Get Adobe Flash player
Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Hrvatsko pravosuđe s USKOK-om i tajnim službama najodgovornije je za...

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

Na djelu je negacionizam, revizionizam, krivotvorenje povijesti,...

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

Udomljavanje nevine dječice kod 'tople braće' i 'toplih...

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Ostatak od HNS-a pretvara se u travestiju, operetu i...

Nigdje nema roditelja i obitelji

Nigdje nema roditelja i obitelji

Građanski odgoj i obrazovanje     Čitajući Prijedlog...

  • Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:06
  • 'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:03
  • (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:43
  • Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:38
  • Nigdje nema roditelja i obitelji

    Nigdje nema roditelja i obitelji

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 21:07

Naš čukundjed Mrndu

 
 
Priča „Bratelo“ je ušla u uži izbor od osam priča za nagradu „Preprekova jesen 2018.“ i jedna je od 24 priče iz knjige Branimira Miroslava Tomlekina „Uvrnute priče“ u izdanju HKUPD „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada, koja je trenutačno je u tisku.
Dragi bratelo, naša obitelj Dlakoljub je odavno najveća i najmoćnija u Dolini Porokoljublja. To možemo zahvaliti već duljem blagostanju u njoj, a za dulje blagostanje možemo zahvaliti mom čukundjedu Mrndu Dlakoljubu. On je primijetio da su naši Porokoljubci upravo u njegovo vrijeme iznenada otkrili svoj pravi karakter i postali jako poročni s trendom naglog porasta istog u svakom pogledu. Bilo je to vrlo brzo od kada su neki majmuni počeli uspravno hodati, a taj trend se nastavlja do dana današnjeg, čega smo ti i ja, dragi bratelo, svjedoci.
 
A naš čukundjed Mrndu je, dragi bratelo, došao na ideju da tu pojavu udlači, odnosno, izmislio je dlake kao platežno sredstvo i poroci su prosto počeli kuljati. Danas, naša obitelj Dlakoljuba raspolaže sa sedam špiljadupke punih dlaka. U pitanju nisu obične dlake već, dragi bratelo, dlake samo posebno rijetkih ili izumrlih životinja. U pet špilja su dlake u svakodnevnoj uporabi, a u drugima one iznimno rijetke i dragocjene, koje čine stabilnu podlogu naše ekonomske moći. Prve špilje čuvaju naša obična ratoborna braća, a ove druge braća obučena za specijalce. Ratoborna braća su opremljena običnim toljagama, a specijalci lijepo oblikovanim buzdovanima i specijalno zašiljenim kolčevima.
Čukundjed Mrndu je imao, dragi bratelo, oko tridesetoro djece, pri čemu se u njegovo vrijeme ženska djeca nisu računala kao djeca. Taj porok da se i ženska djeca računaju u djecu je tek nedavno došao u modu, iako svi majmuni još ne hodaju uspravno, a tim se porokom danas bavi moja sestra Prnduljica.
 
Kako je, još kao mlad, Mrndu uočio oko tridesetak poroka naših zemljaka u naglom porastu, odlučio je po svakom poroku napraviti po jednog sina i uvesti ga u posao, kao u užu specijalizaciju ili doktorat. Zato je svojim ženkama u obitelji Dlakoljub, i šire, Mrndu uporno pravio mušku majmunčad, a pričinjavalo mu je to i posebno zadovoljstvo jer je njemu jedini porok, uz zgrtanje dlaka, bio upravo seks.
Posebno se, dragi bratelo, radovao kada bi mu se rodilo žensko dijete, jer je to značilo da i dalje mora raditi na rođenju sina kod dotične ženke. Zato je njegova prava ljubimica bila Mrnduljica, koja je izrodila oko sedamnaestoro ženske djece, bez ijednog sina. Tu je Mrndu bio već toliko siguran da je Mrnduljicu povaljivao gdje stigne, više puta na dan, bez kontraceptivnih sredstava. Mrnduljica je uz to bila i jako lijepa i sve majmunice su joj zavidjele i najradije bi je pojele, ali to bi značilo i njihovu sigurnu smrt.
U početku ovih biznisa sa porocima, dragi bratelo, čukundjedu Mrndu nije sve baš išlo glatko, ili bolje reći dlatko. Nekoliko njegovih nenadarenih sinova su potpuno propali, odnosno bankrotirali. Na koncu su morali prodavati sopstvene dlake u bescijenje, pri čemu nisu mogli zadržati ni one stidne, a brkove im je počupao sam Mrndu.
Loše je prošao i Brndu Dlakoljub, koji je trebao napraviti posao s prodajom suvenira, jer se u Dolini Porokoljublja turizam nije primio u razmjerama koje je predviđao njegov genijalni otac. Ali Brndu nije kažnjen zato jer je to, dragi bratelo, bila loša procjena njegovog rođenog oca, a ne njegova.
 
No, zato je cvao posao s iznajmljivanjem žena, sestara i kćeri po cijeloj Dolini, i šire, onim majmunima kojima njihove žene, sestre i kćeri nisu davale dovoljno ljubavi. Danas jedan cijeli zaljev, dragi bratelo, na Moreljubnom moru s bezbroj špiljica drži moj stric Krndu Dlakoljub. Žensku čeljad Krndu izdaje na sat, dan, tjedan, mjesec, godinu i više godina, ovisno od dlakavosti i potentne moći klijenta. Špiljice u zaljevu stric Krndu zove „aparatmani“ (loš prevod sa engleskog: „aparati za pravljenje dlaka“, jer su Englezi dlake kao novac tek kasnije nazvali „mani“), a svoj posao „prostotucijom“ (na našem jeziku: „nema prostijeg načina za sticanje dlaka nego preko tucanja“).
 Jako dobro ide, dragi bratelo, i mome stricu Vrndu Dlakoljubu koji se bavi preprodajom i zamjenom jednih dlaka za druge, izradom dlaka bez pokrića i izradom sintetičkih vlakana, neprepoznatljivo različitim od najskupocjenijih dlaka. U posebnom odjelu za pozajmice dlaka s visokim kamatama, koje je sam smislio, guli majmune do gole kože i jedan je od najbogatijih mojih stričeva. Toliko je bogat da svoje nove i nove špilje sa rijetkim dlakama buši samo u najtvrđim i najkvalitetnijim mramornim stijenama i glača njihove zidove do blještećeg sjaja, a sav namještaj u njima je od mahagonija i tikovine.
 
Poslije Krndua, Brndua i Vrndua najuspješniji moj stric je Grndu Dlakoljub. On, dragi bratelo, cijedi sve vrste voća i poneko povrće i u te sokove ubacuje nešto što jako razveseljuje porokoljubive majmune konzumente, nekada toliko da umiru od sreće ili od veselja. Svoj izum naziva „moji mali gani“, jer, kaže, nema tog majmuna koga njegovo piće neće duboko ganuti (kasnije, opet pogrešno prevedeno kao „maligani“). Stvar se prodaje u enormnim količinama i po sve većoj cijeni. U posljednje vrijeme stric Grndu je izmislio i neke praškove od rijetkih biljaka koji majmunsku sreću uveličavaju deset puta u odnosu na male vesele gane. Njih proizvodi sam u skrivenoj špilji u Dolini Brdoljuba i tamo nitko sem njega ne smije ni prići. Špiljučuva sto njegovih najodanijih majmuna naoružanih do zuba. Oni, naime, uz lijepo oblikovane buzdovane i specijalno zašiljene kolčeve, imaju i najnoviji genijalni izum moga strica Drndu Dlakoljuba, nevidljivo kamenje, a birani su iz redova okrutnih i nemilosrdnih primjeraka za koje se pouzdano zna da nema šanse da se ikada usprave.
Od kako su i ženska djeca priznata kao djeca, strina Drnduljica pravi od koječega nakit i modne detalje i sve majmunice, posebice mlade, iz naše Doline Porokoljublja kupuju i kače o sebe sve što Drnduljica proglasi modnim hitom sezone, mjeseca, dana, tog trenutka, nekog povoda ili bilo čega ili čak bez povoda i bez bilo čega.
 
Teta Drnduljica lijepo i riše i došla je na ideju da na sopstvenoj koži na vratu nacrta mali znak. I to se jako dopalo mladim majmunicama, ali i mladim majmunima, pa su tražili da i njima Drnduljica nešto nariše na njihovoj koži. Kada bi im pokazala što bi to moglo biti i pitala ih da li pristaju na takav crtež, svaka majmunica i svaki majmun su odmah uskliknuli:
- Teto, važi!
Od teto, važi, teto, važi ostao je danas naziv za te crteže na telu tetovaža, a Drnduljica od tetovaže danas ima veću zaradu nego od nakita. Majmunice i majmuni na sebi crtaju svašta i ne zadovoljavaju se jednom tetovažom. Tetoviraju se i na licu, stražnjici, prednjici, temenu i tabanima. Ima primjeraka koji, prekriveni tetovažom, više ne liče na majmune.
Stric Trndu Dlakoljub je, bratelo moj, naslijedio već dobro uhodan posao s igricama u kojima se bacaju kamene kockice i tu lete silne dlake. Na ove igre na sreću su se za kratko vrijeme navukli skoro svi majmuni iz naše Doline, a kockicanje polako prevazilazi i naše granice. Stric je nedavno izmislio i „dlakomlate“, aparate za automatsko klađenje ubacivanjem dlaka u njih.
Strina Trnduljica proizvodi sitnoseckano suvo lišće neke biljke koje, kada se upali, daje smrdljivi i gusti dim. Taj dim, dragi bratelo, zdravo nije zdrav ali ga svi majmuni obožavaju i uvlače u svoja majmunska pluća. Ispostavilo se da mnogi umiru zbog toga i Trnduljica je, da bi se ogradila od toga, na svojim proizvodima napisala: „Ovaj dim šteti vašem zdravlju i zdravlju majmuna u vašoj okolici“, ali ništa nije vrijedelo. Upravo nakon toga su i svi majmuni u okolici navalili na ovaj dim i strini Trnduljici ne pada na pamet prestati ubijati ih tim dimom, jer tako zgrće silne dlake.
Ne bi vjerovao, dragi bratelo, koliko majmuni imaju poroka od kako su se počeli uspravljati i neću ti pisati o svim uspješnim i manje uspješnim članovima naše obitelji Dlakoljub, koji to pametno koriste. Jedino ništa od onog mog sestrića Zvrndu, koji se dao u pjesnike i svima ide uz dlaku.
A unuk strica Grndu Dlakoljuba, dragi bratelo, mlati debele dlake baveći se proročanstvima. Kaže da će najveći porok u bliskoj budućnosti biti „politika“. Nitko za sada ne zna što je politika, ali unuk strica Grndu se počeo time baviti i sigurno će ta politika biti veliki porok svih majmuna na cijeloj zemaljskoj kugli, takoreći globalni porok. Zato unuk strica Grndu kaže da će politika biti i najunosniji biznis u bliskoj budućnosti, a to je kada se, dragi bratelo, svi majmuni usprave i počnu nositi firmirana odijela, kravate i aktentašne.
 
Ja verujem Grndu i jesenas sam kupio političku diplomu od njega. Na slici se vidi moja metamorfoza od kupovine diplome do danas i spreman sam preuzeti biznis u toj politici.
Grndu mi kaže da sada trebam osnovati svoju stranku, pa računam na tvoj glas, dragi moj bratelo, i obećajem ti vilu na Djedovom brdu ako mi pribaviš više od sto glasača. 
Tvoj Prndu Dlakoljub
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Obrazovni sustav

 
 
OBRAZOVNI SUSTAV
1. Obrazovni sustav-Upisi u srednje škole - Upisi u studije
2. Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija
3. Program učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske
4. Vojna obveza
http://kinderplanet.co/images/programme/KinderPlanet_school_LKG.jpg
OBRAZOVNI SUSTAV
 
Ministarstvo znanosti i obrazovanja nadležno je za obrazovanje u Republici Hrvatskoj na svim razinama, odnosno za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje te visoko obrazovanje. Sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj provodi se sukladno dobi djece i mladih na sljedećim razinama:
-rani i predškolski odgoj i obrazovanje,
-osnovnoškolski odgoj i obrazovanje,
-srednjoškolski odgoj i obrazovanje,
-obrazovanje odraslih te,
-visoko obrazovanje.
 
Ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem
u Republici Hrvatskoj obuhvaćena su djeca udobi od 6 mjeseci do polaska u osnovnu školu. Roditelj/staratelj/skrbnik može upisati svoje dijete udječji vrtić. Upisi u dječje vrtiće u pravilu su u svibnju tekuće pedagoške godine za sljedećupedagošku godinu, a ponekad je moguće upisati dječji vrtić u bilo koje doba godine ovisno oslobodnim mjestima koje dječji vrtić ima. Dječji vrtići osim redovitog programa nude različite posebne programe: učenje stranih jezika, športske programe, likovne, dramsko-scenske alternativne programe (Montessori, Waldorf i sl.), programe za djecu s teškoćama i darovitu djecu. Sva djeca ugodini prije polaska u osnovnu školu moraju proći obvezni program predškole, koji se provodi u najbližem dječjem vrtiću ili osnovnoj školi. Dijete se u pravilu u dječji vrtić upisuje prema mjestu stanovanja (odnosno prijavljenog prebivališta ili boravišta). Cijena koju roditelj plaća za pohađanje dječjeg vrtića za svoje dijete u pravilu iznosi do 40 % ekonomske cijene, odnosno ona kreće od 350,00 kuna do 2.500,00 kuna, ovisno koliki dio sufinancira jedinica lokalne samouprave za djecu sa svog područja. Na mrežnim stranicama dječjihvrtića nalazi se popis potrebne dokumentacije koja se prilaže za upis djeteta u dječji vrtić, a ovisno otrajanju programa koji dijete polazi u dječjem vrtiću osigurana je i prehrana djece te je uračunata ucijenu pohađanja dječjeg vrtića (za 8-10 satni program osigurana su 4 obroka, u koje su uključeni imliječni i voćni obrok).
 
Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje
počinje upisom u prvi razred osnovne škole, obvezno je zasvu djecu, u pravilu od šeste do 15 godine djetetova životima, a za učenike s višestrukim teškoćama u razvoju najdulje do 21 godine života. Roditelj u pravilu upisuje dijete u osnovnu školu kojoj pripada prema upisnom području. U osnovnim školama izvode se redoviti, posebni programi za djecu s teškoćama u razvoju, međunarodni programi/ kurikuli, alternativni programi te programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Za upis djeteta potrebna je sljedeća dokumentacija:
-prevedena i ovjerena svjedodžba o prethodnom osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju zadijete koje nastavlja osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj,
-potvrda o prebivalištu ili boravištu ili potvrda o boravku za dijete i roditelje.
Stručno povjerenstvo škole u koje se dijete upisuje utvrđuje prethodno stečene kompetencije teodređuje razred u kojem će dijete započeti ili nastaviti odgoj i obrazovanje, a školski liječnik utvrđuje i zdravstveni status djeteta. Za djecu koja ne znaju ili nedovoljno znaju hrvatski jezik organizira se pripremna ili dopunska nastava hrvatskog jezika. Tijekom pohađanja pripremne nastave učenik može biti djelomično uključen u pohađanje redovite nastave u školi u kojoj je upisan pri čemu se prati njegovo napredovanje. Učenik osnovne škole može pohađati i osnovno umjetničko obrazovanje (glazbeno i plesno). Za djecu stariju od 15 godina, a koja nisu završila po zakonu obveznu osnovnu školu, moguće je uključivanje u sustav osnovnog obrazovanja za odrasle.
 
Srednjoškolskim obrazovanjem
se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
 
Kvalitetno visoko obrazovanje
preduvjet je uspješnog društva. Stoga je jedan od glavnih zadataka Ministarstva znanosti i obrazovanja briga o stvaranju intelektualne jezgre koja provodi tu važnu zadaću uz pomoć sveučilišta, veleučilišta i visokih škola.
 
Upisi u srednje škole
 
Pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog osnovnog obrazovanja,pod jednakim uvjetima u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu koju za svaku školsku godinudonosi ministar nadležan za obrazovanje. Pod jednakim uvjetima u srednje se škole upisuju kandidati hrvatski državljani, Hrvati iz drugih država, te djeca državljana iz država članica Europske unije. Upisati se mogu kandidati koji do početka školske godine u kojoj upisuju prvi razred srednje škole navršavaju 17 godina. Iznimno, uz odobrenje školskog odbora, u prvi razred srednje škole može se upisati kandidat do navršenih 18 godina, a uz odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje i kandidat stariji od 18 godina. Prijave i upis kandidata u prve razrede srednjih škola provode se putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ), osim u posebnim slučajevima propisanim odlukom o upisu. Pravilnikom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednju školu utvrđuju se zajednički, posebni i dodatni elementi i kriteriji za izbor kandidata za upis u prvi razred srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Svake se godine donosi Odluka o upisu učenika u I. razred srednje škole za sljedeću školsku godinuu kojoj se utvrđuje način upisa, broj mjesta u razrednim odjelima prvih razreda srednjih škola planiranih za upis učenika u srednje škole u sljedećoj školskoj godini, zatim se propisuje okvirni broj, veličina i ustrojstvo razrednih odjela, utvrđuju rokovi za upis te ostali uvjeti i postupci za upisu čenika u prvi razred srednje škole u sljedećoj školskoj godini.
 
Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole
 
NISpuSŠ je središnji informacijsko-administracijski servis putem kojeg kandidati, koji planiraju nastavak školovanja u srednjoškolskim ustanovama, mogu prijaviti upis u obrazovne programe, odnosno srednju školu. Sustav pokriva cijeli proces, od pretraživanja obrazovnih programa prema željenim kriterijima, preko prijava odabranih programa te uvida u rezultate po tim programima, pa do ostvarivanja prava na upis u srednju školu.
 
Više o Nacionalnom informacijskom sustavu možete saznati na stranicama Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole https://www.upisi.hr/upisi/Korisnik/Prijava. Ako imate dvojbi, pitanja ili poteškoća vezanih uz prijavu u sustav, rad sa sustavom ili prijavom obrazovnih programa možete kontaktirati Službu za potporu korisnicima na elektroničkoj adresi: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili telefonom na broj: 01/6661-500.
 
Upisi na studije
 
Upis na studij obavlja se na temelju javnog natječaja koji objavljuje sveučilište, veleučilište ili visokaškola koji provode studij najmanje šest mjeseci prije početka nastave. Natječaj za upis mora sadržavati: uvjete za upis, broj mjesta za upis, postupak, podatke o ispravama koje se podnose i rokove za prijavu na natječaj i upis. Sveučilište, veleučilište ili visoka škola utvrđuju postupak odabira pristupnika za upis na način koji jamči ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob. Sveučilište, veleučilište ili visoka škola utvrđuju kriterije (uspjeh u prethodnom školovanju, vrsta završenog školovanja, uspjeh na klasifikacijskom ili drugom ispitu, posebno znanje, vještine ili sposobnosti i sl.) na temelju kojih se obavlja klasifikacija i odabir kandidata za upis. Strani državljani upisuju se na studij pod jednakim uvjetima kao hrvatski državljani, ali se sukladno odluci nadležnoga državnog tijela ili visokog učilišta od njih može tražiti plaćanje dijela ili pune cijene studija. Stranim državljanima se upis može ograničiti ili uskratiti ako je riječ o studiju koji seodnosi na vojno ili policijsko obrazovanje ili drugi studij od interesa za nacionalnu sigurnost. Od trenutka stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, studenti koji sudržavljani zemalja Europske unije imaju ista prava na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te se na studij upisuju pod jednakim uvjetima kao hrvatski državljani. Stranim državljanima se upis može ograničiti ili uskratiti ako je riječ o studiju koji se odnosi na vojno ili policijsko obrazovanje ili drugi studij od interesa za nacionalnu sigurnost.
 
Preddiplomski sveučilišni studij i preddiplomski stručni studij
 
Sveučilište, veleučilište i visoka škola utvrđuju koji su srednjoškolski programi odgovarajući preduvjet za upis pojedinoga preddiplomskog sveučilišnog ili preddiplomskog stručnog studija. Iznimno, pod uvjetima koje propiše visoko učilište, pojedini studij se može upisati i bez prethodno završenoga odgovarajućeg srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitim osobama za koje se može očekivati da će i bez završenoga prethodnog školovanja uspješno svladati studij.
 
Diplomski sveučilišni studij
 
Diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij može upisati osoba koja jezavršila odgovarajući preddiplomski studij. Visoka učilišta propisuju koji se studiji smatraju odgovarajućim za upis pojedinog diplomskog studija, kao i uvjete upisa. Osobe koje su završile preddiplomski stručni studij mogu se prijaviti za upis na diplomski sveučilišni studij u skladu s općim aktom sveučilišta koje provodi taj studij, pri čemu se odabir za upis možeuvjetovati polaganjem ispita kompetencija tijekom razredbenog postupka i/ili razlikovnih ispita napočetku studijskog programa u statusu redovitog ili izvanrednog studenta.
 
Poslijediplomski studij
 
Poslijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući diplomski studij. Sveučilište može propisati i druge uvjete za upis poslijediplomskog studija.
 
Središnji prijavni ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje
 
Kandidati koji izvan Republike Hrvatske završavaju osnovno obrazovanje, za prijavu za upis u I. razred srednje škole u Republici Hrvatskoj moraju se registrirati preko Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje na temelju potpisanog registracijskoj obrasca koji popunjava kandidat, a koji tijekom upisnog postupka može preuzeti s mreže www.upisi.hr. U registracijskom obrascu, između ostalog kandidat navodi i broj mobilnog telefona na koji želidobiti korisničke podatke (korisničku oznaku, lozinku i PIN). Nakon što SMS-om dobije korisničke podatke, kandidat se prijavljuje na mrežnu stranicu www.upisi.hr. Središnjem prijavnom uredu Agencije za znanost i visoko obrazovanje kandidati su dužni dostaviti ovjerene preslike svjedodžbi posljednjih četiriju razreda osnovnog obrazovanja te ovjerenu presliku domovnice (državljani Republike Hrvatske), odnosno ovjerenu presliku putovnice (strani državljani).Dokumenti moraju biti ovjerene preslike. Preslike dokumenata ovjeravaju se kod javnog bilježnika, aako je neki od priloženih dokumenata izdan na stranom jeziku, kandidat je spomenuti dokument dužan prevesti i ovjeriti kod ovlaštenog sudskog tumača. Postupak priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije radi nastavka obrazovanja obavit će srednja škola u koju se kandidat upisao. U Nacionalnom informacijskom sustavu prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ), unesene su konverzijske tablice i stoga se ocjene učenika iz drugog obrazovnog sustava u sustavu NISpuSŠ unose i „pretvaraju“ u ocjene hrvatskog obrazovnog sustava. U slučaju da je učenik u stranoj školi imao nastavne predmete koji nisu nastavni predmeti koji seizvode u hrvatskom obrazovnom sustavu, isti se također unose i također se vrjednuju u prosjeku svih zaključnih ocjena svih nastavnih predmeta na dvije decimale u posljednja dva, odnosno četiri razreda osnovnog obrazovanja, ovisno o tome za koji program obrazovanja se kandidat prijavljuje za upis. Jednako tako, da u slučaju da u svjedodžbi nije upisana ocjena iz nekog od nastavnih predmeta koji su značajni za prijavu upisa, za utvrđivanje broja bodova iz tog nastavnog predmeta koristi se prosjek svih zaključnih ocjena na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovnog obrazovanja. Za sva pitanja u vezi kandidata izvan redovitog sustava obrazovanja Republike Hrvatske možete kontaktirati Središnji prijavni ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje na električnoj adresi: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili telefonom na broj: 01/6247-877. Središnji prijavni ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje zadužen je za prijave na sve preddiplomske i integrirane programe te određene diplomske studijske programe čiji popis se nalazina mrežnoj stranici www.studij.hr. Kandidati koji su srednjoškolsko obrazovanje završili izvan Republike Hrvatske moraju u Središnji prijavni ured poslati dokumentaciju, a to se također odnosi ina kandidate koji se žele upisati u prvi razred srednje škole u Republici Hrvatskoj. Više o procesu prijava i upisa na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj možete saznati na mrežnoj stranici Agencije za znanost i visoko obrazovanje www.studij.hr.
 
PRIZNAVANJE INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA
 
Priznavanje podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne obrazovne kvalifikacije,odnosno razdoblja obrazovanja, koje je izdalo nadležno tijelo, u svrhu pristupa obrazovanju ili zapošljavanju. Pravo na priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija imaju hrvatski državljani, strani državljani i osobe bez državljanstva. S obzirom na vrstu kvalifikacije čije priznavanje se traži, razlikuje se:
-priznavanje inozemnih školskih kvalifikacija o završenom osnovnoškolskom i završenomsrednjoškolskom obrazovanju u općim, gimnazijskim i umjetničkim programima radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja
– u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38, Zagreb. Zainteresirane stranke zahtjev za priznavanje kvalifikacije podnose navedenoj Agenciji,
-priznavanje inozemnih školskih kvalifikacija o završenom srednjoškolskom obrazovanju u strukovnim programima radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja
– u nadležnosti Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Amruševa 4, Zagreb. Zainteresirane stranke zahtjev za priznavanje kvalifikacije podnose navedenoj Agenciji,
-priznavanje radi nastavka osnovnoškolskog, odnosno srednjoškolskog obrazovanja vodi odgojno-obrazovna ustanova u kojoj podnositelj zahtjeva namjerava nastaviti obrazovanje
Zainteresirane stranke zahtjev za priznavanje kvalifikacije podnose odgojno-obrazovnojustanovi u kojoj namjeravaju nastaviti obrazovanje,
-priznavanje osnovnoškolskog obrazovanja radi pristupa srednjoškolskom obrazovanju vodi srednjoškolska ustanova u kojoj podnositelj zahtjeva namjerava nastaviti obrazovanje.
Zainteresirane stranke zahtjev podnose srednjoškolskoj ustanovi u kojoj namjeravaju nastaviti obrazovanje. Više o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija možete saznati na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja.
 
Priznavanje kvalifikacija u visokom obrazovanju i razdoblja studija:
 
Priznavanje u svrhu nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj (akademsko priznavanje i priznavanje razdoblja studija) u nadležnosti je visokih učilišta.
 
Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija
 
Stranke koje su stekle inozemnu stručnu kvalifikaciju (koju čini formalno obrazovanje i dodatno osposobljavanje) i žele pristupiti reguliranoj profesiji (zanimanje za čije je obavljanje nakon završenog formalnog obrazovanja - npr. srednja škola, studij - potrebno dodatno osposobljavanje nakon kojeg se, ako je propisano, provodi stručni ispit) prolaze kroz postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije. Stranke koje traže priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija obraćaju se izravno nadležnim tijelima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Savjetodavnu pomoć vezano uz nadležno tijelo daje Centar za pomoć za pružanje informacija opriznavanju stručnih kvalifikacija – Nacionalni ENIC/NARIC ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Osobe koje su stekle stručne kvalifikacije u inozemstvu imaju mogućnost zaposliti se u Republici Hrvatskoj u skladu sa svojim kvalifikacijama, radnim iskustvom i interesima pod jednakim uvjetima koje moraju ispunjavati sve osobe koje žive i rade na području Republike Hrvatske. Ako osoba želi obavljati reguliranu profesiju na području Republike Hrvatske (prema važećem Popisu reguliranih profesija na području Republike Hrvatske koji je objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava) te posjeduje inozemnu stručnu kvalifikaciju za obavljanje te profesije ta osoba svoje kvalifikacije izravno priznaje pri nadležnom tijelu za priznavanje stručnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj (pri nadležnoj komori ili nadležnom ministarstvu). Priznavanje u svrhu zapošljavanja u Republici Hrvatskoj (stručno priznavanje) u nadležnosti je Agencije za znanost i visoko obrazovanje, njenog Nacionalnog ENIC/NARIC ureda.
 
PROGRAM UČENJA HRVATSKOG JEZIKA ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
 
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske provodi Program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj. Jednom godišnje (u mjesecu svibnju) otvara se Javni poziv za prijavu Programa. Program je namijenjen pripadnicima hrvatskog naroda, njihovim supružnicima i prijateljima hrvatskog naroda i Republike Hrvatske koji njeguju hrvatski identitet i promiču hrvatsko kulturno zajedništvo. Cilj programa je upoznavanje i njegovanje hrvatske kulture i nacionalnog identiteta te promicanje suradnje i povezanosti s iseljenim Hrvatima i njihovim potomcima. Program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj održava se pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Polaznicima programa sufinanciraju se: troškovi tečaja hrvatskog jezika, troškovi subvencionirane prehrane (do dva obroka dnevno) i troškovi smještaja (mogućnost smještaja u studentskim domovima). Na Program se mogu prijaviti osobe s navršenih 18 godina starosti, sa završenom najmanje srednjom školom te prebivalištem izvan Republike Hrvatske ili s prebivalištem /boravištem u Republici Hrvatskoj najviše dvije zadnje godine zaključno s danom objave Javnog poziva.
 
Internetsko učenje hrvatskog jezika
 
Isto tako pruža se mogućnost za internetsko učenje hrvatskog jezika. Internetsko učenje hrvatskog jezika sastavi je dio gore navedenog Javnog poziva za učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj. Dobitnicima naknade stipendije podmiruju se troškovi za internetsko učenje hrvatskog jezika HiT-1. Objavljivanje Javnog poziva sa detaljnim informacijama o načinu prijave i potrebnoj dokumentaciji za dodjelu naknada/stipendija za učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj i internetsko učenje hrvatskog jezika pratite tijekom svibnja na mrežnim stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske www.hrvatiizvanrh.hr.
 
E-tečaj hrvatskog jezika – razina A1
 
Na inicijativu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i u suradnji sa Croaticumom – Centrom za hrvatski kao drugi strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu razvijen je Otvoreni e-tečaj hrvatskog jezika – razina A1 namijenjen prije svega Hrvatima izvan domovine, ali i svim drugim zainteresiranima za učenje hrvatskoga jezika. E-tečaj je besplatan za sve polaznike, sastoji se od 80 jedinica po 45 minuta i održavat će se od 15. prosinca 2017. do 30. rujna 2018. godine. Sučelje, upute i podrška dostupni su na engleskom i španjolskom jeziku. Prijava na e-tečaj je moguća korištenjem korisničkog računa za Facebook ili Google. E-tečaj je dostupan na adresi: https://al.ffzg.unizg.hr.
 
VOJNA OBVEZA
 
Vojna obveza dužnost je osposobljavanja, pripremanja i sudjelovanja u obrani na organiziran način, uključivanjem u Oružane snage, svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske. Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina životima, a prestaje:
-na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina (muškarac) odnosno 50 godina (žena)
-ako je ocjenjen nesposobnim za vojnu službu
-na temelju otpusta iz hrvatskog državljanstva.
Iznimno vojna obveza može trajati na temelju odluke ministra obrane do 60 godina života za više časnike, te do 65 godina života za generale i admirale, na temelju doke Predsjednika Republike Hrvatske na prijedlog ministra obrane. Vojna obveza sastoji se od novačke obveze, obveze služenja vojnog roka odnosno civilne službe isluženja u pričuvnom sastavu. Žene vojni obveznici ne podliježu novačkoj obvezi i služenju vojnog roka. Muškarci vojni obveznici podliježu novačkoj obvezi i obvezi služenja vojnog roka odnosno civilne službe kada je na snazi obveza služenja vojnog roka. Odlukom Hrvatskog sabora u nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka od 1. Siječnja 2008. novaci se ne pozivaju na služenje vojnog roka već muškarci vojni obveznici podliježu samouvođenju u vojnu evidenciju u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 18 godina života. Uvođenje u vojnu evidenciju provode nadležni Područni odsjeci za poslove obrane za osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i nadležna diplomatsko konzularna predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu za osobe bez prebivališta u Republici Hrvatskoj.
 
U slučaju neposredne ugroženosti ili ratnog stanja, po sili zakona, služenje vojnog roka ili civilno služenje postaje obvezno. Hrvatski Sabor može donijeti oduku o obvezi služenja vojnog roka ili civilne službe. U navedenom slučaju gornja dobna granica za služenje vojnog roka je navršenih 27 godina života. Osobama koje zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama, dopušten je prigovor savjesti. Zbog prigovora savjesti vojni obveznik može podnijeti zahtjev za civilnu službu nakon uvođenja u vojnu evidenciju pa sve do isteka vojne obveze. Kada nije na snazi obvezno služenje vojnog roka, provodi se dragovoljno vojno osposobljavanje. Na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti novaci do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 29 godina života. Prijave se podnose u nadležnim područnim odsjecima za poslove obrane u kojima se vode u vojnoj evidenciji i u nadležnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima za kandidate s boravkom u inozemstvu. Na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i žene. Ministarstvo obrane tijekom kalendarske godine raspisuje javni natječaj za prijam vojnika/mornara u djelatnu vojnu službu. Opći uvjeti koje kandidati moraju zadovoljiti su:
-odgovarajuće znanje i stupanj obrazovanja,
-zdravstvena sposobnost za vojnu službu,
-da ispunjava psihologijske kriterije za vojnu službu,
-da zadovoljava kriterije vojne spremnosti,
-da zadovoljava sigurnosne kriterije za vojnu službu.
Posebni uvjeti za prijam su:
-srednja stručna sprema,
-navršenih najviše 27 godina života do kraja kalendarske godine u kojoj se prima u službu,
-odsluženi vojni rok ili uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja.
Uz javni natječaj za prijam vojnika/mornara u djelatnu vojnu službu, Ministarstvo obrane raspisuje i javni natječaj za prijam u kadetsku službu za pojedinu akademsku godinu. U status kadeta primaju se kandidati upisani na prvu godinu sveučilišnog preddiplomskog i diplomskog studija Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta prometnih znanosti, studij aeronautike te kandidati upisani na preddiplomski sveučilišni studij Vojnog inženjerstva i Vojnog vođenja i upravljanja. Natječaji se raspisuju tijekom travnja i svibnja te se objavljuju na službenim stranicama Ministarstva obrane i u javnim glasilima. Služenju u pričuvnom sastavu Oružanih snaga podliježu razvrstani pričuvnici koji su odslužili vojni rok ili su bili na dragovoljnom vojnom osposobljavanju.
 
(Nastavak slijedi)
 

http://www.hrvatiizvanrh.hr/pdf/vodic_za_povratnike.pdf

Tomlekinova knjiga uvrnutih priča

 
 
Branimir Miroslav Tomlekin, Uvrnute priče, HKUPD „Stanislav Preprek“, Novi Sad
Angažirana od strane HKUPD „Stanislav Preprek“ na uredničkim poslovima, imala sam se prilike upoznati sa pjesmama i pripovijetkama, pa u nekoliko slučajeva i romanima članova njegovoga književnog kluba. Tako sam u više navrata pisala o književnom djelu Branimira Miroslava Tomlekina. Diskutirajući sa ovim nesvakidašnjim autorom, nastojala sam mu skrenuti pozornost da su humoristične priče, osobito one koje su tiskane pod nazivom Za sve je kriv moj deda, ali i one koje je slao na natječaj za najbolju kratku priču Preprekove jeseni najvrijedniji dio njegova literarna pregnuća. Vjerujem da su naši razgovori rezultirali idejom o novoj knjizi pripovijedaka koja bi se tematski i kompoziciono razlikovala od Tomlekinovog „četveroknjižja“ (Za sve je kriv moj deda, Slatko kod Dunje, Gaudeaumus, idi u tur i Nasukana mornarica), a koja bi bila usmjerena na satiru, ironiju i apsurd kao oblike humornoga pogleda na društvo i pojedinca u njemu. I uskoro sam dobila četrdesetak priča od koji sam odabraka dvadeset i četiri. I svi Šute!!!
Tako se već u prvome ciklusu, Globalno uvrtanje, čitatelji uvode u svijet u kojem vladaju pravila podzemlja, cvjetaju korupcija, kriminal i nemoral, sa politikom kao stožerom takvoga stanja i sustavom koji ih umnogome uslovljava. Priče Ministarstvo za izmišljanje radnih mjesta, Savršeno ravan krov, Obljetnica, te Zakon o miješanju fakulteta demonstriraju odnos prema pojedincu koji bi se mogao okarakterizirati kao začuđujuće prijeteći, dvoličan i licemjeran: obećavajući nesvakidanji užitak i nagradu, sustav zapravo dovodi pojedinca u situaciju da nema kamo; njegov je život zaloga njegove znatiželje; stiješnjen je u kut: u Obljetnici može samo obezbijediti posthumnu slavu, ali uvjet je herojska smrt. Ta smrt je, zapravo, jedina izvjesna, a sve je ostalo – borba, heroizam, tragika – zapravo simulacija. Ono što u ovoj priči fascinira jeste glas koji pripovijeda, a koji se doima kao savršeno naivan. Sličan je narator i u priči Savršeno ravan krov – želeći neobičnu avanturu i nagradu vladajućeg režima, junak dovodi sebe u bezizlaznu situaciju, ali to shvaća na koncu svoje Odiseje, kada je njegova deportacija neminovna. Ni tada nema kritičkog osvrta na represiju, dapače: odsustvom svakog nedvojbenog otklona od mjera koje se nad njim primjenjuju, on se doima kao kafkijanski junak koji nije u potpunosti svjestan onoga procesa koji se protiv njega vodi.
 
Tomlekinov je pripovjedač upravo stoga u prednosti – njegovo odsustvo znanja i motivacije postupaka nadređenih donijeće benefit samoj priči. Ona ostaje u domenu komike i apsurda jer se njezino dešifriranje odgađa i time se pojačava udio čitateljevog angažmana. Ono što se od čitatelja očekuje jest da u nepristrasnom, gotovo infantilnom glasu koji mu pripovijeda svoje (ne)zgode prepozna suptilnu ironiju Tomlekinovog iskaza. Tako, preodjenut u odjeću koju je nosio tijekom rata, a sav u nadi da će od dva zla izabrati ono manje (pogibiju i slavu) umjesto onog koje mu jemči pad na društvenoj ljestvici, junak/narator nam veli: „Na kačketu je bilo sedam rupa od metaka koje su dokazivale da sam prošao sve ofanzive, bez potrebe za angažiranjem dva svjedoka.“
 
No, kako je na djelu komični reprint, simulacija borbe, sa dekorom u vidu kršovitoga terena i vještačke trave, od junaka se očekuje nova inicijacija: ovoga puta, samo je pogibija može garantirati. Baš kao što splet sretnih okolnosti može neimenovanog studenta riješiti briga oko predavanja na njemu nepoznatu temu i gubitka uvjeta za narednu studijsku godinu u priči Zakon o miješanju fakulteta. Ili kao što politika kao vid prosperitetne djelatnosti može omogućiti Prnduu Dlakoljubu iz priče Bratelo da se upiše u listu uspješnih članova svoje obitelji.
 
Tomlekinova je komika, dakle, dvojaka: s jedne je strane uvjetovana neobičnim spletom sretnih ili nesretnih uvjeta, dakle, u biti situaciona, a s druge je pak strane njezin izvor upravo u onim anomalijama sustava i društva koje su takve uvjete zapravo prouzročile. To se očituje i u priči Globalno uvrtanje, gdje se plan javnog, proskriptivnog, obavezujućeg i plan privatnog, trpećeg, komično sudaraju. Dok se „program uvrtanja sela“ bazira na općoj dobrobiti, dotle se pojedinac, htio-ne htio, njemu mora povinovati. Iz ukorijenjenih loših navika vezanih za kontroliranje susjeda izrasta „ozbiljan“, društvenopodsticajan program  NeightbourSuperVise. I ovdje se narator našao na visini zadatka, ubjedljivo obrazlažući svoj prisup Fondu:
 
„Ja inače ne bih pravio novu kuću, ali sam se odlučio na ovaj poduhvat upravo stoga što je Međunarodni fond za globalno uvrtanje novca davao povoljne kredite onima koji odmah pristupe realizaciji Programa uvrtanja sela i sagrade novu kuću po novim regulacionim planovima, dok jed rugima nakon isteka roka prijetilo iseljenje i rušenje svih objekata na njihovom placu, a u težim slučajevima i pogubljenje, a sve o trošku investitora.“
 
Nakon globalnih, udrugom su ciklusu, Lokalno uvrtanje, na meti lokalni moćnici, koje narator u prvome licu predstavlja sa više ili manje kritičkoga angažmana. Kada takva vrsta angažmana izostaje, riječ je o ironijskom poigravanju naratora, kao što je slučaj u pripovijeci Privilegija. S druge strane, stupanj kritičnosti prema društvu u kojemu pojedinac obitava, povećava se u pripovijetkama Obrazovanje, Silna zadovoljstva te Urbanistička mafija. Narator se u Tomlekinovoj prozi redovito nalazi usrijed neke komplicirane situacije čiji je krajnji ishod posve neizvjestan. Bilo da ga susrijećemo u poduzeću, gdje je uposlen ili kojim rukovodi, bilo da ga zatičemo na ulici, dok stupa u knjižnicu ili izigrava „čičicu modernih shvaćanja“, on je i ovdje nemoćan izmijeniti uvjete koje njime upravljaju. Ostaje mu prihvatiti ih i podrediti se (Silna zadovoljstva, Obrazovanje), uzalud nastojati promijeniti ih (Urbanistička mafija) ili se, kao što je to slučaj u nekim pričama iz prethodnog ciklusa, primjerice Savršeno ravan krov, Globalno uvrtanje ili Zakon o miješanju fakulteta, povući u zabran naivnosti, čak infantilnosti.
 
U svakom slučaju, represivne mjere što ih društvo – na lokalnom ili globalnom nivou – vrši nad junacima Tomlekinovih priča – postaju vidljivim ili nevidljivim čimbenikom njegovih komičnih nedaća. Čičica modernih shvaćanja je, tako, domišljati odgovor na loše ekonomske uvjete ali i na modne trendove, te autor tako „na dva fronta“, reklo bi se, ispaljuje svoje satirične strele ka savremenom dobu koje umirovljenicima onemogućava iole pristojan život. Ova je duhovita priča implicitno postavila pitanje ejdžizma, odnosno diskriminacije starijih osoba.
 
Ono što pripovijetku Borra izdvaja iz ovoga ciklusa, ali i iz zbirke Uvrnute priče, jeste udio fantastičkog diskursa koji njome dominira, a koji je približava bajci. No, unatoč tome, njezina je uloga u komponiranju zbirke veoma važna – ona sugerira da se svijet koji smatramo realnim i kao takvog ga prihvaćamo (osobito kada je riječ o biznisu, modernom načinu poslovanja, te odnosima između ljudi) zapravo mijenja i da ga čini niz simulacija, opsjena i privida nastalih kao plod naše mašte (ili pak zablude). Borra, moderni biznismen, zapravo je opsjenar koji se posjetiteljima svog ureda prikazuje kao nadnaravno biće koje je kadro pred njihovim očima mijenjati poslovne uvjete, šarmirati, pa i zavesti. Dobar se dio tretmana vlasti prema pojedincu, običnom građaninu o kakvom je najčešće riječ u Tomlekinovim pričama, zapravo bazira na zavođenju i manipulacijama i ako Borru tumačimo u ovom ključu, nećemo pogriješiti.
 
U trećem se ciklusu, Mentalno uvrtanje, Tomlekin okreće unutarnjim procesima u ljudskoj psihi. Njegovi se junaci ovdje, u jačem ili slabijem koloritu, ovisno o ubjedljivosti naratora, doimaju kao čudaci, čiji su postupci motivirani društvjenim uvjetjima (primjerice, priča Šef sale restorana za daće), traumama iz djetinjstva (Čovjek koji je radio na burgijama), ili pak samim „kvarom na mozgu“ koji se na da objasniti niti racionalizirati (Monstrum, Generalka, Fobičari, picajzle i perfekcionisti). Tako u izvanrednoj priči Metalne mentalne veze slušamo ispovijed čovjeka koji se na neuobičajen način – raznim predmetima od metala – vezuje za ambijent u kojem boravi. U portretiranju takvih, iščašenih ličnosti, Tomlekin najdalje odlazi upravo u ovoj svojoj pripovijeci.
„Za neke važne, mentalno duboke trenutke u mom životu, vezivao sam se preko kolskih tračnica. Kolske tračnice su skoro neuništivi i najdugotrajniji suvenir, simbol beskonačnosti i vrtenja u krug. Tako sam imao desetine kolskih tračnica različitih veličina i boja, iz ravnica ili sa planina. Na neke sam dodavao detalje kako bih im dao karakter te određene veze. Jednostavno bih na njih nalijepio vještačke brkove ili bradu, stare sunčane ili obične naočale ili zubne četkice različitih boja i oblika, ili bih samo nekom bojom nacrtao neku karakerističnu potankost.“
 
Dok se čovjek koji radi na burgijama pasionirano i luđački vezuje za svoj posao, njegov se antipod rukovodi iracionalnom mržnjom prema burgijama i burgijanju. Njihov će se susret završiti ubojstvom, koje je neminovno, baš kao što će se veza između naratora i likova nazvanih fobičarima, picajzlama i perfekcionistima u istoimenoj priči zasnovati na principu similariteta – svi oni, naime, boluju od istih neurotičnih smijetnji. Međutim, narator nas dozirano, održavajući napetost tijekom svog pripovijedanja, upoznaje i sa vlastitom dijagnozom. Na similaritetu čiji su korijeni u identifikaciji sa automobilom počiva intriga priče Generalka, koja se bavi sraslošću čovjeka sa mašinom u otuđenu svijetu. Vrli i perfekcionizmu sklon Ambrozije svoje daće nastoji organizirati rukovođen opsesivnom idejom sprovoda koji imaju dugoročan i po društvo ljekovit učinak – osnažiti ga i povećati njegovu produktivnost i opće blagostanje.
 
U Epilogu nailazimo na priču AC ljubav, u epistolarnoj formi, koja je situirana u SF ambijent. Njezini su protagonisti više mašine negoli ljudska bića, te bi se, tumačena na ovaj način, ova priča mogla nadovezati na Generalku koja govori o simbiotskom odnosu čovjeka i mašine. U ambijentu udaljenih kosmosa i totalne alijenacije, uspostavlja se isprva tiha i zvanična, a potom sve intimnija korespondencija između dva sustava, dva neidentificirana objekta koja se više ne žele samo spariti, nego iskreno i trajno zavoljeti i približiti. Anagrami njiihovih imena jesu Samson i Dalila, a pozivanje na praiskone zapravo ukazuje na svijet utemjeljen na mitskim vrijednostima. Jesu li u dalekoj budućnosti ljudska bića – ili ono što su ona postala evolucijom – došla zapravo do svojih prapočetaka, pitat će se čitatelji ove priče koja se, opet, može tumačiti i kao povijest dvosmjerna zavođenja. Kako god bilo, njezin se epiloški tretman od strane autora može smatrati pobjedom ideje ljubavi i prirode nad bezličnim, tehnički i informatički visokopozicioniranim sustavima iz dalekih galaksija, te se može reći da ona u sebi, na duhovit i komičan način, nosi nježnu poruku o ljubavi kao sili koja nadvladava sve znanstevene kriterije i izmiče tekovinama novoga poretka u kojem živimo skupa sa njezinim autorom.
 
Tomlekin je, dakle, duboki i ozbiljni zagovornik elementarnih vrijednosti, koje možda potječu od kršćanskih postavki, možda od etike kakva je vladala u doba prosvjetiteljstva, no koje zapravo nastoje pokazati svu brigu i bojazan za maloga čovjeka unutar društva, unutar urušenog sustava vrijednosti, unutar mnogobrojnih anomalija sa kojima se svakodnevno susrijeće. Kako se to bolje može izvesti ako ne upravo satiričnim i ironijskim otklonom od zbilje, fantastikom koja kreira nove svjetove, bježanjem u budućnost? U svijetu u kojemu vladaju zakoni plemena, vladaju zakoni jačega, u nedaćama koje donose globalni i lokalni moćnici, u povijesno osjetljivim trenucima, u nedostacima humanih i socijalno odgovornih političkih ustrojbi, u krizi obrazovanja i odgoja, tko se najprije izdvaja da bi takav svijet prokazao i prikazao? Nitko drugi do šaljivac, luda, lakrdijaš, mentalno devijantna osoba, zalutali putnik koji se čudi i zatječe u nevjerojatnim uvjetima, psihički diskutabilni narator... Svatko od njih, nalazeći mjesto u Tomlekinovoj knjizi uvrnutih priča, daje svoj osobni doprinos razobličavanju deformiranog društva i demaskiranju njegovih silnih poroka. Bez pretenzije da morališe, već da smijehom navede čitatelja na razmišljanje, Tomlekin se pokazuje kao zreo autor i talentirani humorist, a njegova knjiga kao enciklopedija ljudskih duša čiju jednu polovicu čine one smiješno nakazne, porokoljubive, a drugu polovicu one koje svojim čuđenjem i nevjericom doprinose da se smijeh ustoliči kao moćno sredstvo razobličavanja.
 

Dragana V. Todoreskov, doktorica književnosti i književna kritičarka

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Četvrtak, 13/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1396 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević