Otpor protiv naseljavanja

 
 
Sredinom 16. stoljeća počeo se je javljati otpor protiv “tudjincev”. Dolnjoaustrijanski staliži potribovali su od cesara Maksimilijana II., neka prepovi daljnje naseljavanje Hrvatov, a hrvatske doseljenike neka zamini nimškimi i neka Hrvatom već ne budu pristupne funkcije. Po početni dvojba izdao je Maksimilijan II u decembru 1573. tajnu naredbu, u koj se je odazvao na potribovanja staližev i odredio općenitu pravnu diskriminaciju hrvatskih podanikov.
 
Faza konsolidacije
 
Nemirnomu vrimenu selidbe i naseljavanja u potpuno ili većinom pusta, a dijelom i u novoutemeljena sela (pred svim u Gradišću) je slijedila faza kulturne i gospodarske konsolidacije.
http://volksgruppenv1.orf.at/v2static/storyimages/site/volksgruppen/200610/st_nikolaus_friedhof.jpg
Selo Sveti Mikula - selo gradišćanskih Hrvata u zapadnoj Ugarskoj u kojem su izumrli Hrvati početkom XX. stoljeća. Jedini "Hrvati" su preostali na seoskom groblju
 
Gradišćanski Hrvati donesli su sa sobom različne govore čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga narječja, tako da je bio razgovorni jezik od sela do sela čudaputi jako različan. A i u 19. stoljeću izjednačeni gradišćanskohrvatski književni jezik razlikuje se u znatnoj mjeri od suvrimenoga književnoga jezika u Republiki Hrvatskoj. Hrvatski doseljeniki donesli su sa sobom i svoju staroslavsku crikvenu tradiciju skupa s glagoljicom i glagoljskom liturgijom. O tom svidoči najstariji pisani dokumenat Gradišćanskih Hrvatov, rukopisni zapis u Klimpuškom misalu iz ljeta 1564. No slijedi glagoljice su se vrijeda zgubili.
 
(Nastavak slijedi)
 

Franjo Schruiff, “Zur Geschichte und Entwicklung der kroatischen Volksgruppe”; http://www.hkd.at/index.php?option=com_content&view=article&id=43&Itemid=168&lang=hr