Get Adobe Flash player
Koga u ovoj državi žrtve uopće zanimaju?!

Koga u ovoj državi žrtve uopće zanimaju?!

Rezolucija Europskog parlamenta o važnosti europskog sjećanja za budućnost...

Rezolucija EU-a za Miletiće, Kapuraline…

Rezolucija EU-a za Miletiće, Kapuraline…

Boro Miletić: Ne znam kako netko može biti protiv zvijezde...

Vlada i Sabor prešutjeli EU-ovu osudu komunizma

Vlada i Sabor prešutjeli EU-ovu osudu komunizma

Rezolucija koja nedvojbeno traži osudu komunističkog totalitarnog režima...

Hrvatska može imati plaće od 7000 kuna

Hrvatska može imati plaće od 7000 kuna

Samo mora ukinuti mirovine srpskim agresorima koji žive u...

Ide u Crkvu, a radi protiv kršćana

Ide u Crkvu, a radi protiv kršćana

Katolički vjernici su ismijani, povrijeđeni i...

  • Koga u ovoj državi žrtve uopće zanimaju?!

    Koga u ovoj državi žrtve uopće zanimaju?!

    srijeda, 09. listopada 2019. 18:38
  • Rezolucija EU-a za Miletiće, Kapuraline…

    Rezolucija EU-a za Miletiće, Kapuraline…

    srijeda, 09. listopada 2019. 10:01
  • Vlada i Sabor prešutjeli EU-ovu osudu komunizma

    Vlada i Sabor prešutjeli EU-ovu osudu komunizma

    srijeda, 09. listopada 2019. 09:55
  • Hrvatska može imati plaće od 7000 kuna

    Hrvatska može imati plaće od 7000 kuna

    srijeda, 09. listopada 2019. 09:50
  • Ide u Crkvu, a radi protiv kršćana

    Ide u Crkvu, a radi protiv kršćana

    srijeda, 09. listopada 2019. 09:46

U Zagrebu održana tribina o vezama Miroslava Krleže s Česima

 
 
U sklopu 8. Festivala Miroslav Krleža, u četvrtak 4. srpnja u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleža na Krležinom Gvozdu u Zagrebu održana je tribina Krleža na češkom – Krleža i Česi na kojoj se govorilo o recepciji Krležinog djela u Češkoj, njegovom pogledu na pojedine događaje iz češke povijesti i vezama s pojedinim Česima. Tribinu je suorganiziralo Hrvatsko-češko društvo, a o najvažnijim pojedinostima o ovim temama govorio je predsjednik te udruge povjesničar i bohemist Marijan Lipovac koji je iznio podatak da su do danas u Češkoj izašla ukupno 34 sveska Krležinih djela u češkom prijevodu, među kojima i dva ciklusa njegovih sabranih djela (1965.–2000. i 2013.).
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Mesto_Brno_-_Mahenovo_divadlo_2.jpg/1200px-Mesto_Brno_-_Mahenovo_divadlo_2.jpg
Od 11 prijevoda Krležinih djela na strane jezike u periodu između dva svjetska rata šest je prijevoda na češki i dva na slovački. Njegova drama Gospoda Glembajevi izvedena je u Brnu 1931., u režiji Branka Gavelle, 1932. u Olomoucu, i 1937. u Pragu u režiji Zvonimira Rogoza, dok su novele iz zbirke Hrvatski bog Mars, objavljene na češkom 1931., zbog slične tematike bile uspoređivane s romanom Dobri vojak Švejk Jaroslava Hašeka. »Iako se Krleža nije uklapao u službenu kulturnu politiku ni Kraljevine Jugoslavije ni Čehoslovačke, svojom književnom veličinom uspio se probiti među češku publiku uspješnije nego mnogi podobniji književnici«, rekao je Lipovac, istaknuvši da se nakon dva desetljeća prekida zbog Drugog svjetskog rata i razlaza Jugoslavije sa zemljama istočnog bloka Krleža ponovno vratio među češku publiku krajem pedesetih godina kad se ponovno počinju izvoditi njegove drame i izdavati njegova djela. U tome je veliku ulogu imao najpoznatiji češki kroatist Dušan Karpatský zahvaljujući kojem su Krležina sabrana djela na češkom i objavljena, i to u dva navrata u razdoblju kraćem od 50 godina. Potkraj života Krleža je upravo Karpatskom namjeravao povjeriti uređivanje svoje ostavštine, što se ipak nije ostvarilo.
 
Kao jednu od najvažnijih poveznica Krleže s Češkom Lipovac je istaknuo činjenicu da je Krleža svoj najpoznatji roman, Povratak Filipa Latinovicza, napisao u Zbraslavu kraj Praga početkom 1932. tijekom dvomjesečnog boravka u Čehoslovačkoj. Autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža Goran Matović govorio je o svom nedavnom boravku u Češkoj gdje je posjetio i nekadašnji hotel Chlad u Zbraslavu u kojem je Krleža boravio. Prema njegovim riječima, okolni pejzaž ima sličnosti s pejzažima u romanu Povratak Filipa Latinovicza. Matović se susreo s glumcima koji su glumili u Krležinim dramama, a među njima se posebno ističe Petr Kostka koji je u Glembajevima 1960. glumio Olivera Glembaja, 1977. Pubu, a 2014. Fabriczyja. U toj izvedbi Glembajevih koja je u Vinohradskom kazalištu u Pragu trajala do 2017. ulogu barunice Castelli glumila je Dagmar Havlová, supruga nekadašnjeg češkog predsjednika i književnika Václava Havela. Od 2010. u praškom kazalištu Činoherní klub izvodi se Krležina drama Leda.
 
Na tribini su sudjelovali i glumci Petra Kurtela i Mladen Vujičić koji su čitali Krležine tekstove povezane s Češkom, među kojima i dnevničke zapise u kojima vrlo skeptično piše o Praškom proljeću 1968. predviđajući njegov slom zbog položaja u kojem se Čehoslovačka nalazila tijekom hladnoratovske podjele Europe. Pročitana su i Krležina pisma supruzi Beli u kojima opisuje svoj boravak u Češkoj, kao i Krležino svjedočanstvo o tome kako je svom prijatelju Jaromiru Dubskom, arhitektu češkog porijekla, izradio idejni nacrt crkve svetog Nikole Tavelića u Zagrebu.
 

Marijan Lipovac

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Utorak, 15/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1634 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević