Get Adobe Flash player
IDS-ov

IDS-ov "antifašizam" = talijanski fašizam

Na Dan antifašističke borbe, vladajući u Istri, hrvatskim...

Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

Ne zaboravimo da su svi smijenjeni ministri u vrijeme otkrivanja...

U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

Fašisti otvoreno šeću istarskim gradovima zajedno s...

Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

Plenković je previdio da je ljudima svega dosta i, naravno, krivac je...

Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

Srbi su prvi i jedini 1941. pobili sve svoje Židove i Srbiju Milana Nedića...

  • IDS-ov

    IDS-ov "antifašizam" = talijanski fašizam

    utorak, 30. lipnja 2020. 20:05
  • Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

    Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

    utorak, 30. lipnja 2020. 14:52
  • U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

    U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

    utorak, 30. lipnja 2020. 19:49
  • Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

    Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

    petak, 03. srpnja 2020. 00:00
  • Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

    Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

    četvrtak, 02. srpnja 2020. 14:12

Izložba "Sjećanja iz zemlje predaka"

 
 
„Sjećanja iz zemlje predaka. Iseljeništvo središnjeg dijela otoka Hvara s kraja 19. i početka 20. stoljeća“ naziv je izložbe postavljene u četvrtak 12. ožujka 2020. u Hrvatskom pomorskom muzeju Split. Kustosi izložbe su dr. sc. Mladen Domazet, izv. prof. Odsjeka za povijest, Filozofski fakultet u Splitu i Marija Plenković, Muzej općine Jelsa.
https://www.hrt.hr/media/tt_news/5.Ispracaj_Vrboska.jpg
Izložba „Sjećanja iz zemlje predaka“ evocira fragmentiranu povijest najmasovnijeg iseljeničkog vala iz središnjeg dijela otoka Hvara u prekomorske zemlje. Dakako, riječ je o iseljeničkom valu čiji obuhvat i značaj premašuju granice otoka, a u fokusu ove mikrohistorije su mjesta središnjeg dijela otoka Hvara. Izložba objedinjuje kontekst iseljeništva s kraja 19. i početka 20. stoljeća temeljen na arhivskim dokumentima i privatne memorabilije koje u otočnim kućama čuvaju uspomenu na iseljene pretke.
 
Gotovo da nema obitelji na otoku Hvaru koja ne čuva uspomenu na nekog svog pretka koji se krajem 19. ili početkom 20. stoljeća otisnuo u potragu za boljim životom, avanturom ili nekim drugim životnim izazovom. Te su ih rute odvele u daleke zemlje u kojima su stvarali novi život, ponekad u bliskoj vezi s rodbinom koja je iščekivala njihova pisma, a ponekad potpuno odsječeni od obitelji u prilikama i neprilikama koje su ih dočekale u novoj domovini. Njihove su životne povijesti nama nedohvatljive, a opet toliko važne u procesima stvaranja vlastitih identiteta i potrage za njihovim ishodištima. Ostali su nam dragocjeni podatci u otočnim arhivima, pisma ispisana pozdravima prijateljima i rodbini, fotografije koje su majke s radošću i tugom stiskale na grudima i pokoji predmet koji svjedoči o brizi ili povratku naših otočana.
 
Istraživanjem otočnih arhiva, dr. sc. Mladen Domazet prikupio je povijesne dokumente iz kojih se razabiru neka ključna mjesta iseljeničkog procesa: lokalne prilike, mogućnosti i uvjeti putovanja, iseljenička propaganda, savjeti za iseljenike i posljedice koje je ono ostavilo na razvoj otoka. Etnografskim istraživanjem u lokalnoj zajednici, Marija Plenković prikupila je pojedinačne i obiteljske iseljeničke priče kako ih pamte potomci otočnih iseljenika. Prikupljena pisma rodbini, fotografije i još pokoja memorabilija otkrivaju nam duboko osobno iskustvo ponekad višestrukih prelazaka oceana.
 
Intenzivni procesi iseljavanja s otoka započinju zbog urušavanja temeljnih gospodarskih djelatnosti – jedrenjačkog brodarstva, pomorske trgovine i vinogradarstva. Rute kojima će krenuti naši otočani u iseljeništvo doista su raznovrsne. Na samom početku 20. st. obitelj Bunčuga iz Jelse vodi nas na Novi Zeland u potragu za kauri gumom, fosiliziranom smolom istoimenog stabla koja je činila važnu granu novozelandskog gospodarstva. Istovremeno četvero djece Ante i Lukrecije Beritić jedno za drugim prelazi Atlantik i nastanjuju se u Seattleu. Braća i sestra otvaraju obiteljski restoran i bave se ribarstvom koje ih je u povremenim podvizima odvelo do obala Aljaske. Nešto kasnije, 1927. godine Srećko Milta iz Pitava dolazi u Boliviju. Vješt u obradi kamena, isprva radi na izgradnji mostova, a zatim se posvećuje poljoprivredi i postaje pionir modernog vinogradarstva u okolici Santa Cruza. Mladi kipar iz Jelse Jurko Salamunić, vođen težnjom ka umjetničkom uspjehu odlazi u Washington uz pomoć Ante Tresića Pavičića 1926. godine. Iz njegovih pisama razabiru se brojne poteškoće američkog društva u vrijeme 'Velike depresije' i poteškoće mladog kipara na putu k umjetničkoj afirmaciji. Osim ovih i drugih životnih priča izložena građa ukazuje na razmjer nebrojenih sudbina onih iseljenika koji su zauvijek napustili zavičaj i izgubili svaki kontakt s rodbinom na otoku. Konačno, izložba sadrži i osvrt na dugoročne posljedice iseljavanja na demografsko stanje. Ovi su procesi ostavili snažan biljeg na razvoj otoka i Dalmacije u cjelini, ali i na kolektivnu memoriju otočnog stanovništva - navodi se u katalogu izložbe.
Izložba će biti otvorena do 31. kolovoza 2020. godine.
 

Nives Matijević

U Zagrebu će se od 25. do 27. lipnja 2020. održati Četvrti Hrvatski iseljenički kongres

 
 
Hrvatska se danas, više nego ikad, suočava s brojnim demografskim i društveno-gospodarskim izazovima u najširem smislu te riječi. Iako se kao zemlja nalazi na imigracijskome kontinentu, dosadašnja iskustva pokazala su da su jedini realni migracijski izvor za ublažavanje negativnih demografskih trendova njezini iseljeni građani i njihovi potomci. 
https://cro-diasporacongress.com/wp-content/uploads/2018/12/mainsection.jpg
Iseljenici su generacijama prenosili u druge zemlje svoj biološki, profesionalni i kulturni potencijal obogaćujući time zemlje useljenja. Međutim, kroz dugu iseljeničku povijest Hrvatske uvijek su postojali i povratnički tokovi različitog intenziteta i raznolikih iskustava i uspjeha. Osim emotivnih i nostalgičnih motiva, povratnike mogu uz ekonomske čimbenike, privući određeni elementi kvalitete života (sigurnost, mirniji, opušteniji način života, krajolik, klima i dr.). Povratništvo je složen proces koji objedinjuje emigracijsko i imigracijsko iskustvo, kao i iskustvo povratne migracije, i ne može ga se promatrati izvan hrvatskoga društvenog, političkog i gospodarskog konteksta. 

Održivost povratka ovisi o brojnim čimbenicima, poput aktivne uloge državnih institucija, pravnog okvira, postojanja i provedbe usmjerenih javnih politika, ekonomskih prilika, zatim obiteljskih prilika, ali i o uloženim naporima povratnika i potomaka iseljenika u što uspješniju integraciju u hrvatsko društvo. Iskustvo povratnika specijaliziranih znanja može biti snažan impuls za razvoj hrvatskoga gospodarstva, a da bi se iskoristio postojeći potencijal, potrebne su brze i konkretne mjere za njihovo privlačenje. Želja nam je ovim kongresom otvoriti prostor u znanstvenom dijelu Kongresa za interdisciplinarnu i multidisciplinarnu analizu povratništva te omogućiti iznošenje iskustava i praksi u stručnome dijelu kongresa. Ovakav pristup nosi potencijal otkrivanja informacija od iznimne važnosti, koji se potom mogu koristiti u strateškom planiranju javnih politika i rješavanju aktualnih problema povratništva. 

Glavne teme kongresa: 

1. Odnos rada i poduzetništva u procesu povratka
2. Institucionalna potpora povratku 
3. Povratništvo u povijesnoj perspektivi 
4. Obrazovanje i povratak mladih 
5. Kulturna politika i identiteti kao dio povratka 
6. Demografski aspekti povratka 
7. Uloga Katoličke Crkve u očuvanju identiteta 
8. Očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta u iseljeništvu kroz crkvu, kulturu, jezik, šport 

Popis tema ne ograničava vas da iz svoje discipline, zanimanja, kompetencije sami predložite i neku novu temu. Radni jezici konferencije su hrvatski i engleski.
 
KLJUČNI DATUMI 
 
30. 4. 2020. – Rok za slanje sažetaka
25. -27. 6. 2020. – 4. Hrvatski isljenički kongres

Mladi svećenik: Biblija se mora marljivo čitati

 
 
Mladi pušač: Odreći se pušenja, pa to teško nije. Ja ću ga se odreći - što prije!
 
Činovnica: Odreći se kolača, pa to mi je strana jača. Čim mi prestane glavobolja, to će mi biti odluka najbolja.
 
Učiteljica: Volim svoje učenike a najboljem ću knjigu dati na dar, ako već ne bude za nju prestar.
https://www.alimentarium.org/en/system/files/thumbnails/image/WEB_Christianisme-car%C3%AAme_0.png
Student: Referat iz književnosti napisat ću na vrijeme, samo ako mi ne bude preveliko breme.
 
Nezaposleni činovnik: Nije mi teško pričekati na meni prikladan rad, samo ako ne budem umoran kao - sad!
 
Ljubavnik djevojci: Ja te neizmjerno volim pa Boga molim da te što prije izvedam pred oltar, ali sam i sada za to već prestar.
 
Povremeni vjernik: Za korizmu ja se i psovki odričem, pa na svoju ženu malo tiše – vičem.
 
Policajac: I preko korizme ću paziti budno da mi krivac ne pobjegne, uzaludno.
 
Urar: I preko korizme se mora uvijek pitati, koliko je sati, a ako dođe kradljivac, to će za sav život znati.
 
Novinar: Nemojte me pitati što ću za vrijeme korizme raditi. Imam previše posla pa ću tuđe članke svojim potpisom zasladiti.
 
Mladi svećenik: Biblija se mora marljivo čitati, pa ako u njoj naiđete neke izme kao npr. srbizme, anglizme…, barem u mislima ih prevodite na hrvatski jezik. Jedan vjerinlk ga skromno upita: A moramo li tako prevesti i svaki kroatizam?“
 

Malkica Dugeč, 5. 3. 2020.

Anketa

Za koga ćete glasovati na izborima 5. srpnja 2020.?

Nedjelja, 05/07/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1154 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević