Get Adobe Flash player
Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Hrvatsko pravosuđe s USKOK-om i tajnim službama najodgovornije je za...

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

Na djelu je negacionizam, revizionizam, krivotvorenje povijesti,...

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

Udomljavanje nevine dječice kod 'tople braće' i 'toplih...

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Ostatak od HNS-a pretvara se u travestiju, operetu i...

Nigdje nema roditelja i obitelji

Nigdje nema roditelja i obitelji

Građanski odgoj i obrazovanje     Čitajući Prijedlog...

  • Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:06
  • 'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:03
  • (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:43
  • Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:38
  • Nigdje nema roditelja i obitelji

    Nigdje nema roditelja i obitelji

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 21:07

Ostali nositelji suradnje s iseljenim Hrvatima

 
 
OSTALI NOSITELJI SURADNJE REPUBLIKE HRVATSKE SA HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/2016/Glavno%20tajni%C5%A1tvo/ENG/Images/How%20government%20works.png
1. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske
2. Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske
3. Hrvatska matica iseljenika
4. Ministarstva i druga državna tijela
5. Županije u Republici Hrvatskoj
6. Važni telefonski brojevi
 
ODBOR ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
 
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske djeluje kao radno tijelo Hrvatskog sabora zaduženo za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Djelokrug rada: poslovi utvrđivanja i praćenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa Odbor ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
-pravni i stvarni položaj dijelova hrvatskoga naroda te hrvatskih manjina u drugim državama ipredlaganje mjera za unaprjeđivanje svekolike suradnje radi ostvarenja i zaštite prava i očuvanja nacionalnog identiteta,
-sve oblike međunarodne i druge suradnje kad je to u interesu Hrvata u susjednim državama i svijetu, kao i s tim povezano usmjeravanje financijske potpore,
-poticanje programa povratka hrvatskih iseljenika te skrb o hrvatskim useljenicima na područjima od posebne državne skrbi,
-inicijative i prijedloge koje podnose Hrvati iz susjednih država i svijeta,
-održavanje redovitih kontakata s predstavnicima Hrvata izvan Republike Hrvatske,
-zaštitu prava i interesa hrvatskih državljana koji žive ili borave u inozemstvu kao i osiguranje osobite skrbi i zaštite dijelovima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske. Za sve obavijesti vezane uz djelatnost Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske možete se obratiti na sljedeći kontakt: Tel: 01 4569 475 Fax: 01 4569 312 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 
SAVJET VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKEHRVATSKE
 
Vlada Republike Hrvatske osnovala je Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Savjet), kao savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske. Savjet pruža pomoć Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. Članovi Savjeta su predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske i članovi po položaju. Savjet čine najugledniji predstavnici hrvatskih zajednica iz cijeloga svijeta te predstavnici nadležnih institucija u domovini. Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobe uvažene u sredini u kojoj žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unaprjeđenju odnosa s hrvatskom domovinom. Njihova zastupljenost određena je sukladno brojnostii položaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske. Članovi Savjeta po položaju, predstavnici nadležnih institucija u domovini su predstavnici državnih tijela i institucija, Katoličke Crkve i organizacija civilnog društva.
 
HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
 
Hrvatska matica iseljenika (u daljnjem tekstu: HMI) utemeljena je 1951. godine, a danas djeluje u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika što ga je prvi saziv Sabora nakon demokratskih promjena prihvatio, na sjednici održanoj 28. prosinca 1990. godine. Unutarnja organizacija HMI-ja uređena je Statutom, koji je Upravni odbor prihvatio 6. veljače 1992. godine, a tim je dokumentima HMI definirana kao središnja nacionalna ustanova za obavljanje društvene i privredne djelatnosti odznačenja za položaj hrvatskih iseljeničkih zajednica i za hrvatske etničke manjine u drugim državama, za iseljenike s teritorija Republike Hrvatske i Hrvate koji žive i rade u inozemstvu, a potječu iz drugih država, kao i za članove njihovih obitelji koji borave u stranim zemljama. U praksi, slijedom iskustava u proteklom razdoblju, a prateći promjene u zemlji, neposrednom okolišu i u svijetu te prilagođujući svoje djelovanje procesima u iseljeničkim zajednicama, HMI priređuje specifične kulturne, prosvjetne, športske, nakladničke i informativne programe namijenjene svekolikom hrvatskom iseljeništvu. HMI se tako s jednakom pažnjom obraća svim hrvatskimzajednicama izvan domovine, neovisno o vremenu i razlozima iseljenja, socijalnim, kulturološkim ili drugim kriterijima. Naime, iseljenike hrvatskih etničko-kulturnih korijena – kojih, kako se procjenjuje, u pedesetak država ima više od 3,5 milijuna – HMI ne doživljava kao jedinstvenu skupinu s kojom bi se moglo komunicirati jednim načinom; svjesni smo da se radi o mozaiku raznolikih zajednica koje žive u skladu s uvjetima svoje nove domovine, ali nastojeći sačuvati i dio svoga baštinjenog identiteta. Zato HMI, ispunjavajući misiju susretišta hrvatskoga raseljenog bića, nastoji razvijati i poticati snažan, višeslojan i trajan dijalog s Hrvatima u iseljeništvu i njihovim potomcima kako bi posredovale činjenice koje govore o sastavnicama naše samobitnosti: povijesnim događajima ili čnostima, prirodnim ljepotama i spomeničkoj baštini, suvremenim zbivanjima i ljudima koji ih pokreću i ostvaruju... o svemu što čini hrvatsku domovinu i narod, kao središnje oslonce našeg identiteta. Istodobno, HMI djeluje i u svrhu očuvanja baštine i etničko-kulturnog lika pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica u drugim zemljama te nastoji na najbolji način odgovoriti posebnim zahtjevima hrvatskih udruga ili pojedinaca izvan Republike Hrvatske, kako bi se rad te ustanove što bolje uskladio s potrebama i željama naših ljudi u svijetu. Također, slijedeći suvremene izazove, HMI sudjeluje i u humanitarnim, ekološkim, obnoviteljskim i razvojnim programima građanskih inicijativa, državne uprave i regionalne/lokalne samouprave, pridonoseći raznovrsnosti i dinamici društvenog dijaloga u Republici Hrvatskoj te između domovinei iseljeništva. Za sve obavijesti vezane uz djelatnost Hrvatske matice iseljenika možete se obratiti na sljedeću adresu: HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Adresa: Trg Stjepana Radića 3, 10 000 Zagreb Tel: 01 6115 116 Fax: 01 6111 522 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: www.matis.hr
 
MINISTARSTVA I DRUGA DRŽAVNA TIJELA
 
MINISTARSTVA Ministarstvo uprave Adresa: Maksimirska 63, 10 000 Zagreb Tel: 01 2357 555 Fax: 01 2357 601 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: https://uprava.gov.hr/ Ministarstvo zdravstva Adresa: Ksaver 200a, 10 000 Zagreb Tel: 01 4607 555 Fax: 01 4677 076 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: https://zdravlje.gov.hr/ Upiti u vezi EU fondova Bijeli telefon: 0800 7999
 
Kontakti zdravstvenih ustanova: https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages/1478 Bolnički koordinatori za branitelje: https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages/1966 Ministarstvo pravosuđa Adresa: Ulica grada Vukovara 49, 10 000 Zagreb Tel: 01 3714 000 Fax: 01 3714 507 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: https://pravosudje.gov.hr/
Ministarstvo hrvatskih branitelja Adresa: Trg Nevenke Topalušić 1, 10 000 Zagreb Tel: 01 2308 888 Fax: 01 2308 855 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: https://branitelji.gov.hr/ Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Adresa: Miramarska cesta 22, 10 000 Zagreb Tel: 01 6400 600 Fax: 01 6400 644 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: https://razvoj.gov.hr/ Ministarstvo državne imovine Adresa: Ulica Ivana Dežmana 10, 10 000 Zagreb Tel: 01 6346 286 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: https://imovina.gov.hr Ministarstvo unutarnjih poslova Adresa: Ulica grada Vukovara 33, 10 000 ZagrebTel: 01 6122 111 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.  Web: https://www.mup.hr/ Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Adresa: Trg Nevenke Topalušić 1, 10 000 Zagreb Tel: 01 555 7111; 01 555 7013 Fax: 01 555 7222 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: http://www.mspm.hr
Ministarstvo financija Adresa: Katančićeva 5, 10 000 Zagreb Tel: 01 4591 333 Fax: 01 4922 583 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: http://www.mfin.hr/ Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta Adresa: Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb Tel: 01 6106 611 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: https://www.mingo.hr/ Ministarstvo obrane Adresa: Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 1, 10 000 Zagreb Tel: 01 4567 111 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: https://www.morh.hr/hr/ Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Adresa: Trg N. Š. Zrinskog 7-8, 10 000 Zagreb Tel: 01 4569 964 Fax: 01 4551 795, 01 4920 149 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: http://www.mvep.hr/ Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Adresa: Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb Tel. 01 6106 835; 01 6109 638 E-mail za građane: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: http://www.mrms.hr/
 
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Adresa: Prisavlje 14, 10 000 Zagreb Tel: 01 6169 111E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: http://www.mppi.hr/ Ministarstvo poljoprivrede Adresa: Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb Tel: 01 6106 111 Faks: 01 6109 201 Elektronički potpisane podneske dostaviti na: pisarnica Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: mps.hr Ministarstvo turizma Adresa: 10 000 Zagreb, Prisavlje 14, 10 000 Zagreb Tel: 01 6169 111 Fax. 6169 396 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.Web: http://www.mint.hr/ Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Adresa: Radnička cesta 80, 10 000 Zagreb Tel: 01 3717 111 (centrala) Faks: 01 3717 149 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: http://www.mzoip.hr/ Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Adresa: Ulica Republike Austrije 20, 10 000 Zagreb Tel: 01 3782 444 (centrala) Faks: 01 3772 822 E-mail: kabinet @mgipu.hr Web: http://www.mgipu.hr/
 
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Adresa: Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb Tel: 01 4569 000 Faks: 01 4594 301 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: https://mzo.hr/ Ministarstvo kulture Adresa: Runjaninova 2, 10 000 Zagreb Tel: 01 4866 666 (centrala) E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: http://www.min-kulture.hr/
 
SREDIŠNJI DRŽAVNI UREDI
 
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva Adresa: Siget 18c, 10 000 Zagreb Tel: 01 4855 827 Fax: 01 4855 655 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: https://rdd.gov.hr/ Središnji državni ured za središnju javnu nabavu Adresa: Ulica Ivana Lučića 6-8/II, 10 000 Zagreb Tel: 01 4599 831 Fax: 01 4599 844 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: https://sredisnjanabava.gov.hr/
Središnji državni ured za šport Adresa: Savska cesta 28/I, 10 000 Zagreb Tel: 01 6042 950 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: http://www.sdus.hr/ Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje Adresa: Savska cesta 28, 10 000 Zagreb Tel: 01 6172 524 Fax: 01 6184 707 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: http://www.sduosz.hr Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske Adresa: Trg hrvatskih velikana 6, 10 000 Zagreb Tel: 01 6444 680 Fax: 01 6444 688 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: hIp://www.hrvatizvanrh.hr
 
UREDI VLADE: Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske Adresa: Trg svetog Marka 2, 10 000 Zagreb, Tel: 01 4569 210 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Ured za protokol Adresa: Trg svetog Marka 2, 10 000 Zagreb Tel: 01 6303 081 Fax: 01 6303 086 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Ured za zakonodavstvo Adresa: Trg svetog Marka 2, 10 000 Zagreb, Tel: 01 4569 244 Fax: 01 4569 386 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava Adresa: Dalmatinska 1, 10 000 Zagreb Tel: 01 4878 100 Fax: 01 4878 111 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Ured za unutarnju reviziju Adresa: Ulica grada Vukovara 72/IV, 10 000 ZagrebTel: 01 6345 333 Fax: 01 6345 332 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Direkcija za korištenje službenih zrakoplova Adresa: pp 78, 10 410 Velika Gorica Tel: 01 6303 150 Fax: 01 6224 677 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske Adresa: Opatička 8, 10 000 Zagreb Tel: 01 4569 569; 6303 330 Fax: 01 6303 000 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Ured Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Adresa: Mesnička 23, 10 000 Zagreb Telefon: 01 4569 557 Fax: 01 4569 383 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Ured za suzbijanje zlouporabe droga Adresa: Sv. Preobraženja 4/II, 10 000 Zagreb Tel: 01 4878 122 Fax: 01 4878 120 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Ured za udruge Adresa: Opatička 4, 10000 Zagreb Tel: 01 4599 810Fax: 01 4599 811 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 
Ured za razminiranje Adresa Mesnička 23, 10 000 Zagreb Tel: 01 630 3990 Fax: 01 630 3996 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Ured za ravnopravnost spolova Adresa: Mesnička 23, 10 000 Zagreb Tel: 01 6303 090 Fax: 01 4569 296 E- mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Adresa: Mesnička 23, 10 000 Zagreb Tel: 01 4569 358 Fax: 01 4569 324 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 
DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE
 
Državna geodetska uprava Adresa: Gruška 20, 10 000 Zagreb,Tel: 01 6165 404 Fax: 01 6165 484 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: https://www.dgu.hr/ Državni hidrometeorološki zavod Adresa: Grič 3, 10 000 Zagreb Tel: 01 4565 666 (centrala) Fax: 01 4565 631 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: http://meteo.hr/ Državni zavod za intelektualno vlasništvo Adresa: Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb Tel: 01 6106 100 Fax: 01 6109 660 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: http://www.dziv.hr/ Državni zavod za mjeriteljstvo Adresa: Capraška 6, 10 000 Zagreb Tel: 01 5630 000 Fax: 01 563 001 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: http://www.dzm.hr/ Državni zavod za statistiku Adresa: Ilica 3, 10 000 Zagreb Tel: 01 4806 111 Fax: 01 48 06 148 Adresa: Branimirova 19, 10 000 Zagreb Tel: 01 4893 444 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.Web: https: //www.dzs.hr/ Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost Adresa: Frankopanska 11, 10 000 Zagreb Tel: 01 4881 770Fax: 01 4881 780 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: http://cms.dzrns.hr/
Državna uprava za zaštitu i spašavanje Adresa: Nehajska ulica 5, 10 000 Zagreb Tel: 01 3650 011 Fax: 01 3650-025 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Web: http://duzs.hr/
 
ŽUPANIJE
 
Republika Hrvatska administrativno je podijeljena u 20 županija: Bjelovarsko-bilogorska županija, Dr. Starčevića 8, Tel: 043/221 990, www.bbz.hr Brodsko-posavska županija, Petra Krešimira IV. broj 1, Tel: 035/216 111, www.bpz.hr Dubrovačko-neretljanska županija, Gundulićeva poljana 1, Tel: 020/351 402, www.dnz.hr Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, Tel: 01/610 1111, www.zagreb.hr Istarska županija, Dršćevka 3, Pazin, Flanatička 29, Pula, Tel: 052/352 111, www.istra-istria.hr Karlovačka županija, A. Vraniczanyja 2, Tel: 047/666 111, www.kazup.hr Koprivničko-križevačka županija, Antuna Nemčića 5, Tel: 048/ 658 111, www.kckzz.hr Krapinsko-zagorska županija, Magistratska ulica 1, Tel: 049/329 111, www.kzz.hr Ličko-senjska županija, Dr. Franje Tuđmana 4, Tel: 053/588 279, www.licko-senjska.hr Međimurska županija, Ruđera Boškovića 2, Tel: 040/374 111, www.medjimurska-zupanija.hr Osječko-baranjska županija, Ante Starčevića 2, www.obz.hr
Požeško-slavonska županija, Županijska 7, Tel: 034/290 290, www.pszupanija.hr Primorsko-goranska županija, Adamičeva 10, Tel: 051/351 600, www.pgz.hr Šibensko-kninska županija, Trg Pavla Šubića I. br. 2, Tel: 022/460 700, www.sibensko-kninska-zupanija.hr Sisačko-moslavačka županija, S. i A. Radića 36, Tel: 044/550 111, www.smz.hr Splitsko-dalmatinska županija, Domovinskog rata 2, Tel: 021/400 213, www.dalmacija.hr Varaždinska županija, Franjevački trg 7, www.varazdinska-zupanija.hr Virovitičko-podravska županija, Trg Ljudevita Patačića 1, Tel: 033/638 100, www.vpz.hr Vukovarsko-srijemska županija, Županijska 9, Tel: 032/454 444, www.vusz.hr Zadarska županija, Božidara Petranovića 8, Tel: 023/350 319, www.zadarska–zupanija.hr Zagrebačka županija, Ulica grada Vukovara 72/V, Tel: 01/6009 401, www.zagrebacka-zupanija.hr
 
Popis Gradova, županija i općina: https://uprava.gov.hr/o-ministarstvu/ustrojstvo/uprava-za-politicki-sustav-i-organizaciju-uprave/lokalna-i-podrucna-regionalna-samouprava/popis-zupanija-gradova-i-opcina/846.
 
VAŽNIJI TELEFONSKI BROJEVI
 
Broj 112 je jedinstveni europski broj za hitne službe koji se koristi u Republici Hrvatskoj, a dostupanje iz svih javnih telefonskih mreža bez naknade. Funkcionira kroz mrežu županijskih operativno-komunikacijskih centara 112, na usluzi je svim građanima Republike Hrvatske i turistima u slučaju prirodnih ili tehničko-tehnoloških nesreća ili prijetnji koje ugrožavaju život i zdravlje ljudi, imovinu ili okoliš. Dojava na broj 112 može se ostvariti i na sljedećim jezicima: engleskom, njemačkom, talijanskom, mađarskom, slovačkom i češkom. Hrvatski građani koji putuju ili borave u bilo kojoj članici Europske unije također mogu zatražiti pomoć na jedinstveni europski broj za hitne službe 112.
 
Način pozivanja
 
Broj 112 možete besplatno nazvati 24 sata dnevno s bilo koje javne govornice te mobilnog ili fiksnogtelefonskog uređaja u Hrvatskoj. Prilikom pozivanja nije potrebno poznavati teritorijalne i strukovne nadležnosti hitnih službi negosamo dojaviti: što se dogodilo, gdje se dogodilo, kada se dogodilo, ima li ozlijeđenih, kakve su ozljede, kakvu pomoć trebate, tko zove. Pozivom na broj 112 može se dobiti
- hitnu medicinsku pomoć, pomoć vatrogasaca, pomoć policije, pomoć gorske službe spašavanja, pomoć pri nesreći, traganju i spašavanju na moru, pomoć drugih komunalnih, inspekcijskih ili hitnih službi koje su svojom djelatnošću vezane za zaštitu i spašavanje građana. Prednosti poziva na broj 112
- štedi se vrijeme jer se jednim pozivom alarmira nekoliko hitnih službi, odnosno operateralarmira sve hitne službe potrebne u konkretnom slučaju,
-hitne službe nisu opterećene opetovanim pozivima, kada različiti pozivatelji dojavljuju istu nesreću,
-hitne službe postupaju samo po stvarnim zahtjevima za pomoć jer operateri u centru„filtriraju“ nenamjenske i zlonamjerne pozive.
 
194 - Hitna medicinska služba
Preko broja 194 možete zatražiti hitnu medicinsku službu u slučajevima kada je izravno ugrožen život ili teško narušeno zdravlje. Hitnu medicinsku službu za naglo oboljele ili ozlijeđene osobe možete zatražiti pozivom na telefonski broj 194, od 0 do 24 sata, preko nepokretne i pokretne telekomunikacijske mreže. Hitnu medicinsku službu možete zatražiti i preko jedinstvenog broja za hitne službe 112. S tog broja će te biti prespojeni na hitnu medicinsku službu. Hitnu medicinsku službu zatražite u slučajevima kada je izravno ugrožen život ili teško narušeno zdravlje: naglo nastale poteškoće u disanju, gušenje stranim tijelom, zastoj rada srca i disanja, gubitak svijesti, iznenadna bol u prsnom košu, iznenadno ubrzanje, usporenje rada srca ili nepravilni otkucaji srca, grčevi (konvulzije), otežani govor, slabost ili oduzetost dijela tijela, iskrivljenost lica, ozljede nastale u prometnim nesrećama i ostale iznenadno nastale ozljede (padovi s visine/životinjski ugrizi/ ubodi/prostrijeli…), neuobičajeno krvarenje na bilo koji od prirodnih otvora tijela, opekline, udar električne struje ili groma, pothlađivanje, toplinski udar, utapanje, otrovanje lijekovima/ narkoticima/ kemikalijama, jaka alergijska reakcija, iznenadna i neuobičajena bol (jaka glavobolja, jaka bol u prsima/trbuhu/ leđima), iznenadne promjene ponašanja koje dovode u opasnost bolesnika ili okolinu (pokušaj samoubojstva/ubojstva…).
 
Razgovor s medicinskim dispečerom
Donosimo nekoliko savjeta za razgovor s medicinskim dispečerom:
-s medicinskim dispečerom razgovarajte mirno i razgovijetno,
-precizno opišite gdje se nalazi osoba koja treba pomoć i razlog zbog kojeg zovete,
-podatke o mjestu na kojem se žrtva nalazi objasnite navodeći značajnije orijentire u blizini
-velika prometna raskrižja, mostovi, poznate građevine i sl.,
-ostavite svoje ime i prezime, adresu i broj telefona
- možda će biti potrebno da vas medicinski dispečer ponovo nazove,
-ne prekidajte telefonski poziv dok vam se to ne kaže,
-medicinski dispečer mora znati u kakvom je stanju osoba za koju zovete te je li joj već pružena kakva pomoć,
-medicinski dispečer će vam dati upute što da radite do dolaska tima hitne medicinske službe
-postupite na točno opisani način. Ako nešto niste razumjeli, tražite da vam se ponovi i ostanite s pacijentom do dolaska tima hitne medicinske službe.
 
Postupak do dolaska tima hitne medicinske službe
 Donosimo nekoliko savjeta do dolaska tima hitne medicinske službe:
-nastojite ostati smireni, umirujte pacijenta, utoplite ga i održavajte ga budnim,
-nemojte pacijentu davati ništa za jesti ili piti,
-ne pomičite pacijenta koji je doživio prometnu nesreću, pao s velike visine ili je bez svijesti osim ako mu ne prijeti neposredna opasnost (požar, eksplozija, utapanje, itd),
-započnite pružati mjere prve pomoći ako možete.
 
195 - Služba traganja i spašavanja na moru
 
U slučaju nesreće ili nezgode na moru nazovite 195, besplatni telefonski broj Nacionalne središnjice za traganje i spašavanje na moru. Pomoć možete zatražiti i preko jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 koji će poziv prespojiti na Nacionalnu središnjicu.
 
Razgovor s operaterom Nacionalne središnjice
Operateru Nacionalne središnjice trebate što je moguće preciznije reći gdje se nalazite i objasniti zovete li zbog: potonuća, požara, prodora mora, nasukavanja, sudara, onesposobljenosti za plovidbu (kvar motora, kormila, puknuće jarbola, nestanak goriva...), gubitka plovila, medicinske intervencije (hitni prijevoz, evakuacija, medicinski savjeti...), kupača, daskaša ili ronioca u nevolji, ili bilo koje druge vrste nesreće na moru.
 
Postupak do dolaska pomoći
Do dolaska službe postupite prema uputama operatera. Više o ustroju službe i zadaćama Nacionalne središnjice za traganje i spašavanje na moru možete pronaći na stranicama Ministarstva mora,prometa i infrastrukture.
 
192 ili 112 za prijavu nestalih osoba
Nestanak neke osobe prijavite odmah u policijskoj postaji, a iznimno i pozivom na brojeve 192 ili112 kada treba poduzeti žurne mjere traganja i spašavanja. Ako ste ozbiljno zabrinuti za sigurnost i dobrobit neke osobe, a neko logički prihvatljivo vrijeme neznate gdje se ona nalazi i prethodno ste se uvjerili da je ona nestala, potrebno je što prije prijaviti njezin nestanak u najbližoj policijskoj postaji ili u policijskoj postaji na čijem području je osoba nestala. U slučaju potrebe, nestanak je moguće dojaviti telefonom pozivom na broj 192 ili 112, no ovu mogućnost potrebno je koristiti isključivo kod nemogućnosti dolaska u policijsku postaju ili kad je potrebno poduzeti žurne mjere traganja i spašavanja (primjerice havarije na moru, elementarne nepogode ili slično). Naknadno morate doći u policijsku postaju i potpisati Zapisnik o prijavi nestanka osobe.
 
Tko može prijaviti nestanak
Nestanak osobe može prijaviti svatko tko ima spoznaje ili opravdanu sumnju da je određena osoba nestala, a prijavu može osobno podnijeti u policiji. Kad su u pitanju djeca i maloljetnici prijavu o nestanku podnosi roditelj, zakonski zastupnik ili skrbnik.
 
Koliko vremena mora proći za prijavu
Nestanak djeteta i maloljetnika treba prijaviti odmah, bez odgađanja, bez obzira koji su razlozi nestanka (samovoljni odlazak, kazneno djelo i sl.). Da bi prijavili nečiji nestanak ne morate čekati protek određenog vremena (npr. 24 sata i slično). Upravo to vrijeme odgađanja može biti presudno za uspješnost traganja. Procjenu hoće li se i koje radnje odmah poduzimati treba prepustiti profesionalcima, policiji. Sve ostale informacije možete potražiti na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova.
 
Ostali pojedinačni brojevi
-192
- policija
-193 – vatrogasci
-194 - hitna pomoć
-195 - traganje i spašavanje na moru
-1987 - pomoć na cestama
-18166 - vremenska prognoza
-18981 - opće informacije
-11888 - telefonski imenik
-11802 - međunarodni telefonski imenik
-072 500 400
- Autobusni kolodvor Zagreb
-060 320 320 - Međunarodna Zračna Luka Zagreb Franjo Tuđman
-060 333 444 - Željeznički kolodvor Zagreb
-060 321 321 - Informacije o brodovima i trajektima
 
Dobrodošli! Welcome! Willkommen! Bienvenue! Velkommen! Benvenuti! Vítejte! Bienvenidos! Bemvindo! Vitajte! Välkommen! Üdvözöljük! I mirëpritur!
 
(Svršetak)

 

http://www.hrvatiizvanrh.hr/pdf/vodic_za_povratnike.pdf

Sudstvo

 
 
Pravosudni sustav Republike Hrvatske
Davanje izjave o adresi dostave u sudskim postupcima
Besplatna pravna pomoć
https://dailytimes.com.pk/static/uploads/original/what-is-law-a2bb3c088be057f08a4b317d988fa84d.jpg
 
PRAVOSUDNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
 
Prema Ustavu Republike Hrvatske državna vlast je ustrojena na načelu trodiobe vlasti nazakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Primijenjeno je načelo trodiobe vlasti od koje je svaka od tih vlasti neovisna jedna o drugoj. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava. Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud i osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Pravosudni sustav Republike Hrvatske čine: Ministarstvo pravosuđa, Pravosudna akademija, Državno odvjetničko vijeće, državna odvjetništva, javni bilježnici, odvjetnici, sudovi, Državno sudbeno vijeće.
 
Ministarstvo pravosuđa
 
Ministarstvo pravosuđa obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na:
-područje građanskoga, kaznenog i trgovačkog prava te upravnog sudovanja,
-ustrojstvo i rad te stručno osposobljavanje i usavršavanje sudaca, državnih odvjetnika i djelatnika u sudovima, državnim odvjetništvima, tijelima nadležnim za vođenje prekršajnog postupka i tijelima koja izvršavaju kaznene prekršajne sankcije, upravne i druge poslove u javnom bilježništvu i odvjetništvu,
-sudske i javnobilježničke pristojbe,
-međunarodnu pravnu pomoć i druge oblike pravne pomoći,
-izvršavanje kaznenih i prekršajnih sankcija, pomilovanja i uvjetne otpuste te
-informatizaciju pravosuđa,
-nadzor nad obavljanjem poslova uprave u tijelima sudbene vlasti, državnom odvjetništvu i tijelima za vođenje prekršajnog postupka, upravne i druge poslove koji se odnose na:
-pravo vlasništva,
-imovinskopravne poslove u vezi s izvlaštenjem i drugim ograničenjima vlasništva,
-imovinskopravne poslove glede građevinskoga, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, komasaciju, promet zemljišta i zgrada te dio agrarnih operacija koji nisu u djelokrugu drugog tijela državne uprave,118
-imovinu stranih državljana, poslove naknade za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine koji nisu u djelokrugu drugog tijela državne uprave te
-sukcesiju imovine, prava i obveza bivše SFRJ,
-upravne i stručne poslove u vezi sa suradnjom Vlade Republike Hrvatske s međunarodnim kaznenim sudovima, poslove zastupanja Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, Međunarodnim sudom pravde i drugim međunarodnim sudovima, ako posebnom odlukom Vlade Republike Hrvatske nije odlučeno drukčije, te poslove u vezi sa zaštitom ljudskih prava i prava nacionalnih manjina,
-poslove koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije upodručjima iz njezine nadležnosti,
-i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.
 
Pravosudna akademija
 
Osnivač Akademije je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva pravosuđa. Sjedište Akademije je u Zagrebu, a sredstva za radosiguravaju se iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Misija Pravosudne akademije je osigurati kvalitetno inicijalno stručno usavršavanje vježbenika u pravosudnim tijelima i polaznika Državne škole za pravosudne dužnosnike te organizirati i stalno unaprjeđivati cjeloživotno stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika i savjetnika u pravosudnim tijelima.
 
Djelatnost Akademije
-organizira i provodi početno usavršavanje kandidata za pravosudne dužnosnike,
-organizira i provodi stručno usavršavanje vježbenika i savjetnika u pravosudnim tijelima te drugih državnih službenika iz područja pravosuđa,
-organizira i provodi kontinuirano stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika.
 
Državno odvjetništvo
 
Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava. Državno odvjetničko vijeće je posebno i neovisno tijelo nadležno za imenovanje i razrješenje zamjenika državnih odvjetnika, imenovanje i razrješenje županijskih i općinskih državnih odvjetnika te obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom.
 
Odvjetnici
 
Odvjetnik je osoba koja pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa. Odvjetnik smije pružati sve oblike pravne pomoći, navode se tipične funkcije:
-davanje pravnih savjeta,
-sastavljanje isprava (ugovora, oporuka, izjava),
-sastavljanje tužbi, žalbi, prijedloga, zahtjeva, molbi i drugih podnesaka,
-zastupanje stranaka pred sudom.
 
Javni bilježnici
 
Javni bilježnik je samostalni i neovisni nositelj javnobilježničke službe, koji ima svojstvo osobe javnog povjerenja. Javnobilježnička služba sastoji se u službenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava, službenom ovjeravanju privatnih isprava, primanju na čuvanje isprava, novca i predmeta od vrijednosti radi predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima te obavljanju po nalogu javnih tijela drugih postupaka određenih zakonom. Razlikuju se tri vrste javnobilježničkih isprava, sa snagom javnih isprava (kao da su ih izdala državna tijela, imaju jaču dokaznu snagu od privatnih isprava jer se smatra se da potječu od onoga tko je na njoj označen kao izdavatelj i da je istinito ono što se u njoj potvrđuje ili određuje dok se nedokaže protivno), a to su:
-javnobilježnički akti
- koje sastavljaju sami javni bilježnici,
-javnobilježnički zapisnici,
-javnobilježničke potvrde
- potvrde o činjenicama kojima su bilježnici posvjedočili.
 
Sudovi
obavljaju sudbenu vlast u RH. Redovni sudovi su: općinski sudovi, županijski sudovi i Vrhovni sud RH. Specijalizirani sudovi su: prekršajni sudovi, trgovački sudovi, upravni sudovi, Visoki prekršajni sud RH, Visoki trgovački sud RH, Visoki upravi sud RH.
 
Vrhovni sud Republike Hrvatske
je najviši sud u Republici Hrvatskoj. Nadležnost sudova određuje se zakonom.
 
Državno sudbeno vijeće
je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti. Odlučuje o imenovanju i razrješenju sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom.
 
DAVANJE IZJAVE O ADRESI DOSTAVE U SUDSKIM POSTUPCIMA
 
Svaka fizička osoba ovlaštena je tražiti od policijske uprave, nadležne prema mjestu njenog prijavljenog prebivališta ili boravišta, da u svojim evidencijama prebivališta i boravišta, zabilježi njezinu izjavu kojom traži da se dostave za nju u sudskim postupcima obavljaju na određenoj adresi ili određenoj osobi na određenoj adresi. Izjava mora biti ovjerena kod javnog bilježnika ili ju osoba mora potpisati pred službenikom u policijskoj upravi ili postaji. Iznimno, ako će se dostava za stranku obavljati odvjetniku, javnom bilježniku ili pravnoj osobi koja je registrirana za obavljanje djelatnosti primanja pismena za druge osobe (npr. poštanska služba) izjava ne mora biti ovjerena kod javnog bilježnika.
 
BESPLATNA PRAVNA POMOĆ
 
Institut besplatne pravne pomoći u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći (Narodne novine, broj 143/13 - u daljnjem tekstu: ZBPP) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine i zamijenio dotadašnji Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (Narodne novine, broj 62/08, 44/11 i 81/11) koji se primjenjivao do 31. prosinca 2013. godine. Ovim se Zakonom uređuju svrha, korisnici i vrste besplatne pravne pomoći (u daljnjem tekstu: pravne pomoći), pružatelji pravne pomoći, uvjeti i postupak za ostvarivanje pravne pomoći, prekogranično ostvarivanje pravne pomoći, financiranje pravne pomoći i nadzor nad provedbom Zakona. Svrha pravne pomoći u smislu ZBPP-a je ostvarenje jednakosti svih pred zakonom, osiguranje građanima Republike Hrvatske i drugim osobama u skladu s odredbama toga Zakona djelotvorno ostvarenje pravne zaštite te pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima. ZBPP sustav pravne pomoći uređuje na način koji pridonosi učinkovitoj pravnoj zaštiti socijalno i ekonomski najpotrebitijoj grupi građana.
 
Vrste i oblici pravne pomoći
 
Vrste pravne pomoći su: primarna pravna pomoć i sekundarna pravna pomoć. Oblici primarne pravne pomoći su:
- opća pravna informacija,
- pravni savjet,
- sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava imeđunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela,
- zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima,
- pravna pomoć u izvan sudskom mirnom rješenju spora.
Oblici sekundarne pravne pomoći su:
- pravni savjet,
- sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem,
- sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima,
- zastupanje u sudskim postupcima,
- pravna pomoć u mirnom rješenju spora,
- oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka,
- oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.
 
Pružatelji pravne pomoći
 
Pružatelji pravne pomoći su:
- odvjetnici,
- ovlaštene udruge,
- visoka učilišta koja izvode sveučilišne studije u znanstvenom području prava putem pravnih klinika,
- uredi državne uprave u županiji/ Gradu Zagrebu. Odvjetnici pružaju sekundarnu pravnu pomoć. Ovlaštene udruge, visoka učilišta koja izvode sveučilišne studije u znanstvenom području prava putem pravnih klinika i uredi državne uprave u županiji/Gradu Zagrebu pružaju primarnu pravnu pomoć.
 
Pružatelji pravne pomoći dužni su pružati pravnu pomoć savjesno, u skladu s pravilima struke i korištenjem najviših standarda u pružanju pravne pomoći. Pružatelji pravne pomoći ne smiju odbiti pružiti pravnu pomoć, ako ZBPP-om nije drukčije određeno. Ovlaštene udruge pružaju primarnu pravnu pomoć u skladu s uvjetima i na način propisan ZBPP-om. Ovlast za pružanje pravne pomoći udruga stječe upisom u registar pružatelja primarne pravne pomoći koji vodi Ministarstvo pravosuđa. Udruga se upisuje u registar kada dokaže da je, radi pružanja pravne pomoći, osigurala suradnju s osobom koja je završila diplomski studij prava, položila državni stručni ili pravosudni ispit i ima najmanje dvije godine radnog staža u struci, odnosno znanstveno zvanje te priloži dokaz o uplati osiguranja od odgovornosti za štetu nanesenu stranci pružanjem pravne pomoći u visini od 50 % osiguranja propisanog Zakonom o odvjetništvu (Narodne novine, broj 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11).
 
Postupak za ostvarivanje pravne pomoći
 
Postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći pokreće se izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći. O zahtjevima građana za odobravanje sekundarne pravne pomoći odlučuju uredi državne uprave u županijama i Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba. Zahtjevi se podnose nadležnom uredu državne uprave u županiji ili ispostavi ureda prema mjestu prebivališta (boravišta) podnositelja na propisanom obrascu uz koji se prilaže pisana izričita suglasnost podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini.O zahtjevima za odobravanje sekundarne pravne pomoći nadležna tijela odlučuju u roku od petnaest dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. U postupku odobravanja pravne pomoći podnositelju zahtjeva koji ispunjava zakonske uvjete za ostvarivanje prava na pravnu pomoć, nadležno tijelo donosi rješenje o odobravanju korištenja pravne pomoći uz naznaku vrste i opsega pravne pomoći, odnosno, ako podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete za odobravanje prava na pravnu pomoć, donosi rješenje kojim se zahtjev odbija. Protiv rješenja kojim se zahtjev odbija, podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu Ministarstvu pravosuđa. Protiv rješenja Ministarstva pravosuđa, kojim se žalba odbija može se pokrenuti upravni spor. Detaljnije informacije o pretpostavkama za ostvarivanje primarne i sekundarne pravne pomoći nalaze se na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa (www.pravosudje.gov.hr).
 
Prekogranični spor
 
Prekogranični spor je spor u kojem podnositelj zahtjeva za odobravanje pravne pomoći ima prebivalište ili boravište u državi članici Europske unije, a koja nije država članica u kojoj postupa sud, odnosno u kojoj treba izvršiti sudsku odluku. Pravna pomoć u prekograničnom sporu odobrava se u građanskim i trgovačkim stvarima, postupcima mirenja, izvansudskim nagodbama, izvršenju javnih isprava i pravnom savjetovanju utim postupcima, dok se odredbe o prekograničnom sporu ne primjenjuju u poreznim carinskim i drugim upravnim postupcima. Podnositelj zahtjeva koji ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, a koji traži pravnupomoć u prekograničnom sporu pred sudom druge države, članice Europske unije, zahtjev podnosi uredu prema mjestu svog prebivališta ili boravišta. Nadležni ured zahtjev prosljeđuje Ministarstvu pravosuđa u roku od osam dana od primitka zahtjeva koji će Ministarstvo pravosuđa uz priložene isprave prevesti na službeni jezik ili jedan od službenih jezika države članice Europske unije i nadležnog tijela za primanje te ih proslijediti nadležnom tijelu države članice Europske unije u kojoj sud postupa ili u kojoj se zahtijeva izvršenje sudske odluke (tijelo za primanje) u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Ako pravna pomoć ne bude odobrena, podnositelj zahtjeva dužan je nadoknaditi troškove prevođenja. Također, podnositelj zahtjeva može zahtjev podnijeti neposredno tijelu koje je nadležno za primanje zahtjeva u državi članici Europske unije u kojoj postupa sud ili u kojoj treba izvršiti sudsku odluku. Podnositelj zahtjeva koji ima prebivalište ili boravište u državi članici Europske unije, a koji traži pravnu pomoć u prekograničnom sporu pred sudom u Republici Hrvatskoj, ostvaruje pravo na pravnu pomoć u skladu s odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Podnositelj zahtjeva ili nadležno tijelo države članice u kojoj ima prebivalište ili boravište (tijelo za slanje), zahtjev za pravnu pomoć u Republici Hrvatskoj podnosi se Ministarstvu pravosuđa (tijelo za primanje). Obrasci i priložene isprave moraju se dostaviti u prijevodu na hrvatski jezik, jer će u protivnom zahtjev biti odbačen. Zahtjev se podnosi na obrascu propisanom Odlukom Komisije 2004/844/EZ-a o utvrđivanju oblika zahtjeva za pravnu pomoć od 9. studenog 2004. godine prema Direktivi 2003/8/EZ-a o poboljšanju pristupa sudu u prekograničnim sporovima uspostavom minimalnih zajedničkih pravila, koja se odnose na pravnu pomoć u takvim sporovima.
 
(Svršetak u sljedećem broju)
 

http://www.hrvatiizvanrh.hr/pdf/vodic_za_povratnike.pdf

Nekontrolirano polje etnobiznisa

 
 
Elektorski izbori na kojima bi trebalo izabrati novi saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća su sramota za Hrvate u Republici Srbiji. Hrvati, kao i pripadnici svih ostalih manjina, žele slobodne i neposredne izbore, koji su standard u uređenom svijetu bez obzira biraju li se predsjednici država, državni, regionalni, gradski i općinski parlamenti, ili pak vodstva manjinskih zajednica. Zahvaljujući DSHV-u, Hrvati u Republici Srbiji su još uvijek po izbornim standardima na razini Sjeverne Koreje. HNV se i ovoga puta bira po delegatskom sistemu bez ikakve mogućnosti nadgledanja zakonitosti procesa.
https://www.subotica.info/sites/all/themes/suboticainfoV2/logo.png
DSHV, koji prikuplja potpise za podršku elektorima, krije nositelja liste kako bi se zatajilo da to može biti samo predsjednik stranke Tomislav Žigmanov ili netko tko iz njegova sve malobrojnijeg okruženja u danima koji dolaze pokaže najveći stupanj servilnosti njemu osobno. Žigmanov ne želi nikakve promjene u zajednici, njegov je cilj zamrznuti stanje ako je moguće dovijeka. Da njemu bude lijepo, za ostale ga nije briga. A, lijepo mu je. Čovjek je, prije svega, predsjednik stranke, sa javnosti nedostupnim podatkom o visini primanja za tu funkciju, ni legalnih ni nelegalnih, iako je baš ta funkcija osnova za sve njegove daljnje privilegije kojih je toliko da ih u povijesti hrvatske zajednice nije imao nitko nikad. On je, osim što je predsjednik DSHV-a, direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a prema dostupnim podacima Agencije za borbu protiv korupcije na toj dužnosti zarađuje 90.000 dinara mjesečno. Istovremeno je i narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, za što je nagrađen iznosom od 28.686,00 dinara mjesečno iako ga na sjednicama ne viđamo, niti se oglašava u ime onih koje navodno zastupa. Uz to, Žigmanov je i vijećnik u Skupštini Grada Subotice, a premda mu je vijećnička stolica također uglavnom prazna, na svoj račun primi još 16.487,00 dinara mjesečno. Ovaj svestrano angažirani nacionalni djelatnik je i član Međuvladinog mješovitog odbora Srbije i Hrvatske za zaštitu manjina, za što ne postoje javno dostupni podaci o primanjima. Uz to je i predsjednik Nakladničkog vijeća NIU „Hrvatska riječ“, što je također funkcija koja donosi prihod, a teško je povjerovati da je bez honorara i njegova dužnost urednika časopisa za književnost i umjetnost „Nova riječ“. O dnevnicama, putnim troškovima, kavanskim računima i ostalim izdacima ćemo drugom prigodom.
 
Osim naknada za naporan rad na svim nabrojenim funkcijama, Tomislav Žigmanov uredno naplaćuje i svoje nemjerljive intelektualne dosege također iz izvora koji bi trebali služiti svim Hrvatima, a ne samo njemu. Tako primjerice od NIU „Hrvatska riječ“ naplaćuje svoje usluge uređivanja knjiga, izrade djela, pisanja recenzija pa čak i korekture tekstova koje pišu drugi. Prema zapisniku Pokrajinske proračunske inspekcije br. 47-2/2016-44-01 od 20. prosinca 2016. godine, koja je izvršila izvanredni inspekciji nadzor u NIU „Hrvatska riječ“, samo u kratkom promatranom razdoblju Tomislavu Žigmanovu su isplaćeni honorari u sljedećim neto iznosima: za uređenje djela „Panorama duhovnog pjesništva“ 10.000 dinara, za recenziju istog djela 5.000 dinara, za korekturu djela „Poezija-Riječi nasušne“ 6.000 dinara, za recenziju djela „Ljubav ili štogod drugo“ 6.000 dinara, za uređenje istog djela 10.000 dinara, a posebno su zanimljivi njegovi honorari za djelo „Panorama pjesništva vojvođanskih Hrvata“ gdje je bio autor, urednik i recenzent, za što mu je isplaćeno 50.000, 11.000 i 6.000 dinara. Prethodno je kao predsjednik Nakladničkog vijeća sve to odobrio. Sveukupno, ovaj političko/nacionalno/kulturno/umjetnički bard u kratkom je roku, zaklonivši se iza 4 djela upitnog smisla i još upitnije kvalitete u džep stavio 104.000 dinara neto. I to je samo vrh ledenog brijega. Gdje su honorari iz razdoblja koje inspekcija nije provjeravala, gdje su honorari iz drugih hrvatskih organizacija, i posebice gdje je novac koji se nekontrolirano razlijeva iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je Žigmanov direktor?
 
Da bi zaokružio i prema sebi usmjerio ama baš svaki dinar/kunu/euro namijenjen Hrvatima, jer je već ovladao tekućim računima gotovo svih hrvatskih ustanova i udruga, Tomislavu Žigmanovu nedostaje još samo hiper vjerni skretničar u HNV-u, jer je očito da dosadašnji nije bio do kraja pouzdan, što je vrlo čudno jer se baš trudio. Zbog čega je pukla tikva između Slavena Bačića i Tomislava Žigmanova tek će procuriti, ali nema razloga sumnjati da je u pitanju novac i samo novac. Uz stvaranje potpuno nerealne slike o vlastitoj veličini i sposobnostima, nacionalnom djelatniku Tomislavu Žigmanovu je novac očigledno glavni motivator djelovanja u hrvatskoj zajednici.
 
I zbog toga, poruka Hrvatima u Republici Srbiji je i ovoga puta: NE DAJTE POTPIS NIKOM, a elektorima koji su već dobili rješenje – NE DAJTE GLAS NIKOM! Svaki potpis i svaki glas, ma kome, jest potpis i glas koji će univerzalnom stručnjaku iz Soroseve kuhinje omogućiti potpunu kontrolu nad svim tokovima unutar zajednice. A onda, zbogom pameti.  
 

Zvonimir Perušić, potpredsjednikHrvatskoga demokratskog foruma

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Četvrtak, 13/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1350 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević