Moći će prijaviti prebivalište u svojoj kući kad se budu vratili u Hrvatsku

 
 
Hrvatska mora odrediti uvjete pod kojima je dopušteno useljavanje stranaca, željenu strukturu stranaca, godišnje kvote  koje se moraju temeljiti na dovoljno dugom roku i uključivati distribucijske efekte. Nije dobro ni za Hrvatsku ni za useljenike budu li se u Hrvatskoj stvarala etnička geta i paralelna društva te naseljavalo tek Zagreb i po koji veći hrvatski grad. Mora nužno odrediti  broj useljenika putem godišnjih kvota i uvesti sustav bodovanja.
http://www.mup.hr/resize2.aspx?filename=A1_WEB_ILUSTRACIJE/OSOBNI_DOKUMENTI/petrinjska05.jpg&width=267http://www.mup.hr/resize2.aspx?filename=A1_WEB_ILUSTRACIJE/OSOBNI_DOKUMENTI/petrinjska04.jpg&width=267
Hrvatska nema Ministarstvo useljeništva ni neko drugo centralno tijelo koje bi koordiniralo područja migracije. Sada je to područje dijelom u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, dijelom u Ministarstvu vanjskih poslova u Upravi za hrvatske manjine, useljeništvo iseljeništvo, dijelom u Ministarstvu regionalnog razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva u Upravi za prognanike, povratnike i izbjeglice, dijelom u Hrvatskoj matici iseljenika, dijelom u MUP-u u Upravni za inspekcijske i upravne poslove.
 
Do nekakvog trulog konsenzusa oko usvajanja Strategije migracijske politike za 2007/2008. godinu je došlo  jer zastupnici u Hrvatskom saboru još nisu uočili da se radi vrijednosnom izboru i da to nužno iziskuje politička nadmetanja. Radi se o nacionalnim interesima, ograničenosti hrvatskih mogućnosti integracije useljenika i potrebi očuvanja hrvatskog karaktera Republike Hrvatske. Aktualna neartikulirana  hrvatska useljenička politika i zadnje nesretne izmjene Ustava s 22 nacionalne manjine nabrojene u Ustavu idu u suprotnom pravcu od politike europskih zemalja kojima je useljenička politika pri vrhu državnih prioriteta.
 
Kamo ide hrvatska useljenička politika pokazuje odgovor MUP-a obitelji Hrvata, hrvatskih državljana koji rade u Njemačkoj i koja je prošlog ljeta htjela prijaviti prebivalište na adresi naslijeđene kuće kod Koprivnice. Moći će prijaviti prebivalište u svojoj kući kad se budu vratili u Hrvatsku.
https://vlada.gov.hr/userdocsimages//Materijali%20za%20istaknuto/2014/MUP%20-%20servis%20gra%C4%91ana/MUP-naslovna.jpg?width=750&height=500
Vrijedilo bi ponovo uzeti u ruke Nacionalni program demografskog razvitka Republike Hrvatske, Nacionalnu populacijsku politiku, Zaključke međunarodne konferencije HGK-a,1 zakone članica EU-a i formirati multidisciplinarni tim koji bi izradio hrvatsku useljeničku politiku.
Nijemcima su četiri godine radili na izradi svoje useljeničke politike i pored toga, u njemačkom parlamentu, ta je politika prošla kroz iglene uši. Nije stoga realno očekivati da bi u Hrvatskoj neka radna skupina od nekoliko službenika  mogla u kratkom vremenu izraditi ozbiljnu hrvatsku useljeničku politiku i useljenički zakon.
 
Bilješke:
 
1. Zaključci međunarodne konferencije HGK-a:
Zbog zabrinjavajućih trendova u demografskim kretanjima kao i zbog potrebe da se osiguraju adekvatni stručni kadrovi za razvoj Hrvatska treba definirati svoju useljeničku politiku sa jasnim ciljevima promicanja socijalnih, gospodarskih, demografskih i kulturnih interesa.
Pri formuliranju buduće migracijske politike koja će biti u funkciji razvoja gospodarstva treba poći od razvojne strategije nacionalnoga gospodarstva, demografskih trendova i utvrđenih deficita na tržištu rada, te utvrditi jasne ciljeve.
Za izradu useljeničke politike važne su pored demografske i društvene statistike, pouzdane analitičke podloge i istraživanja o migracijskim kretanjima, kao i detaljne analize kretanja na tržištu rada, a isto tako i kratkoročne i dugoročne potrebe gospodarstva.
Stoga je neophodno što prije uvesti upisnik (registar) stanovništva, kako bi se osigurali pouzdani statistički podaci o kretanju stanovništva.
Globalna ekonomija već je stvorila globalnu radnu snagu koja je lako pokretljiva i prihvaća prilike na raznim lokacijama. Privući dio takve radne snage u Hrvatsku u onim segmentima gdje naše gospodarstvo ima veliki potencijal za razvoj trebala bi biti jedna od ključnih politika razvoja ljudskih resursa. Pri tome useljenička politika ne smije biti prepreka, već aktivna potpora.
Ciljana imigracija nije samo nužnost nego i poticaj dinamičnom gospodarstvu i Hrvatska bi trebala proaktivno regulirati uvoz radne snage.
Potrebno je odrediti nositelje izrade hrvatske useljeničke politike, a isto tako trebalo bi razmotriti i osnivanje centralnog nacionalnog tijela koje bi koordiniralo sve aktivnosti vezane uz migracije i osiguralo pojednostavljenje i veću učinkovitost u provođenju administrativnih postupaka.
Osnovna dilema više nije trebaju li nam useljenici ili ne, jer oni su već tu i stoga treba vidjeti kako na što učinkovitiji način upravljati migracijama prema utvrđenim razvojnim ciljevima i identificiranim potrebama.
Obrazovni sustav ne prati promjene. Da bi se adekvatno planiralo obrazovanje koje će pratiti potrebe gospodarstva, nužno je uvesti mehanizam prilagođavanja koji se temelji na procjeni budućih potreba gospodarstva.
Potrebno je bolje koordinirati mjere obrazovne politike, profesionalnog usmjeravanja, prekvalifikacije i stvarnih potreba na hrvatskom tržištu rada.
Ojačati zapošljivost neaktivnih i nezaposlenih i istodobno povećati fleksibilnost hrvatskog tržišta rada, kako bi se uskladila ponuda i potražnja radne snage.
Posebno treba intenzivirati proces cjeloživotnoga obrazovanja.
Povećati stopu zaposlenosti, a u dugom roku stopu rađanja, kako bi se osigurala fiskalna ravnoteža.
Imigracija može pomoći u rješavanju kratkoročnih i srednjoročnih neravnoteža na tržištu rada, ali i olakšati postizanje stabilnosti mirovinskog sustava.
Prioritet treba dati domaćoj populaciji i useljavanju svojih iseljenika i njihovih obitelji po uzoru na druge imigracijske zemlje.
Važno je voditi računa o uravnoteživanju naseljavanja stanovništva i zaustavljanje koncentracije stanovništva u velikim urbanim sredinama.
Napraviti izmjene i dopune zakona koji sada određuju hrvatsku useljeničku politiku.
Useljavanje se mora planirati i usmjeravati, a nikako događati mimo volje i znanja mjerodavnih tijela. Dakle, treba djelovati. Još danas!
 

Branko Barbić