Get Adobe Flash player
Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Ne smetaju im hrvatske kune kad podržavaju Plenkovića i HDZ. Smeta im...

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Andrej oko sebe ima klimavce, puzavce, kameleone, beskralježnjake,...

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Sesardić: Josipović slijedi logiku onog ideološki korumpiranog suda...

Sprega lokalne i državne politike

Sprega lokalne i državne politike

Projekt Brijuni Rivijera Ivana Jakovčića povezuje lokalne i državne...

Desnica zastranila zbog egoizma

Desnica zastranila zbog egoizma

Ništa nisu naučili iz...

  • Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    četvrtak, 18. travnja 2019. 12:16
  • Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:51
  • Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:44
  • Sprega lokalne i državne politike

    Sprega lokalne i državne politike

    srijeda, 17. travnja 2019. 11:10
  • Desnica zastranila zbog egoizma

    Desnica zastranila zbog egoizma

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:39

Brazilski obzori hrvatske zajednice istraživača Milana Puha

 
 
Svoj novi dom u Brazilu Hrvati su našli pretežito u brazilskoj saveznoj državi São Paolo i istoimenome megapolisu, dok ih se u manjem broju može naći i u Rio de Janeiru, Curitibi, Rio Grande do Sul, Belo Horizonteu, Recifeu i Braziliji
https://matis.hr/wp-content/uploads/2019/01/tri-knjige.jpg
U Hrvatskoj matici iseljenika održano je danas svečano predstavljanje troknjižja o hrvatskoj zajednici u Brazilu autora i priređivača projektnih izdanjā dr. sc. Milana Puha iz São Paula u nazočnosti brojnih uglednika iz akademske zajednice grada Zagreba i javnog života Republike Hrvatske. Uz pozdravne riječi ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića te autora i priređivača projektnih izdanjā dr. sc. Milana Puha iz São Paula, o troknjižju hrvatske zajednice iz Brazila nadahnuto su govorili povjesničari Hrvatskog instituta za povijest među kojima su bili ravnatelj dr. sc. Gordan Ravančić i dr. sc. Darjan Godić.
 
Brazilski obzori hrvatske zajednice inovativnog istraživača Milana Puha rasvijetlili su slojevitu priču o tamošnjim useljenicima hrvatskog podrijetla na vremenskoj okomici od stotinjak godina. Naime, hrvatsko iseljeništvo je u prošlom stoljeću u Brazil pristiglo u dva vala. Prvi val useljavanja zbio se početkom 20-ih godina 20. stoljeća, kad je Brazil trebao poljoprivredne radnike pa je brazilska vlada financijski pomagala useljavanje. Najveći broj tih doseljenika stigao je iz Dalmacije i Istre, ali bilo ih je i iz drugih hrvatskih krajeva. 
Poslije II. svjetskog rata u Brazil je otišao i znatan broj naših političkih izbjeglica. No, pripadnici tog drugog vala useljavanja stigli su iz svih hrvatskih krajeva. Svoj novi dom Hrvati su našli pretežito u brazilskoj državi São Paolo i istoimenome megapolisu, dok ih u manjem broju može naći i u Rio de Janeiru, Curitibi, Rio Grande do Sul, Belo Horizonteu, Recifeu i Braziliji.
 
Za obje skupine useljenika je karakteristično da su im se potomci asimilirali u brazilsko društvo i zaboravili hrvatski jezik, a sada većinom imaju srednji ili visoki status obrazovanja. Trenutačno u Brazilu stasa već četvrta iseljenička generacija hrvatskih korijena, koja zbog slabih veza s matičnom zemljom i povijesnih turbulencija govori tamošnjim službenim portugalskim jezikom. Uz izaslanicu predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, državnu tajnicu mr. sc. Zdravku Bušić izlaganje povjesničara Ravančića, Godića i autora Puha sa zanimanjem su pratili i predsjednik Upravnog odbora HMI-ja Milan Kovač; savjetnik predsjednika Vlade RH Mario Škunca; dr. sc. Koraljka Sopta iz Ministarstva kulture RH; dr. sc. Tomislav Markić, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu; profesorica Slavica Schreng Pilić, viša stručna savjetnica za hrvatsku nastavu u inozemstvu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH; Andrija Petrović, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba; mr.sc. Katarina Milković, izaslanica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba; dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti; dr. sc. Irena Martinović Klarić, ravnateljica Hrvatske zaklade za znanost te dr. sc. Darija Hofgräff iz Hrvatskog državnog arhiva i drugi. 
 
Iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, koji sustavno podupire istraživače i obrazovne projekte dr. Milana Puha u Brazilu, promociju je sa zanimanjem pratila Draženka Arar, savjetnice s posebnim položajem za pitanja hrvatskog iseljeništva/dijaspore i stručni savjetnik Ivan Lozo.
 
Matičin ravnatelj Mijo Marić zahvalio je dr. sc. Milanu Puhu, Puljaninu s višegodišnjom brazilskom adresom, na svemu što čini za naš narod u Brazilu. Dr. sc. Milan Puh je voditelj istraživačkog projekta „Povijest Hrvata i hrvatskog useljeništva u Brazil” od 2015. godine i priređivač knjigā „Hrvatska u Brazilu – iseljeničke priče i priče o useljenju”, „Hrvatska u Brazilu do 1918.: prva faza useljavanja” i „Hrvatska u Brazilu između 1918. i 1945.: druga faza useljavanja”. Projekt je dobio financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na promociji ovog jedinstvenog troknjižja znanstvenici Hrvatskog instituta za povijest dr. Ravančić i dr. Godić su izdvojili odabrane društvene i kulturne značajke hrvatske iseljeničke zajednice u Brazilu kroz prošlost i sadašnjost, te istodobno ukazali na demografske pokazatelje kao i stvaralačke prinose Hrvata razvitku te najveće i najmnogoljudnije države u Južnoj Americi.
 
Usto, dr. sc. Milan Puh je profesor hrvatskog jezika i povijesti u Croatiji Sacri Paulistani i u Društvu prijatelja Dalmacije u jedanaestmilijunskoj metropoli São Paulu, gdje živi većina brazilskih Hrvata. Znanstveni je suradnik Centra za Slavenske studije Sveučilišta savezne brazilske države Paraná na znanstvenom projektu „Kartografija slavenskih studija u Brazilu: znanstveno-istraživački rad i njegova internacionalizacija”. Podsjetimo, hrvatska zajednica u Brazilu inače ima između šezdeset i osamdeset tisuća ljudi.
Povjesničari Ravančić i Godić podsjetili su kako je Hrvatska tijekom 20. stoljeća bila u sastavu četiriju država, počevši od Austro-Ugarske Monarhije  preko Kraljevine Jugoslavije te prve i druge Jugoslavije do samostalne Republike Hrvatske i tri ekonomsko-politička sustava (ustavna monarhija, socijalistička federacija, parlamentarna demokracija), a sve to je utjecalo na trajnu nestabilnost društvenog konteksta i nedovršenost modernizacijskih procesa u svim područjima života, pa i u migracijama s naših prostora kada su hrvatski građani u Brazil i druge krajeve svijeta bili prisiljeni odlaziti s putovnicama pod više imena i to kao Austrijanci, Dalmatinci ili Jugoslaveni i sl.
Tek devedesetih nakon stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske mnogi od tih prošlostoljetnih migranata počinju tragati za vlastitim korijenima u matičnoj zemlji, posjećuju je, želeći i u četvrtoj iseljeničkoj generaciji učiti jezik svojih baka i djedova poput učenika hrvatskoga jezika iz São Paula koje hrvatskome jeziku poučava d.r sc. Milan Puh.
 
Savezna Republika Brazil najveća je država u Južnoj Americi u kojoj se građani hrvatskih korijena dobro osjećaju i u čijem životu sudjeluju na najkvalitetniji način, kazao je dr. Milan Puh. Brazil je peta zemlja na svijetu po veličini. Ima gotovo 200 milijuna stanovnika. Brazilska je ekonomija prema BDP-u  osma na globalnoj razini. Jedina je država portugalskoga govornog područja u Americi i najveća luzofonska zemlja na svijetu. Kao što je poznato nezavisnost Brazila od Portugala ostvarena je prije 197 godina (1822.). Brazil je već 120 godina republika, točnije od 1889. Današnji ustav Brazil određuje kao saveznu republiku federalnog distrikta, 26 država i 5564 gradova. Veliki dio Brazila pripada slivu rijeke Amazone čije su područje među prvima istraživala i slavna karlovačka braća Seljan.
 

Vesna Kukavica

Kako se ponašati uvijek se znalo

 
 
Da mirno živimo u našem selu,
uči nas naša velika i tiha Sava,
da ljude cijenimo po svom djelu,
uči nas prošlost, naša Gomolava.
I danas ovdje vlada taj red stari,
kako se ponašati uvijek se znalo,
što je dobro, a što nas to kvari,
u svakoj kući zna veliko i malo.
 
O čemu, kako i kada besjediti,
kako ćeš u gostima nazdraviti,
nikad nikoga ne smiješ uvrijediti,
kada i kako ćeš koga pozdraviti.
 
I mi mladi taj red smo poštivali,
iako nam brani vladajuća bratija,
starije smo i na šoru pozdravljali
smjernim ''Hvaljen Isus i Marija''.
 
A slušati roditelje je osnovni red,
od djeda i bake čuti mudre stvari,
crkva je puna kada je propovjed,
jer u Hrtkovcima još vlada red stari.
 
Hrtkovci, siječnja 1969. (neobjavljeno)
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Bilosnić u Albaniji, Rumunjskoj i Španjolskoj

 
 
Književnik Tomislav Marijan Bilosnić početkom ove godine zaredao je nizanjem inozemnih uspjeha. Poslije objavljivanja zbirke pjesama na albanskom jeziku, koja je u Elbasanu, u Albaniji, objelodanjena na samu Novu godinu, iz Rumunjske je stigao međunarodni časopis Orizont Literar Contemporan, koji u broju 6(68), za studeni i prosinac 2018., koji na svojim stranicama donosi Bilosnićeve pjesme na hrvatskom, rumunjskom i španjolskom jeziku. Na ovaj način ovaj je časopis najavio vrlo skori izlazak Bilosnićeve zbirke pjesama „Odisej“ u Rumunjskoj. Pjesme na španjolski prevela je dr. sc. Željka Lovrenčić, a na rumunjski jezik Daniel Dragomirescu, koji je i urednik biblioteke koja poslije zbirki „Tigar“ i „Afrika“ objelodanjuje i treći Bilosnićev naslov.
https://cancioneroderomances.files.wordpress.com/2013/11/logo-el-norte-de-castilla-1.jpg
U španjolskim novinama El Norte de Castilla, od 5. siječnja 2019. godine, iz pera peruansko-španjolskog pjesnika akademika Alfreda Péreza Alencarta, na dva stupca objavljen je tekst „Un tigre se pasea por Salamanca“ (Tigar šeće Salamankom), koji govori o Bilosnićevom novom pjesničkome ciklusu prevedenom na španjolski i objavljenom u tamošnjim medijima. Riječ je o pjesmama posvećenim gradu Salamanci koja je postala „Tigrova inspiracija“, kako stoji u tekstu u kojemu se vrlo biranim riječima govori o Bilosniću kao pjesniku i posebno svakoj od pjesama inspiriranih ulicama, trgovima i ljudima ovog divnoga grada sa Sveučilištem starim 800 godina. I u antologiji ovog Sveučilišta, kojega su polazili Sv. Ivan od Križa i Cervantes, objavljene su Bilosnićeve pjesme. Hrvatski je autor počašćen i činjenicom da su mu se pjesme uz španjolski prijevod tiskane i na hrvatskom jeziku, što je do sada prvi slučaj. Akademik Alencart će posebno istaknuti kako je Bilosnićeve pjesme prevela ovdje poznata i cijenjena hispanistica Željka Lovrenčić, koju će nazvati „zastupnicom hrvatskih književnika na Servantesovu jeziku“.
 
Već u uvodu svoga teksta Alfredo Pérez Alencart ističe kako je Samalanca „koja se zna usaditi u srca onih koji je posjećuju“ imala čast i privilegiju ugostiti Tomislava Marijana Bilosnića „pjesnika neupitne vrijednosti i kvalitete diljem svijeta“. U tekstu ovog peruansko-španjolskog pjesnika bit će spomenut i posjet hrvatskog pjesnika prekrasnoj taverni  The Molly's Cross, gdje su hrvatskoga pjesnika i prevoditeljicu Lovrenčić s radošću primili i gostili gosti taverne, kao i sam vlasnik. Tekst o Blosniću u španjolskim novinama ilustriran je njegovom fotografijom koju je načinio poznati španjolski fotograf i pjesnik José Amador Martín, na čijem portalu  Željka Lovrenčić objavljuje mnoge hrvatske pjesnike, među kojima je i Bilosnić vrlo česti pjesnički gost. (tmb)

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Četvrtak, 25/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 660 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević