Get Adobe Flash player
Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

Pupovčev SDSS osnovali su ratni zločinci i rušitelji hrvatske...

Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

U Srbu se slavi pokolj nad hrvatskim...

Zagreb – posvojeni grad

Zagreb – posvojeni grad

I bez potresa sa starih zgrada padala je žbuka, kamenje, dijelovi...

Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

Miroslav Škoro špekulira prema Jasenovcu i prema...

Prvi politički program Velike Srbije

Prvi politički program Velike Srbije

Namjere Srbije bile su jasne, dominirati u zajedničkoj...

  • Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

    Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

    srijeda, 29. srpnja 2020. 17:48
  • Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

    Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

    srijeda, 29. srpnja 2020. 17:53
  • Zagreb – posvojeni grad

    Zagreb – posvojeni grad

    četvrtak, 30. srpnja 2020. 11:31
  • Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

    Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

    četvrtak, 30. srpnja 2020. 11:26
  • Prvi politički program Velike Srbije

    Prvi politički program Velike Srbije

    četvrtak, 30. srpnja 2020. 16:42

Stanovništvo Bliskog istoka uskoro će premašiti broj Europljana

 
 
Ovo je tek početak – suglasili su se stručnjaci na konferenciji Migracija i klimatske promjene koja je održana u utorak. Samo iz Afrike na put bi moglo krenuti onoliko ljudi koliki je ukupni broj stanovnika Europe, a po mišljenju sociologa Pála Tamása budala je tko misli da će se oni svi mirno vratiti doma. Stručnjak za sigurnosnu politiku Péter Tálas je, međutim, rekao kako su nam migranti potrebni, jer on ne želi živjeti u „klubu penzića“ u Karpatskom bazenu. Priredbu održanu u Klubu Kossuth otvorio je supredsjedatelj Energetskoga kluba István Bart, rekavši kako su sada već i vodeći europski političari prepoznali kako je klimatska migracija realna opasnost za nacionalnu sigurnost na koju se treba pripremiti.
http://infovilag.hu/data/images/2014-02/megroppan_talas_peter.jpghttps://media.licdn.com/mpr/mpr/shrinknp_400_400/p/1/005/08a/0ff/02e256f.jpg
Péter Tálas i Tamás Szigetvári
 
Proteklih nekoliko godina prosječna cijena porasla je za 0,8 stupnjeva, a u Siriji je između 2006. i 2011. godine bila ogromna suša koja je prema istraživanju Center for American Progress na mnogim mjestima uništila 75 % usjeva i 80 % životinja, te je 800 tisuća ljudi prisilila na preseljenje u gradove. Stručnjaci koji su sudjelovali u istraživanju mišljenja se kako glavne zone konflikta uglavnom preklapaju s dezertifikacijom zahvaćenim područjima.
 
Ono što ja govorim, nije popularno, no posao istraživača je da ljude suoči i s tim stvarima – rekao je Péter Tálas, predsjednik Strateškog obrambenog istraživačkog centra. Stručnjak za sigurnosnu politiku nabrojao je razloge sadašnjega migracijskog vala: neuspješna izgradnja država na bliskom istoku, otpadanje država-lukobrana – Libije i Tunisa. Istaknuo je rat u Iraku i oduljeni građanski rat u Siriji, kao najkrvaviji od svih konfliktata u proteklih četvrt stoljeća koji je potaknuo migracije. Istovremeno je upozorio: do nas je zasada stigao tek mali djelić Sirijaca. Manji dio vala čine socijalni migranti npr. s Balkanskog poluotoka, iz Nigerije, Obale Bjelokosti, a dominantni akteri su političke izbjeglice, prije svega lokalni srednji sloj koji bježi od regrutacije, ili zajedno s obitelji. No, u dubini konflikata i gospodarskih problema i tu se vrlo često kriju promjene u okolišu, pa tako i sadašnji migranti posredno bježe od promjena u okolišu. To će kasnije pratiti i demografska migracija:
 
„Stanovništvo najveće gubitnika klimatskih promjena – Afrike – do 2030. godine porast će za 500 milijuna ljudi, koliko stanovnika ima cijela Europska unija ukupno, a ako tamošnje države ne budu imale sposobnost zadržavanja, krenut će novi val“. Pored toga, kontinuirano će dolaziti mase klimatskih migranata i klimatskih izbjeglica – rekao je Tálas – i te će grupe gurati dalje jedne druge kao domino, kako se je to već više puta dogodilo u povijesti. Tálas je vezano uz eksploziju populacije spomenuo kontrolu rađanja u Kini i Indiji, što će imati pogubne posljedice: s obzirom da tradicionalno svi žele muškoga potomka, u Indiji bi uskoro 150 milijuna usamljenih muškaraca moglo razoriti tkivo društva, dok u Africi tradicija sprječava smanjenje broja rađanja.
 
Ekonomist Mađarske akademije znanosti Tamás Szigetvári govorio je o tomu kako će Bliski istok preteći Europu: stanovništvo Bliskog istoka koje je 1950. godine iznosilo jedva 100 milijuna, trenutno broji 350, a 2050. godine brojat će 700 milijuna ljudi. Sociolog Pál Tamás tomu je dodao: društvu je potrebno pola stoljeća da se, reagirajući na sve bolju zdravstvenu skrb, prebaci s predmodernog obiteljskog modela sa 7-8 djece na obitelj s manjim brojem potomaka.
 
Sociolog Pál Tamás je kasnije zorno ilustrirao tu pojavu sljedećim riječima: „U Budimpešti se nalazi jedan od najboljih na kontinentu spomenika klimatskih migracija: Trg junaka s Árpádom i plemenskim vođama Mađara“. Sociolog je pored seobe naroda tu uvrstio i nastanak ljudske civilizacije, naime i „menadžment-diktature“ koje su služile za očuvanje kultura koje su se bavile poljoprivredom navodnjavanjem, zapravo su predstavljale povijesne promjene potaknute klimom.
http://ichef.bbci.co.uk/news/624/cpsprodpb/B12A/production/_85345354_85345353.jpg
Prema Tálasu, uzroci migracija su istovremeno i nestašica vode i previše vode: prvo se manifestira u sušama i dezertifikaciji koja se pojavljuje u stotinjak zemalja, protiv čega samostalno mogu nastupiti samo zemlje koje su razvijene kao Izrael. A previše vode znači dizanje razine mora: ako razine mora porastu za samo jedan metar, pola od polja riže u Bangladešu naći će se pod vodom, što samo po sebi može potaknuti 40 milijuna ljudi prvo na unutarnju, a zatim i vanjsku migraciju. A tu su još i monsuni i okolišne katastrofe, a k tomu u Indiji, državi s milijardom stanovnika, sve se to pojavljuje istovremeno, stoga tamo postoji još veća šansa za klimatsku migraciju.
 
Svatko ima pravo na azil tko je u svojoj domovini izložen diskriminaciji iz političkih, vjerskih ili drugih razloga. Bez obzira što on možda prođe kroz zone u kojima ne divlja nužno stalni rat, on se ne pretvara u migranta – rekao je Tálas. (Tamás je istovremeno dobacio kako je danas u Europi riječ „izbjeglica“ licemjeran izraz: tako se naziva migrante koji nemaju važeću vizu). EU, inače, pravi razliku: prihvaća samo većinu Sirijaca, Afganistanaca i Eritrejaca. Osim toga, Europi su i nužni imigranti, a ako ih ne dobije s Bliskog istoka, još više će odvlačiti radnu snagu iz istočne Europe. „A ja ne bih htio živjeti u klubu penzića u Karpatskom bazenu, dok moja kći radi u Velikoj Britaniji“ – rekao je Tálas.
 
Tálas je iznio i program od sedam točaka, čija je suština zajedničko europsko djelovanje. Rješavanje situacije u zemljama iz kojih dolaze izbjeglice (makar i ogromnim investicijama) kao i potpora zemalja koje graniče s tim područjima, vrlo je važno za jačanje snage zadržavanja. Migracija se ponaša kao val, stoga treba izgraditi lukobrane – naglašavao je. Važno je preispitati sustav azila u EU-u, te uspostaviti zone EU-zaštite izvan Schengena, gdje se može obaviti registracija i selekcija. Potrebna je učinkovita zaštita granica, što nije ograda kojom se teret prebacuje na druge, a pored toga potrebno je poboljšati integraciju prihvaćenih osoba u društvo, odnosno informirati srednjoeuropska društva i naučiti ih kako mogu biti uključivo društvo – sažeo je, naglašavajući i razlike između imigranata i izbjeglica.
 
Ključno pitanje je uvijek nedostatak vode, i to pitke vode – rekao je Pál Tamás, koji je mišljenja kako rast razine mora ili monsun nije od tolike važnosti kao suša. Njegov kolega, ekonomist Mađarske akademije znanosti Tamás Szigetvári kasnije je izjavio: autoritarne režime regije je, slično Kádárovu sustavu, legitimirala jeftina hrana, naime „onaj komu su puna usta, ne govori“. Međutim, zbog suše je došlo do smanjenja proizvodnje, te su te zemlje sve više bile izložene sve skupljoj hrani iz uvoza. Legitimacija je nestala, te je došlo arapsko proljeće, a to je, zajedno s klimatskim promjenama pokrenulo migraciju – smatra Szigetvári. Po Tamásu, pored toga, ako dođe do isušivanja plodnoga polumjeseca, kolijevke čovječanstva, destabilizirat će se cijeli svijet. Petogodišnju sušu kojoj je Sirija bila izložena ne može izdržati ni jedna biljka, a stanovništvo sve više raste.
 
„Zapadni političari samo svoje birače umiruju riječima da ćemo vremenom moći vratiti prihvaćene izbjeglice svojim domovima: to neće ići mirnim putem“, - naglašavao je Pál Tamás. (u ponedjeljak je inače u emisiji kanala Hír TV i bivši ministar vanjskih poslova Péter Balázs izjavio kako će deportacija biti nemoguća mirnim sredstvima).
 
Tamás je nakon toga praktično kao najmanje zlo spomenuo Assadov režim. Amerika je mogla za sušu optužiti Assada, ali još uvijek su ti autoritarni sustavi oni koji kako-tako funkcioniraju – rekapitulirao je. Za rješenje je potrebna hladna glava, treba stabilizirati ta društva, npr. uvesti industriju koja ima manje potrebe za vodom, osigurati radna mjesta za one koji zaostaju, i to još u vrijeme interne migracije, u gradovima – rekao je. Tomu se priključio i Tálas, koji je odgovarajući na pitanje rekao: „demokraciju ne smatram univerzalnom vrijednosti“, ali ljudska prava da, a postoje mjesta gdje se to može osigurati autoritarnijim sustavom. Prema riječima stručnjaka, zabluda je da ljudi u EU dolaze zbog bogatstva: sigurnost im je važnija. „Ne treba Eritreju pretvoriti u Nizozemsku, nego u perspektivnu, stabilnu zemlju“ – rekao je Tálas.
 

Zoltán Veczán, Magyar Nemzet

Anketa

Što je po Vama odluka Stožera civilne zaštite da svi moramo nositi maske na ustima i nosu?

Ponedjeljak, 03/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1239 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević