Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

U krivini za Rumu, Kod Francuza

 
 
U kavanu Na centru dođi, Braca,
tu će biti samo početak parade,
noćas ja čestim zarad onog placa,
ići ćemo u sve birtije koje rade.
Uz violinu da provedemo večer,
na obali Save i s ribom na žaru,
morat ćemo na večeru Kod Teče,
u tu našu omiljenu kavanu staru.
 
U krivini za Rumu, Kod Francuza,
velika sala, mogu stati svatovi cijeli,
stići ćemo večeras i do tog bircuza,
svega tamo ima, što ti srce poželi.
 
Onda samo preko puta Kod Moćana,
na rakiju, da dobro pokvasimo gušu,
iako najmanja, draga mi je ta kavana,
često sam u njoj ostavlj’o pare i dušu.
 
Poslije ćemo piti preko mjere svake,
a to se najbolje radi Kod Đulinca,
na p’janom jeziku tu mo’š bez dlake,
i, pardon, mokriti o'ma iza svinjca.
 
Kad počne svanjivati i 'vata se rosa,
pjevat ćemo pjesme šorom srijedom,
svratit ćemo još i na piće Kod Bosa,
i lijepo kući odlaziti, polako, redom.
 
A tu me čeka uvijek moja baka stara:
Kol'ko si opet u kavani ostavio novaca?
Moji su digli ruke, samo me ona kara:
Do sad si mog'o kupiti pola Hrtkovaca!
 

Branimir Miroslav Tomlekin (iz zbirke pjesama Pjesme koje treba spaliti)

Pobuna je počela u podne 1. veljače 1918. na brodovima Sankt Georg i Gea

 
 
Hrvatski pomorski muzej Split i Hrvatska matica iseljenika - Podružnica Split obilježili su 1. veljače 2018. u dvorani Muzeja 100. obljetnicu pobune hrvatskih mornara u Boki Kotorskoj (1918.-2018.). Nakon uvodnog predavanja kojeg  je održala ravnateljica Hrvatskoga pomorskog muzeja dr. sc. Danka Radić, prikazan je dokumentarni film u produkciji HRT-a „Tko je bio Mate Brničević“, scenarista i redatelja Stipe Ercegovića, predsjednika Zajednice Hrvata Beograda „Tin Ujević“.
http://www.bokanews.me/wp-content/uploads/2016/01/Brod-%E2%80%9EGaa%E2%80%9C-i-podmornice-u-%C4%90enovi%C4%87ima.jpg
Već 1917. godine zabilježene su demonstracije mornara u ratnim lukama Austro-Ugarske. U Puli su se iskazali proturatni protesti a bilo je i dezerterstva. Veliki štrajk 11 tisuća radnika arsenala koji su tražili primirje, veće plaće i bolju prehranu izbio je 1918. godine. Iz Kumbora je u Brindisi prebjegla posada hidroaviona K-307. Iz Šibenika je u Italiju prebjegla torpiljarka T-11. Mornari František Kautzky (Čeh) i Ljubomir Kraus (Hrvat) pokušali su bijeg iz Pule torpiljarkom T-80, ali su izdani te osuđeni na smrt i streljani. Podržavajući radničke nemire, mornari s ratnih brodova Erzherzog, Prinz Eugen i Aspern, otkazivali su poslušnost zapovjedništvu. Zbog neposluha su kažnjeni dugogodišnjim zatvorskim kaznama 35 pripadnika Hidrobaze. Zbog besmislenih produljenja ratnih operacija, sve lošijih uvjet života, teškog položaja slavenskih narodnosti, te odjeka oktobarske revolucije, nemiri su se širili. U Boki Kotorskoj je bilo na početku 1918. godine oko šest tisuća pripadnika kopnene vojske. Flotom je zapovijedao kontraadmiral Aleksander Hansa sa oklopnog krstaša Sankt Georg, a bio je izravno odgovoran zapovjedništvu ratne mornarice u Puli.
 
Pobuna mornara u Boki Kotorskoj počela je u podne 1. veljače 1918. godine na brodovima Sankt Georg i Gea kada je oko šest tisuća mornara austrougarske ratne flote uzelo komandu u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko četrdeset brodova u zaljevu Boke Kotorske. Mornari su preuzeli komandu a carske oficire na čelu sa kontraadmiralom Aleksanderom Hansom internirali u brodskim kabinama. Na čelu pobune su bili František Raš (izvan broda), Anton Grabar, Dane Tadić, Leo Lelas, Krsto Knežević, Mijo Vidak, Mate Ostojić, Rudolf Kreibach, Ivan Vnuk i Franc Gallet, svi sa komandnog broda Sankt Georg, dok je na čelu pobune broda Gea bio Mate Brničević. Topovskim je plotunom spriječeno isplovljivanje razarača Csepel, a red su održavale naoružane patrole koje su kružile čamcima oko zatečenih brodova i na kopnu.
 
Međutim zbog niza propusta vodstva pobune, uglavnom zbog toga što su komunikacije i dalje bile pod nadzorom službenih vlasti i odlučnosti vlasti da i oružanom silom spriječe ustanike u ostvarenju nauma, makar i po cijenu potapanja većine brodova, te lukavim vođenjem pregovora u cilju dobivanja u vremenu, ustanak je pomalo jenjavao. Jedna struja ustanika je zastupala ideju da zaposjednuti brodovi isplove i pridruže se silama Antante dok je druga tražila da brodovi ostanu u Boki. Zapovjedništvo je 2. Veljače uputilo ultimatum pobunjenim mornarima, zapovjedilo evakuaciju civilnog pučanstva a njemačkim podmornicama naložilo potapanje brodova Gea i Sankt Georg. Određeno je da se nepovjerljive jedinice koje su uglavnom činili Hrvati, zamijene mađarskim i njemačkim jedinicama. Pobuna je ugušena već slijedećeg dana nakon dolaska grupe bojnih brodova iz Pule. Naime, ujutro 3. veljače 1918. godine u Boku je uplovio ratni sastav od tri bojna broda, četiri razarača i osam torpiljarki, što je omogućilo da carski oficiri preuzmu vlast na zaposjednutim brodovima. Pred redovnim vojnim sudom bilo je optuženo 386 mornara i podoficira. Od toga je 48% bilo južnoslavenskog podrijetla, 20% talijanskog, 13% Čeha i Slovaka, 10% Nijemaca, te oko 8% Mađara, a ostalo su bili Poljaci, Rumunji i Ukrajinci. Iako je bilo uhićeno oko tisuću dvjesta mornara, pred prijeki sud izvedeno je samo njih devedeset osam. U zatvoru je umrlo desetak mornara, u toku pobune poginulo ih je dvoje, ostali su osuđeni na dugogodišnje robije, a četvorica na smrt strijeljanjem.
 
Poznati cetinjski književnik i povjesničar Niko Simov Martinović zapisao je izjavu don Nike Lukovića koji je u vrijeme Prvog svjetskog rata bio svećenik. On je dobio naređenje u kome je stajalo da su František Raš, mornarički vodnik iz Češke, Anton Grabar, mornar iz Poreča u Istri, Jerko Šižgorić, artiljerac iz Žirja kod Šibenika, i Mate Brničević, artiljerac iz Krila Jesenica u Poljicama kraj Splita, odlukom prijekog vojnog suda u Kotoru osuđeni na kaznu smrti strijeljanjem, da će se kazna nad imenovanima izvršiti 11. veljače, 1918. godine u 7 sati ujutro u Škaljarima i da je njegova (don Nikina) dužnost da sutradan u 5 sati ujutro ne izlazi iz svoje sobe, a od 5 ujutro do 7 da bude sa osuđenicima i da ih vjerski pripremi za smrt.
 
“Ja ne žalim što sam sudjelovao u pobuni. Ja ne žalim što sam osuđen na smrt, jer smatram da će naša smrt donijeti bolji život našem narodu'" rekao je Mate Brničević ispred prijekog vojnog suda u Kotoru, prije sto godina, pred odlazak na gubilište ispod gradskog groblja u Škaljarima. Padala je kiša, piše Niko Simov na kraju izjave don Nike Lukovića. Sumorno, jezivo jutro. Oblaci spušteni na planine. Na groblju u Škaljarima je bio mir. Zakopavali su iskrvavljena tijela crvenih mornara. Ali njihove riječi nijesu mogli zakopati. Njihovo djelo se čulo i van naših planina i našeg mora.
 

Nives Matijević

Digitalna kultura u najnovijem iseljeničkom zborniku 2018.

 
 
Građa je raspoređena na 448 stranica i ilustrirana sa 110 fotografija. Središnja su tema većine autora ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa interaktivni učinci digitalnih medija u dijaspori, ali i izazovi egzodusa mladih iz Slavonske i Bosanske Posavine.
http://www.croexpress.eu/nv-admin/image/vijesti/0-1517218054.jpg
Iz tiska je izašao Hrvatski iseljenički zbornik 2018., a koji se sastoje od 31 samostalnog autorskog priloga sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku. Građa je raspoređena na 448 stranica i ilustrirana sa 110 fotografija, zrcaleći raznorodno iseljeničko stvaralaštvo u osam tematskih cjelina – znakovito naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige.
 
Središnja su tema većine autora ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa interaktivni učinci digitalnih medija u suvremenoj mobilnosti, ali i izazovi egzodusa mladih iz Slavonske i Bosanske Posavine. Opisana su u javnosti zapaženija postignuća naših umjetnika i znanstvenika u dijaspori iz dvadesetak zemalja s udaljenih meridijana. Autori tako propituju utjecaj tradicionalnih i modernih, starih i novih medija na iseljeničke zajednice, uključujući oblikovanje osobne kulture s posebnim naglaskom na tzv. digitalnoj kulturi. Doista, počevši od početka devedesetih godina – kada je 27. ožujka 1993. upućena prva međunarodna elektronička poruka iz Hrvatske – pa do danas svjedoci smo prave eksplozije primjena koje su više ili manje tiho prožele naše okruženje u domovini i inozemstvu nezamjetljivo mijenjajući naše osobne i društvene navike.
 
Tako virtualnu infrastrukturu u informatičkom dobu propituje koordinatorica digitalne transformacije humanističkih disciplina i umjetnosti Republike Hrvatske doktorica Koraljka Kuzman Šlogar. Nacionalni portal znanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža čitateljima iz domovine i dijaspore opisuju Irina Starčević Stančić i Cvijeta Kraus. Višejezičnu medijsku scenu dijaspore nedvojbeno razvija i Glas Hrvatske i cjelodnevni međunarodni peti program HRT-a koji se diljem svijeta sada može slušati preko Interneta. Konvergencija u području medijskih subjekata naše argentinske zajednice u fokusu je analize Paule Gadže, dok nam hispanistica Olja Ljubišić donosi hrvatski dragulj iz blogosfere Perua.
 
Matičina serijska publikacija ima elektronsku  inačicu na mreži, a u svom 63. godištu dosegla je u digitalnom repozitoriju 28 000 stranica, njegujući potpunu tematsku i disciplinarnu otvorenost internetskog doba kada je svaki 35. stanovnik Zemlje međunarodni migrant. Autori Matičina godišnjaka iz domovine i inozemstva, čija mreža okuplja tristotinjak suradnika sa svih kontinenata, opisuju nam fascinantan mozaik stvaralaštva hrvatskog iseljeništva 21. stoljeća, čiji naraštaji stvaraju svoja djela  izvan matične zemlje u višejezičnim i višekulturnim sredinama razvijenoga svijeta.
 
Matičin godišnjak, kojeg uređuje Vesna Kukavica, podjednako ažurno prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji su se afirmirali u kulturama od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda kao i onih koji su svoj novi dom našli diljem Starog kontinenta. Nedvojbeno, u mrežnom okruženju svjedočimo i promjenama i u bržoj kulturnoj integraciji domovine i dijaspore ponajprije novim načinima sudjelovanja što ih donose socijalne internetske mreže s dinamičnim virtualnim strukturama u vidu bujanja portala hrvatskih kulturnih iseljeničkih zajednica i društava. Poticajan je prilog o  iseljeničkoj filantropiji i Zakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, čija zagrebačka palača krasi naslovnicu ovoga zbornika.
 
Autori priloga u Hrvatskom iseljeničkom zborniku 2018. su renomirani publicisti  sa niza prestižnih sveučilišta i kulturnih središta iz zemlje i inozemstva: Walter F. Lalich, Tibor Komar, Paula Gadže, Krunoslav Malenica, Olja Ljubišić, Mirjan Damaška, Dubravko Barač, Božo Skoko,  Irina Starčević Stančić, Cvijeta Kraus, Koraljka Kuzman Šlogar, Lada Kanajet Šimić, Pavao Jerolimov, Vladan Čutura, Lucija Šarčević, Milan Bošnjak, Stjepan Blažetin, Dejana Dejanović, Marijeta Rajković Iveta, Tihomir Nuić, Naida Šehović, Stan Granic, Rajka Bućin, Ivan Čizmić, Boris Vulić, Vinko Grubišić, Marijan Lipovac, Tanja Rudež, Vesna Kukavica, Helena Sablić Tomić i Boris Beck.
Nakladnik Hrvatskog iseljeničkog zbornika je Hrvatska matica iseljenika.
 
Svečano predstavljanje Hrvatskoga iseljeničkog zbornika 2018. održat će se u srijedu, 7. veljače 2017. u 13 sati u HMI-ju,Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.
 

Marijana Matković

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Četvrtak, 22/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1371 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević