Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu
Sljedeće godine neka Tomislav Ivić štafetnu palicu preda...
Što danas Hrvate sjedinjuje?
Definicija jednog nacionalnog identiteta negativnim naglašavanjem,...
Faktograf je poticatelj govora mržnje
Pupovčeve velikosrpske Novosti šire najgori govor mržnje protiv...
I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu
Pupovče, spusti se u Šaranovu Jamu i pobroji virtualne...
Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma
Partizani su se borili za obnovu Jugoslavije, a ne za slobodnu...
-
Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu
srijeda, 19. lipnja 2019. 18:53 -
Što danas Hrvate sjedinjuje?
srijeda, 19. lipnja 2019. 08:04 -
Faktograf je poticatelj govora mržnje
utorak, 18. lipnja 2019. 17:21 -
I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu
srijeda, 19. lipnja 2019. 18:50 -
Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma
utorak, 18. lipnja 2019. 17:13
Najvažnije vijesti iz Češke…
Objavljeno petak, 29. ožujka 2019. 00:00 | 
| 
|
Hrvatsko-češko društvo predstavilo novi broj glasila Susreti
Hrvatsko-češko društvo izdalo je novi broj svog glasila Susreti koji je javnosti predstavljen u ponedjeljak 25. ožujka u Češkom narodnom domu u Zagrebu. Na rekordnih 108 stranica u boji Susreti donose najvažnije vijesti iz Češke i s područja hrvatsko-čeških odnosa, izvještaje o aktivnostima Hrvatsko-češkog društva, o životu češke manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Češkoj, kao i niz tematskih tekstova. Po prvi put je objavljen sveobuhvatan popis čeških glazbenika koji su djelovali u pojedinim hrvatskim gradovima u 19. i 20. stoljeću, kao i tekst o hrvatskom skladatelju i praškom studentu Antunu Dobroniću. U Susretima su i tekstovi o vezama Miroslava Krleže s Česima, o prvom izdavaču Krležinih sabranih djela, Čehu Vinku Vošickom, o supruzi Tomáša Masaryka Charlotti Masarykovoj, o češkom književniku Arnoštu Lustigu, o najpoznatijem književniku iz redova hrvatskih Čeha Franti Burianu, kao i o zaslugama Čeha za nastanak prve hrvatske seljačke zadruge u Končanici te o četiri jubileja Češke besede Daruvar. U Susretima su objavljena i svjedočanstva članova i suradnika Hrvatsko-češkog društva na okupaciju Čehoslovačke i gušenje Praškog proljeća 1968. Objavljena je i priča Jaroslava Hašeka o tome kako mu je iredenta u Zadru upropastila karijeru, kao i opis Antonina Dvořáka u romanu Dva svijeta Vjenceslava Novaka. Obrađene su i hrvatsko-češke veze na području nogometa, proizvodnje porculana te skrbi za slijepe osobe, a Susreti donose i nekoliko recepata iz legendarne Češke kuharice Magdalene Dobromile Rettigove. Intervju za Susrete dala je mlada češka operna pjevačica Dagmar Drechslerová koja studira u Zagrebu. U Susretima je i tekst o najvećem češkom kroatistu Dušanu Karpatskom, kao i o pokojnom kiparu i slikaru Ivici Antolčiću, fotoreporteru Tonyju Hnojčiku, novinarki Zdenki Taborski i pjesniku Damiru Horvatu Zacskaiju.
Susretisu pokrenuti 1992., a 2011. njihovo je izlaženje obnovljeno nakon 12 godina stanke. Novi broj Susreta nosi broj 36-37 i osmi je u obnovljenoj ediciji. Susreti su objavljeni uz financijsku pomoć Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Susreti su objavljeni uz financijsku pomoć Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Svoje tekstove napisalo je 22 autora: Davor Ambroš, Božica Anić, Tamara Banek Tomić, Vlatka Banek, Albino Crnobori, Snježana Herceg, Vjenceslav Herout, Radoslav Kavan, Miroslav Křepela, Ivona Mamić, Zvonimir Maštrović, Alen Matušek, Branko Modlic, Mato Pejić, Dubravka Sesar, Tonći Stanić, Libuše Stranjik, Goran Šnabl Barbara Vujanović i Zorana Vukić.
Urednik Susreta je Marijan Lipovac, ujedno i predsjednik Hrvatsko-češkog društva, koji je na promociji podsjetio na bogatu izdavačku djelatnost udruge koja je u proteklih godinu i pol dana objavila dva broja glasila Susreti i tri knjige: Václav Havel. Politička biografija, Ivan Meštrović i Česi teČeški Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj. Najavio je skoro izlaženje knjige Razgovori s Masarykom autora Karela Čapeka te podsjetio na ostale uspjehe Hrvatsko-češkog društva u proteklom razdoblju: imenovanje Ulice Stjepana Radića i postavljanje spomen-ploče Augustu Šenoi u Pragu, ciklus tribina povodom 100. godišnjice češke neovisnosti, obilježavanje 50. godišnjice smrti Jana Palacha, snimanje milenijskih fotografija Šime Strikomana u Pragu te izložba Zorana Filipovića o Terezínu u Zagrebu. Lipovac je ustvrdio da su hrvatsko-češki odnosi danas bolji nego ikada ranije zbog geopolitičkih okolnosti uvjetovanih članstvom Hrvatske i Češke u Europskoj uniji i NATO-u, kao i zahvaljujući tehnološkim mogućnostima koje uklanjaju problem zemljopisne udaljenosti dviju zemalja. Spomenuo je i neke od predstojećih aktivnosti Hrvatsko-češkog društva: proslavu 90. rođendana Milana Kundere, obilježavanje 200. godišnjice rođenja Vatroslava Lisinskog postavljanjem spomen-ploče u Pragu i koncertom njegovih skladbi skladanih na češke tekstove te sudjelovanje u organizaciji Festivala Miroslav Krleža koji bi ove godine trebao biti posvećen Krležinim vezama s Česima.
O glasilu Susreti govorila je vodeća hrvatska bohemistica prof. emer. Dubravka Sesar koja je kazala da se radi o ozbiljnom i pažnje vrijednom časopisu čiji zajednički nazivnik je kultura tretirana u kontekstu hrvatsko-čeških odnosa. Podsjetila je na ranije brojeve Susreta koji su počeli izlaziti 1992. u grafički skromnom izdanju, da bi s vremenom postale respektabilan i bogato ilustriran časopis koji svjedoči o usponu hrvatsko-čeških veza u proteklih dvadesetak godina. Uz Marijana Lipovca, istaknula je i zasluge prvih urednika Susreta Božidara Grubišića i Vlatke Banek.
Na promociji glasila Susreti objavljena je vijest da je češko Ministarstvo vanjskih poslova Marijanu Lipovcu nedavno dodijelilo nagradu Gratias agit za zasluge u promicanju Češke u svijetu koja će mu biti uručena u lipnju u Pragu.
Marijan Lipovac
Dodaj novi komentar
Zna li tko gdje je Petar Jalšovec?
Objavljeno petak, 15. ožujka 2019. 00:00 | |
|
Zadnja mu je adresa u Argentini bila: Alecem Blas Sveti Martin No 469 Buenos Aires
Molba za traženje otišlog u Argentinu Jalšovec Petra, koji je rođen 1899. u Miklavcu, općina Čakovec. Zadnja mu je adresa u Argentini bila:
Alecem Blas Sveti Martin
No 469 Buenos Aires.
Traži ga unuka Marija Jalšovec i njezin suprug Mijo Mesarek, Frankopanska 55, 40 315 Mursko Središće. Posljednji put se javio 1938. godine. Ostavio je pokojnog sina Stjepana i kćerku Mariju. Ne tražimo nikakve naknade od mogućih njegovih potomaka u Argentini, nego samo da znamo gdje je i kad umro.
Toliko i najljepša vam hvala!
Marija Jalšovec i Mijo Mesarek, Mursko Središće, http://www.hrvatski-fokus.hr/administrator/index.php?option=com_jcomments&view=comment&layout=edit&id=17102
Sonet iz tuđine
Objavljeno petak, 15. ožujka 2019. 00:00 | |
|
Riječ hrvatska ljubav za dom jača
Hrvat snuje i živi u sreći
Kada želje i sanak najveći
Izreć može na jeziku svome,
Na jeziku svetu – hrvatskome!
Teško riječ se na papiru piše
Dok još srce boluje, uzdiše
Zbog daljine mile Domovine.
Vrijeme teče. Sanak brzo mine.
Riječ hrvatska ljubav za dom jača
Pa u nadi i srca smiraju
U budućnost sretniju korača.
Riječ hrvatska, jezik moga roda,
I u snima vjeru u se ima.
Stamena je. Nikom se ne poda!
Malkica Dugeč, 3. 3. 2019. (Uz Dane hrvatskog jezika u tuđini)
Više članaka ...
Nakon što je T. Ivić 16. VI. 2019. položio vijenac na kojem piše "Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković herojima Sutjeske", svatko tko i dalje u HDZ-u podržava Plenkovića je izdajnik. Slažete li se?
Ponedjeljak, 24/06/2019
Trenutačno aktivnih gostiju: 1507 gostiju i nema članova online
