Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

U čileanskom glavnom gradu, Santiagu, odana velika počast dominikancu, pjesniku i estetičaru

 
 
Na Institutu za estetiku Čileanskog papinskog katoličkog sveučilištu u Santiagu, u četvrtak 23. studenoga 2017. upriličeno je postavljanje i svečano otkrivanje spomen-poprsja Rajmunda Kuparea, hrvatskog dominikanca, književnika i estetičara.  
https://mojahrvatska.vecernji.hr/media/img/c8/9c/169fd7e912f950b4742d.jpeg
Dominikanac, pjesnik i estetičar, Rajmund Kupareo (Vrboska na otoku Hvaru, 1914. – Zagreb, 1996.) zaredio se 1937. godine u Dubrovniku, nastavio je studij u Zagrebu i Češkoj, a doktorirao je na Čileanskom papinskom katoličkom sveučilištu u Santiagu 1951. Upravo na tom uglednom Sveučilištu postigao je zavidnu karijeru kao sveučilišni profesor te utemeljitelj Instituta za estetiku. Kupareo se 1971. godine vratio u Zagreb, gdje je i umro 1996. godine. Zbog njegovih zasluga u rodnoj Vrboskoj postavljena je 2014. godine Kupareova brončana bista koju je suptilno i vjerodostojno izradio najcjenjeniji suvremeni hrvatski kipar Kuzma Kovačić. Sretna je okolnost da se u drugom originalnom odljevu isti portret postavljen na Čileanskom papinskom katoličkom sveučilištu u Santiagu, na mjestu gdje je Kupareo bio cijenjeni profesor.
 
Zbog Kupareovih zasluga Župa sv. Lovre i Društvo prijatelja kulturne baštine Vrboska pokrenuli su inicijativu da mu se u rodnoj Vrboskoj podigne spomenik. Postavljanjem spomenika Rajmunda Kuparea na najljepši se način odaje počast ne samo tom uglednom svećeniku i profesoru, nego i cjelokupnoj brojnoj i utjecajnoj zajednici hrvatskih iseljenika u Čileu, koja je ostvarila bitan doprinos društvenom, kulturnom i intelektualnom razvoju Čilea i Južne Amerike. Hrvati se u Čile intenzivno doseljavaju krajem XIX. i u prvim desetljećima XX. stoljeća. Najveći broj iseljenika bio je iz Dalmacije, u prvom redu s otoka Brača, ali i iz drugih priobalnih krajeva od Boke kotorske do Hrvatskoga primorja. Hrvatska je zajednica od samih početaka bila ugledna u čileanskom društvu ističući se u političkom, gospodarskom, kulturnom, umjetničkom, vjerskom, znanstvenom i intelektualnom životu. U teškim trenucima poslije Drugoga svjetskog rata u Čile se doselio i Rajmund Kupareo, dominikanac, pjesnik, estetičar i glazbenik rođen u Vrboskoj, starodrevnom ribarskom naselju na otoku Hvaru. Njegova je obitelj Kupareo (Kuparić, Cupareo) podrijetlom s otoka Šolte i Splita gdje su određeni članovi stekli i plemićku titulu te je i danas na nekim kućama u Splitu sačuvan njihov grb. Obitelj je dala brojne uglednike među kojima i trogirskoga biskupa Ivana Kuparea (1635. – 1695.).
 
Rajmund Kupareo stupio je u Dominikanski red u Dubrovniku 1930., gdje je završio gimnaziju i studij na Visokoj bogoslovnoj školi 1939. godine. Za svećenika je zaređen 1937., a nakon toga je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu apsolvirao filozofiju 1945. godine. Kako je bio prisiljen emigrirati iz Hrvatske 1947. godine, otišao je u Olomouc u Češku, gdje je 1951. magistrirao teologiju. Potkraj 1947. i tijekom 1948. živio je i djelovao u Španjolskoj, da bi u sljedećem razdoblju, prema odlukama dominikanske zajednice djelovao diljem svijeta. U to vrijeme objavljuje knjigu Pasión de Cristo: Poema sacro en cinco misterios (Madrid, 1949.). Naposljetku, 1950. dolazi u Čile gdje je sudjelovao u obnovi Čileanske dominikanske provincije. Na poziv Papinskoga katoličkoga sveučilišta u Čileu od 1950. godine predaje estetiku i aksiologiju na tamošnjem Fakultetu filozofije i odgojnih znanosti.
 
Iduće je godine na istom sveučilištu doktorirao disertacijom pod nazivom Ars et Moralis. Na istom je sveučilištu bio dekan (1956. – 1959. i 1963. – 1967.) i prorektor (1963. – 1967.). Predavao je nekoliko predmeta na Papinskom katoličkom sveučilištu: dogmatiku na Instituto Familiar, eksperimentalnu psihologiju u Seminario de Santiago, katoličku kulturu na Arhitektonskom fakultetu i estetiku likovnih umjetnosti na Likovnoj akademiji. Uređivao je časopise El mundo católico i Anales de la Facultad de filosofía y ciencias de la educación, a pokrenuo je časopis za filozofiju umjetnosti Aisthesis. Na Filozofskom fakultetu Papinskoga katoličkoga sveučilišta u Čileu pokrenuo je 1964. godine Centro de Investigaciones Estéticas, koji danas djeluje pod imenom Instituto de Estética. U Hrvatsku se vratio 1971. godine gdje je do smrti boravio u dominikanskom samostanu u Zagrebu, razvivši vrlo plodnu spisateljsku djelatnost. Kao professor emeritus Papinskoga katoličkoga sveučilišta u Čileu, istodobno nastavlja na španjolskom jeziku objavljivati radove u čileanskom filozofskom časopisu Aisthesis. Zadnji od tih radova La Belleza y el Arte objavljen je 1995. godine. Od 1985. godine inozemni je član Čileanske akademije za jezik, dok je 1997. dobio najviše čileansko državno odličje strancima. Od brojnih Kupareovih književnih i filozofskih djela navedimo: Pjesme i psalmi, Šibenik – Split, 1939., Baraban, Zagreb 1943., Nad rijekama, Madrid 1948. – Pasión de Cristo, Madrid 1948., Blagoslov zvijezda, Buenos Aires 1961., El Valor del Arte – axiología estética, Santiago de Chile 1964., Creaciones humanas I. La Poesía, Santiago de Chile 1965., Creaciones humanas II. El Drama, Santiago de Chile 1966., Sabrane pjesme, Zagreb 1992., Čovjek i umjetnost: ogledi iz estetike, Zagreb 1993.
 
Projekt je na najljepši način povezao Hrvatsku i Čile, dvije udaljene zemlje, afirmirajući na ovaj način ulogu hrvatskih iseljenika u Južnoj Americi. Projekt je istodobno povezao sveučilišnu i akademsku zajednicu dviju zemalja, ali i dvije duhovno srodne osobe s otoka Hvara, Rajmunda Kuparea i Kuzmu Kovačića.
 

Nives Matijević

Tjedan hrvatske kulture 2017. u Budimpešti

 
 
U sklopu obilježavanja 400. obljetnice smrti istaknutog hrvatskog izumitelja, leksikografa, polihistora i biskupa Fausta Vrančića, projekt Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je predavanje i edukativnu radionicu u Hrvatskoj osnovnoj školi i gimnaziji u Budimpešti u sklopu manifestacije Tjedan hrvatske kulture 2017. Predavanje je u utorak 21. studenog održala dr. sc. Marijana Borić, voditeljica projekta koja je istaknula da je Vrančić bio vezan uz Ugarsku dijelom svoga školovanja i djelovanja, poručivši da njegov bogati opus pripada svjetskoj baštini.
https://cdn-narod.r.worldssl.net/wp-content/uploads/2017/11/Screenshot_28-1.jpg?x81092
Radi što bolje popularizacije hrvatskog kulturnog nasljeđa izvan granica Hrvatske kao važne komponente hrvatskog nacionalnog identiteta, u srijedu 22. studenog organizirano je snimanje milenijske fotografije posvećene Faustu Vrančiću u koje je bilo uključeno nekoliko stotina učenika i profesora Hrvatske osnovne škole i gimnazije u Budimpešti. Fotografiju je snimio fotograf Šime Strikoman kojem je to bila 600. milenijska fotografija, a tom je prigodom također snimio i milenijsku fotografiju posvećenu franjevcu Matiji Petru Katančiću, latinistu iz budimskog kruga hrvatskih franjevačkih pisaca i prvom prevoditelju Svetog pisma na hrvatski jezik. Događanja su organizirana uz podršku Veleposlanstva Republike Hrvatske u Mađarskoj. Planira se i nastavak suradnje u svrhu afirmacije hrvatskog znanstvenog nasljeđa, te je u pripremi skoro snimanje milenijske fotografije posvećene Nikoli Tesli,budući je upravo u Budimpešti Tesla prvi put došao na zamisao okretnog magnetskog polja, na kojem se temelji njegov novi revolucionarni sustav elektromotora izmjenične struje.
 

Marijan Lipovac

Iseljenici prošle godine u Hrvatsku poslali čak 2,19 milijardi dolara

 
 
REKORDNI PODACI SVJETSKE BANKE - Hrvatski su iseljenici u prošloj godini u državu poslali rekordnih 2,19 milijardi američkih dolara. Iako nema potpunih službenih podataka o broju hrvatskih državljana koji su proteklih godina napustili Hrvatsku i egzistenciju potražili u zapadnim zemljama, od SAD-a, Kanade, Irske do Njemačke, Austrije ili skandinavskih zemalja, ovi podaci potvrđuju da i novi val iseljenika ne gubi veze s članovima svojih obitelji ostalih u Hrvatskoj.
http://croatia.eu/images/01-12/he4_1018.jpg
Iako je ovdje riječ samo o službenoj statistici, odnosno o novcu poslanom putem službenih kanala, jasno je da novčane doznake iz inozemstva čine najznačajni izvor kapitala iz inozemstva u Hrvatsku. Dio hrvatskih državljana očito preživljava zahvaljujući potpori članova obitelji koji su napustili Hrvatsku ili osigurava kvalitetniji život uz vlastita primanja koja ostvaruju u Hrvatskoj.
 
Hrvatska se tako, o čemu je već pisao portal Direktno, ubraja u države u kojima kontinuirano rastu novčani transferi vlastitih građana iz inozemstva. Svjetska banka procjenjuje da će u 2017. ti transferi dosegnuti gotovo 2,3 milijarde američkih dolara. Ove podatke potvrđuju i statistike Hrvatske narodne banke. Naime, u 2016. na ime mirovina, novčanih doznaka i poklona službenim putem hrvatski su državljani poslali više od 2,17 milijardi eura ili 2,4 milijarde dolara u Hrvatsku. To je više od svih inozemnih stranih ulaganja koja su lani iznosila gotovo 1,7 milijardi eura.
 
Prema podacima HNB-a, doznake iz inozemstva stanovništvu u prvoj polovici 2017. premašile su 1,22 milijarde eura, što znači da bi u 2017. mogle porasti u odnosu na prošlu godinu kako i predviđa Svjetska banka. Ukupno od 1993. do kraja lipnja 2017. inozemna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima HNB-a, iznosila su više od 31,38 miljardi eura. Prema zemljama podrijetla, najviše je novca pristiglo iz Nizozemske (6,65 milijardi eura), Austrije (3,8 milijardi eura), Italije (3,34 milijarde eura), Njemačke (2,97 milijardi eura) i Mađarske (2,57 milijardi eura).
 
Hrvatska narodna banka ne vodi statistiku o strukturi novčanih transfera iseljenika u Hrvatsku, kao što nema niti podatke o zemljama uplate. Prema podacima Svjetske banke, samo službenim transferima u Hrvatsku su iseljenici u istom razdoblju poslali 31,7 milijardi američkih dolara. Dodaju li se tome transferi neslužbenim kanalima, jasno je kako je najizdašniji izvor kapitala za Hrvatsku upravo novac hrvatskog iseljeništva.
 

Darko Markušić, https://direktno.hr/razvoj/iseljenici-prosle-godine-u-hrvatsku-poslali-cak-219-milijardi-dolara-104280/

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Nedjelja, 18/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1049 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević