Get Adobe Flash player
Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zastupnica Strenja Linić s kulenom napala kolege anesteziologe iz...

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Servilni europski poslušnik i okrutni domaći...

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Hrvatski narode, vadi glavu iz pijeska     Zbog...

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Domoljubnim Hrvatima prijeti onaj koji je uništio Istru i...

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Sve što radi je čista prijevara, obmana, silovanje zdrave pameti,...

  • Zašto nije spomenula krčki pršut?

    Zašto nije spomenula krčki pršut?

    četvrtak, 18. listopada 2018. 16:57
  • Plenković - despot u svilenim rukavicama

    Plenković - despot u svilenim rukavicama

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:22
  • Tko podržava Andreja Plenkovića?

    Tko podržava Andreja Plenkovića?

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:18
  • Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:16
  • Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    četvrtak, 18. listopada 2018. 18:48

»Na putovima Marulića i Ujevića«

 
 
U galeriji 'Vinko Draganja' op, u sklopu Dominikanskog samostana u Splitu, u subotu 18. kolovoza održan je XVIII. susret pjesnika, članova udruge Hrvatske iseljeničke lirike (HIL) New York „Putovima Marulića i Ujevića“. Udruga pjesnika HIL sa sjedištem u New Yorku, kojoj je predsjednica Nada Pupačić, djeluje u okviru Hrvatskog svjetskog kongresa. Okuplja hrvatske iseljenike, pjesnike iz Amerike, Kanade i Europe. Svake godine svoj godišnji kreativni skup održavaju u drugom mjestu. Do sada u raznim gradovima Amerike i Kanade, a posljednjih godina sudionike susreta ugostili su europski i hrvatski gradovi, poput Beča, Zadra, Zagreba i Solina; prošle godine Vukovara - Đakova i sada Splita.
https://res.cloudinary.com/glashrvatske/w_760,h_428,c_fill,ar_16:9,g_auto,f_auto,q_auto:best/v1534449295/cewpdektqksfkrha6lmu
Bila su to neprocjenjiva putovanja  našom prelijepom Hrvatskom, kroz koja su sudionici HIL-e saznali i naučili  toliko mnogo o bogatoj povijesno-kulturnoj baštini  naših pradjedova! I ono najvažnije, da se ne zaboravi, po povratku  prenijeli su i prenijet će, to na našu djecu i unuke. Nakon pozdrava Domovini i prigodnog slova prof. Ivane Burić koja je otvorila pjesničku manifestaciju. U akademskom dijelu programa uz uvodno kazivanje i pozdrave nazočnih nastupili su gosti pjesnici Franjo Livaja, bojnik 158. Brigade i 40.inžinjerijske bojne, Dubravka Dujić Dunja, vukovarska braniteljica, zatočenica srpskih logora i Ante Nadomir Tadić Šutra, umirovljeni časnik HV i pjesnik i z Knina. Potom je o Maruliću i Ujeviću kazivala doc. dr. sc. Gordana Laco, koja je govorila o putovima velikana hrvatske književnosti, Marulića i Ujevića.
 
Novu zbirku pjesama Hrvatske iseljeničke lirike „Na braniku lipe nam hrvatske rići“, predstavila je. predsjednica HIL-a Nada Pupačić. O zbirci je nešto više rekao recenzent, dr. sc. Dean Slavić: “Tekstovi sakupljeni u ovoj knjizi čuvaju domovinu koja živi doista i u stvarnosti, nastoje je popraviti, ukazati na njezine lijepe i manje svijetle strane. Pjesma je kao razglednica i šaka svete zemlje koja u dalekom svijetu  podsjeća na domovinu“, kazao je između ostalog dr. Slavić. Na kraju susreta koja je protekla u dragoj nam hrvatskoj riječi: ikavici kajkavici, čakavici, koja je utkana u stihove i osvaja naša srca, zaokružena je kratkim glazbenim intermezzom uz poznate nam i drage pjesme u izvedbi za klavirom Luke Sarića.
 
Susret je nastavljen i drugom večeri, 19. kolovoza na Guvnu u Cisti Provo, Dalmatinskoj Zagori na kojo su dugogodišnji članovu HIL-a recitirali „Putovima Marulića i Ujevića“. Bila je to i večer novih pjesnika i glazbenika HIL-a s novim opusom  kojima je recenzent bio dr. sc. Srećko Listeš. Na kraju 18. susreta  pjesnika HIL-a Split-Cista Provo, proglašavajući ga zatvorenim, Nada Pupačić, predsjednica, predala je HIL na kolektivno rukovođenje – Upravnom odboru, te najavila 19. susret pjesnika 2019. u SAD-u.
 

Ivica Luetić

Bez znanja njemačkog jezika ne bih uspio i utopio bih se u moru prosječnih

 
 
Bečki Hrvat dr. sc. Marijan Brajinović – znanstvenik, austrijski ministar-savjetnik u mirovini, prisegnuti sudski tumač i prevoditelj, utemeljitelj je i osnivač Austrijsko-hrvatskog društva koje skoro 30 godina aktivno djeluje na području Austrije i Hrvatske. Dr. Brajinović neumorni je promicatelj hrvatske kulture u Austriji i jedan od iseljenika koji je dao veliki obol u nastajanju i stvaranju današnje moderne Hrvatske. Svojim upornim lobiranjem početkom 1990-ih uspio je mnoge austrijske političare, koji su dotad bili skloni održavanju Jugoslavije, pridobiti u gorljive zagovaratelje hrvatske nezavisnosti.
https://oekastatic.orf.at/static/images/site/oeka/20170626/ddh_00015.5623714.jpg
• Na početku našeg razgovora molio bih Vas da nam kažete odakle potječete?
- Rođen sam 1949. u Gornjoj Dubici, općina Odžak, u Bosanskoj Posavini. Ondje su partizani pobili nakon pada Berlina, dakle poslije završetka Drugoga svjetskog rata, 3404 mladih Hrvata. Tek nedavno je podignut spomenik tim ljudima kojima je bio stran fašizam jer su živjeli u višenarodnoj sredini. Oni su samo željeli živjeti u državi koja nosi ime njihove narodne pripadnosti. Zbog toga su morali umrijeti. Nije lako živjeti u kažnjeničkoj općini koja kao posljednja dobiva struju, vodu, asfaltirane ceste... Po stricu Marijanu dobivam ime jer moj otac nije vjerovao da će mu brat nakon 13 godina političkog zatvora izaći živ.
 
• Koji su bili uzroci Vašeg odlaska u Austriju i kako ste ondje uspjeli izgraditi tako uspješnu profesionalnu karijeru?
- Poslije osmogodišnje škole u koju sam išao pješice svaki dan 16 kilometara, odlučujem se za katoličku franjevačku gimnaziju u Visokom, čija matura skoro nigdje nije bila priznata. I to je razlog da sam završio u Beču, gdje su me bez teškoća primili na studij. Prvih šest mjeseci radio sam teške građevinske poslove i spavao u baraci, što je i bilo dobro jer sam shvatio da te teške poslove ne bih dugo izdržao. Brzo mi je postalo jasno da se u inozemstvu može samo nešto postići uz dobro znanje njemačkoga jezika i dvostruko veći trud nego doma. Samo vrijedni mogu postići nešto, inače se utope u moru prosječnih. Konkurencija je bila velika jer u Austriji ne rade veze, nego znanje i dokazani trud. Želja mi je bila da što prije upišem fakultet. Za savjet sam upitao i iskusnog fratra dr. Mirka Čovića na Hrvatskoj katoličkoj misiji u Beču. Rekao sam mu da bih rado studirao pravo, no on mi reče: "Sinko, pa što ćeš raditi sa zapadnim pravom u zemlji samoupravljačkog socijalizma". Tako sam se odlučio za studij slavistike i povijesti umjetnosti. Zbog jedne nenadane bolesti, tzv. spontanog penumatoraxa, uz spomenuti studij završavam dvogodišnji studij na Ekonomskome fakultetu Turizam. Zatim završavam još jedan dvogodišnji studij Promidžba i prodaja (Werbung und Verlauf) na Ekonomskome fakultetu. Nakon toga upisao sam na tom fakultetu i dvosemestarski studij za eksporte (Exportlehrgang) te za svaki slučaj i to završavam. Godine 1971. studij slavistike završavam s titulom doktora. A kasnije na taj doktorat nadograđujem i dvogodišnji elitarni postdiplomski studij na Diplomatskoj akademiji u Beču. Svoju profesionalnu karijeru izgradio sam kao ministar-savjetnik u austrijskome Saveznome ministarstvu za gospodarstvo, a sve je počelo kad sam u Austriju došao kao građevinski radnik, ali uz čvrstu volju i veliki trud, unatoč neprijateljskom stajalištu jugo-diplomacije, uspio sam doći u ugledno ministarstvo i napraviti zavidnu karijeru, čak i bez stranačke knjižice.
 
• Vlasti bivše Jugoslavije smatrale su Vas neprijateljskim emigrantom, čime ste zaslužili taj epitet?
- Tražeći informacije kako upisati studij dolazio sam i na sastanke novoosnovanoga hrvatskog društva "Kotromanić" u Beču. Predsjednik te udruge bio je fra Stjepan Pavić. Već 1973. dolazi do velikih pritisaka da se to društvo rasformira. Fra Stjepana uhićuju na granici pod izgovorom da je u autu imao zabranjenu literaturu i osuđuju ga na pet godina zatvora. Člana društva Đuru Horvata strijeljaju u Sarajevu, a studenta iz Salzburga Stjepana Crnogorca, koji je samo jednom bio na sjednici društva, otima slovenska policija u Salzburgu i nakon dva tjedna mučki ga ubijaju. Od tada je veliki pritisak i na mojoj obitelji te primaju prijetnje da će iskorijeniti cijelu obitelj i da im nije nikakav problem i mene ubiti bilo gdje na ulicama Beča. Do smrti majke 1985. nisam više odlazio doma premda sam u međuvremenu bio visoki službenik u austrijskome Saveznome ministarstvu za gospodarstvo i imao prijateljske odnose s visokim austrijskim političarima kao što je dr. Erhard Busek, kasnije bečki dogradonačelnik, ministar znanosti i potpredsjednik austrijske vlade.
 
• Vaša supruga Marija je gradišćanska Hrvatica...
- Jedino utočište za mlade Hrvate u Beču bio je Gradišćansko-hrvatski centar, gdje su imali zabave i predavanja, a gdje je manje bilo suradnika Udbe. Gradišćanski Hrvati smatrali su nas konkurencijom jer su se mnoge mlade Hrvatice odlučile za Hrvate iz "stare domovine". Na jednom simpoziju o gradišćanskim Hrvatima upoznajem buduću suprugu Mariju Horvat, rodom iz Malog Borištofa, koja je tada počela studirati.
 
• Kako gledate na položaj gradišćanskih Hrvata?
- U to vrijeme gradišćanski Hrvati imali su puno manje prava, ali puno više entuzijazma i želje da nešto pokrenu. Poslije realizacije određenih prava i to puno manjih nego što su ih imali koruški Slovenci, splašnjava entuzijazam jer se ljudi angažiraju samo toliko koliko su plaćeni, što je loše za svaku manjinu. Možda su i tu činjenicu imali u vidu davatelji subvencija. S jednim bečkim društvom probijam led i organiziram 1983. postavljanje spomen-ploče Ivanu Meštroviću. Shvatio sam da bi te aktivnosti mogao realizirati i u suradnji s Kulturnim društvom gradišćanskih Hrvata u Beču. Zbog mene to društvo mijenja statute jer su dotad mogli postati članovi društva samo rođeni gradišćanski Hrvati. Tako su ubacili i paragraf da i supružnici gradišćanskih Hrvata mogu postati članovi njihova društva. S njima sam realizirao nekoliko projekata kao što je postavljanje spomen-ploče banu Josipu Jelačiću u Theresianumu u Beču, poprsje Ruđeru Boškoviću u Tehničkome muzeju i poprsje radio-pioniru Josipu Sliškoviću također u Tehničkom muzeju grada Beča. Na te svečanosti pozivao sam ministre za kulturu na gradskoj razini kao na primjer gospodina Mrkvičku, dr. Buseka i druge. Unatoč tome imao sam velikih teškoća koje su mi priredili iz jugoslavenske ambasade.
 
• Osnivač ste i utemeljitelj Austrijsko-hrvatskog društva. Možete li nam reći kako je došlo do osnivanja?
- Godine 1988. i 1989. u Beču je sa suprugom Ankicom bio dr. Franjo Tuđman i odsjeo u hotelu koji je vodila moja supruga, kao i kod nas privatno. U dugim državotvornim razgovorima govorili smo i o potrebi organiziranja nas Hrvata po cijelome svijetu. Tako su dr. Neven Šimac iz Pariza i moja malenkost sazvali više intelektualaca iz Europe da osnujemo Savez Hrvata Europe. Dr. Šimac izabran je za predsjednika, a moja malenkost za glavnoga tajnika. Uskoro uviđamo da ta organizacija mora biti šira te smo se s drugim Hrvatima diljem Europe angažirali na osnivanju Hrvatskoga svjetskog kongresa. Izabran sam za predsjednika HSK za Austriju. Skoro u isto vrijeme došlo je do osnivanja Austrijsko-hrvatskog društva (6. listopada 1990.). Htio sam da za predsjednika bude izabran dr. Erhard Busek, tada ministar znanosti. Na kraju je pala odluka da ja preuzmem tu ulogu. U predsjedništvo je tada biran i dr. Erhard Busek te dr. Hannes Swoboda (ministar za arhitekturu na gradskog razini), te Terezija Stojšić, gradišćanska Hrvatica i članica Stranke zelenih, a imali smo i jednog predstavnika Stranke republikanaca.
 
• Koje su bile glavne aktivnosti Društva?
- AHD je razvio golemu aktivnost donošenjem odluke o odcjepljenju Hrvatske iz Jugoslavije. Društvo je počelo s lobiranjem, kao na primjer dodjeljivanjem "Kulturnih nagrada AHD-a", gdje je Matica iseljenika pod ravnateljstvom Ante Belje i Borisa Marune odigrala ključnu ulogu. Oni su odrađivali logistiku oko odabira umjetničkih djela za nagradu i preuzimali financiranje, a AHD je odradio sve ostalo. Pri izboru kandidata nismo dopustili nikakve intervencije sa strane. Bili su nagrađeni: novinar dr. Karl Gustav Ströhm, prof. Paul Lendvay, voditelj diskusija na Austrijskoj radio-televiziji, akcija "Nachbar in Not" (Susjed u nevolji), novinar dr. Viktor Meier. Nadalje, nagradu je dobio zemaljski poglavar Štajerske dr. Josef Krainer zbog velikog lobiranja za priznavanje Hrvatske. Trojica vanjskopolitičkih novinara dnevnika "Kronen Zeitung" – Kurt Seinitz, Ernst Trost i Claus Pandi – nagrađeni su zbog objektivnog izvještavanja o ratnoj situaciji u Hrvatskoj. Zatim nagrađujemo bečkog gradonačelnika dr. Helmuta Zilka i potpredsjednika austrijske vlade dr. Erharda Buseka. Ukratko, AHD ima zadaću promicati kulturne, društvene i gospodarske poveznice dviju zemalja. Jedna od uspješnih aktivnost AHD je i isticanje mnoštva Hrvata koji su živjeli, radili i studirali u Beču te time ostavili duboke tragove, posebno na kulturno-političkome životu Hrvatske i Austrije. Tako AHD podiže mnogobrojne spomen-ploče, primjerice Josipu J. Strossmayeru, Antunu Baueru, Jurju Dobrili, Jurju Križaniću, Pavlu Ritteru Vitezoviću, Filipu Kaušiću, Milanu Begoviću, Ivanu Zajcu... Posebno bih naglasio izložbu "Tragovima Hrvata u Austriji" koju sam napravio 1996. uz katalog i koja je bila pokazana tri puta u Austriji i na deset mjesta u Hrvatskoj. AHD je organizirao i nekoliko prosvjednih skupova, mnoge konferencije za tisak, predavanja, izložbe, kako umjetničke tako i humanitarne... Naravno, sve aktivnosti AHD-a u ovome kratkom razgovoru nije moguće spomenuti.
 
• Jedan od velikih prijatelja Hrvatske i AHD-a bio je i bivši austrijski vicekancelar i ministar vanjskih poslova Austrije dr. Alois Mock. Koji je bio doprinos dr. Mocka u stjecanju neovisnosti Hrvatske i kakva je bila njegova povezanost s Društvom?
- Sjećam se jednog od govora pokojnog ministra dr. Mocka pred samom bečkom katedralom, u kome je on 1990. godine naglasio da je austrijski glavni interes očuvanje Jugoslavije. Početkom "Balvan revolucije" počinje i dr. Mock mijenjati svoje mišljenje. Od tada sam bio u stalnom i neposrednom kontaktu s njegovim kabinetom. Nastalo je povjerenje koje je kasnije preraslo u prijateljstvo. Ministar dr. Mock dobro je bio informiran iz prve ruke i kao rijetko koji drugi političar neumorno je radio i lobirao za priznavanje Hrvatske. Doznao sam da se budio u kasne sate noću da bi nazvao svoje kolege u prekomorskim zemljama i objašnjavao im zašto bi bilo prijeko potrebno da Hrvatsku što prije priznaju. I takav iscrpan rad sigurno je imao loš učinak na njegovo zdravlje.
 
• Kao umirovljenik puno vremena provodite u Hrvatskoj. Kako gledate na stanje u domovini?
- Situacija u ekonomskome sektoru je katastrofalna. Stječe se dojam da su na vlasti prepotentni diletanti koji se svime bave samo ne onime za što su izabrani, a to je da od Hrvatske naprave pravnu državu koja služi svome narodu i da nastoje od te Bogom dane lijepe zemlje napraviti raj na zemlji. Kad sam više puta kritizirao neefikasnost upravnih tijela, dobio sam kao odgovor pitanje: "Pa, zašto si došao u Hrvatsku iz uređene Austrije?" Ne mogu se oteti dojmu da je hrvatski narod izišao iz komunizma, ali je u mnogih ostao komunizam u njima.


https://mojahrvatska.vecernji.hr/price/bez-znanja-njemackog-jezika-ne-bih-uspio-i-utopio-bih-se-u-moru-prosjecnih-1262013- mojahrvatska.vecernji.hr

"Obavještavamo Vas kako Vaš rukopis naslovljen Srbislavci nije ušao u plan nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ za 2018. godinu"

 
 
Nakladničkom vijeću  NIU »Hrvatska riječ« u sastavu:
Tomislav Žigmanov, predsjednik,
Davor Bašić Palković,
Dragan Muharem,
Mirjana Crnković i
Jelena Dulić Bako
https://gdb.rferl.org/68F8FAA1-3602-42E8-A7FA-EE244439FE98_w640_r1_s_cx6_cy0_cw86.jpg
Svoj rukopis romana „Srbislavci“ (na hrvatskom jeziku) poslao sam Vam 8. 3. 2018. (u propisanom roku) i 15. 5. 2018. ste me obavijestili da nije ušao u plan nakladničke djelatnosti NIU „Hrvatska riječ“ za 2018. godinu. Budući je obavijest bez ijedne riječi obrazloženja isti dan sam zatražio obrazloženje, ali do danas nisam dobio nikakav odgovor! Molim jasno i profesionalno obrazloženje zašto moj roman „Srbislavci“ nije ušao u plan nakladničke djelatnosti NIU „Hrvatska riječ“ za 2018. godinu.
 
„Srbislavci“ svjedoče o tragičnim događajima devedesetih godina prošlog stoljeća u Hrtkovcima, no „Hrvatska riječ“, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i druge hrvatske institucije u Subotici (čitaj Tomislav Žigmanov) ima ignorantski i krajnje negativan stav prema stradanjima Hrvata u Srijemu, što je i ovo dokaz.
 
Branimir Miroslav Tomlekin
 
Prilog:
8. 3. 2018. (10:32 h)
 
To: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">'+addy_text77136+'<\/a>'; //--> ; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">'+addy_text98747+'<\/a>'; //--> ; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">'+addy_text32032+'<\/a>'; //-->
 
Poštovani,
u privitku je dopis u vezi tiskanja mog romana "Srbislavci" i tekst romana.
Branimir Miroslav Tomlekin
 
15. 5. 2018. (09:02 h)
 
From:Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">'+addy_text97349+'<\/a>'; //-->
To:Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">'+addy_text40644+'<\/a>'; //-->
Sent: Tuesday, May 15, 2018 9:02 AM
Subject: odgovor
 
Poštovani,
obavještavamo Vas kako Vaš rukopis naslovljen Srbislavci nije ušao u plan nakladničke djelatnosti Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ za 2018. godinu. Odluka je to Nakladničkog vijeća NIU Hrvatska riječ. Zahvaljujemo što ste našu ustanovu prepoznali kao potencijalnog partnera u objavi Vašega rukopisa.
Davor Bašić Palković, dopredsjednik Nakladničkog vijeća NIU Hrvatska riječ
15. 5. 2018. (11:00 h)
 
To: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">'+addy_text66908+'<\/a>'; //--> ; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">'+addy_text11040+'<\/a>'; //--> ; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">'+addy_text12336+'<\/a>'; //-->
 
----- Original Message -----
From:Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">'+addy_text49561+'<\/a>'; //-->
To:Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">'+addy_text70170+'<\/a>'; //-->
Sent: Tuesday, May 15, 2018 11:00 AM
Subject: Re: odgovor
 
Hvala. A ima li Vaš odgovor neko obrazloženje?
Srdačan pozdrav.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Ponedjeljak, 22/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 922 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević