Get Adobe Flash player
Srpski nacizam i hrvatska šutnja

Srpski nacizam i hrvatska šutnja

Hrvatska aktualna vlast ne smije više olako prelaziti preko stalnih...

Sve nas je manje – a birača sve više!?

Sve nas je manje – a birača sve više!?

Uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebamo imati 3 izborne...

Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

Zdravko Marić je sve znao...     Teškoće u...

Omerta na hrvatski način

Omerta na hrvatski način

Žao mi je predsjednika Vlade Plenkovića što su ga...

Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

U Hrvatskoj nisu ugrožena prava nacionalnih manjina. Ugrožena su prava...

  • Srpski nacizam i hrvatska šutnja

    Srpski nacizam i hrvatska šutnja

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 15:15
  • Sve nas je manje – a birača sve više!?

    Sve nas je manje – a birača sve više!?

    utorak, 22. svibnja 2018. 12:14
  • Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

    Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 11:24
  • Omerta na hrvatski način

    Omerta na hrvatski način

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 15:12
  • Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

    Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

    utorak, 22. svibnja 2018. 12:08

Priopćenje Demokratskoga savez Hrvata u Vojvodini

 
 
U Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina izostali europski standardi u području zaštite manjinskih prava. Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave otvorilo je 29. ožujka, na Veliki četvrtak po gregorijanskome kalendaru, javnu raspravu o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, koja će, kako je najavljeno u pozivu, trajati tri tjedna – do 18. travnja.
http://www.hnl.org.rs/nova/images/stories/kuca2.jpg
Petrovaradin
 
O radnom tekstu Zakona i pojedinim predloženim rješenjima Demokratski savez Hrvata u Vojvodini se oglasio u rujnu prošle godine, no kako Nacrt Zakona i dalje sadržava veći broj i više nego problematičnih rješenja, dužni smo se opetovano očitovati. Ponovno treba iznijeti stajalište kako je bilo za očekivati da se prvo pristupilo promjenama Ustava Republike Srbije. Naime, u njemu bi trebala biti sadržana temeljna pravna načela o pitanjima naravi, načina i dosega integracija nacionalnih manjina u srbijansko društvo, iz kojih bi se onda trebala izvoditi zakonska rješenja.
 
Usporedo s time bi se trebale utvrditi osnove manjinske politike Srbije – hoće li u Srbiji biti na djelu kao do sada segregacijski model multikulturalizma ili će se graditi politike integrativnog multikulturalizma, za što se zalažu Vijeće Europe i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju. Naravno, nova/stara manjinska politička paradigma treba također biti plod otvorene i stručne rasprave brojnih aktera Srbije danas, u kojoj bi značajnu ulogu imali i predstavnici nacionalnih manjina. Promjena ustava i definiranje manjinske politike držimo za dva temeljna preduvjeta koja moraju biti ispunjena prije bilo kakvih izmjena manjinskih zakona u Srbiji.
 
U protivnom, imat ćemo ono što se događa – odsustvo elementarne transparentnosti u samome procesu kojim upravlja nadležno Ministarstvo za državnu i lokalnu samoupravu, uključenost predstavnika samo dijela manjinskih institucija – nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, neuvažavanje prijedloga predstavnika nacionalnih manjina u izradi nacrta izmjena zakona, te brojne manjkavosti predloženih rješenja, od kojih su neke ne samo protuustavne nego obesmišljavaju politički život i ustavno pravo na samoupravu nacionalnih manjina u Srbiji.
 
Riječju, dio rješenja u Nacrtu zakona suprotan je europskim standardima u području zaštite manjinskih prava. Potrebno je također podsjetiti i da je postojeći Zakon o nacionalnim vijećima iz 2009. donesen kao svojevrsni kompromis s predstavnicima nacionalnih manjina, jer Srbija nikada nije donijela zakon kojim bi se cjelovito uredio pravni položaj pripadnika nacionalnih manjina u srbijanskom društvu, već je namjesto toga došlo do uređenja manjinskih samouprava.
 
Iako se pokazalo i da sam Zakon iz 2009. nije ispunio očekivanja i nije se pokazao učinkovitim, predložene izmjene i dopune sadržane u Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnim vijećima dodatno pomiču čitav sustav zaštite manjinskih prava u rigidnijem smjeru. Recimo, nemogućnost članovima vodstva i tijela političkih stranaka nacionalnih manjina da budu dužnosnici u manjinskim samoupravama (zamislimo, na primjer, da se predsjedniku Samostalne demokratske srpske stranke Miloradu Pupovcu zakonom zabrani da bude i predsjednik Srpskog narodnog vijeća).
 
Ili, da se „autonomija“ nacionalnih vijeća svede na sudjelovanje u odlučivanju davanjem neobvezujućih prijedloga i mišljenja državnim tijelima koje donose odluke, dakle bez prava na samostalno odlučivanje u četiri zakonom definirana područja (obrazovanje, informiranje, kultura i službena uporaba jezika). Ili, da svi zapisnici, odluke i akti koje donose vijeća moraju deset dana poslije sjednica vijeća biti dostavljeni nadležnom ministarstvu – nije li riječ o mjeri izravne državne kontrole!?
 
Ili, da se paušalnom procjenom odredi visina proračunskih sredstava od 50% na stalne troškove vijeća (plaće, honorari, putni troškovi, uredski materijal, knjigovodstveni troškovi, troškovi godišnje revizije i održavanje internetske stranice), ne bi li se dodatno otežao rad nacionalnih vijeća. Drugim riječima, predloženim se rješenjima želi politički desubjektivizirati nacionalne manjine, autonomiju nacionalnih manjina uvelike dokinuti, financijski i administrativno dodatno usložiti njihovo djelovanje, te osnažiti državni nadzor nad djelatnošću samouprava nacionalnih manjina.
 

Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a

Ostavit ću snažan trag

 
 
Samo sam zrno pijeska, nisam baš važan,
ali dokle god sam oštar i nisam još prašina,
ostavit ću, gdje god me bace, trag snažan,
jer mislim da je to ovoga života suština.
http://srednjeskole.edukacija.rs/wp-content/uploads/2015/09/otisak-stopala-pesak-1024x818.jpg
Šiljat, uletjet ću svakom neprijatelju u oko,
u grlu zastat ću da se nova laž ne dogodi,
cijev puške ubojica zaparat ću tako duboko,
da nijedno tane nikad više cilj ne pogodi.
 
Lopovima ću ulaziti pod nokte do krvi,
da im se za sva vremena zagnoje prsti,
u kožu svim nasilnicima, da umru prvi,
i zauvijek nestane svaki trag takvoj vrsti.
 
U nos pokvarenim, ljigavim poltronima,
da im uništim mozak i to što je u njemu,
davit ću sve nitkove i probadati uši onima,
što ne čuju jauk i vapaj, tu nemam dilemu.
 
Još kada bi oštro bilo zrno pijeska svako,
sav smrad ovoga svijeta zatrpale bi dine,
ostale bi, kad đubre i blato nestane tako,
samo kristalnog pijeska beskrajne širine.
 

Branimir Miroslav Tomlekin (iz zbirke pjesama Preprekovo proljeće 2011.)

Hrvatski časopis iz Njemačke Živa zajednica na novim medijima

 
 
Na tribini naslovljenoj Četrdeset godina Žive zajednice: od tiskanog do mrežnog izdanja u Matici je 5. travnja predstavljen ovaj iznimni nakladnički pothvat Hrvatskog dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni http://www.kroatenseelsorge.de/ziva-zajednica/. Uime domaćina uglednim gostima i predstavljačima pozdravno slovo najprije je izrekao ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić.
- Čestitam ravnatelju Hrvatskog dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni vlč. Ivici Komadini i dr. sc. Adolfu Polegubiću – glavnom uredniku Žive zajednice na kreativnim iskoracima među hrvatskim migrantima i njihovim potomcima u svih 16 saveznih pokrajina Njemačke.
http://kroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2018/01/Portal-otv-624x497.jpg
Uz časopis Živu zajednicu, širenje Radosne vijesti i ostale duhovne aktivnosti, ovaj je tim prije par desetljeća pokrenuo i odličnu biblioteku Diaspora Craotica, festival folklornog stvaralaštva mladih hrvatskih korijena, Biblijsku olimpijadu i susrete hrvatskih studenata rođenih u Njemačkoj. Izlaskom na Mrežu, časopis Živa zajednica osigurao si je život među čitateljima naraštaja digitalne epohe.
Može se reći - nakladništvo hrvatskoga dušobrižništva u Njemačkoj, kojeg simbolizira čitana Živa zajednica, znatno je šireg opsega i tematskog raspona i predstavlja danas najosmišljeniju knjižnu produkciju naših autora iz zemalja zapadne Europe, kao i autora iz domovine koji se bave našim iseljeništvom u svim područjima ljudske djelatnosti. Na stranicama svojih serijskih publikacija i knjiga redakcija otvara prostor širokom krugu suradnika koji pišu o izazovima ljudi u pokretu. I naposljetku, hvala vam za sve priloge koje desetljećima šaljete i našoj Matici, kazao je ravnatelj Marić.
Brojne ugledne goste, uz predsjednika UO HMI-ja Milana Kovača, pjesnika diplomata Dragu Štambuka, pisca povratnika Dragu Šaravanju, i zainteresiranu publiku Matičine tribine srdačno je pozdravila Ivana Perkušić, izaslanica predsjednika Vlade RH i zamjenica državnog tajnika Zvonka Milasa.
 
Uzoritog kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog zastupao je preč. Tomislav Subotičanec, moderator Nadbiskupskog duhovnog stola, a zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića Katarina Milković. Prisutnima se potom obratio i ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. sc. vlč. Tomislav Markić.
Podsjetimo, Ured već četiri desetljeća objavljuje mjesečnik hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj »Živa zajednica«, čija je online inačica od siječnja ove godine dostupna na adresi http://www.zivazajednica.de/.
 
Prema statistikama Ureda, u SR Njemačkoj je, početkom 2016., bilo oko 300.000 hrvatskih katolika okupljenih u 97 hrvatskih katoličkih misija. Prvi broj časopisa, objavljen u rujnu 1978., s razlogom je dobio ime po živoj vjerskoj , ali i nacionalnoj zajednici Hrvata katolika u dijaspori. Dvojezična Živa zajednica, zahvaljujući osmišljenoj sadržajnoj i grafičkoj koncepciji, postala je rado čitana među svim naraštajima naših iseljenih sunarodnjaka. Donoseći vijesti iz vjerskog, društvenog i kulturnog života tamošnjih Hrvata doživjela je punu afirmaciju padom Berlinskoga zida i stjecanjem neovisnosti Republike Hrvatske. Podsjetimo, glavni urednici Žive zajednice dosada su bili : fra Bernard Dukić (1978.-1979.), fra Ignacije Vugdelija (1979.-1991.), don Ante Živko Kustić (1991.-1993.), fra Anto Batinić (1994.-2002.) i dr. sc. Adolf Polegubić (2002. do danas).
Osim Žive zajednice, Ured redovito izdaje i Zbornik radova jesenskog godišnjeg pastoralnog sastanka svećenika i pastoralnih suradnika i hrvatski katolički Zidni kalendar te Hrvatski adresar - vodič s adresama svih hrvatskih katoličkih misija u Europi i prekomorskim zemljama.
 
O dugovječnoj časopisnoj seriji Hrvata iz Njemačke na tribini u Zagrebu su govorili: komunikolog s Hrvatskih studija prof. dr. sc. Danijel Labaš, delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj i ravnatelj Hrvatskoga dušobrižničkog ureda u Frankfurtu na Majni vlč. Ivica Komadina  i aktualni glavni urednik Žive zajednice dr. sc. Adolf Polegubić. Travanjsku tribinu u Matici umješno je, kao i uvijek, vodila urednica HIZ-a i dugogodišnja suradnica Žive zajednice profesorica Vesna Kukavica.
- Dosadašnji su urednici dali sve od sebe da ne zgasne naša živa pisana hrvatska riječ ovom dijelu svijeta. Na tome im od srca zahvaljujem i obećavam da ću učiniti sve, koliko bude u mojoj mogućnosti, kako bih nastavio to djelo u službi svojih sunarodnjaka, Hrvata katolika, u Njemačkoj, bez obzira odakle potječu. Širenje vjere i očuvanje hrvatske kulture i identiteta putem pisane riječi danas ima veliku važnost. Stoga, „Živa zajednica“, i danas u vrijeme suvremenih migracija, ima sve veću važnost. Djelovati nam je u novim okolnostima s punom odgovornošću i to ne samo za prvi već i za drugi i treći naraštaj Hrvata katolika u Njemačkoj. S mladim naraštajima je potrebno komunicirati na njima razumljiv i privlačan način, a to često nije lako. Pritom je potrebna suradnja svih nas, jer je to zajedničko djelo, dobro našega naroda i Crkve”, sažeto je na kraju iznio svoj program tijekom proteklih šesnaest godina uređivanja Žive zajednice aktualni urednik Adolf Polegubić.
 

Diana Šimurina-Šoufek

Više članaka ...

  1. Psi, kuje i kerovi
  2. Fasade

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Petak, 25/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1238 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević