Get Adobe Flash player
Srpski nacizam i hrvatska šutnja

Srpski nacizam i hrvatska šutnja

Hrvatska aktualna vlast ne smije više olako prelaziti preko stalnih...

Sve nas je manje – a birača sve više!?

Sve nas je manje – a birača sve više!?

Uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebamo imati 3 izborne...

Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

Zdravko Marić je sve znao...     Teškoće u...

Omerta na hrvatski način

Omerta na hrvatski način

Žao mi je predsjednika Vlade Plenkovića što su ga...

Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

U Hrvatskoj nisu ugrožena prava nacionalnih manjina. Ugrožena su prava...

  • Srpski nacizam i hrvatska šutnja

    Srpski nacizam i hrvatska šutnja

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 15:15
  • Sve nas je manje – a birača sve više!?

    Sve nas je manje – a birača sve više!?

    utorak, 22. svibnja 2018. 12:14
  • Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

    Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 11:24
  • Omerta na hrvatski način

    Omerta na hrvatski način

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 15:12
  • Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

    Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

    utorak, 22. svibnja 2018. 12:08

Pravi dokaz koliko su drastični i krajnje opasni razmjeri masovnog iseljavanja

 
 
Dosad najveći uvoz radne snage u Hrvatsku je počeo. Iako je na burzi rada i dalje prijavljena vojska od gotovo 175.000 nezaposlenih, poslodavci vrlo teško nalaze potrebne radnike. Samo u prva tri ovogodišnja mjeseca - dakle, prije početka turističke sezone - poslodavci su prijavili potrebu za gotovo 76.000 radnika. No, do njih teško dolaze, pa moraju posegnuti za stranom radnom snagom. Koji su razlozi nedostatka radne snage?
https://www.trustedclothes.com/blog/wp-content/uploads/2016/08/romania-garment-factory.jpg
Prvi razlog je masovno iseljavanje iz Hrvatske. Preciznih statistika o tome koliko se Hrvata iselilo zadnjih nekoliko godina nema jer manjina novih gastarbajtera odjavljuje prebivalište u Hrvatskoj. Ipak, jasno je da se radi o desecima, ako ne i stotinama tisuća ljudi, koji su bolje sutra odlučili potražiti u nekoj drugoj članici EU ili čak izvan Europe. Drugi razlog je u tome što je među nezaposlenima malo onih koji raspolažu potrebnim znanjima koja poslodavci traže, a još manje je onih koji su voljni promijeniti mjesto rada i života. Treći razlog su male plaće. U kojim se sektorima najviše osjeća nedostatak radne snage? Najveći gubitnici novog hrvatskog egzodusa su turizam, građevinarstvo, brodogradnja i poljoprivreda. No, nedostatak kadrova sve je izraženiji i u IT sektoru, kao i u drugim zanimanjima.
 
Kakve će biti posljedice?
 
Vlada je u ovoj godini odobrila rekordan uvoz od ukupno 31.000 radnika, od čega se 9000 odnosi na produljenje već postojećih radnih dozvola. No, ako se nastavi dosadašnja dinamika iseljavanja, kvota će se iz godine u godinu morati povećavati. Nedostatak radne snage veliki je uteg u pokušajima ubrzanja gospodarskog rasta u Hrvatskoj. Jednostavno, poslovanje ne možete razvijati ako nemate potrebne radnike i ako vam nedostaju kupci. Ipak, dio rješenja je i u rukama samih poslodavaca, koji će morati naći zlatnu sredinu između povećanja plaća i očuvanja konkurentnosti, kao i države, koja bi reformama morala rad i poslovanje u Hrvatskoj učiniti manje opterećenima brojnim davanjima. Sve ostalo samo su vatrogasne mjere.
 

Adriano Milovan, https://www.jutarnji.hr/komentari/krenuo-je-proces-kakav-hrvatska-dosad-nije-vidjela-ovo-je-pravi-dokaz-koliko-su-drasticni-i-krajnje-opasni-razmjeri-masovnog-iseljavanja/7230156/?&utm_campaign=Partners&utm_medium=Widget&utm_source=slobodnadalmacija.hr

Crne kose mrsim tvoje

 
 
Obalom Save, niz gaj,
odlazi dugi ljetni dan,
gasi se u vodi sunca sjaj,
vrbe lagano tonu u san.
https://i.pinimg.com/236x/e9/c9/0a/e9c90a1c9753aeaec4c8b0e46a0edaea--art-work-tornados.jpg
Ovdje misli tebe traže,
tu mi tvoja ljubav treba,
tu kraj ove naše plaže,
oči tvoje, komad neba.
 
Noć se nad rijekom hvata,
proletje šišmiš tu blizu,
i ptica, posljednja iz jata,
zvijezdice zasjaše u nizu.
 
Ovde ljubim usne meke,
tvoje oči blage kao more,
tu kraj ove naše rijeke,
dočekujem mnoge zore.
 
Daleki zvonik otkucava,
tama se u toj vodi kupa,
preko se sova oglašava,
nečujno ponoć nastupa.
 
Ovdje sanjam stare snove,
meni znane, samo moje,
tu kraj ove naše zove,
crne kose mrsim tvoje.
 
Nad rijekom lagano sviće,
jutro širi opojni miris,
zora budi svako biće,
staru vrbu, travku, iris.
 
Sad sunce mi oči bode,
obasjava sve oko sebe,
i tu kraj ove naše vode,
vidjeh jasno, nema tebe...
 

Branimir Miroslav Tomlekin (iz zbirke pjesama Preprekovo proljeće 2012.)

Najviše iseljenih Hrvata i najviše iseljenih s hrvatskom putovnicom

 
 
Među stanovnicima Njemačke koji imaju neki od putovnica država bivše Jugoslavije jedna trećina u ovu je zemlju došla s hrvatskom putovnicom. Njemački zavod za statistiku – Statistisches Bundesamt – objavio je ovog mjeseca da je prošle godine njemačku vizu dobilo 20.255 osoba s bosanskohercegovačkom putovnicom. Od toga je njih 15.465 ovu vizu dobilo prvi put, dok je preostalih 4.790 uglavnom produžavalo boravak u Njemačkoj.
http://www.logisticmagazin.com/wp-content/uploads/2017/12/hr-putovnica-400x280.jpeg
U istom periodu, ovu zemlju napustilo je približno 12.000 bh. državljana, tako da je u Njemačkoj 31. prosinca 2017. godine živjelo 180.950 državljana BiH, odnosno 8.390 više nego godinu ranije.
Prema njemačkoj službenoj statistici, broj državljana iz BiH u Njemačkoj povećao se u posljednje četiri godine za 23.495. U istom četverogodišnjem periodu broj osoba koji su njemačku vizu dobili u svoje hrvatske putovnice povećao se za 127.357, a samo u prošloj godini za 35.295.
 
Od kraja 2013. do kraja 2017. godine u Njemačkoj je povećan i broj vlasnika putovnica Kosova (37.710), Makedonije (21.671), Srbije (20.492), Slovenije (5.201) i Crne Gore (4.263). Među zemljama koje su nekada činile Jugoslaviju najveći brojčani rast među novim privremenim stanovnicima Njemačke zabilježili su Hrvati (52,9 %), slijede ih Makedonci (27,9 %), Crnogorci (24,7 %), Kosovari (22,1 %), Slovenci (21,6 %), dok je broj državljana Bosne i Hercegovine (14,9 %) i Srbije (10 %) imao nešto niži rast. Ukupno povećanje broja državljana ovih zemalja u Njemačkoj u protekle četiri godine iznosio je 240.169, od čega je onih s hrvatskom putovnicom čak 53 %. Među stanovnicima Njemačke koji imaju neki od putnih isprava država bivše Jugoslavije jedna trećina u ovu je zemlju došla je s hrvatskom putovnicom.
 

Mahir Sokolija, http://stav.ba/u-njemacku-najcesce-s-putovnicom/

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Petak, 25/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1256 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević