Get Adobe Flash player
Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Dokle "mudri" mudrovaše, dotle "ludi" Grad...

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulice Gavrila Principa, Puniše Račića, Vukašina...

Dva brda – dva pogleda na probleme

Dva brda – dva pogleda na probleme

Predsjedničino ukazivanje na probleme traži dodatnu analizu i...

U Srbiji samo normalno nije moguće

U Srbiji samo normalno nije moguće

Hrvatsku se optužuje za vađenje organa!     Bolesna...

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Sukob Hrvata i Srba nije izbio zbog jezika niti zbog vjere, već zbog...

  • Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:54
  • Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:46
  • Dva brda – dva pogleda na probleme

    Dva brda – dva pogleda na probleme

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:38
  • U Srbiji samo normalno nije moguće

    U Srbiji samo normalno nije moguće

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:50
  • Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    četvrtak, 16. studenoga 2017. 13:48

Zavod bi se trebao zvati Zavod za kulturu Hrvata u Republici Srbiji

 
 
Otvoreno pismo Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakcija Informativnog programa na hrvatskom jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom sjednice HNV-a od 29. rujna 2017. godine.
http://www.hrvatskarijec.rs/datoteke/images/Vesti/Kultura%20-%20zkvh%20portal.jpg
O zatvorenosti hrvatskih krovnih institucija u Republici Srbiji, pošto su sve koncentrirane u Subotici i u rukama su nekoliko ljudi, pišem unazad par godina ali se ni danas ništa nije promijenilo. Hrvatsko nacionalno vijeće (čitaj Slaven Bačić), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (čitaj Tomislav Žigmanov), NIU „Hrvatska riječ“ (pod utjecajem istih ljudi), RTV Novi Sad, redakcija Informativnog programa na hrvatskom  jeziku (pod utjecajem istih ljudi) i  „Hrvatska čitaonica“ (čitaj Tomislav Žigmanov i Katarina Čeliković) su ključne institucije vezane za život Hrvata u Republici Srbiji. Međutim, one ne ispunjavaju ni minimum potreba 57.000 Hrvata u Republici Srbiji. Naprotiv, čine da se naša zajednica ovdje urušava kao kula od karata, a Hrvati se osjećaju poniženi, zapostavljeni i nezaštićeni. Niz primjera o ovom sam naveo u svojim „otvorenim pismima“ i posjedujem obimnu dokumentaciju u pisanoj formi kao dokaz o tom, ali se ovi subotički oligarsi grčevito drže svojih položaja i fotelja, iako su na te funkcije došli manipulacijama, raznim muljavinama i falsifikatima, praktično izabravši sami sebe. I svima je već jasno da ih nikako nije izabrao hrvatski narod koji živi u Republici Srbiji i da oni ne predstavljaju taj narod bilo gdje.
 
Ključni likovi u tome su Slaven Bačić, predsjednik HNV, i Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, predsjednik „jedine relevantne političke stranke Hrvata u Republici Srbiji“, zastupnik Hrvata u Narodnoj Skupštini Republike Srbije, glavni urednik časopisa za književnost i umjetnost „Nova riječ“ i još štošta gdje se može za novac namjenjen svim Hrvatima u Republici Srbiji strpati u svoj džep. A treba samo pročitati knjigu Antonije Čote „Gola istina“ pa da se vidi kako su ovi likovi na prijevaru hrvatskog naroda ovdje ugrabili sve ključne pozicije i tako ga „zastupaju“ svugdje i svagdje u korist njegove štete, a svoje materijalne koristi.
 
Jedan od smrtonosnih udaraca našem nacionu ovdje je inzistiranje ovih ljudi na podjelama Hrvata u Srbiji: na Bunjevce, Šokce, podunavske Hrvate, bunjevačke Hrvate, Srijemce i sl., gdje su čitavo desetljećje takozvani bunjevački Hrvati favorizovani, a srijemski Hrvati zaobiđeni u svakom pogledu. Samo jedan tipičan primjer je „Leksikon podunavskih Hrvata-Bunjevaca i Šokaca“, gdje (za naš novac izlazi već trinaesti tom), dok je „Leksikon Hrvata istočnog Srijema“ zapeo na prvom tomu kod slova F još davne 2011. godine !!! A HNV bi trebao (za naš novac) da izdaje jedino „Leksikon Hrvata u Republici Srbiji“! Ali onda bi se vidjelo da Hrvati nisu samo Bunjevci, odnosno da su Bunjevci Hrvati koji su imali najmane problema devedesetih godina prošlog stoljeća, dok su Hrvati u Srijemu doslovno krvarili. Svaki Hrvat u Srijemu sa svojom tragičnom sudbinom treba da uđe u „Leksikon Hrvata u Srbiji“.
 
Onda Bačić na nedavnoj manifestaciji „Srijemci Srijemu“, kao njen „organizator i pokrovitelj“, kaže kako su „Bunjevci došli u Pazovu da ohrabre srijemske Hrvate“ (kakva ironija, farsa i bezobraština). A ohrabrili su ih tako što u cijelom Srijemu povodom toga nije bilo hrvatskih obilježja! I to je još razumljivo, ali ih nije bilo u cijeloj Pazovi, u blizini Kulturnog centra u kojem se održavala manifestacija, u samom Kulturnom centru, ali ni na pozornici !!! Nigdje niti najmanjeg znaka da je u pitanju hrvatska manifestacija. Pa, nek srijemski Hrvati sami, tako „ohrabreni“, kad „hrabri“ bunjevci odu mašu Hrvatskim zastavama na svojim budućim kulturnim manifestacijama.
 
I sve je tako. Život Hrvata ovdje još se odvija u hrvatskim kulturnim udrugama zahvaljujući samo neviđenom entuzijazmu pojedinaca, jer Bačić i Žigmanov dijele udruge na one čija su rukovodstva lojalna njima i koja to nisu. A lojalna su im u velikoj većini ona iz Subotice i bliže okolice u kojima imaju svoje ljude. Na „svojim ljudima“ bazira se i rad gore navedenih institucija odnosno  umjetni opstanak tandema Bačić – Žigmanov. To je najbolje pokazala posljednja sjednica HNV od 29. rujna 2017. godine, gdje se između dva  kandidata birao novi ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
 
Izbor ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata bila je dominantna točka dnevnog reda te sjednice na kojoj, na rubu incidenta, Bačić nikako nije dozvolio da to ponovo ne bude dosadašnji ravnatelj Tomislav Žigmanov, jer su obojica u istoj priči: manipulacije, mutljavine, plagijati.
 
I samo zato što Bačić još uvjek u svom HNV-u ima četrnaest poltrona, dizača ruku na njegove prijedloge, na čelu sa svojim rođenim ocem i fenomenalnim Kuntićem (koji se tobože povukao na farmu kokoši, ali i odande dalje urniše hrvatski narod ovdje - a inače čega god se dokopao bilo je osuđeno na propast - sada se bojim i za te kokoši) i takvim sličnim likovima koji su preglasali ostale članove HNV-a pa je Žigmanov predložen za novog ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, što treba još samo da usvoje Pokrajinski organi.
 
Zavod inače treba da se zove Zavod za kulturu Hrvata u Republici Srbiji, treba da ima sjedište u Beogradu ili bar u Novom Sadu, a ne na mađarskoj granici, što važi i za HNV, ali bi onda bunjevački Hrvati izgubili posao od kojeg žive kao „plaćeni Hrvati“! No, to je još jedna žalosna hrvatska priča ovdje, zahvaljujući bunjevačkim Hrvatima na čelu s Bačićem i Žigmanovim.  A na predmetnoj sjednici HNV se čulo da je biografija Tomislava Žigmanova plagijat i to nije čudo, on i u književnosti Hrvata ovdje protežira plagijatore. I čulo se još toliko toga ponižavajućeg za kandidata za lidera kulture jednog cijelog naroda u drugoj državi, da bi čovjek s imalo obraza odustao od te kandidatue, ali i ovo je dokaz da Žigmanov nema obraza i da je na dnu moralne provalije.
 
Da i Bačić nema obraza i da je takođe na dnu te iste provalije dokaz je njegova drska izjava da je pismo preporuke iz Republike Hrvatske „privatno pismo“, ne shvaćajući u svom slijepilu da je ono najfinija sugestija, s pravog mjesta, da se Tomislav Žigmanov ukloni s kulturne scene Hrvata u Republici Srbiji, a sam bi trebao da se ukloni sa svake scene (posebno političke) i bavi se kokošima, kao Kuntić, te tako konačno postane koristan član hrvatske zajednice ovdje.
 
Poslije svega što je do sada uradio, a posebno poslije onog što je čuo na sjednici HNV-a od 29. rujna 2017. godine, Tomislav Žigmanov treba da ne prihvati kandidaturu za ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a ovaj sramni natječaj treba poništiti i objaviti novi u svim medijima Republike Srbije, jer oko četiri stotine Hrvata živi u Nišu, desetak tisuća u Beogradu, nekoliko tisuća u Novom Sadu, nekoliko tisuća u Banatu i nekoliko desetaka tisućaZavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u Srijemu, ukupno 57 tisuća, i nije moguće da jedino Tomislav Žigmanov zadovoljava kriterije za ravnatelja zavoda za kulturu tog naroda. To jedino može biti ako su kao uvjet navedene sve njegove obmane, falsifikati, muljanja, laži i druga nedjela. Tu je zaista jedinstven i onda nam nema spasa.          
 

Branimir Miroslav Cakić

Ivan Sabolić: Hrvatska mora podržavati manifestacije koji pridonose zajedništvu i pomociji hrvatskoga identiteta

 
 
Središnja kulturna manifestacija hrvatske nacionalne manjine „Srijemci Srijemu“ upriličena je 16. rujna u Staroj Pazovi. Održavanje je financijski podržala  RH u okviru programa i projekta udruga, ustanova i organizacija hrvatske nacionalne manjine u Srbiji za 2017. Peti put zaredom predstavnici hrvatskih kulturnih udruga iz Srijema okupili su se kako bi prezentirali svoj rad na očuvanju bogatog kulturnog nasljeđa, tradicije i običaja. Organizator i domaćin manifestacije bio je HKPD „Tomislav“, Golubinci.
http://www.zkvh.org.rs/images/stories/Vijesti/2017/09_rujan/Srijemci_Srijemu_logo.jpg
Manifestacija “Srijemci Srijemu” organizirana je pod pokroviteljstvom Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Subotice, uz logističku potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te medijsko pokroviteljstvo tjednika „Hrvatska riječ“ i Radio-televizije Vojvodine. Gosti su bili i HKC „Bunjevačko kolo“ Subotica i Hrvatska čitaonica iz Subotice. Osim brojnog gledateljstva, događaju su nazočili zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, Željko Rupić; načelnik Općine Stara Pazova, Željko Šolaja; predstavnici Vukovarsko-srijemske županije; Andrija Matić, pročelnik odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj, kao i opunomoćeni ministri Ivan Sabolić i dr. Stjepan Glas i savjetnik Goran Petrović, te generalni konzul Velimir Pleše.
 
U uvodnom dijelu, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić ohrabrio je pripadnike hrvatske nacionalne manjine da čuvaju hrvatski identitet njegovanjem hrvatskog jezika i kulture. Željko Rupić potaknuo je nazočne na obraćanje Državnom Uredu za Hrvate izvan Hrvatske koji sustavno pruža potporu programima udruga Hrvata izvan Hrvatske. Predstavnik Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu Ivan Sabolić naglasio je da će Hrvatska i dalje podržavati održavanje ove važne manifestacije, kao i druge kvalitetne projekte hrvatskih udruga koji pridonose zajedništvu te promociji hrvatskoga identiteta.
 

Vid Hinković

Dokle će naš rad biti prešućivan?

 
 
Otvoreno pismo Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakcija Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom diskriminacije i nipodaštavanja rada Književnog kljuba HKUPD-a „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada.
http://www.hnl.org.rs/nova/images/refleksijanutrine.jpg
O zatvorenosti hrvatskih krovnih institucija u Republici Srbiji, koje su sve koncentrirane u Subotici i u rukama su nekoliko ljudi, pišem unazad par godina ali se ništa nije promjenilo. Prinuđen sam zato da na ovaj način govorim i o konkretnoj diskriminaciji i nipodaštavanju vrlo aktivnog i obimnog rada Književnog kluba pri HKUPD „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada. Naime, ovaj rad ne prati Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (čitaj Tomislav Žigmanov), Hrvatsko nacionalno vijeće (čitaj Slaven Bačić), NIU „Hrvatska riječ“ (pod utjecajem istih ljudi), RTV Novi Sad, redakcija Informativnog programa na hrvatskom  jeziku (pod utjecajem istih ljudi) ni „Hrvatska čitaonica“ (čitaj Tomislav Žigmanov i Katarina Čeliković). Niz primjera o ovom sam naveo u svojim „otvorenim pismima“ i posjedujem obimnu dokumentaciju u pisanoj formi kao dokaz o tom. Još tragičnije je da se uz ignoriranje rada Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“ taj rad nipodaštava, o čemu također imam dokaze u pisanoj formi.
 
Dok je tjednik „Hrvatska riječ“ pun „poznatih“ domaćica, frizerki i sličnih likova iz Subotice i okoline, o nijednom književniku iz Književnog kluba i radu tog Kluba se skoro ništa ne zna, a i ono što se objavljuje je u skraćenoj i neprofesionalnoj formi. I dok je „Dnevnik“ na hrvatskom jeziku pun vijesti koje možemo čuti na svakom od sto kanala svakih deset minuta, vijesti o stanju usijeva u Srijemu i događaja na sjeveru Bačke te progmoze vremena, samo rijetka vijest je iz rada HKUPD „Stanislav Preprek“, u kojoj se opet prejudicira pjevanje, a ne književni rad ovog društva, kao njegov stožer od samog osnutka. Zato je materijal o pripremi nastupa Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“ na 62. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga (22. – 29. listopada), sastavni dio ovog otvorenog pisma, a koji u cijelosti ne bi objavio nitko od gore spomenutih (provjereno do sada više puta preko drugih materijala).
 
NASTUP KNJIŽEVNOG KLUBA KUPD-a „STANISLAV PREPREK“ IZ NOVOG SADA NA 62. MEĐUNARODNOM BEOGRADSKOM SAJMU KNJIGA (22. – 29. listopada 2017.)
 
U okviru Hrvatskog kulturno-umjetničko-prosvjetnog društva „Stanislav Preprek“ u Novom Sadu nekoliko članova Literarne sekcije izdaje 2009. godine prvu zbirku svojih pjesama pod nazivom Preprekovo proljeće. To su: Jelisaveta Buljovčić Vučetić, Branka Dačević, Bosiljko Kostić, Mladen Franjo Nikšić, Marijan Piljić i Mladen Šimić. Ta zbirka je imala skromnih četrdesetak stranica, ali je bila prvi veliki korak i začetak onoga u šta se danas pretvorila zbirka i ova sekcija. Književni klub HKUPD-a „Stanislav Preprek“ danas ima dvadesetak aktivnih članova, a u pripremi je deveta po redu zbirka pjesama pod nazivom Peprekovo proljeće i druga zbirka kratkih priča Preprekova jesen. 
Članovi Kluba, inače, do sada imaju preko četrdeset svojih izdanih knjiga.
Književni klub je svake godine tiskao novu zbirka pjesama Preprekovo proljeće sa sve većim brojem autora i sa sve većom kvalitetom glede sadržaja, opremljenosti i vizualnog izgleda. Prve tri zbirke uredio je Marijan Piljić, druge tri Marija Lovrić, a od 2015. godine to čini peteročlano Uredništvo.
Već u drugoj i svima ostalima zbirkama, grafiku za naslovnu stranicu dao je Mladen Franjo Nikšić, novosadski pjesnik i slikar.
Počev od treće, Branimir Miroslav Cakić vrši računalnu pripremu knjiga i uvodi odeljak „Bilješke o autorima“, u kojem su prikazani kratki životopisi svih autora i njihove fotografije, a od 2016. godine računalnu pripremu vrši Ivan Dermanov.
U ime nakladnika zbirke, osim prve, potpisuje Marijan Sabljak, a poslednju Ivanka Horvatić, kao predsjednik, odnosno predsjednica Društva.
Uredništvo uvodi novu koncepciju zbirke. U prvom, glavnom dijelu knjige, zastupljeni su članovi Književnog kluba, a u želji da uspostvimo suradnju s našom maticom, odnosno s poznatim imenima hrvatske poezije, u drugom dijelu knjige su tri afirmirana autora iz pojedinih gradova ili dijelova Hrvatske. U zbirci Preprekovo proljeće 2015. to su tri pjesnikinje iz Rijeke, u zbirci Preprekovo proljeće 2016. troje pjesnika iz Slavonije, a u pripremi je Preprekovo proljeće 2017. u kojoj će biti zastupljeno troje pjesnika iz Drenovaca, odnosno kraja u Hrvatskoj koji nosi naziv Cvelferija.
Promocija zbirki pjesama prerasla je u kulturnu, sada već tradicionalnu, manifestaciju Hrvata u Novom Sadu pod nazivom „Preprekovo proljeće“ i održava se svake godine na dan rođenja Stanislava Prepreka, 16. travnja.
 
Uredništvo uvodi i natječaj za kratku priču na koji svoje radove može slati svatko tko piše na standardnom hrvatskom jeziku, i prva zbirka kratkih priča kao rezultat tog natječaja je Prpeprekova jesen 2016., sa dvadesetak radova, a u završnoj fazi je priprema zbirke kratkih priča Preprekova jesen 2017., za koju je prispjelo preko četrdeset radova autora iz Vojvodin i Hrvatske.
Promocija prve zbirke kratkih priča je bila na jedanaestogodišnjici osnutka HKUPD „Stanislav Preprek“ 10. listopada 2016. godine u Kulturnom centru Novog Sada, i namjera je da i ova kulturna manifestacija Hrvata u Novom Sadu pod nazivom „Preprekova jesen“ postane tradicionalna.
 
Od 2016. godine voditelj Književnog kluba je Branimir Miroslav Cakić, Društvo uvodi Internet stranicu, koju uređuje Ivan Dermanov, a Uredništvo Književnog kluba počinje rad na Ediciji Preprekovi pjesnici, u kojoj će zbirke svojih pjesama imati članovi kluba, a razmišlja se da to bude i šire.
 
Do sada su tiskane tri zbirke pjesama: Refleksija nutrine Ljerke Radović, Gdje je moj dom, Branke Dačević i Pjesme koje treba spaliti Branimira Miroslava Tomlekina.
Književni klub je 2017. godine prvi put samostalno nastupio na Salonu knjiga u Novom Sadu, a na 62. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga (22.-29.- listopda) sva izdanja HKUPD „Stanislav Preprek“ bit će izložena za svo vrijeme trajanja Sajma na štandu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine.
Jednosatno predstavljanje najnovijih izdanja Književnog kluba HKUP „Stanislav Preprek“ bit će u jednoj od malih sala na Sajmu. To su
- Preprekovo proljeće 2015., zbirka
- Preprekovo proljeće 2016., zbirka
- Preprekova jesen 2016., zbirka kratkih
- Preprekova jesen 2017., zbirka kratkih
- Refleksija nutrine Ljerke Radović, zbirka pjesama (
- Gdje je moj dom Branke Dačević,zbirka pjesama (2017.)
- Pjesme koje treba spaliti Branimira Miroslava Tomlekina, zbirka  
  pjesama (
O knjigama, Književnom klubu i Društvu govorit
Krešimir Tkalac, predsjednik HKUPD „Stanislav
Branimir Miroslav Cakić, voditelj Književnog kluba i autor
Dr. Dragana V. Todoreskov, književni
Mr. Pavel Domonji, književni
Preč. Marko Kljajić, pjesnik i
Branka Dačević, autor
Ljerka Radović, autor zbirke, a vizualnu prezentaciju voditi Ivan Dermanov.
 
Molimo sve zainteresirane da posjete štand Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine na 62. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga (22.-29. listopada), kao i jednosatno izlaganje članova Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“ u jednoj od malih sala Sajma u terminu koji ćemo naknadno objaviti.
Molimo i da posjetite našu internetsku stranicu www.stanislavpreprek.org
 

Branimir Miroslav Cakić, potpredsjednik HKUPD-a „Stanislav Preprek“ i voditelj Književnog kluba

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Četvrtak, 23/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 867 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević