Get Adobe Flash player
Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

Stanković nijednom nije niti spomenuo Domovinski...

Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

Početkom 1990. tadašnji oficir JNA nije se nimalo razlikovao od...

Srbin koji voli domovinu!

Srbin koji voli domovinu!

Peđa Mišić: "Branili smo obitelj, djecu, kuću, ulicu,...

Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

Sramotan odnos Hrvatske prema šestorici Hrvata u Den...

Ljevičarima je sve dozvoljeno

Ljevičarima je sve dozvoljeno

U Hrvatskoj možeš svaki dan pljuvati po Hrvatima iz...

  • Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

    Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

    četvrtak, 23. studenoga 2017. 00:05
  • Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

    Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

    četvrtak, 23. studenoga 2017. 00:01
  • Srbin koji voli domovinu!

    Srbin koji voli domovinu!

    utorak, 21. studenoga 2017. 13:25
  • Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

    Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

    utorak, 21. studenoga 2017. 13:21
  • Ljevičarima je sve dozvoljeno

    Ljevičarima je sve dozvoljeno

    srijeda, 22. studenoga 2017. 23:57

Gradišćanski hrvatski i standardni hrvatski jezik predstavljeni su na Europskom danu jezika

 
 
Gradišćanski hrvatski i standardni hrvatski jezik predstavljeni su na Europskom danu jezika u Beču. Tijekom održavanja manifestacije predstavnici veleposlanstava i kulturnih instituta čitali su odabrani ulomak iz dječjeg romana 'Pipi Duga Čarapa' švedske spisateljice Astrid Lindgren na nacionalnim jezicima. Uvodno je domaćin Achim Braun istaknuo kako se u Predstavništvu EU-a u Beču Dan jezika obilježava od samog početka (2001.) te kako je višejezičnost jedan od temeljnih postulata Europske unije ali i Vijeća Europe.
http://at.mvep.hr/files/g/1-46798/600x335-5/3-m.jpg
Ukupno je na središnjem dijelu događanja predstavljeno 35 europskih jezika. Prof. dr. Eva Vetter s Bečkog sveučilišta govorila je o ulozi romana 'Pipi Duga Čarapa' u svjetskoj književnosti. Jedan od najpoznatijih dječjih romana je nastao 1945. i po svojoj je tematici revolucionaran i danas. Ove je godine na središnjem djelu manifestacije uz standardni hrvatski jezik bio predstavljen i gradišćanski hrvatski. Ulomak na standardnom hrvatskom jeziku pročitao je Domagoj Marić II.  tajnik Hrvatskoga veleposlanstva u Beču i mjerodavan za kulturu, a na gradišćanskohrvatskom idiomu gradišćansko-hrvatska književnica Ana Šoretić.
 
U sklopu  programa Europskog dana jezika Predstavništvo Europske komisije je za djecu priredilo četiri različite radionice, od kojih je jednu vodila članica hrvatske zajednice u Beču Tatjana Šehić. Obilježavanje Europskog dana jezika bila je jedna od manifestacija Godine kulture Hrvatska-Austrija 2017.
 

Melita Novak

Od Burgnića, Vilme Goić, preko Silve Košćine, Jakova Mikalje do Alberta Moravije i pape Siksta V.

 
 
U ovaj popis ulaze poznati talijanski Hrvati, bilo da se izjašnjavaju ili su se izjašnjavali Hrvatima, odnosno poznate osobe hrvatskog podrijetla koji žive/su živjeli i djeluju/djelovali u Italiji. Za neke od njih je status "dvojben": i talijanski izvori ih prikazuju kao inozemce (iz Hrvatske ili Jugoslavije), iako su kasnije zaigrali za Italiju, odnosno, bili talijanskim državljanima.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/it/1/1d/Tarcisio_Burgnich.jpg
Tarcisio Burgnić
 
Nogometaši:
Antonio Blasevich, igrao u "Ambrosiani", današnjem "Interu" iz Milana '28.-'31.),
Tarcisio Burgnich, igrao u "Juventusu"
Francesco Godigna, igrao u "Genoi"
Ezio Loik, igrao za "Milan" i "Torino"
Marcello Mihalic, igrao u "Interu"
Giovanni Varglien("Varglien I"), igrao u "Juventusu"
Mario Varglien("Varglien I"), igrao u "Juventusu"
Giovanni Udovicich,
Antonio Vojak("Vojak I"), igrao u "Juventusu" i "Napoliju"
Oliviero Vojak("Vojak II"), igrao u "Juventusu"
Rodolfo Volk, igrao u "Romi" i "Pisi"
Mario Zidarich, igrao u Livornu
Laurent Ottoz, atletičar, unuk Gabre Gabrich
Patrick Ottoz, atletičar, unuk Gabre Gabrich
Pilar Ottoz, atletičar, unuk Gabre Gabrich
Lyana Calvesi, kćer Gabre Gabrich
Gabre Gabrich(Ljubica Gabrich), atletičarka
Lorenzo Gazzari, nogometaš
 
Košarkaši
Ezio Cernich, trener "Snaidera" iz Udina 1972/73. i 1976/77.
 
Ini športovi
Andrea de Adamich, vozač Formule 1, potomak Andrije Ljudevita Adamića[1]
Gianni Cucell,
Abdon Pamich, atletičar
Orlando Sirola, tenisač
Ausonio Alacevich, ragbijaš (rugby union)
 
Svećenici, redovnici i redovnice
Felice Peretti(papa Siksto V.)
Mirko Cecić(Emerico Cecich)
Egidije Bulešić(Egidio Bullesi)
Giovanni Lovrovich, svećenik i povjesničar
Ana Marija Marović
 
Znanstvenici
Antun Dabinović
Carlo Francovich
Riccardo Francovich
 
Ostali
Ivan Žuvinić
 
Kultura
Anđeliko Alačević, sudac i publicist
Wilma Goich, tal. pjevačica
Silva Košćina, tal. glumica
Anamarija Đumbrek, hrv. pjevačica (u Hrvatskoj pod umjetničkim imenom Annamaria)
Jakov Mikalja, hrv. jezikoslovac
Marija Pavlović-Lunetti, jedna od vidjelicaGospe u Međugorju
Nina Morić, hrv. i tal. manekenka
Nataša Medović, hrv. glumica (pranećakinja Celestina Medovića, on joj je bio očev stric)[2]
Gianni Garko(Giovanni (Jani) Garcovich ), glumac
Stelvio Mestrovich, književni kritičar, romanopisac
Alberto Moravia, tal. književnik (mati Hrvatica) (h.f.)

"Meeting G2.3 – Poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske"

 
 
Hrvatska dijaspora je značajna gospodarska i demografska snaga od koje Hrvatska može imati velike koristi, no nužno je stvoriti poticajne uvjete za investiranje i useljavanje, rečeno je na konferenciji "Meeting G2.3 - Poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske" koja se u ponedjeljak i utorak održala u Zagrebu. Kako i ime konferencije govori, fokus je bio na ljudima 2. i 3. generacije koji slabije ili nimalo ne poznaju hrvatski jezik, no postoje spone koje ih povezuju s maticom. Na panel diskusiji "Kako privući investitore iz hrvatskog iseljeništva i zastupati njihove interese" upozoreno je na probleme s kojima se susreću iseljeni Hrvati koji bi željeli ulagati u domovini, a to su prije svega nefunkcionalno pravosuđe i troma birokracija.
https://www.croatiaweek.com/wp-content/uploads/2017/10/nl-24.10.jpg
Anto Sluganović iz Udruge hrvatskih poduzetnika u Austriji upozorio je na nastajanje nove dijaspore nakon ulaska naše zemlje u EU. "U Uniji nema granica ni ograničenja te ljudi bez problema odlaze 500 km od kuće raditi za višestruko bolje uvjete. Čak više ni jezik nije problem jer je engleski univerzalno sredstvo poslovne komunikacije, posebice u ICT sektoru", kazao je Sluganović.
 
Don Markušić, australski odvjetnik koji zastupa strane tvrtke u Hrvatskoj, upozorio je da mnoge potencijalne investitore iz Australije i SAD-a, posebice one manje, obeshrabruje dvostruko oporezivanje.  "Veće tvrtke su to riješile tako da su investiciju napravile iz zemlje s kojom postoji sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a to je i razlog da taj problem nije dignut na viši nivo", ističe Markušić.
 
Luka Krilić iz Ureda za dijasporu pojašnjava da je prepreka za snažnije investicije dijaspore bilo i nepostojanje centralnog mjesta na kojem bi bili istaknuti svi natječaji koji su aktualni u Hrvatskoj, a što je riješeno projektom aplikacije koju su financirali HGK i Grad Zagreb i u kojem investitor može pronaći projekt prema svojem interesu. Najavljeno je i da jedna velika hrvatska banka razvija projekt spajanja računa građana u Kanadi i Australiji s onim u Hrvatskoj, a što bi hrvatskim iseljenicima trebalo olakšati funkcioniranje te dati veću sigurnost prilikom dolaska u Hrvatsku.
 

Darko Bičak, http://www.poslovni.hr/hrvatska/dijaspora-spremna-za-vece-investicije-334081

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Subota, 25/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 776 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević