Get Adobe Flash player
Ivica Todorić pojašnjava grupu Borg

Ivica Todorić pojašnjava grupu Borg

Svjedočenje vlasnika Agrokora u DORH-u 7. lipnja...

Rada-Lambada protiv hrvatske države

Rada-Lambada protiv hrvatske države

Petokolonaška izdajnička djelatnost pored spomenika Oca...

Brod 'Galeb' - simbol Titine diktature

Brod 'Galeb' - simbol Titine diktature

Oberschnell-ovska revizija titoizma!     „Ako...

I politička trgovina ima vijek trajanja

I politička trgovina ima vijek trajanja

Smiju li nam se oni s povlaštenim saborskim mirovinama na...

Ministar Marić je kriv zato što je uspješan

Ministar Marić je kriv zato što je uspješan

Komedijaška predstava s pokušajem tobožnjeg utvrđivanja...

  • Ivica Todorić pojašnjava grupu Borg

    Ivica Todorić pojašnjava grupu Borg

    četvrtak, 13. prosinca 2018. 12:36
  • Rada-Lambada protiv hrvatske države

    Rada-Lambada protiv hrvatske države

    četvrtak, 13. prosinca 2018. 06:27
  • Brod 'Galeb' - simbol Titine diktature

    Brod 'Galeb' - simbol Titine diktature

    četvrtak, 13. prosinca 2018. 12:27
  • I politička trgovina ima vijek trajanja

    I politička trgovina ima vijek trajanja

    četvrtak, 13. prosinca 2018. 06:22
  • Ministar Marić je kriv zato što je uspješan

    Ministar Marić je kriv zato što je uspješan

    četvrtak, 13. prosinca 2018. 06:18

Sudstvo

 
 
Pravosudni sustav Republike Hrvatske
Davanje izjave o adresi dostave u sudskim postupcima
Besplatna pravna pomoć
https://dailytimes.com.pk/static/uploads/original/what-is-law-a2bb3c088be057f08a4b317d988fa84d.jpg
 
PRAVOSUDNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
 
Prema Ustavu Republike Hrvatske državna vlast je ustrojena na načelu trodiobe vlasti nazakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Primijenjeno je načelo trodiobe vlasti od koje je svaka od tih vlasti neovisna jedna o drugoj. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava. Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud i osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Pravosudni sustav Republike Hrvatske čine: Ministarstvo pravosuđa, Pravosudna akademija, Državno odvjetničko vijeće, državna odvjetništva, javni bilježnici, odvjetnici, sudovi, Državno sudbeno vijeće.
 
Ministarstvo pravosuđa
 
Ministarstvo pravosuđa obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na:
-područje građanskoga, kaznenog i trgovačkog prava te upravnog sudovanja,
-ustrojstvo i rad te stručno osposobljavanje i usavršavanje sudaca, državnih odvjetnika i djelatnika u sudovima, državnim odvjetništvima, tijelima nadležnim za vođenje prekršajnog postupka i tijelima koja izvršavaju kaznene prekršajne sankcije, upravne i druge poslove u javnom bilježništvu i odvjetništvu,
-sudske i javnobilježničke pristojbe,
-međunarodnu pravnu pomoć i druge oblike pravne pomoći,
-izvršavanje kaznenih i prekršajnih sankcija, pomilovanja i uvjetne otpuste te
-informatizaciju pravosuđa,
-nadzor nad obavljanjem poslova uprave u tijelima sudbene vlasti, državnom odvjetništvu i tijelima za vođenje prekršajnog postupka, upravne i druge poslove koji se odnose na:
-pravo vlasništva,
-imovinskopravne poslove u vezi s izvlaštenjem i drugim ograničenjima vlasništva,
-imovinskopravne poslove glede građevinskoga, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, komasaciju, promet zemljišta i zgrada te dio agrarnih operacija koji nisu u djelokrugu drugog tijela državne uprave,118
-imovinu stranih državljana, poslove naknade za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine koji nisu u djelokrugu drugog tijela državne uprave te
-sukcesiju imovine, prava i obveza bivše SFRJ,
-upravne i stručne poslove u vezi sa suradnjom Vlade Republike Hrvatske s međunarodnim kaznenim sudovima, poslove zastupanja Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, Međunarodnim sudom pravde i drugim međunarodnim sudovima, ako posebnom odlukom Vlade Republike Hrvatske nije odlučeno drukčije, te poslove u vezi sa zaštitom ljudskih prava i prava nacionalnih manjina,
-poslove koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije upodručjima iz njezine nadležnosti,
-i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.
 
Pravosudna akademija
 
Osnivač Akademije je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva pravosuđa. Sjedište Akademije je u Zagrebu, a sredstva za radosiguravaju se iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Misija Pravosudne akademije je osigurati kvalitetno inicijalno stručno usavršavanje vježbenika u pravosudnim tijelima i polaznika Državne škole za pravosudne dužnosnike te organizirati i stalno unaprjeđivati cjeloživotno stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika i savjetnika u pravosudnim tijelima.
 
Djelatnost Akademije
-organizira i provodi početno usavršavanje kandidata za pravosudne dužnosnike,
-organizira i provodi stručno usavršavanje vježbenika i savjetnika u pravosudnim tijelima te drugih državnih službenika iz područja pravosuđa,
-organizira i provodi kontinuirano stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika.
 
Državno odvjetništvo
 
Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava. Državno odvjetničko vijeće je posebno i neovisno tijelo nadležno za imenovanje i razrješenje zamjenika državnih odvjetnika, imenovanje i razrješenje županijskih i općinskih državnih odvjetnika te obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom.
 
Odvjetnici
 
Odvjetnik je osoba koja pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa. Odvjetnik smije pružati sve oblike pravne pomoći, navode se tipične funkcije:
-davanje pravnih savjeta,
-sastavljanje isprava (ugovora, oporuka, izjava),
-sastavljanje tužbi, žalbi, prijedloga, zahtjeva, molbi i drugih podnesaka,
-zastupanje stranaka pred sudom.
 
Javni bilježnici
 
Javni bilježnik je samostalni i neovisni nositelj javnobilježničke službe, koji ima svojstvo osobe javnog povjerenja. Javnobilježnička služba sastoji se u službenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava, službenom ovjeravanju privatnih isprava, primanju na čuvanje isprava, novca i predmeta od vrijednosti radi predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima te obavljanju po nalogu javnih tijela drugih postupaka određenih zakonom. Razlikuju se tri vrste javnobilježničkih isprava, sa snagom javnih isprava (kao da su ih izdala državna tijela, imaju jaču dokaznu snagu od privatnih isprava jer se smatra se da potječu od onoga tko je na njoj označen kao izdavatelj i da je istinito ono što se u njoj potvrđuje ili određuje dok se nedokaže protivno), a to su:
-javnobilježnički akti
- koje sastavljaju sami javni bilježnici,
-javnobilježnički zapisnici,
-javnobilježničke potvrde
- potvrde o činjenicama kojima su bilježnici posvjedočili.
 
Sudovi
obavljaju sudbenu vlast u RH. Redovni sudovi su: općinski sudovi, županijski sudovi i Vrhovni sud RH. Specijalizirani sudovi su: prekršajni sudovi, trgovački sudovi, upravni sudovi, Visoki prekršajni sud RH, Visoki trgovački sud RH, Visoki upravi sud RH.
 
Vrhovni sud Republike Hrvatske
je najviši sud u Republici Hrvatskoj. Nadležnost sudova određuje se zakonom.
 
Državno sudbeno vijeće
je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti. Odlučuje o imenovanju i razrješenju sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom.
 
DAVANJE IZJAVE O ADRESI DOSTAVE U SUDSKIM POSTUPCIMA
 
Svaka fizička osoba ovlaštena je tražiti od policijske uprave, nadležne prema mjestu njenog prijavljenog prebivališta ili boravišta, da u svojim evidencijama prebivališta i boravišta, zabilježi njezinu izjavu kojom traži da se dostave za nju u sudskim postupcima obavljaju na određenoj adresi ili određenoj osobi na određenoj adresi. Izjava mora biti ovjerena kod javnog bilježnika ili ju osoba mora potpisati pred službenikom u policijskoj upravi ili postaji. Iznimno, ako će se dostava za stranku obavljati odvjetniku, javnom bilježniku ili pravnoj osobi koja je registrirana za obavljanje djelatnosti primanja pismena za druge osobe (npr. poštanska služba) izjava ne mora biti ovjerena kod javnog bilježnika.
 
BESPLATNA PRAVNA POMOĆ
 
Institut besplatne pravne pomoći u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći (Narodne novine, broj 143/13 - u daljnjem tekstu: ZBPP) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine i zamijenio dotadašnji Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (Narodne novine, broj 62/08, 44/11 i 81/11) koji se primjenjivao do 31. prosinca 2013. godine. Ovim se Zakonom uređuju svrha, korisnici i vrste besplatne pravne pomoći (u daljnjem tekstu: pravne pomoći), pružatelji pravne pomoći, uvjeti i postupak za ostvarivanje pravne pomoći, prekogranično ostvarivanje pravne pomoći, financiranje pravne pomoći i nadzor nad provedbom Zakona. Svrha pravne pomoći u smislu ZBPP-a je ostvarenje jednakosti svih pred zakonom, osiguranje građanima Republike Hrvatske i drugim osobama u skladu s odredbama toga Zakona djelotvorno ostvarenje pravne zaštite te pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima. ZBPP sustav pravne pomoći uređuje na način koji pridonosi učinkovitoj pravnoj zaštiti socijalno i ekonomski najpotrebitijoj grupi građana.
 
Vrste i oblici pravne pomoći
 
Vrste pravne pomoći su: primarna pravna pomoć i sekundarna pravna pomoć. Oblici primarne pravne pomoći su:
- opća pravna informacija,
- pravni savjet,
- sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava imeđunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela,
- zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima,
- pravna pomoć u izvan sudskom mirnom rješenju spora.
Oblici sekundarne pravne pomoći su:
- pravni savjet,
- sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem,
- sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima,
- zastupanje u sudskim postupcima,
- pravna pomoć u mirnom rješenju spora,
- oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka,
- oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.
 
Pružatelji pravne pomoći
 
Pružatelji pravne pomoći su:
- odvjetnici,
- ovlaštene udruge,
- visoka učilišta koja izvode sveučilišne studije u znanstvenom području prava putem pravnih klinika,
- uredi državne uprave u županiji/ Gradu Zagrebu. Odvjetnici pružaju sekundarnu pravnu pomoć. Ovlaštene udruge, visoka učilišta koja izvode sveučilišne studije u znanstvenom području prava putem pravnih klinika i uredi državne uprave u županiji/Gradu Zagrebu pružaju primarnu pravnu pomoć.
 
Pružatelji pravne pomoći dužni su pružati pravnu pomoć savjesno, u skladu s pravilima struke i korištenjem najviših standarda u pružanju pravne pomoći. Pružatelji pravne pomoći ne smiju odbiti pružiti pravnu pomoć, ako ZBPP-om nije drukčije određeno. Ovlaštene udruge pružaju primarnu pravnu pomoć u skladu s uvjetima i na način propisan ZBPP-om. Ovlast za pružanje pravne pomoći udruga stječe upisom u registar pružatelja primarne pravne pomoći koji vodi Ministarstvo pravosuđa. Udruga se upisuje u registar kada dokaže da je, radi pružanja pravne pomoći, osigurala suradnju s osobom koja je završila diplomski studij prava, položila državni stručni ili pravosudni ispit i ima najmanje dvije godine radnog staža u struci, odnosno znanstveno zvanje te priloži dokaz o uplati osiguranja od odgovornosti za štetu nanesenu stranci pružanjem pravne pomoći u visini od 50 % osiguranja propisanog Zakonom o odvjetništvu (Narodne novine, broj 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11).
 
Postupak za ostvarivanje pravne pomoći
 
Postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći pokreće se izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći. O zahtjevima građana za odobravanje sekundarne pravne pomoći odlučuju uredi državne uprave u županijama i Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba. Zahtjevi se podnose nadležnom uredu državne uprave u županiji ili ispostavi ureda prema mjestu prebivališta (boravišta) podnositelja na propisanom obrascu uz koji se prilaže pisana izričita suglasnost podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini.O zahtjevima za odobravanje sekundarne pravne pomoći nadležna tijela odlučuju u roku od petnaest dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. U postupku odobravanja pravne pomoći podnositelju zahtjeva koji ispunjava zakonske uvjete za ostvarivanje prava na pravnu pomoć, nadležno tijelo donosi rješenje o odobravanju korištenja pravne pomoći uz naznaku vrste i opsega pravne pomoći, odnosno, ako podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete za odobravanje prava na pravnu pomoć, donosi rješenje kojim se zahtjev odbija. Protiv rješenja kojim se zahtjev odbija, podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu Ministarstvu pravosuđa. Protiv rješenja Ministarstva pravosuđa, kojim se žalba odbija može se pokrenuti upravni spor. Detaljnije informacije o pretpostavkama za ostvarivanje primarne i sekundarne pravne pomoći nalaze se na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa (www.pravosudje.gov.hr).
 
Prekogranični spor
 
Prekogranični spor je spor u kojem podnositelj zahtjeva za odobravanje pravne pomoći ima prebivalište ili boravište u državi članici Europske unije, a koja nije država članica u kojoj postupa sud, odnosno u kojoj treba izvršiti sudsku odluku. Pravna pomoć u prekograničnom sporu odobrava se u građanskim i trgovačkim stvarima, postupcima mirenja, izvansudskim nagodbama, izvršenju javnih isprava i pravnom savjetovanju utim postupcima, dok se odredbe o prekograničnom sporu ne primjenjuju u poreznim carinskim i drugim upravnim postupcima. Podnositelj zahtjeva koji ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, a koji traži pravnupomoć u prekograničnom sporu pred sudom druge države, članice Europske unije, zahtjev podnosi uredu prema mjestu svog prebivališta ili boravišta. Nadležni ured zahtjev prosljeđuje Ministarstvu pravosuđa u roku od osam dana od primitka zahtjeva koji će Ministarstvo pravosuđa uz priložene isprave prevesti na službeni jezik ili jedan od službenih jezika države članice Europske unije i nadležnog tijela za primanje te ih proslijediti nadležnom tijelu države članice Europske unije u kojoj sud postupa ili u kojoj se zahtijeva izvršenje sudske odluke (tijelo za primanje) u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Ako pravna pomoć ne bude odobrena, podnositelj zahtjeva dužan je nadoknaditi troškove prevođenja. Također, podnositelj zahtjeva može zahtjev podnijeti neposredno tijelu koje je nadležno za primanje zahtjeva u državi članici Europske unije u kojoj postupa sud ili u kojoj treba izvršiti sudsku odluku. Podnositelj zahtjeva koji ima prebivalište ili boravište u državi članici Europske unije, a koji traži pravnu pomoć u prekograničnom sporu pred sudom u Republici Hrvatskoj, ostvaruje pravo na pravnu pomoć u skladu s odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Podnositelj zahtjeva ili nadležno tijelo države članice u kojoj ima prebivalište ili boravište (tijelo za slanje), zahtjev za pravnu pomoć u Republici Hrvatskoj podnosi se Ministarstvu pravosuđa (tijelo za primanje). Obrasci i priložene isprave moraju se dostaviti u prijevodu na hrvatski jezik, jer će u protivnom zahtjev biti odbačen. Zahtjev se podnosi na obrascu propisanom Odlukom Komisije 2004/844/EZ-a o utvrđivanju oblika zahtjeva za pravnu pomoć od 9. studenog 2004. godine prema Direktivi 2003/8/EZ-a o poboljšanju pristupa sudu u prekograničnim sporovima uspostavom minimalnih zajedničkih pravila, koja se odnose na pravnu pomoć u takvim sporovima.
 
(Svršetak u sljedećem broju)
 

http://www.hrvatiizvanrh.hr/pdf/vodic_za_povratnike.pdf

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Nedjelja, 16/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1117 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević