Get Adobe Flash player
Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Ne smetaju im hrvatske kune kad podržavaju Plenkovića i HDZ. Smeta im...

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Andrej oko sebe ima klimavce, puzavce, kameleone, beskralježnjake,...

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Sesardić: Josipović slijedi logiku onog ideološki korumpiranog suda...

Sprega lokalne i državne politike

Sprega lokalne i državne politike

Projekt Brijuni Rivijera Ivana Jakovčića povezuje lokalne i državne...

Desnica zastranila zbog egoizma

Desnica zastranila zbog egoizma

Ništa nisu naučili iz...

  • Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    četvrtak, 18. travnja 2019. 12:16
  • Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:51
  • Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:44
  • Sprega lokalne i državne politike

    Sprega lokalne i državne politike

    srijeda, 17. travnja 2019. 11:10
  • Desnica zastranila zbog egoizma

    Desnica zastranila zbog egoizma

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:39

Sve hrvatske institucije su otprije petnaestak godina koncentrirane u Subotici

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“, i dr., a povodom  IV. saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća formiranog u Beogradu 4. studenog 2018. godine.
Буњевци ни званично неће морати да буду Хрвати
U nedjelju 4. studenog 2018. godine u Republici Srbiji su održani izbori za nacionalna vijeća nacionalnih manjina. Pripadnicima 18 nacionalnih manjina bilo je na raspolaganju 58 izbornih lista: Rusinima sedam, Albancima šest, Romima i Ukrajincima pet, Rumunjima, Bošnjacima i Slovacima po četiri, Aškalijama, Česima, Egipćanima i Njemcima po tri, Bugarima, Bunjevcima, Mađarima i Vlasima po dvije, a Grcima, Poljacima i Slovencima po jedna. Ovo ukazuje na veliku zainteresiranost pripadnika ovih naroda za izbor onih koji će ih sljedeće četiri godine predstavljati u državi u kojoj žive. Četiri manjnska naroda u Republici Srbiji nisu imala dovoljan broj zainteresiranih pojedinaca u odnosu na svoju brojnost pa su na izbore išla putem elektora. To su Crnogorci, Rusi, Makedonci i Hrvati. Ne ulazeći u problematiku ostalih zašto je to tako, što se tiče Hrvata stvar je sasvim jasna.
 
Sve hrvatske institucije ovdje već pri svom formiranju u današnjoj državi unazad petnaestak godina koncentrirane su u Subotici i na njihovo čelo su dolazili isključivo ljudi koji se izjašnjavaju kao Bunjevci i Hrvati ili kao „bunjevački Hrvati“. Ova koncentracija nije slučajna već je rezultat stogodišnje sprege Bunjevaca, kao najlabilnijeg dijela hrvatskog korpusa ovdje, sa vlastima većinskog naroda.
 
Naime, svi Bunjevci žive u Subotici i njenoj okolici i podjeljeni su na one koji tvrde da nikada nisu bili Hrvati, već da su nasilno pokatoličeni Srbi i ovdje su nedavno priznati kao poseban narod te na one Bunjevce koji će uvijek na pitanje što su po nacionalnost reći da su Bunjevci, pa tek onda eventualno dodati da su i Hrvati, odnosno „bunjevački Hrvati“. Nikada do sada nije utvrđen točan broj jednih i drugih, što također spada u perfidnu igru prema Hrvatima u Srbiji s tendencijom da je sve više onih Bunjevaca koji sebe smatraju posebnim narodom. Tako nikada niste načisto hoće li sutra netko iz obitelji „bunjevačkih Hrvata“ postati samo Bunjevac. Tu treba reći da ima Bunjevaca kojima je hrvatstvo u srcu i duši, ali ih je jako malo. I jedni i drugi i treći Bunjevci u odnosu na Hrvate ovdje imaju prioritet u svemu, s tim da se oni prvi favoriziraju, a ostalima se hrvatstvo toleriše jer ispred njega stavljaju svoju bunjevštinu. Običan srpski čovjek smatra Bunjevce svojima i služe ovdje samo za to da se Hrvatima kada kažu da nigdje nemaju svoje prave predstavnike, odgovara imenima Bunjevaca kao Hrvatima postavljenim na raznim mjestima, do pojedinačnih visokih političkih funkcija.
 
U Hrvatskoj su Bunjevci časni dio hrvatskog nacionalnog korpusa ali ponašanje Bunjevaca ovdje je razumljivo jer svojom mimikrijom bolje prolaze u svim segmentima života. No, nedopustivo je da oni (i njihovi poltroni iz osobne koristi) predstavljanju sve Hrvata ovdje, jer samo fingiraju da ih interesiraju problemi svih Hrvata. To se pokazalo kroz prethodno stoljetno razdoblje kroz koje su Hrvati ovdje shvatili da Bunjevci ne rade u njihovom općem interesu, već samo u svom interesu, do pojedinačnih osobnih interesa. Nekoliko godina unazad u svojim otvorenim pismima ukazujem na ovo ali je očigledno da i Zagrebu i Beogradu ovakvo stanje odgovara. Pritom je najtragičnije to što običan narod u Hrvatskoj, kao ni narod u Srbiji, ne zna suštinu stvari i u tim mutnim vodama najbolje se snalaze oni koji ovdje hrvatstvom trguju za svoj osobni interes (novac). Umjesto da svakog pojedinca od oko 60.000 Hrvata koji su se u pisanoj formi pored svih nedaća ovdje izjasnili kao Hrvati (a ima ih još toliko koji to nisu učinili upravo što ne osjećaju zaštitu svojih predstavnika) animiraju „od vrata do vrata“ za aktivno učešće u radu naše zajenice, „naši“ čelnici su potrošili silan novac na sebe, svoje sve uže krugove oko sebe, pri čemu stalno naglašavaju podjelu Hrvata na Bunjevce, Šokce i ostale Hrvate. U tim „ostalim“ najgore su u svakom pogledu prošli srijemski Hrvati.
 
Ključnu ulogu u svemu ovom u zadnjih petnaestak godina odigrao je velemajstor mutljavine Tomislav Žigmanov, koji je sada uspio da sam (na koncu je eliminirao i Slavena Bačića), preko svojih „bunjevačkih Hrvata“ i njihovih poltrona, uzme u svoje ruke sve što je ovdje hrvatsko, pa će tako moći i ovaj novi poraz Hrvata ovdje pretvoriti u svoj osobni triumf! Inače su hvalospjevi Žigmanova o nekim stalnim „uspjesima“ hrvatske nacionalne zajednice ovdje (zahvaljujući njemu!) najdrskija obmana svih Hrvata u Srbiji i cijelom svijetu, jer po svakoj analizi jasno je da se radi o kontinuiranim neuspjesima.
 
A veliki poraz Hrvata ovdje je već to što biraju svoje nacionalno vijeće elektorskim putem na čemu su njihvi čelnici, većinom „bunjevački Hrvati“ iz Subotice, zdušno i sistematski radili godinama. Već prvi saziv HNV-a biran je elektorskim putem, pri čemu je bilo 198 elektora, a stalan drastičan pad zainteresiranosti Hrvata za ovu sramotnu rabotu govori i sadašnji broj od samo 82 elektora! Od njih su na izbornoj skupćini u Beogradu bilo je nazočno samo 77, s tim što je 76 glasovalo za predloženi sastav HNV-a (od strane Tomislava Žigmanova). Crnogorci, Makedonci i Rusi su imali više elektora od Hrvata, što znači da je hrvatska zajednica ubjedljivo posljednja na listi od 22 manjinske zajednice u Srbiji, dno dna naroda koji je nekada ovdje bio konstitutivni, a i danas je po brojnosti među manjinama drugi, poslije Mađara. A je li netko može uopće provjeriti podatke i svih onih 4.560 „Hrvata“ koji su dali potpise za 76 elektora koji su izabrali ovaj sastav HNV-a?! Naime, nekoliko dana pred rok za predaju elektorske liste nije bilo dovoljno elektora (60) da bi se formiralo nacionalno vijeće, a onda im se broj preko noći udvostručio!!!
 
U slučaju Slovaka u Staroj Pazovi ustanovljeno je da su njihove predstavnike u nacionalnom vijeću glasovali oni koji nisu Slovaci, a očito se to desilo i nama Hrvatima!!! Na kraju, po zakonu zadaća nacionalnih vijeća manjnskih naroda je zastupanje u oblasti kulture, obrazovanja, informiranja i uporabe jezika i stalno se govori o depolitizaciji nacionalnih vijeća. U praksi se, međutim, dešava suprotno, a najdrastičniji primjer je upravo Hrvatsko nacionalno vijeće! Akciju prikupljanja potpisa vodila je politička stranka „bunjevačkog Hrvata“ Tomislava Žigmanova, svih 29 vijećnika su iz te stranke i Žigmanov je stavio točku na sto godina bunjevačkog terora nad Hrvatima u Srbiji, odnosno hrvatska nacionalna zajednica je ovdje praktično uništena. Cilj je ostvaren.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Četvrtak, 25/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 844 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević