Get Adobe Flash player
Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Ne smetaju im hrvatske kune kad podržavaju Plenkovića i HDZ. Smeta im...

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Andrej oko sebe ima klimavce, puzavce, kameleone, beskralježnjake,...

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Sesardić: Josipović slijedi logiku onog ideološki korumpiranog suda...

Sprega lokalne i državne politike

Sprega lokalne i državne politike

Projekt Brijuni Rivijera Ivana Jakovčića povezuje lokalne i državne...

Desnica zastranila zbog egoizma

Desnica zastranila zbog egoizma

Ništa nisu naučili iz...

  • Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    četvrtak, 18. travnja 2019. 12:16
  • Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:51
  • Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:44
  • Sprega lokalne i državne politike

    Sprega lokalne i državne politike

    srijeda, 17. travnja 2019. 11:10
  • Desnica zastranila zbog egoizma

    Desnica zastranila zbog egoizma

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:39

Vazdan u mislima letim

 
 
Na sjeveru od Đakova do Vukovara teče Vuka,
od Vukovara do Zemuna čuje se Dunava huka,
na jugu široka Sava od Županje ka Zemunu hrli,
tako voda Vuke, Dunava i Save moj Srijem grli.
https://scontent-lax3-1.cdninstagram.com/vp/44a5b620ef723fb0afa6ade8fce26e9b/5CA2052E/t51.2885-15/e35/c0.135.1080.1080/s480x480/41489996_1948590378513632_3066643736386600960_n.jpg
Vinkovci, Otok, nepregledne šume hrasta, Spačva,
dolje su Drenovci, gore se put ka Vukovaru račva,
u Vukovaru počinju padine jedine srijemske gore,
letim nad šumom i nad Dunavom širokim kao more.
 
Šarengrad, Ilok, Banoštor i Srijemska Kamenica,
pa Petrovaradin, Slankamen i zemunska ravnica,
kupaju se u odbljesku sunca u vodi i hladu dudova,
cakli se kristalni pijesak beskrajnih riječnih sprudova.
 
U isto vrijeme preko Tovarnika, Šida i Kukujevaca,
preko Morovića, Bosuta, Mitrovice i Stejanovaca,
pogledom milujem najdraži dio srijemske ravnice:
moje Hrtkovce, Nikince, Platičevo i stare Rume lice.
 
Letim i preko Fruške gore, nad Sotom i Erdevikom,
nad Ljubom, Bingulom, Ležimirom, nad Vrdnikom,
vidim drage Golubince, Maradik, Inđiju i Pazovu,
i nikako ne mogu odoljeti lijepog Zemuna izazovu.
 
Tako nad Srijemom mojim vazdan u mislima letim,
i svega se što je nekad bilo, a danas nema, sjetim,
od Županje i Vukovara pa sve do našega Zemuna,
kad smo granicu čuvali od neprijatelja i svih buna.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Milanja: O Bilosniću bi valjalo krležijanski pisati kao jednom od posljednjih enciklopedista na hrvatskoj književnoj sceni

 
 
Na Novu 2019. godinu u Elbasanu, u Albaniji, iz tiska je izišla nova knjiga Tomislava Marijana Bilosnića. Riječ je o poznatoj Bilosnićevoj zbirci pjesama „Afrika“, koju je na albanski jezik preveo ugledni albanski pjesnik Kujtim Agalliu, a tiskana je u izdavačkoj kući "Jonalda" u Elbasanu. Knjigu je grafički opremila Jonida Gjoka, dok je naslovnicu izradio sam autor T. M. Bilosnić. Knjiga je obima 168 stranica. 
Bilosnićeva zbirka pjesama „Afrika“ doživjela je vrlo pozitivnu recepciju u domovini, pa su o njoj pisali sveučilišni profesor Cvjetko Milanja, dr. sc. Igor Šipić, dr. sc. Tin Lemac, dr. sc. Dragan Gligora, dr. sc. Sanja Knežević, Davor Šalat, i drugi. U inozemstvu, u Kolumbiji, o „Africi je pisao pjesnik Eduardo Bechara Navratilova, u Čileu, književnik Enrique Winter. „Afrika“ je objavljena na španjolskom uglednom književnom portalu „Crear en Salamanca, u prijevodu hispanistice Željke Lovrenčić. Izbor pjesama iz zbirke „Afrika“ donio je i američki višejezični međunarodni časopis „Gobshite“  (Portland, Oregon), te rumunjski časopis „Orizont Literar Contemporan“, kao i časopis „Most / The Bridge“ (na njemačkom i španjolskom), časopis u izdanju Društva hrvatskih književnika.
 
Uz hrvatsko izdanje „Afrika“ je prevedena i objavljena u cijelosti na engleskom i rumunjskom jeziku. U izborima je objavljena na španjolskom jeziku u Kolumbiji, Španjolskoj, Kubi i Rumunjskoj, a predstavljena je prošle godine i na Međunarodnom pjesničkom festivalu poezije u Havani na Kubi. Priprema se i cjelovito španjolsko izdanja u prijevodu hrvatske hispanistice Željke Lovrenčić. Pjesme iz ove zbirke početkom protekle godine tiskane su i u knjizi „Encuentros“ (Susreti), u Bogoti (Kolumbija), uz izbor iz poezije dvanaestero suvremenih hrvatskih pjesnika, a koje je prevela Željka Lovrenčić i objavila nakladnička kuća „Editorial Escarabajo“.
 
Prof. dr. sc. Cvjetko Milanja o „Africi“ i njezinu autoru Tomislavu Marijanu Bilosniću, između ostaloga piše i ovo:„O Bilosniću bi valjalo krležijanski pisati kao jednom od posljednjih enciklopedista  na hrvatskoj književnoj sceni, jamačno kad je riječ o širokoj naobrazbi i strasti za pisanjem o raznovrsnim interesnim područjima pretočenoj u različite žanrovske realizacije…Zato nas ne će iznenaditi motivski repertoar koji svoje polje crpljenja nalazi u Africi kao zemljovidnoj, klimatskoj, povijesnoj, civilizacijskoj i kulturnoj identitetnosti. Dakle, u svojoj specifičnosti koja, dakako, cilja na univerzalnost, tim više što Bilosnić nudi i jednu od temeljnih ideja zbirke, a to je ideja podrijetla čovječanstva uopće (U Africi smo rođeni), pa Afriku valja poimati i kao iskonjenje svekolikoga ljudstva.“ (tmb)

Stalno motren i uhođen od jugoslavenskoga režima

 
 
Čitajući knjigu pjesama Dozivke pjesnika i znanstvenika dr. sc. Rajka Glibe, knjižnica „Rijek“ knjiga 8., nakladnik Riječ Vinkovci 2000., koju uredi pjesnik Miroslav S. Mađer, a došla je do mene preko supruge mi Žakline, Rajkove kćeri, otvara je posveta pisana brzom rukom, kako je to činio Rajko: Žaklini mojoj od srca! Biograd n/m, 15. IV, 2000., pogled mi se zaustavi na 18.- toj stranici i pjesmi: VARLJIVA BAKLJADA. Moju znatiželju zagolica posveta : Kristijanu Krekoviću. VARLJIVA BAKLJADA : metafora vremena / razmješta putokaze i bakljade / što vječnošću se slade // hladne sjene / namiguju mjesecu / i korake izdajama broje // spram njega se pomiče / meka bliskost neka / pacijentica visina // mašta mu raste / prototipe nove stvarnosti pravi / u kojoj ga lažna čistoća ne davi
http://www.croatianhistory.net/gif/krek/amigos/krekovic-1.jpg
KRISTIAN KREKOVIĆ – vrtjelo mi se po glavi. U svojim stvaralačkim osamama i samovanjima, što je potaklo pjesnika da se osvrne na njega. Znao sam Rajka. I u razgovorima dobro je pazio da koji podatak, temu ne da tek tako. Fusnota dade mi dio odgovora: Kristijan Kreković rođen 1901., u Koprivama u BiH. Završio Akademie der Bildenden Kunste u Beču 1921. – 25. Prema odluci Časnog suda ULUH – a od 29. srpnja 1945, isključen iz ULUH-a jer je kao poznati udvorica protunarodnih režima bio protežiran od ustaških režima a njegov čudesni egzodus i umjetnički nagon će mu u interkontinentalnim razmjerima donijeti svjetsku potvrdu i slavu. Imao je gubljenjem Hrvatske svoje dvije domovine Peru i Španjolsku. U Španjolskoj je utemeljen muzej Kreković koji djeluje u sklopu Hispano – američkoga kulturnog centra gdje su trajni izložene njegove najuspjelije slike.
 
Daljnjim istraživanjem utvrdi da su mjesto Koprive kod Tuzle. Da je umro u Palma de Mallorka, 21. XI. 1985. Uz Akademiju u Beču završio je i Akademiju Ecole de beaux arts u Parizu gdje živi do 1939. Godine 1927., izlaže u Parizu. Od 1928. Član je Društva francuskih likovnih umjetnika. Godine 1941. je u Beogradu gdje su mu na blago rečeno „čudan“ način stradala sva djela. Još je čudnije da o tome nikada nije provedena niti jedna jedina istraga. Objavljen istraživački rad. Iz Beograda se za spasit glavu sklanja u Zagreb. Opet mu se 1945. – 1946., radi o glavi (udvorica protunarodnih režima). Za zdravu glavu na ramenima 1946. je u Parizu i Ženevi, te od 1960. u Palma de Mallorci motren i uhođen od jugoslavenskoga režima. Taj stvaralački period bilježi mu preokupacija kulturama Južne Amerike. Posebno su ga se dojmile Inke. Tih godina više puta boravi u Južnoj Americi. Stvara ciklus s temama iz Perua.
Njegov ciklus slika posvećen hrvatskoj povijesti, slično onom što je Nazor ostvario poetskim ciklusom, 143 slike., nije sačuvan. Likove u povijesnim kostimima, te religijske teme, slika realistički i monumentalno, fotografski precizno. Portretira poznate osobe: Gandhi, 1931; Jakov Gotovac, Gustav V…
1966. radi crteže manjeg formata U igri. Crtež ga bilježi sve godine njegovoga stvaralaštva.
1977. u Palma de Mallorci vlastitim sredstvima dao sagraditi muzej, otvoren javnosti 1981. Iste godine osnovao i zakladu Muzej Kreković koja je pomogla mnogim mladim i neafirmiranim umjetnicima.
1991. u Zagrebu mu je priređena izložba crteža.
Na sve predočeno, toliko je pitanja koja proizlaze iz ovog predloška za ozbiljniji i studiozniji rad i čekaju svoje odgovore. Jer toliko toga dugujemo Kristijanu Krekoviću na što nas je upozorio svojom pjesmom pjesnik i znanstvenik dr. sc. Rajko Glibo. Novo vrednovanje oslobođeno ideologije. Sveobuhvatan Istraživački rad o ovom izuzetnome čovjeku i umjetniku.
Na žalost narod smo koji olako prelazi preko svojih neupitnih veličina koje bi s više srca prigrlile i mnogo veće kulture od naše što je stoljećima činjeno, dok smo mi, naša znanstvena zajednica, zabavljeni sobom.
 

Nikola Šimić Tonin

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Četvrtak, 25/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 661 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević