Get Adobe Flash player
Srbijanski komentari i izraelska čestitka

Srbijanski komentari i izraelska čestitka

»Teško je prihvatiti, ali je Milošević udaljio Srbe od...

Romske laži Veljka Kajtazija

Romske laži Veljka Kajtazija

I romska komemoracija poziv je na istraživanje...

Trebaju nam dostojanstvene proslave

Trebaju nam dostojanstvene proslave

Domoljublje se živi svaki pojedini dan     Mislim da...

Popis hrvatskih branitelja junaka

Popis hrvatskih branitelja junaka

Koji su u samo 72 sata razbili zločinačku tvorevinu i natjerali teroriste...

IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

Većinu ulica rashrvatili i nazvali ih po Talijanima i...

  • Srbijanski komentari i izraelska čestitka

    Srbijanski komentari i izraelska čestitka

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:15
  • Romske laži Veljka Kajtazija

    Romske laži Veljka Kajtazija

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:09
  • Trebaju nam dostojanstvene proslave

    Trebaju nam dostojanstvene proslave

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:05
  • Popis hrvatskih branitelja junaka

    Popis hrvatskih branitelja junaka

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:01
  • IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

    IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

    subota, 03. kolovoza 2019. 09:43

Preopasna Pupovčeva jezična konstrukcija 'na prostoru Hrvatske'

 
 
Milorad Pupovac je na predstavljanju kandidata SDSS-a za europerlamentarne izbore, kao prvi (''euro'') Srbin na listi, odnosno četnički čelnik u Hrvatskoj i ''ambasador'' četničke vlade Vučića u Beogradu; član Plenkovićeve koalicijske vlade i zastupnik u Hrvatskom saboru, dao ''povijesnu'' izjavu ''da je pitanje položaja Srba u Hrvatskoj pitanje o kome ovisi europska priroda Hrvatske.''  Dakle, stanje je presudne odluke! Pupovac je također naglasio da je njegova stranka (SDSS) jedina parlamentarna manjinska stranka na prostoru Hrvatske koja sudjeluje na ovim izborima. Drugim riječima, srpska nacionalna manjina u Hrvtaskoj bit će predstavljena u EU-u kao prepoznatljiva nacionalna karakteristična jedinica ''na prostoru Hrvatske''. Nije li to isto, samo malo drugačije, predstavljane ''srpskog entiteta SAO Krajine'' u europskom parlamentu, što bi u nacionalnom smislu činilo vlastitu, odijeljenu cjelinu.
https://www.espreso.rs/data/images/2019/01/11/11/493157_filip-plavcic_ls.jpg
Pupovac sa SDSS-om želi, navodno, ''doprinijeti tome da ni Europa niti Hrvtska ne stradaju od ultranacionalizma i ultraklerikalizma i politike koje ovog trenutka sebe nude kao izlaz za Europu i spas za Hrvatsku.'' Pupovac sa SDSS-om ima alternativno rješenje za hrvatski ''ultranacionalizam i ultraklerikalizam'' koji će ''spasiti'' Europu i Hrvatsku od stravičnog pogiblja: srpska mitologija!Pretvario se Pupi u vizionara, nije mu ravan ni sv. Sava!
 
Pupovac se osvrnuo i na pokušaje ugrožavanja (zar već nisu!?) prava Srba u Hrvatskoj rekavši ''da je cilj SDSS-a boriti se protiv takvih nastojanja te stati u obranu prava manjina u Hrvatskoj, ali i u svim zemljama EU-a''! Milorade, kani se velikih stvari. (Fuge magna!)
Evo, kako je biti Hrvat u Hrvtskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori. ''Kako je biti, Milorade, Hrvat u Borovu Selu, Milorade? U mjestu koje se nalazi u Hrvatskoj? Kako je biti Hrvat u Srbiji?'' Upitao je Pupovca saborski zastupnik Miro Bulj.
 
''Mogu postaviti i pitanje kako je Hrvatima u Srbiji, koji nemaju ni stoti dio prava koje ima srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj. Kako je Hrvatima u Bosni i Hercegovini gdje gube svaki oblik konstitutivnosti, ili u Crnoj Gori gdje ih se sve manje i manje, kao i u BiH, ali i Srbiji. (...) Lijepo je Srbima u Hrvatskoj, jer imaju zagarantirana tri mandata, najmanje desetak osiguranih dužnosničkih pozicija i izdašno financiranje kao što ga ima Srpsko narodno vijeće. Ali, dodaje, lijepo je samo onim Srbima u  Hrvatskoj koji su bliski SDSS-u. Što će reći drugi Srbi u Hrvatskoj, poput Peđe Mišića, koji su u Domovinskom obrambenom ratu žrtvovali svoje zdravlje za svoju domovinu Hrvatsku, kazao je Hrvaoje Zekanović.
 
Predsjednik nacionalnog vijeća Srba u Hrvatskoj Nenad Vlahović odgovrio je Pupovcu: Kontroverzne plakate postavljaju ljudi koji nemaju plan u budućnosti ostati u Hrvatskoj. ''Pupovac priprema i režira situaciju koja će se tek kasnije pokazati. On i njegova ekipa su svjesno postavili plakate takvog sadržaja jer znaju da će to izazvati negodovanje, sve kako bi plakali svjetskoj zajednici da u Hrvatskoj nema demokratskih sloboda, da postoje snage kao i 1941. godine. On povlači duboku prošlost koju, ako se nastavi njegov način rada, ma nikada ne ćemo prijeći'', upozorio je Vlahović.
 
Kolike li ironije: ''Naši plakati i naše poruke su protiv straha, a za slobodu. Naši plakati i naše poruke su protiv mržnje i za oslobođenje ovoga društva od mržnje.Ne bojimo vas se. (...) Ako budu tjerali da s traktorima vode kampanju - dopunit će ćirilicu i s traktorom. Ako žele da s traktorima uđemo u Bruxelles, ući ćemo'', poručio je Pupovac. Da kojim slučajem, Pupovac nema Plenkovića u džepu, on bi se drugačije ponašao, bio bi skromniji i pristojniji. Kako što Pupovac provocira s letcima u Hrvatskoj, u isto je vrijeme Šešelj provocirao Hrvate u Srbiji. ''Srbi se nisu ništa promijenili i dalje dosljedno provode svoj fašistički velikosrpski program. ''Otadžbinski kongres'' Srpske radikalne stranke u Hrtkovcima provokacija je i izazov Šešelja da se vrati na mjesto zločina, te potvrde da vlasti Republike Srbije toleriraju nastavak politike širenje nacionalne mržnje. Mogle su se čuti i poruke kako je ''iz Nezavisne Države Hrvatske protjerano oko milijun Srba'', da Srbi moraju osloboditi republiku srpsku krajinu te uz pozdrav ''vidimo se dogodine u Kninu''... 
 
Srbi su nakon Druhgoga svjetskog rata očistili od Hrvata sva mjesta i područja gdje su Hrvati živjeli sa njima u manjini, a nakon ovog zadnjeg rata prognali su i pobili 200 tisuća Hrvata iz Bosanske Posavine, a osim toga očistili su Srijem i Bačku, gdje nije bilo rata, od Hrvata. Nakon svih tih zlodjela koje su počinili na Hrvatima, kukaju kako je nad njima počinjen genocid.' Doista, teško je preći preko srpske laži bez poruge.
 
Hrvatska je u jednom stoljeću pretrpila tri rata od srpskog ultranacionalizma - velesrpskog (četničkog) šovinizma i od ultraklerikalizma - srpskog (četničkog) pravoslavlja, čija je politika unakazila hrvatski narod i opustošila Hrvatsku. Kosti milijuna hrvatskih žrtava svjedoče u masovnim grobnicama od Bleiburga do Bitolja o zvjerstvima srpskog fašizma - ultranacionalizma i ultrapravoslavlja, koji su počinili genocid nad hrvatskim katoličkim narodom zbog ideje o ''velikoj Srbiji''. Ali, neprestalno cmizdriti i tugovati kako su oni ''žrtve genocida'' u Hrvatskoj!
 
Pupovcu je u Hrvatskoj – super. Ne može ''bre'' bolje biti. On je ''Katica'' za svaku zgodu: ima siguran i unosan posao, jer predstavlja 0,001 posto Srba u RH i 0,00 posto pravoslavnih Hrvata; bio je za vrijeme rata na drugoj strane balvana, a nakon Oluje, kao ''štićenik'' ostataka srbijanskih Srba u Hrvatskoj, dobio je namještenje u svim hrvatskim vladama, a trenutno drži Plenkovića na vlasti; vlasnik je četničkog biltena ''Novosti'', kojeg financira RH, a ''čivija'' je i na sveučilištu političkih znanosti u Zagrebu i, uz malo sreće, predstavljat će u Europskom parlamentu četničku ''oazu'' u  RH. Pupovac, dakle, želi biti prvi Srbin u Europarlamentu, jer računa da može osvojiti jedan mandat, i kaže, ''to bi bilo veliko postignuće za sve Srbe u bivšoj Jugoslaviji.'' Milorade, nema problema, sigurno ćeš dobiti jedan, a možda i dva mandata. Za tebe i drugog četnika po rangu Dejana Jovića, bit će glasova na pretek, jer predstavljate sebe (''persona grata''), Srbe u Hrvatskoj, Srbe u bivšoj Jugoslaviji i svijetu, Republiku Srbiju, srpsku republiku u BiH, ortodoksnu srpsku pravoslavnu sektu, hrvatske jugonastalgičare i izbjegle četnike kojima nije oduzeto hrvatsko državljanstvo, te sve one koji mrze hrvatski narod i državu Hrvatsku. Za takve ljude u  Hercegovini kažu: ''Krme sito preokrene korito!'' Narod bi još reka’ – ne valja vlada. Razuman čovjek bi kazao - ne valja narod. 
 

Rudi Tomić, Toronto

Za jugoekstremistu Dejana Jovića Hrvatska je 1991. bila nasilnik…

 
 
Od početka hrvatske nezavisnosti postoje brojne političke stranke i udruge koje bi zabranili dijaspori, točnije iseljenoj Hrvatskoj, glasovanje na izborima. Posebna meta su Hrvati u BiH koji, usput rečeno, nisu dijaspora jer tamo žive tisuću godina, koji su poniženi i obespravljeni od samog Zagreba, pogotovo kada gledate nepregledne kolone Hrvata koji stoje pred diplomatskim predstavništvima kako bi konzumirali svoje pravo.
http://thesrpskatimes.com/wp-content/uploads/2015/09/Dejan-Jovic-2.jpg
Dejan Jović
 
Zakonom kojima su Hrvatima izvan Hrvatske reducirana biračka mjesta, primjerice, u Kanadi ili Australiji, naš čovjek mora putovati i stotine kilometara da bi glasovao. Zanimljivo, isto biračko pravo nikada nije osporavano hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti izvan Hrvatske, poglavito u Srbiji i BiH. Naprotiv, njih se dovozi autobusima na Pupovčev mig, plaća im se da glasuju. I tu nitko ne vidi problem. Ali u Hrvatima u BiH se vidi.
 
Ovo je perverzno, pokvareno i nepravedno iz više razloga.
Prvi je da je zahvaljujući i novcu iseljene Hrvatske, milijardama dolara, Hrvatska obranjena. Brojni Hrvati iz iseljeništva dali su ne samo novac, već i svoj život za Hrvatsku.
Drugi razlog je što svake godine dijaspora svojima u RH šalje više od dvije milijarde eura koja pune državni proračun, što je više od stranih ulaganja u RH, značajan dio BDP-a. I onda se "argumentira" da oni ne smiju glasovati "jer ovdje ne plaćaju porez". Umjesto hvala Vam za dvije milijarde keša godišnje, kojima se pune i džepovi istih tih koji rogobore protiv njih, oni bi ih obespravili.
S druge strane, za razliku od Hrvata u iseljeništvu koji obilato pune državni proračun, naši državljani srpske nacionalnosti u Srbiji svaki mjesec dolaze po ustaške kune iz hrvatskog proračuna i troše ih u Srbiji puneći - srpski proračun. Plaćaju li oni porez u RH? Ne, samo je sisaju. Za razliku od Hrvata izvan RH, oni su paraziti na proračunu RH.
Treći je razlog idiotski, samoubilački, jer sve zemlje koje imaju ogromnu dijasporu kao naša, poput nama slične Irske, u iseljenoj Irskoj vide bogatstvo, a ne problem. To je, među inim, tajna irskoga gospodarskog čuda. Hrvate iz dijaspore, a mnoštvo je milijardera i uspješnih poduzetnika, naši uhljebi, tajkuni na državnoj sisi, čitaj kriminalci, ih tjeraju da ne ulažu, traže mito, jer znaju da su se obogatili na stvarnom tržištu, svojima znanjem i trudom, a ne stranačkim i partijskim vezama i korupcijom kao ovi u Hrvatskoj, pa bi im pokvarili uhodane lopovske sheme. Irci su očito idioti.
 
I dok se sve čini da se Hrvatima izvan Hrvatske, koji ne utječu bitno na izbore, reducira broj biračkih mjesta, Srbima hrvatskim državljanima u Srbiji i BiH se povećava broj biračkih mjesta. Kako su Pupovac i notorni Dejan Jović odlučili izaći na EU izbore, predsjednik kluba Pupovčeva SDSS-a Boris Milošević uputio je Državnom izbornom povjerenstvu u Zagrebu zahtjev da se poveća broj biračkih mjesta u Beogradu, Subotici i Banjoj Luci.
Zamoljeno - odobreno, što ne bi bilo moguće bez znanja ministra uprave Kuščevića, MVEP-a, pa onda i samog Plenkovića. Nakon što su Srbi iz Hrvatske dali potporu depiliranom četniku Vučiću, on će im zahvaliti hrpom autobusa kako bi pogurao Pupovca ili Jovića, svejedno, da i Srbija dobije preko Zagreba svog europarlamentarca.
 
Ako u ovoj raboti uspiju uz asistenciju i blagonaklonost "suhoga zlata", u EU će vjerojatno ići Jović, čovjek kojeg je Josipović, koji fratre koje su pobili partizani smatra legitimnim vojnim ciljem, pravnik – jugoekstremist koji zagovara presumpciju krivnje, morao otpustiti s mjesta svog savjetnika, jer je izjavio da je hrvatski referendum o neovisnosti '91., bio vrlo neliberalan, te da nije bio održan u slobodnim i poštenim okolnostima.
Dejan Jović, također jugoekstremist, prekoravao je i JNA jer "je bila u stanju snimati ilegalni uvoz oružja iz Mađarske u Hrvatsku, ali nije bila u stanju ništa poduzeti da bi to spriječila ili da bi razoružala nasilnika." Pazite, napadnuta Hrvatska za Dejana Jovića je – nasilnik!? Možda zato jer su oružje za obranu kupovali iseljeni Hrvati? Onda u intervjuu za Novi list Jović kaže kako je "mit o Domovinskom ratu glavna prijetnja razvoju Hrvatske"!? Čovjek, Jović, izravno krši hrvatski Ustav i Deklaracije donesene u Saboru, i još bi preko zemlje koju de facto ne smatra svojom želio ući u Europski parlament, a Plenković i društvo šireći broj biračkih mjesta u Srbiji i BiH za Srbe hrvatske državljane u tome mu svesrdno pomažu. Čije će, ako uđe, interese u europarlamentu zastupati Dejan Jović kojeg je Beograd stavio među "deset najmoćnijih Srba u svetu"? Dejan Jović ima pravo, kao i Vučić i Pupovac na "alternativni narativ" o velikosrpskoj agresiji, jer Hrvatska je slobodna zemlja sa visokim standardima zaštita manjina i neka svatko govori što ga je volja, osim kada je u koliziji sa zakonima RH. No čudim se državi koja ne treba svoju, hrvatsku dijasporu, a treba Pupovce i Joviće gurajući ih u EU parlament. Valjda da šire "istinu" o domovinskoj i iseljenoj Hrvatskoj, kao i o Hrvatima u Vojvodini.
 

Ivica Šola, https://www.slobodnadalmacija.hr/misljenja/agora/clanak/id/601090/zasto-je-povecan-broj-birackih-mjesta-u-srbiji

Tribinom u Zagrebu obilježen 90. rođendan Milana Kundere

 
 
Tribinom u knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Katedra za češki jezik i književnost, Hrvatsko-češko društvo i Češka beseda Zagreb obilježili su 90. rođendan Milana Kundere, najpoznatijeg živućeg češkog književnika koji od 1975. živi u Francuskoj te djela objavljuje na francuskom jeziku zbog čega pripada i češkoj i francuskoj književnosti.
https://www.thetimes.co.uk/imageserver/image/methode%2Fsundaytimes%2Fprodmigration%2Fweb%2Fbin%2F04c87160-fb91-4d1b-8e28-3e0652e809fe.jpg?crop=1024%2C683%2C0%2C0&resize=685
Milan Kundera rodio se 1. travnja 1929. u Brnu, a do odlaska u emigraciju djelovao je kao sveučilišni profesor svjetske književnosti u Pragu. Nakon što je pisao poeziju i pripovijetke, u književnost je na velika vrata ušao romanom Šala 1967., a zatim su uslijedili romani Smiješne ljubavi (1968.), Život je drugdje (1969.), Oproštajni valcer (1976.), Knjiga smijeha i zaborava (1979.), Nepodnošljiva lakoća postojanja (1984.) i Besmrtnost (1990.) koje je napisao i objavio na češkom, dok je na francuskom napisao romane Polaganost (1993.), Identitet (1998.) i Neznanje (2000.).
 
Do 1989. objavljivanje njegovih romana u Češkoj bilo je zabranjeno. O Kunderinom češkom opusu govorila je pročelnica Katedre za češki jezik i književnost prof. dr. Katica Ivanković koja je kazala da njegove romane obilježava esejistička forma. „Kundera je skroman i samozatajan čovjek, što se ne bi reklo po njegovoj prozi u kojoj se bavi najskrivenijom intimom svojih junaka. Zbog njihove autentičnosti Kunderine romane se doživljava kao da su autobiografski. Kundera je oštar prema svojim likovima koji uglavnom završavaju tragično i svaku njihovu pogrešku kažnjava“, rekla je Katica Ivanković. Istaknula je i da Kundera nije bio zadovoljan što se njegov prvi roman Šala povezuje s kritikom staljinizma jer je smatrao da se radi o ljubavnoj priči, a tvrdnje da je politički pisac odbijao je jer se taj pojam povezivao s piscima u službi komunističke propagande.
 
O Kunderi kao francuskom književniku govorio je doc. dr. Marinko Koščec s Odsjeka za romanistiku koji je istaknuo da o Kunderinoj veličini govori to što je jedan od rijetkih književnika čija djela su za života objavljena u uglednoj ediciji Pléiade. Osvrnuvši se na Kunderino izbjegavanje javnih istupa, kazao je da time slijedi Flaubertovou misao da se pisac mora sakriti iza svog djela. Košćec je pojasnio da definicija Kundere kao političkog pisca u Francuskoj potječe od Jeana Paula Sartrea koji je istaknuo antistaljinističku dimenziju romana Šala, premda je Kunderi draže čitanje njegovih djela izvan političkog konteksta. „Iako Čeh, Francusku je uzeo kao književnu domovinu, no prije svega se želi smatrati svjetskim piscem te preuskom smatra i definiciju sebe kao Srednjoeuropljanina. Francuski jezik otvorio mu je vrata u svijet“, rekao je Koščec, dodavši da izborom francuskog počinju problemi u njegovoj recepciji koji ponekad idu sve do osporavanja. „U Francuskoj ga smatraju čak i reakcionarnim autorom, ponekad i elitistom zbog eruditske nadmoći, no priznaju mu da kod čitatelja izaziva pozitivan bunt“, dodao je Koščec. O svojim kontaktima s Kunderom govorila je bohemistica Sanja Miličević Armada koja je s češkog prevela njegov roman Besmrtnost, i to dok ga je Kundera još pisao, te dramu Jacques i njegov gospodar. „Kunderin jezik je standardan, bez slenga, dijalekta ili vulgarnosti, i nije težak za prijevod“, dodala je.
 
Predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac kazao je da je Kundera književnik kakvog Hrvati nemaju, ali ga dobro poznaju otkako je 1969. objavljen hrvatski prijevod romana Šala koji je doživio četiri izdanja. Lipovac je spomenuo da je Kundera posjetio Zagreb 1982. kada je u Teatru Itd pogledao svoju dramu Jacques i njegov gospodar. Podsjetio je i da je Kundera kao intelektualac 1991. branio pravo Slovenije i Hrvatske na samostalnost i tražio da ih Francuska prizna. Lipovac je istaknuo važnost Kunderinog eseja Otmica Zapada: Tragedija Srednje Europe iz 1983. kojim je reafirmirao pojam srednje Europe definiravši ju kao dio zapadne Europe koji svojom kulturom pripada Zapadu, a u političkom smislu Istoku zbog podređenosti Sovjetskom savezu. „Tragedijom srednje Europe Kundera je smatrao ravnodušnost Zapada prema toj činjenici kojoj je uzrok to što je kultura prestala biti faktor jedinstva Europe te stereotip o bliskosti slavenskih naroda s Rusijom. Kundera postavlja pitanje koje je i danas aktualno: koje velike vrijednosti mogu ujediniti Europu. Srednja Europa danas doduše formalno opet pripada Zapadu, kao dio Europske unije i NATO-a, ali i dalje postoji podjela na staru i novu Europu, a pitanje je i što srednja Europa danas predstavlja u kulturnom smislu, osim zajedničke prošlosti i slične arhitekture njenih gradova te postoji li, u uvjetima globalizacije, suvremeni srednjoeuropski identitet“, rekao je Lipovac.
 
Tribinu o Milanu Kunderi moderirao je doc. dr. Matija Ivačić s Katedre za češki jezik i književnost, a uz članove Hrvatsko-češkog društva i Češke besede Zagreb nazočni su bili brojni studenti bohemistike.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Četvrtak, 22/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1428 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević