Get Adobe Flash player
Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zastupnica Strenja Linić s kulenom napala kolege anesteziologe iz...

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Servilni europski poslušnik i okrutni domaći...

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Hrvatski narode, vadi glavu iz pijeska     Zbog...

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Domoljubnim Hrvatima prijeti onaj koji je uništio Istru i...

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Sve što radi je čista prijevara, obmana, silovanje zdrave pameti,...

  • Zašto nije spomenula krčki pršut?

    Zašto nije spomenula krčki pršut?

    četvrtak, 18. listopada 2018. 16:57
  • Plenković - despot u svilenim rukavicama

    Plenković - despot u svilenim rukavicama

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:22
  • Tko podržava Andreja Plenkovića?

    Tko podržava Andreja Plenkovića?

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:18
  • Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:16
  • Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    četvrtak, 18. listopada 2018. 18:48

Nekontrolirano polje etnobiznisa

 
 
Elektorski izbori na kojima bi trebalo izabrati novi saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća su sramota za Hrvate u Republici Srbiji. Hrvati, kao i pripadnici svih ostalih manjina, žele slobodne i neposredne izbore, koji su standard u uređenom svijetu bez obzira biraju li se predsjednici država, državni, regionalni, gradski i općinski parlamenti, ili pak vodstva manjinskih zajednica. Zahvaljujući DSHV-u, Hrvati u Republici Srbiji su još uvijek po izbornim standardima na razini Sjeverne Koreje. HNV se i ovoga puta bira po delegatskom sistemu bez ikakve mogućnosti nadgledanja zakonitosti procesa.
https://www.subotica.info/sites/all/themes/suboticainfoV2/logo.png
DSHV, koji prikuplja potpise za podršku elektorima, krije nositelja liste kako bi se zatajilo da to može biti samo predsjednik stranke Tomislav Žigmanov ili netko tko iz njegova sve malobrojnijeg okruženja u danima koji dolaze pokaže najveći stupanj servilnosti njemu osobno. Žigmanov ne želi nikakve promjene u zajednici, njegov je cilj zamrznuti stanje ako je moguće dovijeka. Da njemu bude lijepo, za ostale ga nije briga. A, lijepo mu je. Čovjek je, prije svega, predsjednik stranke, sa javnosti nedostupnim podatkom o visini primanja za tu funkciju, ni legalnih ni nelegalnih, iako je baš ta funkcija osnova za sve njegove daljnje privilegije kojih je toliko da ih u povijesti hrvatske zajednice nije imao nitko nikad. On je, osim što je predsjednik DSHV-a, direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a prema dostupnim podacima Agencije za borbu protiv korupcije na toj dužnosti zarađuje 90.000 dinara mjesečno. Istovremeno je i narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, za što je nagrađen iznosom od 28.686,00 dinara mjesečno iako ga na sjednicama ne viđamo, niti se oglašava u ime onih koje navodno zastupa. Uz to, Žigmanov je i vijećnik u Skupštini Grada Subotice, a premda mu je vijećnička stolica također uglavnom prazna, na svoj račun primi još 16.487,00 dinara mjesečno. Ovaj svestrano angažirani nacionalni djelatnik je i član Međuvladinog mješovitog odbora Srbije i Hrvatske za zaštitu manjina, za što ne postoje javno dostupni podaci o primanjima. Uz to je i predsjednik Nakladničkog vijeća NIU „Hrvatska riječ“, što je također funkcija koja donosi prihod, a teško je povjerovati da je bez honorara i njegova dužnost urednika časopisa za književnost i umjetnost „Nova riječ“. O dnevnicama, putnim troškovima, kavanskim računima i ostalim izdacima ćemo drugom prigodom.
 
Osim naknada za naporan rad na svim nabrojenim funkcijama, Tomislav Žigmanov uredno naplaćuje i svoje nemjerljive intelektualne dosege također iz izvora koji bi trebali služiti svim Hrvatima, a ne samo njemu. Tako primjerice od NIU „Hrvatska riječ“ naplaćuje svoje usluge uređivanja knjiga, izrade djela, pisanja recenzija pa čak i korekture tekstova koje pišu drugi. Prema zapisniku Pokrajinske proračunske inspekcije br. 47-2/2016-44-01 od 20. prosinca 2016. godine, koja je izvršila izvanredni inspekciji nadzor u NIU „Hrvatska riječ“, samo u kratkom promatranom razdoblju Tomislavu Žigmanovu su isplaćeni honorari u sljedećim neto iznosima: za uređenje djela „Panorama duhovnog pjesništva“ 10.000 dinara, za recenziju istog djela 5.000 dinara, za korekturu djela „Poezija-Riječi nasušne“ 6.000 dinara, za recenziju djela „Ljubav ili štogod drugo“ 6.000 dinara, za uređenje istog djela 10.000 dinara, a posebno su zanimljivi njegovi honorari za djelo „Panorama pjesništva vojvođanskih Hrvata“ gdje je bio autor, urednik i recenzent, za što mu je isplaćeno 50.000, 11.000 i 6.000 dinara. Prethodno je kao predsjednik Nakladničkog vijeća sve to odobrio. Sveukupno, ovaj političko/nacionalno/kulturno/umjetnički bard u kratkom je roku, zaklonivši se iza 4 djela upitnog smisla i još upitnije kvalitete u džep stavio 104.000 dinara neto. I to je samo vrh ledenog brijega. Gdje su honorari iz razdoblja koje inspekcija nije provjeravala, gdje su honorari iz drugih hrvatskih organizacija, i posebice gdje je novac koji se nekontrolirano razlijeva iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je Žigmanov direktor?
 
Da bi zaokružio i prema sebi usmjerio ama baš svaki dinar/kunu/euro namijenjen Hrvatima, jer je već ovladao tekućim računima gotovo svih hrvatskih ustanova i udruga, Tomislavu Žigmanovu nedostaje još samo hiper vjerni skretničar u HNV-u, jer je očito da dosadašnji nije bio do kraja pouzdan, što je vrlo čudno jer se baš trudio. Zbog čega je pukla tikva između Slavena Bačića i Tomislava Žigmanova tek će procuriti, ali nema razloga sumnjati da je u pitanju novac i samo novac. Uz stvaranje potpuno nerealne slike o vlastitoj veličini i sposobnostima, nacionalnom djelatniku Tomislavu Žigmanovu je novac očigledno glavni motivator djelovanja u hrvatskoj zajednici.
 
I zbog toga, poruka Hrvatima u Republici Srbiji je i ovoga puta: NE DAJTE POTPIS NIKOM, a elektorima koji su već dobili rješenje – NE DAJTE GLAS NIKOM! Svaki potpis i svaki glas, ma kome, jest potpis i glas koji će univerzalnom stručnjaku iz Soroseve kuhinje omogućiti potpunu kontrolu nad svim tokovima unutar zajednice. A onda, zbogom pameti.  
 

Zvonimir Perušić, potpredsjednikHrvatskoga demokratskog foruma

Slikar naivne umjetnosti, slika u Švicarskoj tehnikom ulja na staklu

 
 
Još krajem davne 1994. godine u Badener Tagblattu (sada Aargauer Zeitung) naišao sam na članak s najavom izložbe u obližnjem Fislisbachu, na kojoj je izlagao i samouki hrvatski slikar naivnog slikarstva Boris Posavec. Bila su to za Hrvatsku teška vremena, u ime Hrvatskog humanitarnog foruma otpremao sam transporte humanitarne pomoći u domovinu i nisam stigao otići na izložbu. No kako sam tada arhivirao razne članke iz švicarskih novina koji su se na bilo koji način odnosili na Domovinski rat i općenito na Hrvatsku i Hrvate, arhivirao sam i taj članak. Kada sam nakon desetak godina morao na röntgensko snimanje u Röntgeninstitutu Baden, u Rütistrasse 2 u Badenu, na zidu čekaonice ugledao sam veliki poster grada Badena koji me je oduševio, jer su na njemu na vrlo interesantan način do najsitnijeg detalja prikazane sve znamenitosti grada. Fantastično!
http://artpainting-naive.com/var/m_9/94/94f/20725/6912585-Croatia_Glorius1_Karo.jpg
S velikim interesom upitao sam na recepciji odkud im taj poster i tko ga je naslikao i na moje iznenađenje saznao sam da je to naslikao hrvatski umjetnik naivnog slikarstva Boris Posavec, a na još veće iznenađenje, da njegova supruga radi tu u Röntgeninstitutu. Gospođa Posavec mi je na moju zamolbu i poslala gore skeniranu A4-kopiju velikoga postera, na čemu joj još jednom srdačno zahvaljujem. Naravno da sam ime umjetnika ukucao u google i došao na njegovu web stranicu. Na toj web stranici naći ćete sve što treba znati o umjetniku i njegovim umjetničkim djelima, a za čitatelje portala sa stranice prenosim biografiju umjetnika u kojoj se umjetnik sam predstavio na njemačkom jeziku i foto galeriju umjetnikovih postera, no prije toga pogledajte kopiju slike na kojoj je naslikao američkog predsjednika Ronalda Reagana i kopiju pisma zahvale koje mu je poslao predsjednik Reagan, nakon što je od našeg umjetnika dobio tu sliku kao dar za svoj rođendan…
 
Kada sam u siječnju 2014., oduševljen slikom Badena Go Baden With Love, na kojoj je slikar naivne umjetnosti Boris Posavec tehnikom ulja na staklu naslikao sve znamenitosti Badena, na našem portalu objavio prilog o njemu i njegovim umjetničkim djelima, tada mi je rekao da radi na slici “CROATIA”, na kojoj će istom tehnikom prikazati najznažajnije znamenitosti Hrvatske. S nestrpljenjem sam čekao tu sliku i evo, slika je konačno gotova pa ju mogu prezentirati čitateljima portala u Švicarskoj, Hrvatskoj i diljem svijeta. Sa svim pripremnim radovima i zahtjevnim kreativnim radom na slici, stavljanjem crteža na stakla, umjetnik je na slici radio skoro tri godine, a rezultat njegovog savjesnog, kreativnog i u najsitniji detalj preciznog umjetničkog rada je upravo zadivljujući. Mene je slika oduševila.
 
Slika je tridimenzionalna, prvi sloj ulje na staklu, drugi sloj ulje na staklu i treći sloj ulje na platnu, slojevi montirani jedan iznad drugog u razmaku od 9mm, a predstavlja Hrvatsku s tipičnim hrvatskim motivima, kako slijedi: U gornjem dijelu prvi sloj na platnu su tri srca, Croatia Airlines, srce Marije Bistrice, balon Zagreb i golub s dva  srca u krilima, koji za sobom vuče hrvatsku zastavu. Drugi sloj je staklo s Trakošćanom, Varaždinom, Marijom Bistricom, Medvednicom (Sljeme), Podravkom u Koprivnici, Kutjevom, poznatom po vinima te Osijekom i Vukovarom. Treći sloj, na staklu, predstavlja Zagreb s karakterističnim detaljima i to; grad, Sava, zoološki vrt, Dinamov stadion, novi Zagreb itd… Nastavlja se dalje prema moru, počevši od Porenja, Rovinja, Pule, Opatije, Rijeke i dalje morskom obalom s gradovima Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik itd… More predstavlja otoke, naravno ne sve, što bi bilo nemoguće, ali simbolično; Krk, Rab, Cres, Hvar, Kornati, Dugi Otok, Pag, poluotok Pelješac itd…
 
Veliki brodovi (cruiseri) pred Dubrovnikom, Splitom i Korčulom.
More je prikazano slikovito sa specifičnim životinjama i ribama, kupačima, kao i s morskom sirenom, koja simbolično sjedi na jabuci, na otoku Jabuka, najudaljenijem hrvatskom otoku ili grebenu. Naravno da se na priloženoj slici, koju u smanjenom formatu objavljujemo ovdje na portalu, ne mogu vidjeti niti opisati svi detalji, jer je premala, ali je original znatno veći i znatno izražajniji, ne samo po izvedbi nego i u predstavljanju svih detalja. Slika je u originalu veličine ca. 65×120 cm i ne zahtjeva apsolutnu realnost i perfekciju, već ono što umjetnik u prikazanim motivima kao takvo vidi. Nadam se da će Vam se slika i u znatno smanjenoj veličini, kako je ovdje na portalu prikazujemo, svidjeti i uspjeti Vam dočarati, kako izgleda u originalu. Mene je oduševila pa evo, uživajte i Vi:
 
Slika je idealna za promociju Hrvatske i hrvatskog turizma pa bi sigurno bilo uputno da ju se u tu svrhu i koristi. Kopije, uvečani posteri (plakati), mogli bi se izložiti u turističkim objektima u Hrvatskoj, u hotelima, restoranima i slično, u hrvatskim diplomatskim, turističkim i drugim predstavništvima diljem svijeta, a mogle bi se organizirati i izložbe svih slika umjetnika Borisa Posavca, na kojima bi upravo ta slika bila glavna atrakcija izložbe - Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
 

Zvonimir Mitar, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., https://medjimurjepress.net/kultura-i-obrazovanje/izlozbe/boris-posavec-slikar-naivne-umjetnosti-slika-u-svicarskoj-tehnikom-ulja-na-staklu/

Hajszanov rad od izuzetne je važnosti, ne samo za kulturološku povijest hrvatske manjine

 
 
Na inicijativu Vijeća Europe Europski se dan jezika obilježava od 2001. svake godine 26. rujna. Budući je među 24 službena jezika EU i hrvatski, razvidno je kako je raditi na očuvanju europske jezične baštine nemoguće bez svijesti o važnosti vlastita jezika. Tim povodom Matica je 26. rujna predstavila Panonski ljetopis 2018. o kojem su, uz ravnatelja HMI-ja prof. Miju Marića, govorili  povjesničar dr. sc. Željko Holjevac, kroatologinja dr. sc. Sanja Vulić, geograf dr. sc. Tomislav Jelić i urednik, povjesničar i filolog dr. sc. Robert Hajszan. Predstavljanje je, znalački i emotivno, vodila Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo Matice. Predstavljeni, ovogodišnji Panonski ljetopis na 544 stranice čitateljima podastire tekstove na hrvatskome, gradišćanskohrvatskome, njemačkome, mađarskome i slovenskom jeziku.
http://mojzagreb.info/images/uploads/vijesti/19259/robert_hajszan_230714.jpg
Robert Hajszan
 
Kao izaslanica predsjednika Vlade RH Plenkovića na predstavljanju se prigodnim slovom skupu obratila zamjenica državnoga tajnika Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan RH Ivana Perkušić, a nazočili su joj i izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Maja Petrić, stručna savjetnica u Gradskom uredu za kulturu, književnik i član UO HMI-ja Hrvoje Hitrec te hispanistica Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke inozemne Croatice NSK-a.
 
Hrvatska matica iseljenika, predstavljajući Panonski ljetopis, višejezičnu serijsku publikaciju kojoj je punih 25 godina nakladnik Panonski institut iz austrijskoga Pinkovca, potiče afirmaciju hrvatskoga jezika među autohtonim manjinskim zajednicama srednje i jugoistočne Europe. Podsjetimo, svoj srebrni jubilej PAIN je proslavio početkom rujna u mađarskome sveučilišnom središtu Sambotelu, u Martineumu. Proslavu je tada otvorio njegov predstojnik i utemeljitelj dr. sc. Robert Hajszan, koji je Institut je potkraj 1993. osnovao u svom rodnom mjestu Pinkovcu/Güttenbachu, s nakanom jačanja kulturne i nakladničke djelatnosti Hrvata na jugu Gradišća. Godišnjak Panonskoga instituta, koji od 1994. redovito izlazi, najprije pod naslovom Panonska ljetna knjiga, predstavljan je i dosada redovito u Zagrebu, nekoliko puta u Karlovcu, Ogulinu, Splitu, Čakovcu i Brinju, zatim u Otočcu, Senju, Zadru i Trogiru ….
 
Od samoga početka djelatnosti Instituta Hajszan je vrlo intenzivno počeo surađivati sa Sanjom Vulić, a od 2003. često je držao gostujuća predavanja na njenim predmetima na Hrvatskim studijima. Promotorica, profesorica Vulić je u svoju terensku nastava sa studentima na predmetima Hrvatska dijalektologija i Jezik Hrvata u dijaspori često, kao što je i sama kazala, uključivala i posjet Panonskomu institutu u Gradišću. Usto, znamo kako su na Institutu zajedno pokrenuli Biblioteku „Hrvatski pisci u svijetu“, u kojoj su uredili i objavili šest pjesničkih zbirki, a Vulić je recenzirala i napisala predgovore za više od deset drugih Institutovih publikacija – od kojih su neke pokazane i na maloj popratnoj izložbi.
 
Napominjemo kako je godine 2015. upravo Hrvatska matica iseljenika priznanjem nagradila 35-godišnji Hajszanov rad na planu skupljanja, proučavanja i objelodanjivanja gradišćanskohrvatske građe, što je od izuzetne važnosti, ne samo za kulturološku povijest hrvatske manjine, poglavito na prostoru današnje Austrije, Mađarske, Slovačke i Češke, već je iznimno važno i domovinskim filolozima i povjesničarima koji se sustavno bave proučavanjem i istraživanjem polutisućljetnoga života gradišćanskih Hrvata izvan matice.
 

Diana Šimurina-Šoufek

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Ponedjeljak, 22/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 909 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević