Get Adobe Flash player
Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Politički fušerizam i poltronstvo kao ključ...

Druga strana Sandrina petoga zlata

Druga strana Sandrina petoga zlata

Nakon pobjede u Berlinu najbolja svjetska diskašica ponovila...

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Thompson je pjevao u Areni 1999. godine pjesmu Lijepa li si, a bogami i...

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Hitler je htio svijet bez Židova, a Vučić je učinio Srbiju bez Hrvata,...

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Djeca hrvatskih Srba u školi moraju učiti hrvatsku, a ne srpsku...

  • Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    utorak, 14. kolovoza 2018. 15:51
  • Druga strana Sandrina petoga zlata

    Druga strana Sandrina petoga zlata

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:48
  • Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:44
  • Nema razlike između Hitlera i Vučića

    Nema razlike između Hitlera i Vučića

    utorak, 14. kolovoza 2018. 17:12
  • Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:40

Crne kose mrsim tvoje

 
 
Obalom Save, niz gaj,
odlazi dugi ljetni dan,
gasi se u vodi sunca sjaj,
vrbe lagano tonu u san.
https://i.pinimg.com/236x/e9/c9/0a/e9c90a1c9753aeaec4c8b0e46a0edaea--art-work-tornados.jpg
Ovdje misli tebe traže,
tu mi tvoja ljubav treba,
tu kraj ove naše plaže,
oči tvoje, komad neba.
 
Noć se nad rijekom hvata,
proletje šišmiš tu blizu,
i ptica, posljednja iz jata,
zvijezdice zasjaše u nizu.
 
Ovde ljubim usne meke,
tvoje oči blage kao more,
tu kraj ove naše rijeke,
dočekujem mnoge zore.
 
Daleki zvonik otkucava,
tama se u toj vodi kupa,
preko se sova oglašava,
nečujno ponoć nastupa.
 
Ovdje sanjam stare snove,
meni znane, samo moje,
tu kraj ove naše zove,
crne kose mrsim tvoje.
 
Nad rijekom lagano sviće,
jutro širi opojni miris,
zora budi svako biće,
staru vrbu, travku, iris.
 
Sad sunce mi oči bode,
obasjava sve oko sebe,
i tu kraj ove naše vode,
vidjeh jasno, nema tebe...
 

Branimir Miroslav Tomlekin (iz zbirke pjesama Preprekovo proljeće 2012.)

Najviše iseljenih Hrvata i najviše iseljenih s hrvatskom putovnicom

 
 
Među stanovnicima Njemačke koji imaju neki od putovnica država bivše Jugoslavije jedna trećina u ovu je zemlju došla s hrvatskom putovnicom. Njemački zavod za statistiku – Statistisches Bundesamt – objavio je ovog mjeseca da je prošle godine njemačku vizu dobilo 20.255 osoba s bosanskohercegovačkom putovnicom. Od toga je njih 15.465 ovu vizu dobilo prvi put, dok je preostalih 4.790 uglavnom produžavalo boravak u Njemačkoj.
http://www.logisticmagazin.com/wp-content/uploads/2017/12/hr-putovnica-400x280.jpeg
U istom periodu, ovu zemlju napustilo je približno 12.000 bh. državljana, tako da je u Njemačkoj 31. prosinca 2017. godine živjelo 180.950 državljana BiH, odnosno 8.390 više nego godinu ranije.
Prema njemačkoj službenoj statistici, broj državljana iz BiH u Njemačkoj povećao se u posljednje četiri godine za 23.495. U istom četverogodišnjem periodu broj osoba koji su njemačku vizu dobili u svoje hrvatske putovnice povećao se za 127.357, a samo u prošloj godini za 35.295.
 
Od kraja 2013. do kraja 2017. godine u Njemačkoj je povećan i broj vlasnika putovnica Kosova (37.710), Makedonije (21.671), Srbije (20.492), Slovenije (5.201) i Crne Gore (4.263). Među zemljama koje su nekada činile Jugoslaviju najveći brojčani rast među novim privremenim stanovnicima Njemačke zabilježili su Hrvati (52,9 %), slijede ih Makedonci (27,9 %), Crnogorci (24,7 %), Kosovari (22,1 %), Slovenci (21,6 %), dok je broj državljana Bosne i Hercegovine (14,9 %) i Srbije (10 %) imao nešto niži rast. Ukupno povećanje broja državljana ovih zemalja u Njemačkoj u protekle četiri godine iznosio je 240.169, od čega je onih s hrvatskom putovnicom čak 53 %. Među stanovnicima Njemačke koji imaju neki od putnih isprava država bivše Jugoslavije jedna trećina u ovu je zemlju došla je s hrvatskom putovnicom.
 

Mahir Sokolija, http://stav.ba/u-njemacku-najcesce-s-putovnicom/

Priopćenje Demokratskoga savez Hrvata u Vojvodini

 
 
U Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina izostali europski standardi u području zaštite manjinskih prava. Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave otvorilo je 29. ožujka, na Veliki četvrtak po gregorijanskome kalendaru, javnu raspravu o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, koja će, kako je najavljeno u pozivu, trajati tri tjedna – do 18. travnja.
http://www.hnl.org.rs/nova/images/stories/kuca2.jpg
Petrovaradin
 
O radnom tekstu Zakona i pojedinim predloženim rješenjima Demokratski savez Hrvata u Vojvodini se oglasio u rujnu prošle godine, no kako Nacrt Zakona i dalje sadržava veći broj i više nego problematičnih rješenja, dužni smo se opetovano očitovati. Ponovno treba iznijeti stajalište kako je bilo za očekivati da se prvo pristupilo promjenama Ustava Republike Srbije. Naime, u njemu bi trebala biti sadržana temeljna pravna načela o pitanjima naravi, načina i dosega integracija nacionalnih manjina u srbijansko društvo, iz kojih bi se onda trebala izvoditi zakonska rješenja.
 
Usporedo s time bi se trebale utvrditi osnove manjinske politike Srbije – hoće li u Srbiji biti na djelu kao do sada segregacijski model multikulturalizma ili će se graditi politike integrativnog multikulturalizma, za što se zalažu Vijeće Europe i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju. Naravno, nova/stara manjinska politička paradigma treba također biti plod otvorene i stručne rasprave brojnih aktera Srbije danas, u kojoj bi značajnu ulogu imali i predstavnici nacionalnih manjina. Promjena ustava i definiranje manjinske politike držimo za dva temeljna preduvjeta koja moraju biti ispunjena prije bilo kakvih izmjena manjinskih zakona u Srbiji.
 
U protivnom, imat ćemo ono što se događa – odsustvo elementarne transparentnosti u samome procesu kojim upravlja nadležno Ministarstvo za državnu i lokalnu samoupravu, uključenost predstavnika samo dijela manjinskih institucija – nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, neuvažavanje prijedloga predstavnika nacionalnih manjina u izradi nacrta izmjena zakona, te brojne manjkavosti predloženih rješenja, od kojih su neke ne samo protuustavne nego obesmišljavaju politički život i ustavno pravo na samoupravu nacionalnih manjina u Srbiji.
 
Riječju, dio rješenja u Nacrtu zakona suprotan je europskim standardima u području zaštite manjinskih prava. Potrebno je također podsjetiti i da je postojeći Zakon o nacionalnim vijećima iz 2009. donesen kao svojevrsni kompromis s predstavnicima nacionalnih manjina, jer Srbija nikada nije donijela zakon kojim bi se cjelovito uredio pravni položaj pripadnika nacionalnih manjina u srbijanskom društvu, već je namjesto toga došlo do uređenja manjinskih samouprava.
 
Iako se pokazalo i da sam Zakon iz 2009. nije ispunio očekivanja i nije se pokazao učinkovitim, predložene izmjene i dopune sadržane u Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnim vijećima dodatno pomiču čitav sustav zaštite manjinskih prava u rigidnijem smjeru. Recimo, nemogućnost članovima vodstva i tijela političkih stranaka nacionalnih manjina da budu dužnosnici u manjinskim samoupravama (zamislimo, na primjer, da se predsjedniku Samostalne demokratske srpske stranke Miloradu Pupovcu zakonom zabrani da bude i predsjednik Srpskog narodnog vijeća).
 
Ili, da se „autonomija“ nacionalnih vijeća svede na sudjelovanje u odlučivanju davanjem neobvezujućih prijedloga i mišljenja državnim tijelima koje donose odluke, dakle bez prava na samostalno odlučivanje u četiri zakonom definirana područja (obrazovanje, informiranje, kultura i službena uporaba jezika). Ili, da svi zapisnici, odluke i akti koje donose vijeća moraju deset dana poslije sjednica vijeća biti dostavljeni nadležnom ministarstvu – nije li riječ o mjeri izravne državne kontrole!?
 
Ili, da se paušalnom procjenom odredi visina proračunskih sredstava od 50% na stalne troškove vijeća (plaće, honorari, putni troškovi, uredski materijal, knjigovodstveni troškovi, troškovi godišnje revizije i održavanje internetske stranice), ne bi li se dodatno otežao rad nacionalnih vijeća. Drugim riječima, predloženim se rješenjima želi politički desubjektivizirati nacionalne manjine, autonomiju nacionalnih manjina uvelike dokinuti, financijski i administrativno dodatno usložiti njihovo djelovanje, te osnažiti državni nadzor nad djelatnošću samouprava nacionalnih manjina.
 

Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a

Anketa

Tko mora podnijeti ostavku nakon smrti mladića u Zaprešiću?

Ponedjeljak, 20/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1043 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević