Get Adobe Flash player
Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Hrvatsko pravosuđe s USKOK-om i tajnim službama najodgovornije je za...

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

Na djelu je negacionizam, revizionizam, krivotvorenje povijesti,...

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

Udomljavanje nevine dječice kod 'tople braće' i 'toplih...

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Ostatak od HNS-a pretvara se u travestiju, operetu i...

Nigdje nema roditelja i obitelji

Nigdje nema roditelja i obitelji

Građanski odgoj i obrazovanje     Čitajući Prijedlog...

  • Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:06
  • 'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:03
  • (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:43
  • Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:38
  • Nigdje nema roditelja i obitelji

    Nigdje nema roditelja i obitelji

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 21:07

U Pragu postavljena spomen-ploča u čast Augusta Šenoe

 
 
Na inicijativu Hrvatsko-češkog društva i hrvatskog veleposlanstva u Češkoj, u Pragu je postavljena spomen-ploča u čast hrvatskog književnika Augusta Šenoe povodom 180. godišnjice njegova rođenja. Dvojezična spomen-ploča nalazi se na zgradi na Karlovom trgu (Karlovo námĕstí), inače površinom najvećem trgu u Pragu i Češkoj, gdje je Šenoa neko vrijeme stanovao tijekom studija na Pravnom fakultetu Karlovog sveučilišta od 1859. do 1865. Izradu i postavljanje spomen-ploče financirao je Grad Zagreb, izradio ju je Centar za dizajn iz Zagreba, dok je autor idejnog nacrta bio praški arhitekt Vlado Milunić.
http://fama.com.hr/wp-content/uploads/2018/10/August-%C5%A0enoa-Prag.jpg
Na prigodnoj svečanosti ploču su 17. listopada otkrili hrvatska veleposlanica u Češkoj Ines Troha, saborski zastupnik za češku i slovačku nacionalnu manjinu i izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Vladimir Bilek, predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac te nasljednica obitelji Šenoa Jasmina Reis. Uz pedesetak članova HČD-a i drugih Šenoinih štovatelja koji su iz Zagreba doputovali autobusom, na svečanosti su bili i Lucija Močibob, stručna savjetnica Ureda za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava Grada Zagreba, voditelj Ureda za međunarodne odnose Grada Praga Martin Churavý, savjetnik za kulturu Gradske četvrti Prag 2 Jaroslav Šolc, savjetnica za kulturu Grada Velike Gorice Vesna Župetić, predsjednica Češke besede Zagreb Alenka Štokić, predsjednica Češko-hrvatskog društva Ivana Tichá, potpredsjednica Udruge građana hrvatske narodnosti u Češkoj Lenka Kopřivová i drugi praški Hrvati i prijatelji Hrvatske.
 
Marijan Lipovac je u svom govoru kazao da se radi o osmom spomen-obilježju podignutom u Češkoj u čast nekog hrvatskog velikana na inicijativu Hrvatsko-češkog društva u proteklih deset godina. U Pragu se već nalaze spomenik Nikoli Tesli, poprsje Vladimira Preloga te spomen-ploče u čast Stjepana Radića, Andrije Mohorovičića i Josipa Jurja Strossmayera, a izvan Praga svoje ploče imaju Josip Jelačić, u Napajedli, i Nikola Šubić Zrinski u Jindřichovom Hradecu.
 
»Zahvaljujući Hrvatsko-češkom društvu, ovdje u Češkoj je u zadnjih deset godina nastao jedan mali panteon hrvatskih velikana kojem se danas pridružuje i August Šenoa. Hrvatski velikan češkog porijekla sudbinski je odredio hrvatsku književnost, posebno svojim romanima, ali i hrvatsko-češke veze. Kao književnik, novinar i prevodioc bio je pravi posrednik dviju kultura, i tijekom šest godina života u Pragu i kasnije, do svoje prerane smrti. U entuzijazmu i poznavanju češkog jezika kasnije ga je nadmašio jedino Stjepan Radić koji je ove godine napokon dobio i svoju ulicu ovdje u Pragu. Kao i mnogi drugi Hrvati, Šenoa je u praškim kulturnim krugovima bio prihvaćen i osjećao se kao među svojima.Svaki istinski Šenoin štovatelj mora barem jednom doći u Prag jer ovdje su se dogodila barem tri važna događaja u Šenoinom životu. U Pragu je August postao Šenoa, odnosno upravo ovdje je svoje prezime koje se izvorno pisalo njemački (Schönoa), a koje potječe od češkog prezimena Šejnoha, prvi put službeno navedeno u pohrvaćenom obliku Šenoa. U Pragu je započela i Šenoina književna karijera – ovdje nastaju njegova prva književna djela, ovdje je počeo izgrađivati i brusiti svoj stil. I naposljetku, možemo reći da je u Pragu, odvojen od rodnog grada, Šenoa istinski zavolio Zagreb koji će kasnije imati središnje mjesto u njegovom književnom opusu. Bez Praga dakle ne bi bilo niti Prijana Lovre, niti Čuvaj se senjske ruke, niti Zlatarevog zlata, niti Seljačke bune, niti Branke, niti Povjesnica, niti drugih djela kojima se Šenoa uvrstio među hrvatske velikane. I na ovom mjestu, pred nekadašnjim Šenoinom praškim domom, mi Hrvati trebamo zahvaliti Pragu što stoljećima nadahnjuje i pozitivno usmjerava brojne naše velikane i mnoge druge koji su se ovdje školovali ili djelovali, od Fausta Vrančića do Vlade Milunića. To je dodatni razlog zašto trebamo voljeti Prag kao što ga je volio i Šenoa«, rekao je Lipovac.
 
Veleposlanica Troha kazala je da ploča podsjeća na kratko, ali upečatljivo razdoblje u životu Augusta Šenoe. »Svi smo odrastali uz Šenoine romane i njegove Povjesnice, djela koja su ne samo zbog svoje literarne vrijednosti već jednako tako i zbog svijesti o potrebi da se narodu približi njegova vlastita povijest, na neki način izašla iz književnih okvira i jednostavno postala neizostavnim dijelom našeg kulturnog identiteta. Šenoa zaslužuje da mu se oda počast ne samo kao piscu već i kao požrtvovnom javnom djelatniku, točnije dužnosniku čiji bi rad mogao biti uzorom mnogima«, kazala je Troha. Vladimir Bilek je podsjetio da je Šenoa bio nazočan i na osnivačkoj skupštini Češke besede Zagreb 1874. kada je održao govor na češkom, dok je Jaroslav Šolc spomenuo da se na području Praga 2 nalazi Zagrebačka ulica, a da je na Karlovom trgu više spomenika u čast čeških književnika. Među njima su i spomenici Šenoinim prijateljima Vítĕzslavu Háleku i Karolini Svĕtloj. Prije otkrivanja ploče potpredsjednica Udruge umjetnika August Šenoa iz Zagreba Danica Vukelić pročitala je odlomke iz Šenoine pripovijetke Prijan Lovro u kojima je Šenoa opisao svoja druženja s ostalim hrvatskim studentima, kao i neke od praških znamenitosti. Riječi zahvale nakon otkrivanja ploče uputila je Jasmina Reis, a zatim je uslijedilo druženje u hrvatskom veleposlanstvu. Članovi Hrvatsko-češkog društva svoj su boravak u Češkoj zaključili posjetom Čáslavu iz kojeg potječe obitelj Šejnoha, a posjetili su i Jindřichův Hradec gdje se na tamošnjem dvorcu nalazi ploča u spomen na vjenčanje Nikole Šubića Zrinskog i Eve iz Rožmberka.
 

Marijan Lipovac

Umjesto hrvatskih vođa, imamo izdajice, izdajice, izdajice...

 
 
Svaki sam dan sve više tužan i razočaran u svoj uplašeni i eutanazirani hrvatski narod. Sve mi se više pitanja roji u glavi. Sve sam manje siguran jesam li postupio ispravno kad sam se gotovo prije pola stoljeća u Australiji uključio u borbu za oslobođenje hrvatskog naroda ispod komunističke i velikosrpske čizme u Jugoslaviji?
Također se pitam jesam li uistinu bio, a jesam, među onih 0,1 posto "glupih" koji su se iz tada još uvijek bogate Australije vratili za stalno u Hrvatsku vjerujući da na taj način pomažu Hrvatima u domovini? Trebam li se sada kad sam jedan korak do smrti vratiti u Australiju i tamo umrijeti gdje su mi djeca i unučad, a u Hrvatsku sam se vratio i zbog želje da u njoj budem zakopan?
 
Jesu li tada ustinu Hrvati u domovini željeli i žele li danas pomoć u iskustvu, znanju i domoljublju koje su sa sobom donijeli malobrojni povratnici? Ili im je samo bio potreban njihov novac? Jesmo li mi politički povratnici bili previše naivni i impresionirani s domovinskim domoljubnim disidentima i "liderima", vjerujući u njihovo iskreno domoljublje i sposobnost da izgrade državu kakvu smo mi mislili da treba izgraditi i kakvu hrvatski narod zaslužuje: državu u kojoj će stvarno postojati vladavina prava, državu u kojoj će se razvijati gospodarstvo na temelju vlastitog rada, sposobnosti i poštenja u poslovanju.
 
Nužna lustracija

Državu u kojoj će diplomacija braniti interese države, a ne interese naših protivnika i neprijatelja. Državu u kojoj će državni činovnici biti profesionalci i na usluzi hrvatskim građanima. Jesmo li se mi u emigraciji trebali bolje organizirati i preuzeti vlast u Hrvatskoj, dok se domovina ne oslobodi komunističkog mentalnog sklopa i raznih izdajnika? U kojoj je mjeri prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman odgovoran za ovo u vrijeme Domovinskog rata nezamislivo stanje očaja i propadanja u današnjoj Hrvatskoj? Je li predsjednik Tuđman trebao provesti lustraciju i uz moguće velike rizike unutarnjeg sukoba? Sada mislim da je trebao, jer u Hrvatskoj nakon lustracije sigurno ne bi bilo toliko izdajnika i protivnika hrvatske države koliko ih ima danas.
 
Gdje je danas hrvatski Mojsije? Gdje su danas hrvatske crkvene vođe kao što su bili blaženi Alojzije Stepinac i kardinal Franjo Kuharić? Gdje su narodne vođe poput Eugena Kvaternika, dr. Ante Starčevića, Stjepana Radića i dr. Franje Tuđmana? Umjesto njih danas imamo izdajice kao što su Mesić, Manolić, Sanader, Josipović, Milanović, Plenković i da ih ne nabrajam, jer bih tada morao tiskati cijelu knjigu?
 
Svakodnevno se pitam: jesu li Hrvati u domovini uistinu željeli biti oslobođeni, ili im je bilo daleko bolje dok su bili u komunističkom zatvoru i nisu smjeli misliti svojom glavom? Tko nam danas brani da mislimo svojom glavom? Jesmo li postali najgluplji narod na svijetu, koji usput ima najljepši životni i klimatski prostor? Što nam se to dogodilo? Tko će prvi reći dosta je, i stati na čelo otpora nemoralu, korupciji, lopovluku, izdajicama, udbašima, komunistima, lažnim domoljubima, neojugoslavenima, velikosrbima, u Uredu Predsjednika, Hrvatskom saboru, Vladi, oporbi i svim državnim, prosvjetnim, medijskim i drugim institucijama? Tko će nam dati slobodu mišljenja i javnog informiranja, slobodu medija, slobodu javnih nastupanja, slobodu sakupljanja potpisa za referendume itd.? Tko će nas istjerati iz naših mišjih rupa? Tko će nam skinuti ovčje runo i navući vučju kožu? Tko? Nije samo narod na koljenima. I Katolička Crkva u Hrvatskoj nalazi se pred svojim najvećim izazovom od pojave spasitelja Isusta Krista. Je li to moguća najava kraja ovakvog svijeta kakav danas poznajemo?
 

Antun Babić

Projekcija dokumentarnog filma "Juan Ursić Ostoić - Graditelj svjetionika na kraju svijeta"

 
 
U sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2018., čija je tema ove godine kulturna baština Gradska knjižnica Kaštela u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika organizira Multimedijalnu tribinu s Brankom Bezić Filipović uz projekciju dokumentarnog filma "Juan Ursić Ostoić - Graditelj svjetionika na kraju svijeta" i predstavljanje Virtualnog muzeja iseljeništva Dalmacije i knjige autorice Branke Bezić Filipović "Čileanski pisci hrvatskoga podrijetla" u četvrtak, 18. listopada u 19.00 sati u Nadbiskupskom kaštelu, na adresi Gospojska štrada 1 u Kaštel Sućurcu.
http://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2018/10/Hrvatski-grb-u-Barceloni-660x330.jpg
U iznimno zanimljivoj multimedijalnoj tribini na temu kulturne baštine i hrvatskog iseljeništva sudjeluju: Branka Bezić Filipović, voditeljica splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika i osnivačica Virtualnog muzeja iseljeništva Dalmacije, dr. sc. Josip Lasić, prof. Filozofskog fakulteta u Splitu, Zoran Bošković, direktor Naklade Bošković, dok će kao poseban gost govoriti Yakov Goran Lausic King, profesor Univerisidad de Magallanes iz Punta Arenasa u Čileu.
 
U sklopu večeri s podnaslovom “Tragom Hrvata u svijetu”, Branka Bezić Filipović predstavit će projekt Virtualni muzej iseljeništva Dalmacije, dok će njenu najnoviju knjigu o čileanskim piscima hrvatskog podrijetla predstaviti dr. sc. Josip Lasić, a o čemu će više reći i poseban gost, čije se ime nalazi u knjizi, Yakov Goran Lausic King. Također će biti održana projekcija dokumentarnog filma "Juan Ursić Ostoić - Graditelj svjetionika na kraju svijeta".
 

Renata Dobrić

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Četvrtak, 13/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1343 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević