Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

Dogovorili su se Milanović i Kosor, hoće li se dogovoriti Plenković i Bernardić?

 
 
Krajem svibnja 2010. hrvatski mediji su prenijeli obavijest o dogovoru Zorana Milanovića i Jadranke Kosor, predsjednika SDP-a i predsjednice Vlade oko izmjene Ustava kojom se određuje da će 11. izborna jedinica imati zajamčena tri zastupnika i moći će se glasovati samo u diplomatskim predstavništvima. Na konferenciji za medije 22. svibnja 2010., predsjednica Vlade i predsjednik SDP-a o dogovorenoj izmjeni Ustava, Jadranka Kosor je izjavila: “Dugo smo razgovarali i ti razgovori nisu bili laki, ali konačno smo se dogovorili. Ovo nam sada daje vjetar u jedra da promijenimo Ustav i donesemo desetak nužnih zakona iz takozvanog europskog paketa”. Prijedlog o 3 zastupnika 11. izborne jedinice bio je prijedlog tadašnjeg HNS-a. SDP je inzistirao da se glasuje samo u diplomatskim predstavništvima a prihvatio je da izbori u tim predstavništvima traju dva dana.
https://ocdn.eu/pulscms-transforms/1/5kgktkpTURBXy9kYmFjYWNlMDg3MWZlYWJkZDA2MTYwYWFiYzVhNTI4MC5qcGeTlQLNAxQAwsOVAs0B1gDCw5UH2TIvcHVsc2Ntcy9NREFfLzFkNzRjYjQxNzA1OTUwNDM2NjI5Y2FiZDYwNmY1MGY2LnBuZwfCAA
I Zoran Milanović i Jadranka Kosor taj dogovor su predstavili kao dogovor u kojem obje strane pobjeđuju. “Ovi razgovori od početka nisu bili zamišljeni tako da se nekoga ponizi ili da se netko osjeća poraženim. Bilo je previše podjela i upiranja prstom u vezi s glasovanjem hrvatskih državljana u inozemstvu. Ovo rješenje nije savršeno, ali je dobro i rezultat je kompromisa”, rekao je Milanović te dodao da će tim izmjenama u Ustavu HDZ od biračkog tijela koje mu je tradicionalno naklonjeno dobiti dva zastupnika manje, ali će u izbore startati s tri saborska mandata prednosti jer nitko ne vjeruje da postoji stranka koja HDZ-u može oteti glasove dijaspore. HDZ se ne će morati brinuti koliko će glasača u drugim državama izaći na izbore jer je dosad broj zastupnika iz dijaspore ovisio o broju izašlih glasača.”
 
SDP iz stranačkih interesa obespravio milinune iseljenih Hrvata
 
“Da bi se birači HDZ-a i birači SDP-ove oporbene koalicije uvjerili da dogovorom nitko nije poražen”, istaknuto je da se bez dogovora njih dvoje Ustav uopće ne bi mogao mijenjati jer su HDZ-u za izmjene potrebni i glasovi dijela esdepeovaca. Bez promjena Ustava, pak, u pitanje bi došao završetak pregovora i ulazak Hrvatske u EU. "Ograničavanjem broja zastupnika iz dijaspore SDP je djelomično uspio u svom naumu da pod zakonsku kontrolu stavi dio izbornog sustava na koji dosad nije imao utjecaj. S druge strane, ni HDZ ne treba biti nezadovoljan jer će na svakim izborima imati tri svoja zastupnika iz dijaspore, i to u vrijeme kada interes birača iz BiH za izbore u Hrvatskoj rapidno opada, pa bi i po starom sustavu imali manje zastupnika."
 
Tko god je savjetovao Zorana Milanovića, bio je jako dobro informiran i organiziran te je u pravi trenutak predložio izmjenu Ustava tobože potrebnu za donošenje deset nužnih zakona iz takozvanog europskog paketa potrebnih za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Računao je i na veliku želju Jadranke Kosor da stavi svoj potpis na primitak Hrvatske u EU a vjerojatno i njenu uvjerenost da će joj taj potpis jamčiti nastavak uspješne političke karijere. Računao je da tzv. paritetno povjerenstvo za promjene Ustava stvarno nije paritetno jer HDZ-ova strana nije mogla računati na lojalnost Milorada Pupovca. To što je Vladimir Šeks bio predsjednikom paritetne komisije, nije moglo prevagnuti na stranu HDZ-a jer ta pozicija nije Šeksu davala olučujući glas.
 
Da bi se biračko tijelo 11. izborne jedinice uspavalo, puštena je priča da broj zainteresiranih birača u BiH opada te da je bolje za HDZ imati zajamčena 3 zastupnika. Bolje vrabac u ruci nego golub na grani, poslana je poruka HDZ-ovim umornim zastupnicima uoči predstojećih izbora. Zašto bi se netko  nakon tog jamstva mučio oko izborne kampanje u iseljeništvu i u BiH i eventualno nezgodnim pitanjima izazvao bijes premijerke koja će slagati izborne liste. Osim toga lukavac  je "dijaspori" najavio toliko željeno dopisno glasovanje. Moći će "dijaspora" iz udobnosti svojih domova odlučiti komu pokloniti svoj glas. I doista su dva zastupnika 11. izborne jedinice bila podnijela amandman kojim bi se odredila mogućnost dopisnog glasovanja. Nije poznato zašto su ga povukli iz procedure.
 
Iseljenici nikako da shvate podvalu
 
Čini se da u iseljeništvu nisu uočili podvalu u poruci: "HDZ se ne će morati brinuti koliko će glasača u drugim državama izaći na izbore jer je dosad broj zastupnika iz dijaspore ovisio o broju izašlih glasača." Ako biračko tijelo 11. izborne jedinice ne može računati da će većim izlaskom dobiti više zastupnika a ne može dobiti manje od tri, čemu trud i trošak oko sudjelovanja na izborima za prethodnu registraciju i sudjelovanje na izborima? Izgleda da zastupnici HDZ-a nisu primijetili ni da će izborom zastupnika 11. izborne jedinice razmjernim sustavom, dobiveni mandati biti razdrobljeni. Zastupnici naime mogu biti izabrani iz dvije ili tri stranke ili s lista neovisnih te se trošiti u međusobnim trvenjima a to se pokazalo kad je tim sustavom 2007. bilo izabrano 5 zatupnika. Jedan od njih nije mario za svoje biračko tijelo a  dva su bila u sukobu s druga dva izabrana zastupnika jer su izabrana na različitim listama (HDZ BiH i HDZ 1990). Naprotiv, Milorad Pupovac je za sebe izborio da srpska manjina može dobiti i više od tri zastupnika i to izabrana većinskim sustavom te je dobio četiri zastupnika i sve za svoju stranku.
 
Drastičan pad birača 11. izborne jedinice na izborima za Hrvatski sabor 2010.  na kojima je biračko tijelo te jedinice moglo izabrati fiksnom kvotom 3 zastupnika, opravdavalo se u iseljeništvu ponajviše udaljenošću biračkih mjesta i nemogućnošću dopisnog glasovanja. Zahtijevalo se uvođenje mogućnosti glasovanja dopisnim pa i elektroničkim putem. Vjerovalo se da bi tim putem, npr. u SAD-u, umjesto tisuću, glasovalo daleko više hrvatskih iseljenika hrvatskih državljana. Istovremeno su neki očekivali i zahtijevali da HDZ-ova koalicija po povratku HDZ-a na vlast, izmijeni izborni zakon i omogući jednako pravo glasa hrvatskim državljanima koji žive izvan Republike Hrvatske. U razgovoru s više Hrvata koji ljetom dolaze u Hrvatsku iz Australije, SAD-a i drugih zemalja, uzalud sam pokušao ukazati im da bi za to bilo potrebno izmijeniti Ustav, da je za izmjenu Ustava potrebna dvotrečinska većina zastupnika koju HDZ nema. ("O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika." članak 149.)
 
Onima koji možda još nisu saznali, u Ustav je 2010. unijeta izmjena članka 45. koja glasi:»Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom. U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom. U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri čemu birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju. U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu ostvarivanje biračkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.«
 
Najprije izmijeniti Zakon o hrvatskom državljanstvu
 
Nadam se da je konačno to svima postalo jasno kad je prdsjednik Vlade Andrej Plenković, na sjednici drugog saziva Vladina Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske rekao da za vraćanje prava, koje je biračko tijelo 11. izborne jedinice prije imalo, postoji politička volja Vlade i vjerojatno većine zastupnika ali da izmjene Ustava valja donositi konsenzualno i pažljivo.Ono što Vlada već sada može učiniti jest odgovarajuća izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu a i nekih drugih zakona koji su relevantni za iseljeništvo, povratnike i useljenike jer za te za izmjene tih zakona nije potrebna dvotrečinska večina.
 
Možda bi bilo najlakše osigurati dvotrećinsku većinu vraćanjem nefiksne kvote za izbore zastupnike 11. izborne jednice a broj zastupnika bi se utvrđivao  tako da se ukupan broj glasova u 11. izbornoj jedinici podijeli s prosječnim brojem glasova koji je bio potreban za osvajanje jednog mandata u zemlji. Količnik bi izražavao broj mandata koji bi pripadao dijaspori. Mandati bi se raspodjeljivali izbornim listama prema D’Hondtovoj metodi.Taj model bi vjerojatno bio prihvatljiv i SDP-u koji, prema informacijama iz medija, kreće u osvajanje "dijaspore". Najavljuje se da će SDP u novi Statut stranke, koji će biti donesen na stranačkoj konvenciji u siječnju, biti ugrađena i velika novina – osnivanje stranačkih organizacija u inozemstvu. Prva SDP-ova organizacija u inozemstvu krenula bi iz Bruxellesa u kojem SDP već sada ima više od 10 političkih aktivnih članova.
 
Arsen Bauk: Mi nismo bili niti za jednog zastupnika
 
SDP-ovci koji su za novu politiku stranke koju je pokrenuo Bernardić računaju na nove iseljenike, na one koji su bijesni na Hrvatsku iz različitih razloga pa i jer im se nisu ispunila očekivanja npr. u Njemačkoj, Irskoj  i nekim drugim državama.SDP-ova zastupnica u Bruxellesu Biljana Borsan podupire Bernardićevu inicijativu. Podupire novu SDP-ovu politiku i SDP-ov zastupnik Domagoj Hajduković. Međutim, protivni su toj izmjeni politike Ranko Ostojić i Peđa Grbin a i Milanović koji je bio poslao poruku: "Odlučimo u Hrvatskoj". Tom porukom je zanijekao pravo iseljenicima na sudjelovanje u politici Republike Hrvatske. Stoga, usprskos političkoj volji Vlade Andreja Plenkovića, nije sigurno da će HDZ imati dosta ruku za željenu izmjenu Ustava jer nije sigurno da će Bernardić uspjeti opstati na funkciji predsjednika SDP-a. Valja podsjetiti da je u raspravi o Prijedlogu zakona o prebivalištu, Arsen Bauk, bivši ministar uprave u SDP-ovoj vladi priznao: Mi smo tada raspravljali o promjenama Ustava i nije točno da smo se mi zalagali da bude 3 zastupnika u dijaspori, mi smo se zalagali da ne bude ni jedan." Bauk je priznao, a priznala je kasnije i Jadranka Kosor, da nitko iz EU-a nije uvjetovao primitak Hrvatske u EU, izmjenama izbornog zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
 
Teško je predvidjeti i kolika će biti izlaznost na izbore novog vala iseljenika i općenito birača koji su Zakonom o prebivalištu prebačeni u 11. izbornu jednicu time što im je SDP-ova vlada u Hrvatskoj zakonima izbrisala  prebivalište. U svakom slučaju, u interesu je Hrvatske omogućiti što većem broju hrvatskih državljana sudjelovanje na izborima zastupnika u Hrvatski sabor i predsjednika države a onima koji imaju prebivalaište u Republici Hrvatskoj i na zborima za lokalnu upravu te na izborima za zastupnike iz Hrvatske u Europskom parlamentu. Jednako pravo glasa sigurno je i jedan od poticaja za povratak iseljenika i useljavanje njihovih potomaka i za razne oblike pozitivnog sudjelovanja iseljenika i pripadnika hvatskog naroda u BiH i drugim sudjenim zemljama, u životu Republike Hrvatske.
 

Branko Barbić

Tko je i zašto dao hrvatsko državljanstvo Muniru Podumljaku, Dragi Pilselu i Vesni Teršelič?

 
 
Sva tehnologija; svi pametni telefoni, automobili, sateliti, svemirske postaje; sva uznapredovala medicina, od lijekova do raznoraznih pripravaka, pa čak i sva kulturna, književna i glazbena djela nisu u stanju nadmašiti najveći “izum” čovječanstva – državu. Država, koja je u svojoj biti uvijek pravna država, je najveće postignuće čovjekovo, a njezin najrazvijeniji oblik danas baštinimo u obliku nacionalne države. I nju hoće rasturiti, uništiti i smjestiti na povijesno smetlište. Osim vojske, državne granice, središnje vlasti i dalje redom, jedna je izravnih posljedica ustrojene države kao takve jest – državljanstvo – iz kojeg proizlaze prava i obveze građana koji jesu ili žele biti državljani određene nacionalne države. Hrvati su imali tu nesreću što su svoju nacionalnu državu morali krvlju stvarati, i, ‘mjesto da zbog te puke činjenice svoju državu cijene više no drugi narodi, oni je shvaćaju i uzimaju zdravo za gotovo. Nitko od političara, ni lijevi ni desni, izuzev jednoga, ne govore o problemu državljanstva. Nitko ne postavlja pitanje po kojim se kriterijima i na koji nači dodjeljuje hrvatsko državljanstvo.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/11/Domovnica_RH.JPG
U nas je to pitanje uređeno Zakonom o hrvatskom državljanstvu (NN 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15). Kako to već priliči zemljama bivše samoupravne anarhije, u Hrvatskoj je Zakon jedno, a praksa nešto sasvim različito. Svi oni koji žele hrvatsko državljanstvo iz ovih ili onih razloga, za tu potrebu koriste usluge odvjetnika i odvjetničkih ureda koji, pak, na ovaj ili onaj način, najblaže rečeno „muljaju“ kako bi ispunili naloge klijenata. Postupak se odvija pri Ministarstvu unutarnjih poslova putem policijskih uprava, tako da o dodjeljivanju hrvatskog državljanstva naposljetku odlučuje neki činovnik, a činovništvo u Hrvata nije na najboljem glasu. Na poveznici je Pravilnik o načinu provjere poznavanja hrvatskog jezika i kulture. U prilogu se Pravilnika nalazi obrazac od 100 pitanja glede hrvatske povijesti, umjetnosti, kulture, zemljopisa i t.d., dakle, glede tog uvjeta koje postavlja Zakon, obrazac se uopće ne mijenja, što znači da se radi testu čiji se primjerak lako nabavi prije polaganja. Kao da nije dovoljno groteskno, Pravilnikom je propisano da je za „prolaz“ dovoljno samo 10% točnih odgovora, odnosno 10/100.
Najlakše je državljanstvo dobiti ukoliko se uspije pokazati hrvatsko porijeklo. Pupovac bi počinio harakiri kad bi saznao koliko se Srba, za potrebe stjecanja hrvatskog državljanstva, busalo o svoja „hrvatska“ prsa. A kad bi javnost poznavala odvjetničku praksu, koliko lažu, izmišljaju i krivotvore kako bi svojim klijentima priskrbili državljanstvo; naprosto tragikomično, a u ozbiljnoj državi ne smije biti tako. I u tome je problem; kriteriji su loši, činovnike nije briga, a odvjetnici svojim „muljanjem“ izravno štete interesima RH i njezina naroda.
 
Zar ne bi o državljanstvu trebalo odlučivati tijelo sastavljeno barem od po jednog pravnika, povjesničara, profesora hrvatskog jezika i djelatnika policijske uprave? Zar ne bi dodjela državljanstva trebala biti svečana prigoda, u najmanju ruku ravna svečanosti pri završetku studija? Nije li dobivanje državljanstva svojevrsna najviša počast države, budući se čovjek prima u nacionalni, odnosno politički korpus jedne suverene zemlje? Kako je moguće da sigurnosne službe ne nadziru rad činovnika i odvjetnika koji dodjeljuju državljanstvo? No, što je kod nas? Hrvatsko iseljeništvo u prosjeku čeka oko 3 godine za stjecanje državljanstva. Dakle, oni koji nisu zagađeni samoupravljanjem, koji su stasali na Zapadu, u kapitalizmu, njima se onemogućava povratak u Hrvatsku. U krivu su oni koji tvrde da će novac hrvatskih iseljenika pomoći Hrvatskoj; nama je potrebna njihova pamet, a ne njihov novac, jer oni znaju stvoriti višak vrijednosti.
 
S druge strane, državljanstvo se daje raznoraznim kriminalcima, mahom iz Rusije, Srbije i BiH. Uzmimo primjer nekog Munira Podumljaka. Javnost će ga se sjetiti po gostovanju u Nu2 2011. godine, kad je praktički pozvao na linč ondašnjeg ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka jer je ovaj otvorio pitanje odgovornosti Manolića i Boljkovca za ubojstva i progon Hrvata u bivšoj državi. Prema vlastitim riječima, Munir Podumljak je bio pripadnik Crnih labudova, postrojbe Armije BiH koja je ubijala Hrvate tijekom rata u BiH. Nije završio nikakav fakultet, nema zvanja ni zanimanja, nego putem nevladinih udruga ruši hrvatsku državu. On je dobio državljanstvo, a premnogi iseljeni Hrvati nisu.
 
Tko je i zašto dao državljanstvo Dragi Pilselu, sinu  čeških roditelja podrijetlom iz Prnjavora, koji je prema vlastitom priznanju prošao put “od naciste do antifašiste”, osobi koja je danas dio većine anacionalnih procesa pokrenutih zbog očite potrebe podrivanja hrvatske države. Ili njegovom “alter egu”, i doseljeniku iz Sarajeva, Miljenku Jergoviću, ili doseljeniku iz Travnika, Oliveru Frljiću, koji u svojim izjavama otvoreno poručuje kako ne prizna postojanje Republike Hrvatske. U potpuno isti kontekst spada i državljanka Slovenije, Vesna Teršelič?! Što će oni dobro donijeti Hrvatskoj, osim što svakodnevno lažima i podvalama ruše i podrivaju hrvatsku državu?!
 
Ukoliko se nešto ne promijeni glede dodjele hrvatskog državljanstva, kroz koju ćemo godinu imati isti učinak kao da smo primili tko zna koliko tisuća migranata iz arapskih zemalja; naprosto se previše protuhrvatskog elementa ciljano pušta u hrvatski nacionalni i politički korpus, dok se prohrvatski orijentiranim iseljenicima i njihovim potomcima na sve načine onemogućava upis u hrvatsko državljanstvo, ostvarivanje ustavom zajamčenog prava na sudjelovanje u biračkom procesu, ili investiranje u tranzicijskim poteškoćama opterećeno hrvatsko gospodarstvo.
 

Josip Gajski, Hrsvijet

I u jako teškim uvjetima radimo i stvaramo

 
 
U okviru Hrvatskog kulturno-umjetničko-prosvjetnog društva „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada nekoliko članova Literarne sekcije izdaje 2009. godine prvu zbirku svojih pjesama pod nazivom Preprekovo proljeće. To su: Jelisaveta Buljovčić Vučetić, Branka Dačević, Bosiljko Kostić, Mladen Franjo Nikšić, Marijan Piljić i Mladen Šimić. Zbirka je imala skromnih četrdesetak stranica, ali je bila prvi veliki korak i začetak onoga u što su se danas pretvorile zbirka i sekcija. Književni klub „Stanislav Preprek“ danas ima dvadesetak aktivnih članova, a u pripremi je deveta po redu zbirka pjesama pod nazivom Peprekovo proljeće, treća po redu zbirka kratkih priča pod nazivom Preprekova jesen, četvrta zbirka pjesama iz Edicije Preprekovi pjesnici i prva knjiga iz Edicije Preprekovi prozaisti
http://www.zkvh.org.rs/images/stories/Foto_za_HR/Foto_br_712/natjecaj_za_kratku_pricu.jpg
Članovi Kluba, inače, do sada imaju preko četrdeset svojih izdanih knjiga, a Književni klub je svake godine tiskao novu zbirka pjesama Preprekovo proljeće sa sve većim brojem autora i sve većom kvalitetom glede sadržaja, opremljenosti i vizualnog identiteta. Prve tri zbirke uredio je Marijan Piljić, druge tri Marija Lovrić, a od 2015. godine to čini peteročlano Uredništvo, kojem se 2016. priključila dr Dragana V. Todoreskov, povjesničarka književnosti i književna kritičarka.
 
Počevši od druge zbirke grafiku za naslovnu stranicu dao je Mladen Franjo Nikšić, a počev od treće, Branimir Miroslav Cakić vrši računalnu pripremu knjiga i uvodi odeljak „Bilješke o autorima“, u kojem su prikazani kratki životopisi svih autora i njihove fotografije, a od 2016. godine računalnu pripremu vrši Ivan Dermanov.
 
U ime nakladnika zbirke, osim prve, potpisuje Marijan Sabljak, a poslednju Ivanka Horvatić, kao predsjednik, odnosno predsjednica Društva. Uredništvo uvodi novu koncepciju zbirke. U prvom, glavnom dijelu knjige, zastupljeni su članovi Književnog kluba, a u želji da uspostvimo suradnju s našom maticom, odnosno s poznatim imenima hrvatske poezije, u drugom dijelu knjige su tri afirmirana autora iz pojedinih gradova ili dijelova Hrvatske. U zbirci Preprekovo proljeće 2015. to su tri pjesnikinje iz Rijeke, u zbirci Preprekovo proljeće 2016. troje pjesnika iz Slavonije, a u pripremi je Preprekovo proljeće 2017. u kojoj će biti zastupljeno troje pjesnika iz Drenovaca, odnosno kraja u Hrvatskoj koji nosi naziv Cvelferija.
 
Promocija zbirki pjesama prerasla je u kulturnu, sada već tradicionalnu, manifestaciju Hrvata u Novom Sadu pod nazivom „Preprekovo proljeće“ i održava se svake godine na dan rođenja Stanislava Prepreka, 16. travnja. Uredništvo uvodi i natječaj za kratku priču na koji svoje radove može slati svatko tko piše na standardnom hrvatskom jeziku. Prva zbirka kratkih priča kao rezultat tog natječaja je Preprekova jesen 2016., sa dvadesetak radova, a u pripremi je zbirka kratkih priča Preprekova jesen 2017., za koju je prispjelo preko četrdeset radova iz cijele Vojvodine i Hrvatske. Promocija prve zbirke kratkih priča upriličena je na jedanaestogodišnjicu osnutka HKUPD „Stanislav Preprek“ 10. listopada 2016. godine u Kulturnom centru Novog Sada, i namjera je da i ova kulturna manifestacija Hrvata u Novom Sadu pod nazivom „Preprekova jesen“ postane tradicionalna.
 
U teškim uvjetima rada članovi Književnog kluba samo svojim entuzijazmom postižu onaj najvažniji cilj, a to je očuvanje i širenje našeg jezika i kulture, uz druženje i suradnju sa svim ljubiteljima lijepe pisane riječi. Time ujedno ukazujemo da na ovom prostoru živi i hrvatski živalj, te tako doprinosimo multikulturalnosti. A hrvatsko kulturno društvo u Novom Sadu, gradu koji je proglašen za Europsku prijestolnicu kulture u 2020. godini, je jedan od segmenata svega toga. Od 2016. godine voditelj Književnog kluba je Branimir Miroslav Cakić, Društvo uvodi internetsku stranicu koju uređuje Ivan Dermanov, a na ovogodišnjoj Skupštini za predsjednika Društva imenovan je Krešimir Tkalac. Uredništvo Književnog kluba počinje rad na Ediciji Preprekovi pjesnici, u kojoj će zbirke svojih pjesama imati članovi kluba, a razmišlja da to bude i šire.
 
Do sada su tiskane tri zbirke pjesama: Refleksija nutrine Ljerke Radović, Gdje je moj dom, Branke Dačević i Pjesme koje treba spaliti Branimira Miroslava Tomlekina.
Književni klub je 2017. godine prvi put samostalno nastupio na Salonu knjiga u Novom Sadu, kao i prvi put na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu (22.-29.- listopda 2017).
Izdanja HKUPD „Stanislav Preprek“ bila su na tom Sajmu izložena na štandu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, a jednosatno predstavljanje najnovijih izdanja Književnog kluba HKUP „Stanislav Preprek“ bilo je u maloj sali Sajma „Borislav Pekić“ u subotu 28.10. s početkkom u 11.00 sati. To su:
                  - Preprekovo proljeće 2015. i
                  - Preprekovo proljeće 2016.
                           zbirke pjesama članova Književnog kluba „Stanislav Preprek“;
                  - Preprekova jesen 2016. i
                  - Preprekova jesen 2017.
                           zbirke kratkih priča dobijenih na raspisanom natječaju Knjiže-
                           nog kluba „Stanislav Preprek“;
                  - Refleksija nutrine Ljerke Radović,
                  - Gdje je moj dom Branke Dačević i
                  - Pjesme koje treba spaliti Branimira Miroslava Tomlekina
                           zbirke pjesama članova Književnog kluba „Stanislav Preprek“
                           u Ediciji „Preprekovi pjesnici“, 2017.,
te još osam knjiga članova Književnog kluba „Stanislav Preprek“ bilo je izloženo za sve vrijeme trajanja Sajma:
                   - Buđenje čoveka
                           zbirka pjesama  nedavno preminulog Siniše Božulića, samizdat,
                           Novi Sad 2013. i
                   - Rat prvi, drugi, treći...
                           roman Siniše Božulića, Prometej, Novi Sad 2016.,
                   - Za sve je kriv moj deda,
                   - Godine zaslepljujućih boja i
                   - Kako nastaju anđeli
                          romani Branimira Tomlekina u izdanju Bistrice, Novi Sad 2013.
                          i  2015., odnosno ALFAgrafa, Petrovaradin 2017.,
                   - Pjesme
                           zbirka pjesama Mladena Franje Nikšića u idanju Graph Style,
                           Novi Sad 2014.,
                    - Osmijeh u mokrom kaputu
                           zbirka pjesama Ljerke Radović u izdanju Graph Style, Novi  
                           Sad 2014. i
                    - Među nama rečeno
                         zbirka pjesama Maje Gračan Livada u izdanju Gradske bibl.
                         „Atanasije Stojković“, Ruma

 

O knjigama, Književnom klubu i Društvu na Beogradskom sajmu knjiga govorili su:
               Krešimir Tkalac, predsjednik HKUPD „Stanislav Preprek“
               Branimir Miroslav Cakić, voditelj Književnog kluba i autor zbirke;
     Dr Dragana V. Todoreskov, povijesničarka književnosti i književna
                                  kritičarka te urednica Edicije Preprekovi pjesnici;
               Mr Pavel Domonji, književni kritičar;
               Preč. Marko Kljajić, pjesnik i književnik;
               Branka Dačević, autor zbirke;
               Ljerka Radović, autor zbirke;
 
    Dosadašnji opus Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“:
-                      osam zbirki pjesama Preprekovo proljeće (2009 – 2017);
-                      zbirka kratkih priča Preprekova jesen (2016 i 2017);
-                      tri zbirke pjesama iz Edicije „Preprekovi pjesnici“
 
Dosadašnja izdanja članova Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“:
-                      Siniša Božulić: zbirka pjesama Buđenje čoveka (2013) i roman Rat prvi, drugi, treći... (2016);
-                      Jelisaveta Buljovčić Vučetić: zbirke pjesama Život je tajna (1994), San na Moravi (2009), Orfeji mira (2004), Leteća crkva (2010), Draga sićanja (2010), Treći kod (2012) i Vojvođanski vidik (2013);
-                      Branka Dačević: zbirka pjesama Gdje je moj dom (2017);
-                      Maja Gračan Livada: zbirke pjesama Gdje su nestala sva ta nježna osjećanja (1999), Ima tu nešto (2006) i  Među nama rečeno (2016);
-                      Marija Lovrić: knjige za djecu Lukava koka (1998), Suncokret (2003) i Galeb (2011) i dvojezična monografija Slovenci u Novom Sadu (2013);
-                      Marko Kljajić: zbirke pjesama U istini trećeg dana (1994), Getsemanski plodovi duše (1999), Jesenja snoviđenja (2006) i Rumeni sutoni (2014), monografije Golubinci kroz povijest i Slankamen kroz povijest (1996), Sveti Juraj u Petrovaradinu (2004), Surčin kroz povijest (2010) te kronika Kako je umirao moj narod (1996);
-                      Mladen Franjo Nikšić: zbirke pjesama Pjesme (1996), Poezija trećeg doba (1997) i Pjesme (2014);
-                      Marijan Piljić: dnevnički zapisi Mijovnik (2013);
-                      Ljerka Radović: zbirke pjesama Osmjeh u mokrom kaputu (2014) i Refleksija nutrine (2017);
-                      Mladen Šimić: povijesna monografija Odlazak i povratak Hrvata u Europu (2009), pripovjetke Prohladno vrijeme (2010) i zbirka pijesama Kasno prođoh (2015);
-                      Branimir Miroslav Tomlekin: zbirka pjesama Salauka (2013), četiri zbirke satirično-humorističkih priča Za sve je kriv moj deda, Slatko kod DunjeGaudeamus idi u tur (2013) i Nasukana mornarica (2014), ratni roman Godine zaslepljujućih boja (2014) te kronološko povijesne knjige Hrtkovci, priče o onom što je nekad bilo, Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela, Hrtkovci, priče o staroj kući i o mladosti (2015) iSrem na vetrometini istorije (2016), roman Kako nastaju anđeli i Pjesme koje treba spaliti (2017).
Molimo da posjetite portal HKUPD-a "Stanislav Preprek" www.stanislavpreprek.org
 

Branimir Miroslav Cakić, voditelj Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Nedjelja, 18/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1054 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević