Predstavljena knjiga Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj Marijana Lipovca i Franje Vondračeka

U Češkom domu u Zagrebu u ponedjeljak 28. siječnja predstavljena je knjiga Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj, autora Marijana Lipovca i Franje Vondračeka, objavljena u izdanju Češke besede Zagrebačke županije i Hrvatsko-češkog društva. U knjizi se po prvi put cjelovito obrađuje oko stotinu osoba iz Hrvatske koje su živjele i djelovale u Češkoj, odnosno žive i djeluju i danas, a prikazani su i ostali tragovi hrvatske nazočnosti i identiteta diljem Češke, poput toponima s hrvatskim imenom, spomen-obilježja hrvatskim velikanima, građevina vezanih uz Hrvate ili ulica i trgova s hrvatskim nazivima. Obrađena je i tema Bijelih Hrvata, kao i moravskih Hrvata.

O knjizi su govorili povjesničari prof. dr. Damir Agičić i dr. Zoran Grijak. Agičić je kazao da se najveći dio knjige odnosi se na Prag gdje su duže vrijeme živjeli i djelovali Faust Vrančić, Josip Filipović, Vlaho Bukovac, Božo Lovrić, Fridrih Rukavina i Zvonimir Rogoz, a Amelija Jurković bila je između dva svjetska rata prva dama Praga. Josip Juraj Strossmayer bio je izabran počasnim građaninom te je u Pragu dobio i svoj trg sa spomen-pločom. Svoje ulice imaju i Nikola Tesla i Stjepan Radić, a postoje i Hrvatska, Zagrebačka i Dubrovačka ulica. Uz Vlaha Bukovca koji je u Pragu djelovao kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti, svoja spomen-obilježja u Pragu imaju i praški studenti Nikola Tesla, Vladimir Prelog, Stjepan Radić, Andrija Mohorovičić i August Šenoa. U knjizi su opširno prikazani i drugi istaknuti Hrvati koji su studirali u Pragu (Vatroslav Lisinski, Matija Mesić, Tadija Smičiklas, Vjenceslav Novak, Mirko Rački, Ivan Ribar, Božidar Adžija, Josip Andrić, Milovan Gavazzi, Ante Šercer, Antun Dobronić, Josip Slavenski, Krsto Odak, Frano Kršinić, Milivoj Uzelac, Marijan Trepše, Vilko Gecan, Ljudevit Jonke, Zvonimir Bajsić, Predrag Jirsak…). Snažan hrvatski pečat u Pragu imaju samostan Emaus, sagrađen u 14. stoljeću za hrvatske glagoljaše, i Kuća koja pleše kojoj je suautor najznačajniji živući češki Hrvat arhitekt Vlado Milunić. Hrvatski tragovi nalaze se i u katedrali svetog Vida, samostanu Loreta i u pivnici U Fleku gdje je donesena odluka o osnutku Nogometnog kluba Hajduk. U knjizi se govori i o češkim Hrvatima danas, pa je predstavljeno desetak Hrvata koji su se afirmirali u Pragu, i nekoliko predstavnika moravskih Hrvata.

U knjizi su obrađeni i neki od hrvatskih velikana koji su u Pragu bili samo gosti, poput Marije Ružičke Strozzi, Ivana Meštrovića, Ive Vojnovića, Miroslava Krleže, Augusta Cesarca i Franje Tuđmana. Donose se i opisi Praga i Češke u djelima hrvatskih književnika.

Grijak je kazao da knjiga, iako je pisana pristupačnim stilom, ima elemenata znanstvenog djela jer je po svom analitičkom pristupu rezultat višegodišnjeg istraživanja hrvatsko-češkim veza dvojice autora. Po njegovim riječima, knjiga ukazuje na isprepletenost među najeminentnijim osobama hrvatske i češke politike, od velikaša do građanskih elita, koja je proizlazila iz pripadnosti Hrvata i Čeha zapadnom civilizacijskom i kulturnom krugu i zajedničkom državnom sklopu. Značajan dio knjige posvećen je i hrvatskim tragovima u južnoj Češkoj (spomen-ploča Nikoli Šubiću Zrinskom u Jindřichovom Hradecu gdje se vjenčao Evom iz Rožmberka), te u Brnu, Olomoucu i još nekim dijelovima Moravske, poput Napajedle gdje spomen-ploču na mjestu vjenčanja sa Sofijom von Stockau ima Josip Jelačić.

Marijan Lipovac je kazao da ova knjiga popunjava veliku prazninu u hrvatskoj publicistici i otvara teme koje bi se mogle obraditi u zasebnim publikacijama, kao što su Prag u hrvatskoj književnosti ili život hrvatskih studenata u Pragu. »S obzirom da se zadnjih godina Hrvati uz ostale zemlje iseljavaju i u Češku, broj čeških Hrvata će svakako rasti«, rekao je Lipovac.

Franjo Vondraček je kazao da se nakon 1989. i među Hrvatima i među Česima obnovila svijest o zajedničkoj pripadnosti srednjoj Europi, što je dodatan poticaj za istraživanje hrvatsko-čeških veza.

Na promociji je govorio i predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije Damir Mikuljan koji je istaknuo da zbog zajedničke prošlosti Hrvati i Česi trebaju imati i zajedničku budućnost. Nazočan je bio i saborski zastupnik za češku i slovačku nacionalnu manjinu Vladimir Bilek.

Marijan Lipovac (1976.), povjesničar i bohemist, predsjednik je Hrvatsko-češkog društva, a Franjo Vondraček (1957.), politolog, predstavnik je češke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji te osnivač i prvi predsjednik Češke besede Zagrebačke županije. Zajedno su 2009. napisali knjigu Česi Zagrebu – Zagreb Česima. Lipovac je također autor ili suautor knjiga Biskup Duh, Biskup Josip Salač, Češki narodni dom u Zagrebu, Hrvatsko-češko društvo: Prvih 25 godina 2017. Václav Havel. Politička biografija te Ivan Meštrović i Česi, dok je Vondraček napisao knjige Češke povjesnice – dodiri s Hrvatima, Vodič grada Praga, Hrvati južne Moravske, Česi i Moravljani u Zagrebačkoj županiji, Češka kuharica, Češki sveci i Česi kajkavci.

Marijan Lipovac

Naslovnica kojom se ismijavaju Hrvati

Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom naslovne stranice „Hrvatske riječi“ br. 824 od 1. veljače 2019. godine.

Povodom Velikog prela, najstarije manifestacije bunjevačkih Hrvata, održane 26. siječnja 2019. godine u sportskoj dvorani Tehničke škole “Ivan Sarić” u Subotici, Informativno-politički tjednik svih Hrvata u Republici Srbiji “Hrvatska riječ” br. 824 od 1. veljače 2019. godine donosi članak pod nazivom „Svečano i s dušom“. U njemu nema zamjerke na prikaz programa, gostiju i zvanica, ali na naslovnoj stranici istog broja tjednika vidimo da sva ta parada „s dušom“ (čijom?) nema hrvatski predznak. Naime, iznad pozornice su dvije zastave od kojih ni jedna nije zakonom propisana i odobrena zastava hrvatske nacionalne manjine ovdje.

Ovom ne treba nikakav komentar, osim pitanja kojim Hrvatima se rugaju Bunjevci, nama ovdje ili svim Hrvatima u cijelom svijetu?!

Branimir Miroslav Tomlekin