planovima preseljenja Nicolas Aznavour je izvijestio još 2018. godine. Oženjen je suprugom Kristinom Sarkisjan s kojom ima četvero djece. Kao i otac, koji je preminuo prije godinu dana 1. listopada 2018. god., i Nicolas nastavlja dobrotvornu djelatnost svojega otca u Armeniji (A. Bagdasarov: Dan sjećanja na kralja šansone Charlesa Aznavoura). Charles Aznavour je počeo svoju dobrotvornu djelatnost nakon strašnoga potresa u Armeniji 1988. godne.
https://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/19/Aznavour1_2.jpg
Obitelji Aznavour i Macron u Aznavourovu centru, Erevan
 
Trideset godina upornoga rada omogućili su mu organizirati mnoštvo dobrotvornih programa u Armeniji i izvan nje. Godine 2016. otac i sin su utemeljili Aznavourov fond. Cilj je Fonda realizacija obrazovnih, socijalnih i kulturnih programa. Prvi je projekt Fonda stvaranje Aznavourova centra u Jerevanu.
 
U Centru je smješten tehnološki i interaktivni muzej poznatoga pjevača i glumca, a također i unikatni kulturno-obrazovni centar za mladež.
"Najvrjednije što mi je otac predao jest spremnost pomagati drugima", kaže Nicolas Aznavour. Njegov čin je dobar primjer povratka na pradjedovsko ognjište i nadovezivanje na očeve armenske korijene.
 

Artur Bagdasarov, HKV

Anketa

Tko je "zaslužan" što je 2018. mason Dražen Jelenić došao na čelo DORH-a?

Nedjelja, 23/02/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1042 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević