Get Adobe Flash player
Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zastupnica Strenja Linić s kulenom napala kolege anesteziologe iz...

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Servilni europski poslušnik i okrutni domaći...

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Hrvatski narode, vadi glavu iz pijeska     Zbog...

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Domoljubnim Hrvatima prijeti onaj koji je uništio Istru i...

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Sve što radi je čista prijevara, obmana, silovanje zdrave pameti,...

  • Zašto nije spomenula krčki pršut?

    Zašto nije spomenula krčki pršut?

    četvrtak, 18. listopada 2018. 16:57
  • Plenković - despot u svilenim rukavicama

    Plenković - despot u svilenim rukavicama

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:22
  • Tko podržava Andreja Plenkovića?

    Tko podržava Andreja Plenkovića?

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:18
  • Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:16
  • Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    četvrtak, 18. listopada 2018. 18:48

Održan Osamnaesti susret Hrvatske izvandomovinske lirike

 
 
Osamnaesti susret članova udruge Hrvatska izvandomovinska lirika, koja okuplja pjesnike i sve koji njeguju hrvatski jezik i kulturu, održan je u srpnju 2018. u Bosni i Hercegovini. Na zadovoljstvo sudionika susreta kao i organizatora Središta Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama BiH, te suorganizatora Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, susret je privukao veliku pozornost javnosti.
Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanja posljedica totalitarizama u koordinaciji s voditeljima muzeja, gvardijanima samostana, predsjednicima ostalih udruga uključenih u ovaj projekt kao i ostalim kulturnim i turističkim djelatnicima angažiranim na realizaciji istog, te predstavnicima institucija osmislilo je plan puta i program u ovom četverodnevnom boravku hrvatskih pjesnika koji su doputovali iz cijeloga svijeta u Bosnu i Hercegovinu. U četiri dana ljubitelji pisane riječi posjetili su Međugorje, Čapljinu, Domanoviće, Počitelj, Mostar, Humac, Ljubuški, Kravice, Čeveljušu, Etno selo Međugorje, Majčino selo Bijakovići, Šćit, Ramu, Masnu Luku, Blidinje, Risovac i Široki Brijeg, gdje su se nadahnuti prirodnim ljepotama, povijesnim vrjednotama i nacionalnim ponosom. Domaćini su se istinski potrudili gostima pjesnicima iz cijeloga svijeta, od kojih su većina prvi put u Bosni i Hercegovini, prikazati od arheoloških do bogatih riznica samostanskih galerija i muzeja, kao i knjižnica, s posebnim naglaskom na povijesne činjenice i zapostavljenu istinu iz hrvatske povijesti posljednja dva stoljeća.
 
Prvog dana posjeta program je otpočeo u Čapljini, gdje su pred spomen ploču na kojoj su uklesana imena žrtava Prvog i Drugog svjetskog rata, kao i žrtve Domovinskog rata, pjesnici položili vijenac i upalili svijeću dajući počast i zahvalu svima koji su dali živote u očuvanju hrvatskog tla. U Čapljini su ih dočekali ispred Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata HNŽ gospodin Dragan Mandić i ostali članovi, te ispred Založbe kralj Tomislav Perica Jurković, Pero Marković i Stjepan Šutalo. Ispred Spomenika hrvatskoj slobodi, djelo akademskog kipara Kuzme Kovačića, članovi udruga napravili su zajedničku fotografiju, a nakon toga posjetili su Hrvatski kulturni centar u Čapljini, nezavršenu dvoranu za kazalište, te galeriju, a također i objekt u Potkosi, Dubrave gdje se nalazi veliki broj umjetničkih djela koje je Zakladi darovao Vjeko Božo Jarak, svećenik i profesor.
 
Također, pjesnici HIL-a posjetili su i Mogorjelo, jedinstveni arheološki muzej iz rimskog doba, koji spada u najljepša zdanja kasne antičke kulture u cijeloj Bosni i Hercegovini. A nakon obilaska Čapljine, posjetili su i Počitelj. Domaćini pjesnicima bili su književnici Anita Martinac  i Grgo Mikulić, članovi DHK HB, te je za vrijeme obilaska spomenika kulture govorili o povijesnim znamenitostima i kulturnom naslijeđu. Obilazeći dolinu Neretve na putu prema Blagaju i Mostaru, nezaobilazan je bio odmor u restoranu Romansa, koji je zagrljen vinogradima pružio okrjepu i oku i tijelu. Franjevačka crkva i samostan u Mostaru nezaobilazani su u posjeti kroz Mostar, a o tome je nadahnuto govorio fra Ante Marić, voditelj franjevačke knjižnice. Koliko puta je Samostan i Crkva u Mostaru kroz stoljeća bili meta napada te satiranja vjere i naroda, ali je baš kako danas i izgleda, sa svojim ponosnim najvećim crkvenim tornjem u BiH, ostao je uspravan u nebo zagledan. Dosljedan u svojoj opstojnosti.
 
Stari most na Neretvi je UNESCO-va svjetska baština a u svojoj ljepoti simbol je boli i bremena vremena. Nametnuta egzotičnost koja je doselila iz nekih drugih djelova svjeta pretvarajući ga u turističku destinaciju daje neki svoj šarm začuđenoj zelenookoj Neretvi, koja tu pod mostom u zagrljaj prima Radobolju. Tragajući za istinom na putevima prošlosti, suočavajući se s vjetrovima koji pušu sa istoka i zapada, te zagledani u prostor i vrijeme pjesnici su istog dana izrazili svoje emocije lirikom na pjesničkoj večeri u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače. Nesvakidašnja pjesnička večer, ispunjena emocijom i snažnim izričajem ljubavi prema zavičaju, domovini, narodu, podsvjesnom istinom i  na poseban način iseljeničkim temama – čežnji za rodnom kućom, nevinošću djetinjstva, boli rastanka, ali i o onim općeljudskim – smislu života, ljubavi, prolaznosti i vjeri, pištala je u ispunjenoj dvorani Galerije kraljice Katarine Kosača.
 
Okupili su se pjesnici Hrvatske izvandomovinske lirike i pjesnici iz Društva Hrvatskih književnika Herceg Bosne: Željka Marija Čorak (Vancouver, Kanada), Nasja Bošković Mayer (Saint Louis, SAD), Ivanka Sabolić Rukavina (Kent, SAD), Mate Tafra (Lausanne, Švicarska), Suzana Tkalčić (San Pedro, SAD), Ivan Župa (Beč, Austrija), Nadica La Rosa (Farum, Danska), Pero Rotim (Innsbruck, Austrija), Ana Petrović (Beč, Austrija), Angie Luburić (Australija), te Ivan Sivrić, Miljenko Stojić Mića, Joso Živković Soja, Grgo Mikulić, Marina Kljajo Radić, Ivan Vrljić, Marela Jerkić Jakovljević, Antun Lučić, Ivan Baković i Anita Martinac iz Bosne i Hercegovine, sa ostalim prijateljima podupirateljima HIL-a.
 
Glazbom su večer obogatile Vivaldijeve simfonije koje je izveo gudački kvartet Simfonijskog orkestra Mostar. Moderatorica, ujedno i nositeljica organizacije bila je Anita Martinac, na čiji su poziv pjesnici i doputovali iz svih krajeva svijeta. Organizatori ove književne večeri su Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH i Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, koji su sudionicima dodijelili zahvalnice uz prigodan zbornik Lirikom do istine i vinom, dar vinarije Podrum Andrija. Zadovoljna publika na koncu programa zapjevala je sa pjesnicima stare hrvatske pjesme i zahvalila se gostima na dolasku u Mostar.
 
Slijedećeg dana pjesnici su posjetili Humac, Franjevački samostan i Župu sv. Ante Padovanskog, gdje su ostali zadivljeni spoju sakralne i suvremene umjetnosti o kojima im je govorio gvardijan samostana fra Dario Dodig. Bogati fundus zbirke umjetnina sa svojim stalnim postavom pod nazivom Majka zapanjio je posjetitelje jer su pronašli velika imena hrvatske umjetnosti. Ujedno se u franjevačkom samostanu nalazi i najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. u kojem je izložena i Humačka ploča iz XII stoljeća, najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku na području Bosne i Hercegovine.
 
Puni dojmova nakon posjeta Humcu pjesnici i gosti uputili su se na daleko poznate slapove  Kravice, u mjestu Studenci kod Ljubuškog. Biserna rijeka Trebižat svojom prpošnošću privukla je veliki broj turista, te su se nakon njenog posjeta pjesnici premjestili nešto južnije na Trebižatu i to na Čeveljuši, gdje su uz riblje specijalitete, okrjepljujući strujni vjetar s rijeke i dobru kapljicu nastavili druženje. Istog dana u poslijepodnevnim satima pjesnici su posjetili i bajkovito Etno selo u Međugorju, a u večernjim satima u Majčinom selu u Bijakovićima kraj Međugorja upriličena je i druga književna večer sa štićenicima i ostalim gostima. Na pjesničkoj večeri su pred spomenikom fra Slavka Barbarića na otvorenom uz nježna svjetla govorili stihove te predstavili se svojim životnim crticama svaki od pjesnika. Organizator večeri fra Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, zahvalio se pjesnicima na dolasku i darovao ih probranim vinom i knjigama.
 
Trećeg dana boravka u Bosni i Hercegovini pjesnici HIL-a posjetili su Ramu, Franjevački samostan na Šćitu, gdje ih je dočekao domaćin gvardijan fra Andrija Jozić. Uz riječi dobrodošlice, gvardijan je s puno ljubavi govorio o samostanu i crkvi kroz povijest njihovog postojanja i stradavanja. Vatra i voda, usud su i simboli stradanja Rame i Ramljaka kroz povijest. Rama je grobnica hrvatskoga naroda jer samo u srpnja 1942. četnici su zaklali više od tisuću ljudi o čemu svjedoči spomen ploča sa imenima žrtava.
 
Diveći se etnografskom muzeju koji zaslužuje veliku pozornost šire javnosti jer je čuvar kulturnog blaga ovih prostora, ali i odlično mjesto za edukaciju i odmor. Impresionirani svim viđenim pjesnici su željeli doznati što više o ovom zapostavljenom hrvatskom biseru. Putem prema Blidinju, pjesnički trubaduri uputili su se u Masnu luku. Oaza mira u najljepšim zelenim bojama kako ugodnim oku tako i plućima, koje su se uzbuđeno nadimale ostavljajući prisutne bez daha svojom ljepotom. Fra Petar Krasić, voditelj kuće molitve u Poljima u Masnoj luci, proveo je goste kroz crkvu i galeriju te predstavio umjetnike koji su sudjelovali u izgradnji istog. Objed u Hajdučkim vrletima, nakon svježeg planinskog zraka, bio je prava okrjepa a nakon toga posjećen je i grob Dive Grabovčeve na Risovcu i stečci.
 
Putem kroz Posušje, a prema Širokom Brijegu, pjesnici su kratko se zadržali na Kočerinu. Dolaskom u Franjevački samostan Široki Brijeg, jednom od najvažnijih duhovnih objekata na širem području, koje je svojom vjerom ostalo veće od zidova koje su palili i rušili partizani 1945. pjesnici su stekli potpunu sliku koliko je žrtve podnio hrvatski narod na ovom svom vjekovnom ognjištu. Kroz samostan galeriju i sklonište u kojem su ubijeni i spaljeni franjevci proveli su ih fra Vendelin Karačić i fra Miljenko Stojić, koji su također darovali goste vrijednim knjigama.
 
S koliko ljubavi i odricanja stvarana je domovinu, s kojim žarom i ponosom za nju se borilo i ginulo i s kojom vjerom i voljom još za nju dišemo, pokazalo u ostatku večeri kada su po povratku u Međugorje zajedno sa svojim domačinima bodrili i navijali za Hrvatsku reprezentaciju u nogometnoj utakmici na Svjetskom prvenstvu, kad se sreća nije mogla izraziti samo stihovima nego suzama sreće... Posljednjeg dana boravka u Hercegovini, uz svetu misu i odlazak na Brdo Gospina ukazanja, pjesnici su iskoristili i za osobne molitve i zahvale. Osamnesti susreta HIL-a utisnuo je trajne pečate u liriku, koja tek treba da poteče i koja će se razliti diljem svijeta ispunjena ljubavlju prema hrvatskom jeziku i svome narodu.
 

Anita Martinac

Studenti i učenici, svirači, pjevači i plesači HBZ-a nastupili na 52. omladinskom tamburaškom festivalu u Zagrebu

 

 
Socijalni kapital moćne Hrvatske bratske zajednice Amerike ogleda se u vitalnoj mreži studenata i učenika, svirača, pjevača i plesača koji su izvrsno nastupili na 52. omladinskom tamburaškom festivalu u Zagrebu ovih dana.
Experts in the field of community value, i.e. social capital, agree with our assessment that the Croatian Fraternal Union of America is certainly the most robust Croatian organisation among our multi-million strong diaspora communities in the 21st century. Speaking volumes in this regard is the recent and excellent CFU 52nd Junior Tamburitza Festival staged in Zagreb.
http://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2018/07/04.jpg
Američki fraternalizam pripada najsnažnijim socijalnim pokretima u povijesti SAD-a, čija postignuća na jedinstven način afirmira The American Fraternal Alliance   (AFA) koja sada umrežava 59 neprofitnih društava. Povezuje više od osam milijuna ljudi što je čini najvećom volonterskom mrežom na sjeverno-američkom kontinentu, kojoj već 124 godine pripada i Hrvatska bratska zajednica Amerike. The American Fraternal Alliance  nastala u okrilju velikih doseljeničkih zajednica uglavnom iz Europe (Poljaci, Česi, Hrvati, Mađari, Talijani…) u doba rane industrijalizacije Amerike propitivala je više puta svoju misiju, uključujući i zadnju reviziju (2011.) kada je provedeno sveobuhvatno usklađivanje neoliberalnog poslovnog djelovanja s poreznim sustavom i zakonodavstvom SAD-a kako bi fraternalizam što bolje odražavao vlastitu neprofitnu viziju u suvremenoj industriji osiguranja. Glavni predsjednik HBZ-a Edward W. Pazo potvrđuje nam kako je Hrvatska bratska zajednica Amerike još od svoje 24. konvencije prije tri godine prihvatila nove zakonske odredbe koje preporučuje The National Association of Insurance Commissioners (NAIC), uskladivši svoja Pravila s novim zakonskim odredbama koje se, uz poslovne ciljeve, fokusiraju i na upravljanje rizikom poslovanja fraternalističkih organizacija kako bi se učinkovito zaštitio interes svakog člana ili osiguranika. 
 
Tradicionalni fraternalistički program pokriva osobno i obiteljsko osiguranje za slučaj bolesti ili smrti, stvarajući golem socijalni kapital. Naime, u okviru fraternalizma razvile su se bogate društvene, kulturne, obrazovne, humanitarne i sportske aktivnosti još od doba njegova osnivača Johna  Jordana Upchurcha (1820. – 1887). Danas ljudi pristupaju fraternalističkim organizacijama, ne više primarno radi osiguranja čiji se sektor u međuvremenu razvio do unosnijih formi, već radi toga što su te organizacije u neoliberalnoj društvenoj paradigmi izloženoj unificirajućoj globalizaciji - ostale pouzdani vodiči do vlastitih kulturnih, vjerskih i etničkih korijena! Preko njih se pruža nesebična humanitarna pomoć svim potrebitima u lokalnim domicilnim sredinama, kao i svome narodu u staroj domovini - njegujući pri tom solidarnost umreženog članstva unutar civilnog društva najrazvijenije zemlje svijeta.
 
Nedvojbeno, socijalni kapital Hrvatske bratske zajednice Amerike, zasigurno najmoćnije hrvatske osiguravajuće organizacije u našoj višemilijunskoj dijaspori 21. stoljeća, ogleda se u vitalnoj volonterskoj mreži studenata i učenika, mladih svirača i plesača koji su, uz pomoć Zajednice i svojih roditelja te umjetničkih voditelja, ovih dana izvrsno nastupili na 52. tamburaškom festivalu Kulturne federacije mladih HBZ-a Amerike u prepunoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u glavnome gradu svih Hrvata – Zagrebu, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Usto, nakon sjajnog festivalskog koncerta u Lisinskom, ansambli sa više stotina mladih svirača, pjevača i plesača s umjetničkim voditeljima i dirigentima Kulturne federacije Hrvatske bratske zajednice Amerike, čiji je dugogodišnji agilni predsjednik Donald Weakley – nastupili su na više iznimno dobro posjećenih pozornica  diljem Hrvatske kamo su ih vodile ranije dogovorene turneje po zavičajima njihovih (pra)djedova i (pra)baka.
 
Suvremenim središtima fraternalizma mogu se smatrati Pittsburgh, Cleveland, Chicago, Los Angeles i kanadski Toronto. Za američkog politologa Roberta Putnama s Harvard Kennedy School socijalni kapital čine značajke društvene organizacije kao što su povjerenje, norme i ovakve mreže koje mogu poboljšati solidarnost društva. Ili, kako tumači naš Berto Šalaj, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, „ekonomski se kapital temelji na bankovnim računima pojedinaca, ljudski kapital je u glavama pojedinaca, a socijalni kapital u strukturama odnosa među ljudima“. Nije slučajno da se socijalni odnosi tretiraju kao kapital, kao vrijednost koja također može ostvarivati neprocjenjivu dobit. Stoga, suvremeno hrvatsko zajedništvo s američkoga tla, koje smo osjetili u Zagrebu tijekom gostovanja tamburaškog festivala mladih,  prepoznajemo kao najvitalniji dio ostavštine Bernarda M. Luketicha, čije fraternalističke uspjehe i sjajne međuljudske odnose Zajedničara danas nastavlja graditi tim aktualnog glavnog predsjednika Edwarda W. Paze.
 
Pazin stručni tim  postiže sve veće uspjehe na društvenom, kulturnom i financijskome planu ususret 125. jubileju HBZ-a koji će se dogodine u rujnu proslaviti u Pittsburghu. Tim čine: Franjo Bertović, Bernadette M. Luketich-Sikaras, Michael Ricci, kao i i iskusni fraternalisti među kojima su Michael Loncarich, George Pavlecic, Andrew Sepich, Scott Kuren, Robert Luketic, Robert Novosel, Ladislav Meze, Daniel Kochis, Emil Boljkovac, Virginia Michtich, John Miksich, Nikola Bilandzich, Sonja Schroder, uključujući vrijedne urednike Zajedničara Ivana Begga te Lorrainu Turkall i ostale. Sažeto, financijska bilanca Hrvatske bratske zajednice Amerike raste za 2,9 posto, dosegnuvši impresivnu svotu od 488.038.680 dolara. Ostvaren je višak od 47.424.736 USD. Prihod u investicijskim računima uvećan je za 3,1 posto. Prodana svota životnog osiguranja lani je iznosila 10.743.000 USD pa se marljivi dopredsjednik za člansku kampanju Franjo Bertović nada da će uzorni međuljudski odnosi i brojni mladi ljudi, koje smo ovih dana upoznali u Lijepoj Našoj, utjecati na rast članstva HBZ-a i prodaju osiguranja. Među najboljim trenutačnim graditeljima, koji su umrežili novih 696 članova,  su Louise Thomas iz Youngstowna, Mary Ann Gajdos iz Duquesna, Darinka Smintich iz Toronta, Michelle Janicki iz Aliquippa, Mijo Maračić iz Clevelanda... Predsjednik Pazo, obišavši djedovinu u Imotskome, ističe da HBZ poslovanje vodi u 27 saveznih država Amerike. Obveznice koje sačinjavaju 90,7 posto imovine HBZ-a odlične su kvalitete pa on pozorno prati investicijska kretanja u SAD-u, držeći se konzervativne ulagačke klime.  Istodobno s boravkom brojnih američkih Hrvata s djecom u Starome kraju, njihova jeCFU Scholarship Foundation 27. lipnja doživjela 60. rođendan, postavši najizdašnijom studentskom zakladom u hrvatskom iseljeništvu svih vremena - čija je glavnica dosegla 6.591.686.64 USD. Krug ljubavi i dobročinstava sve je učinkovitiji! I na kraju, velika hvala svima iz HBZ-a – s v i m a, uključujući dragu Martu Luketich, za sve ono što vaše obitelji čine za hrvatski narod na što će nas trajno sjećati i nova poznanstva s izvođačima i sam Festival pod ravnanjem počasne dirigentice i pravnice Marije Krpan Kuren i ime škole Bernard M. Luketich u Ogulinskome Zagorju.

 

Vesna Kukavica

Plavetna nit dima

 
 
Po papiru skakuću slova,
da strofa dobije rimu još,
nedostaje jedna riječ nova,
u nisci zlatoj biserni broš.
Od lule plavetnu nit dima,
petrolejka na stolu uvlači,
vani je sve jači mraz, zima,
a u mene se nemir zavlači.
 
Davno sam odagnao san,
pišući pjesme u misli moru,
skoro će jutro i novi dan,
a rime ne smiju zateći zoru.
 
One su kao neki vampiri,
zvijezde i mjesec im godi,
moji poslijeponoćni nemiri,
samo su tada na slobodi.
 
Ja i te rime volimo mrak,
u osvitu bi se sve iskrivilo,
naš život gasi svjetla zrak,
i svagdašnje teško sivilo.
 

Branimir Miroslav Tomlekin (iz zbirke pjesama „Pjesme koje treba spaliti“)

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Ponedjeljak, 22/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 941 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević