Get Adobe Flash player
 Vlada kani pogaziti predizborno obećanje

Vlada kani pogaziti predizborno obećanje

Zakonsko nametanje rodne ideologije obrazovnomu sustavu i...

Tomislav i Milorad i manjinska prava

Tomislav i Milorad i manjinska prava

Etnobiznismeni dviju zemalja, ujedinite...

Rubnim granicama katastarskih općina

Rubnim granicama katastarskih općina

S lijeve strane Dunava nalaze se hrvatske katastarske...

Zokijeva noćna mora

Zokijeva noćna mora

E, Milanoviću, Milanoviću, ostavi se...

Vladu mora biti briga Agrokor

Vladu mora biti briga Agrokor

Je li Martina Dalić iskrena ili samo nedovoljno...

  •  Vlada kani pogaziti predizborno obećanje

    Vlada kani pogaziti predizborno obećanje

    srijeda, 26. srpnja 2017. 23:19
  • Tomislav i Milorad i manjinska prava

    Tomislav i Milorad i manjinska prava

    srijeda, 26. srpnja 2017. 23:15
  • Rubnim granicama katastarskih općina

    Rubnim granicama katastarskih općina

    srijeda, 26. srpnja 2017. 23:08
  • Zokijeva noćna mora

    Zokijeva noćna mora

    srijeda, 26. srpnja 2017. 23:04
  • Vladu mora biti briga Agrokor

    Vladu mora biti briga Agrokor

    četvrtak, 27. srpnja 2017. 16:13

Imena svih pobjednika

 
 
U Zagrebu su u subotu navečer dodijeljene medalje pobjednicima četvrtih Hrvatskih svjetskih igara, najvećeg amaterskog sportskog natjecanja na kojem sudjeluju Hrvati i njihovi potomci iz cijeloga svijeta. Četvrto sportsko natjecanje domovinske i iseljenje Hrvatske u organizaciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i Hrvatskog svjetskog kongresa, a pod sloganom “Jedno je srce, jedna je Hrvatska” ove je godine od 18. do 22. srpnja u Zagrebu okupilo više od 900 Hrvata iz 31 zemlje a njima su se kao i prethodna tri puta pridružili sunarodnjaci iz Hrvatske, njih oko 150. U nastavku pogledajte galeriju fotografija i popis svih dobitnika IV. Hrvatskih svjetskih igara iseljene i domovinske Hrvatske
http://croatia-presse.de/wp-content/uploads/2017/07/h-svjetske-igre.jpg
 
BOĆANJE
 
Klasično žene:
 
1. mjesto – IVA MATIJEVIĆ (BIH)
2. mjesto – BLASLOV DUJELA DESA (ITA)
3. mjesto – CARUSO ROBERTA (ITA)
4. mjesto – BOŽICA FABIAN (AUS)
 
Parovi muški:
 
1. mjesto – Mate Ćorluka i Ivan Galić (BIH)
2. mjesto – Hrvoje Šimunović i Zoran Glavinić (HRV)
3. mjesto – Damir Lasić i Anton Petković (MNE)
4. mjesto – Srečko Krapić i Miljenko Čirjak (CAN)
 
Precizno izbijanje:
 
1. mjesto – Zoran Glavinić (HRV)
2. mjesto – Mladen Ćorluka (BIH)
3. mjesto – Darko Slovnikar (MNE)
4. mjesto – Hrvoje Šimunović (HRV)
 
ODBOJKA N/P
 
Muški
 
1. HRVATSKA
Domagoj Stipanovic / Rafael Mamic
2. PARAGVAJ
3. KANADA
 
Žene
 
1. AUSTRIJA
2. HRVATSKA
Franka Jakolis/Paola Krmpotic
3. BOSNA I HERCEGOVINA 4
KOŠARKA M
 
1. ŠVICARSKA
2. BiH 2
3. BiH 1
 
RUKOMET
 
Žene
 
AUSTRIJA
BOSNA I HERCEGOVINA
HRVATSKA
 
Muški
 
HRVATSKA
SLOVAČKA
TEAM HSI
 
ODBOJKA Ž
 
HRVATSKA
AUSTRIJA
BOSNA I HERCEGOVINA
 
BADMINTON
 
XD
 
Mirko Pavlinić + Nikoleta Dubaiova Hrvatska/Slovačka
Davor Štrbenac + Maja Žubrinić Hrvatska
Mario Vugrić + Tea Grofelnik Hrvatska
Juraj Hikker + Anna Nemcovicova Slovačka
 
WD
 
Tea Grofelnik + Maja Žubrinić Croatia
Nikoleta Dubaiova + Anna Nemcovicova Slovačka
 
MD
 
Mirko Pavlinić + Mario Vugrić Hrvatska
Juraj Hikker + Davor Štrbenac Slovačka/Hrvatska
Nikolae Mihalcea + Mihai Muselin Rumunjska
Petru-Dejan Curiac + David-Snezan Hategan Rumunjska
 
WS
 
Maja Žubrinić Hrvatska
Nikoleta Dubaiova Slovačka
Anna Nemcovicova Slovačka
Tea Grofelnik Hrvatska
 
MS
 
Mirko Pavlinić Hrvatska
Davor Štrbenac Hrvatska
Juraj Hikker Slovačka
Mario Vugrić Hrvatska
 
JUDO
 
M+ 100
 
Pavle Ražnatović Crna Gora
M-60
 
Marino Dugančić
Mate Smiljanić Bosna i Hercegovina
Jonas Finelli Stipanić Švicarska
 
M-66
 
David Pušić ¸Bosna i Hercegovina
Ivan Jozeljić
Mario Jozeljić
 
M-73
 
Petar Zadro
Jure Zovko Bosna i Hercegovina
Ante Galić Bosna i Hercegovina
Vuk Đurović Crna Gora
 
M-81
 
Srđan Ajvaz
Majo Češko
 
W-52
 
Ana Vidar
 
W-57
 
Filipa Pehar
Josipa Zeko
Mathea Belša Krohne Švedska
 
W-70
 
Josipa Brevnik
Marija Zelenika
Andrea Lončar
Vesna Vukoja
 
PLIVANJE
 
50 m SLOBODNO PLIVAČICE
 
Ivona Jurić Austrija
Ivona Vukašinović Crna Gora
Marina Kaleb Tanzanija
 
50m SLOBODNO PLIVAČICE
 
Paola Giorgetta Italija
 
50 m LEĐNO PLIVAČICE
 
Paola Giorgeta Italija
 
50m SLOBODNO PLIVAČI
 
Peter Maraković Kanada
Martin Verti Mađarska
Ante Nikola Krpina Francuska
 
50 m PRSNO PLIVAČICE
 
Ivona Jurić Austrija
Maria Carmen Čipčić Angola
Đorđa Borozan Crna Gora
 
50 m PRSNO PLIVAČI
 
Ante Nikola Krpina Francuska
Marin Čipčić Angola
Martin Verti Mađarska
 
KARATE
 
KATE – Ž
 
Leonora Jakić BiH
Matea Radić BiH
Martina Jakić BiH
Nataša Josipović BiH
 
KATE – M
 
Ivo Vuković Austrija
Axel Kuliš Čile
M Weinberger Švicarska
 
MUŠKI +84
 
Tomislav Barbarić BiH
Luka Kramar BiH
Axel Kuliš Čile
Deni Šarac BiH
 
MUŠKI -84
 
Marko Kraljević BiH
Ivan Pehar BiH
David Čuljak BiH
Ante Mucić BiH
 
MUŠKI -75
 
Matej Planinić BiH
Luka Šaldo BiH
 
MUŠKI -68
 
Mario Prga BiH
Martin Musa BiH
Andrija Soldo BiH
Robert Šafradin BiH
 
MUŠKI -60
 
Ivan Križanac BiH
Ivan Soldo BiH
David Jakić BiH
Mario Subašić BiH
 
ŽENE +68
 
Stefani Krešić BiH
Vilma Krasić BiH
Petra Grgić BiH
 
ŽENE -68
 
Anita Radić BiH
Marina Vuković BiH
Irena Prga BiH
Matea Medić BiH
 
ŽENE -61
 
Vesna Gugić BiH
Monika Rajić BiH
Lelena Zovko BiH
Tena Weinberger Švicarska
 
ŽENE -55
 
Jelena Pehar BiH
Katarina Sušac BiH
Barbara Krasić BiH
Petra Galić BiH
 
GOLF
 
DAME
 
Maria Victoria Francetić Argentina
Ivka Bošković Njemačka
 
GOSPODA
 
Ivica Šimunović Hrvatska
Ivan Ljubanović Hrvatska
Jure Francetić Argentina
 
STOLNI TENIS
 
MUŠKI – 30
 
Blago Brkić BiH
Tomislav Zovko Hrvatska
Darko Brkić BiH
Christian Haceglan Rumunjska
 
MUŠKI +30g
 
Stanislav Lošić Hrvatska
Damir Blažević Hrvatska
Ivan Pavlovčik Slovačka
Jan Miler Slovačka
 
ŽENE
 
Maria Marin Fernanda Marchar Čile
Mathilde Knor Austrija
Anita Kovacicek Austrija
Marianne Radakovits Austrija
 
NOGOMET
 
M. NOGOMET
 
BiH
Crna Gora
Srbija
 
NOGOMET ŽENE
 
BiH 1
BiH 2
Team Hrvatskih Svjetskih Igara
 
NOGOMET MUŠKI
 
BiH
Rumunjska
Australija
 
TENIS
 
POJEDINAČNO –SINGLES
 
MS-30
 
Milan Kovacs
Michael Hotti
Tomislav Klarić
Mario Brkić
 
MS-35
 
Krešimir Ritz
Saša Augustić
Vatroslav Šrajer
Davor Domljan
 
MS-45
 
Miren Ivanković
Ivica Jerbić
Davor Bosnar
Zvonko Usanović
 
MS-55
 
Mladen Lukić
Mijo Dujmović
Đuro Lukić
Branko Kraljević
 
MS-60
 
Mate Matić
Krunoslav Krajnović
Davor Dumičić
Ante Šišgorić
 
MS-65
 
Branko Borošak
Vanja Mrazovac
Zlatko Blagaj
Antun Vidmar
 
MS-70
 
Ante Žedelj
Stanko Bick
Živko Dmitrović
Petar Mirić
 
MS-75
 
Zvonko Mirkovich (jedini je nastupio)
 
WS-30
 
Tamara Stojković
Matea Roki
Dragica Udiljak
Nikki Carnovale
 
WS-50
 
Renata Šašak
Mirta Banić
Fanita Kuljiš
GOVEL Linda Govel
 
WS-65
 
Gizela Senci
Slavica Ćosović Bajić
Đurđica Anišić
Dušica Mamić Madžarac
 
DOUBLES
 
MD-30
 
Ivanković/ Klarić
Katelan / Usanović
Dmitrović / Jerbić
Matiša / Matiša
 
WD
 
Carnovale / Roki
Babić / Banić
Kuljiš / Matulić
 
MIXED
 
Matiša Ma. / Carnovale
Kopačka / Banić
Pavlovčak / Babić
 
DOUBLES – KONGRES
 
Knežević / Lovrić
Pavić J. / Pavić V.
Matiša Ma. / Matiša Ml.
Dujmović / Pavić F.
 
CONSOLATION – KONGRES
 
Daniel Paškvan
Vlatko Pavić
Mijo Dujmović
Franjo Pavić
 
TAEKWONDO
 
BORBE
 
SENIORI:
 
KATEGORIJA – 54 KG
 
DAVID BAŠIĆ, BIH
TIN DUŽ, HRVATSKA
FILIP PAVIĆ, HRVATSKA
 
KATEGORIJA – 63 KG KATEGORIJA – 68 KG
 
1.MATEJ ČOSIĆ, HRVATSKA 1.DAVID MARUŠIĆ, BIH
2.KARLO HERCEG, HRVATSKA 2. HRVOJE GLUHAK, HRVATSKA
 
KATEGORIJA – 74 KG KATEGORIJA – 80 KG
 
1.IVAN LETICA, BIH 1.GUCIĆ FRANJO, KOSOVO
2.KARLO ŠIMONEK, HRVATSKA 2.LUKA SKENDER, HRVATSKA
3.ARIAN ČOSIĆ, HRVATSKA 3.IVAN MALOČA, HRVATSKA
3.GABRIJEL PUKLIN, HRVATSKA 3.KARLO GALIĆ, BIH
 
KATEGORIJA -87 KG KATEGORIJA +87 KG
 
1.MIRAN ĐORĐEVSKI, BIH 1.KRISTIJAN MILIČEVIĆ, BIH
2.JOSIP STOJANOVIĆ, HRVATSKA 2.IVAN ŠAMEC, HRVATSKA
3.JURAJ STINČIĆ, HRVATSKA
 
SENIORKE:
 
KATEGORIJA – 46 KG KATEGORIJA – 57 KG
 
1.MIHAELA SENJAK, BIH 1.DORA ŠĆAPEC, HRVATSKA
2.STELLA CARL, HRVATSKA 2. MIHAELA BOLJEŠIĆ, HRVATSKA
3.LUCIJA GAMULIN, HRVATSKA 3. MARTINA KOVAČ,BIH
 
KATEGORIJA – 62 KG KATEGORIJA -73 KG
 
1.DORIS LUKIĆ, HRVATSKA 1.KATARINA MIHALJEVIĆ, HRVATSKA
2.IRENA OROZ, BIH 2.MATEJA HORVAT, HRVATSKA
3.IVANA BOSANČIĆ, HRVATSKA 3.IVANA PAČAR, HRVATSKA
3.IVANA DŽEKO, BIH
 
FORME
 
KATEGORIJA – JA 2 KATEGORIJA – JB 2
 
SWEN GRGIČEVIĆ,HRVATSKA 1.KATJA BRDOVČAK, HRVATSKA
TIN FILKOVIĆ, HRVATSKA 2. TENA SMILJANIĆ, HRVATSKA
LUKA BAKOVIĆ, HRVATSKA
 
KATEGORIJA – SA 1 KATEGORIJA -SB 1
 
1.JAN JURAJ ŠTULIĆ, HRVATSKA 1. NIKA POPOVIĆ, HRVATSKA
2. MARTINA GRUBIŠIĆ, HRVATSKA,
3.LAURA MOLAN, HRVATSKA
 
KATEGORIJA – SA 2 KATEGORIJA – SB 2
 
1.BORNA PAULIK, HRVATSKA 1.LUCIJA BAŠIĆ, BIH
2.BORIS KNEZOVIĆ, BIH 2. KARLA ŠTEFANKO, HRVATSKA
3.IVAN ŠAMEC, HRVATSKA 3.MARTA LALIĆ, HRVATSKA
3.DANIJEL BOBAN,BIH 3.PETRA ORLOVIĆ,BIH
 
KATEGORIJA – SA 3 KATEGORIJA – SB 3
 
PETAR BOBAN, BIH 1. DAJANA STANIĆ, BIH
 
KATEGORIJA – MA 1
 
MARKO STANIĆ, BIH
 
ATLETIKA
 
SENIORKE:
 
1. Marija Markovac
Jelena Pehar
Ivana Prga
 
VETERANKE:
 
Jasmina Finelli-Stipanić
Biserka Srdanović
Gordana Bagara
 
SENIORI:
 
Andre Ivanković
Ivan Mihelić
David Marušić
 
VETERANI:
 
Berislav Paponja
Miren Ivanković
Miodrag Erceg
 

https://fenix-magazin.de/4-hrvatske-svjetske-igre-zagreb-2017-imena-svih-pobjednika-i-fotografije-nagradenih76543/

Joško Vlašić - utemeljitelj gradišćansko-hrvatske rock-glazbe

 
 
Prije 40 godina u austrijskog pokrajini Gradišću prvi se put počeo svirati tzv. „hrvatski rock“. Glazba hrvatske narodne manjine u Austriji najbolje je utjelovljena u legendarnom bendu Bruji.
http://volksgruppenv1.orf.at/v2static/storyimages/site/volksgruppen/200429/tambure.jpg
Kultura gradišćanskih Hrvata neraskidivo je vezana uz tamburicu: instrument bez kojega nema niti jedne zabave ili plesnjaka među Hrvatima u toj austrijskoj pokrajini. No malo je onih izvan Austrije, a pogotovo u Hrvatskoj, koji znaju da gradišćanski Hrvati već više od 40 godina sviraju odličan rock – i to na gradišćansko-hrvatskome jeziku! „Sve je počelo nakon one studentske 1968. godine“, kazuje nam na početku razgovora za DW Joško Vlašić, jedan od utemeljitelja gradišćansko-hrvatske rock-glazbe, u Austriji poznate još i kao „Krowodnrock“. Vlašić, inače dugogodišnji nastavnik njemačkog i ruskog jezika u gimnaziji u Gornjoj Pulji (Oberpullendorfu) u Gradišću, austrijskoj javnosti poznat je kao frontmen legendarne gradišćansko-hrvatske glazbene skupine Bruji, ali i kao dugogodišnji zastupnik Stranke zelenih u Pokrajinskome saboru Gradišća. Malo tko bolje poznaje kulturu i politički položaj manjine koje se prije pola tisućljeća nastanila uz današnju austrijsko-mađarsku granicu. Od nekadašnjih oko 100.000 naseljenih Hrvata danas ih je u Gradišću ostalo oko 30.000. Proteklih stoljeća  ovu zajednicu obilježile su migracije i asimilacije. „U mojim školskim danima stidio si se reći da si Hrvat, stidio si se govoriti hrvatskim jezikom“, kaže Vlašić i prisjeća se trenutaka iz gimnazije u Željeznom (Eisenstadt) u kojemu su on i još nekoliko školskih kolega gradišćanskih Hrvata bili vrijeđani zbog svoga porijekla. „Počesto smo se zbog toga znali i potući", govori uz smiješak. Dojmovi iz gimnazijskih dana presudno su, međutim, utjecali na Vlašića da se svjesno pozabavi i prigrli svoj gradišćanskohrvatski mentalitet. Iz prkosa prema diskriminaciji rodila se tako i ljubav prema glazbi.
 
„Moje ozbiljnije bavljenje glazbom počelo je u gimnazijskim danima, uz tamburicu. Kasnije je došla 1968. godina i studentski prosvjedi. Drugi su se počeli buniti protiv autoriteta, a mi protiv diskriminacije“, prisjeća se ovaj glazbenik koji je kao gitarist počeo svirati u skupini The Brew iz Velikog Borištofa koja je najprije skidala glazbu na engleskome jeziku, Beatlese i Stonese. No već 1970-tih godina nastaju prve pjesme na gradišćanskom hrvatskom. „Naš uzor tada je bio sarajevski bend ‚Bijelo dugme‘. Kada smo čuli prvi put njihovu glazbu, shvatili smo da bi se takav pravac mogao odlično kombinirati s gradišćanskim hrvatskim jezikom“. U 70-tim godinama tekstovi skupine The Brew poprimaju jače političke konotacije, a krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih uradcima „Rozmarija raste“ (1977.), „Gemma Krowodn schaun“ („Idemo gledati Hrvate", 1980.) te „Nema problema" (1983.)  stvorene su pjesme i ploče koje je gradišćansko-hrvatska zajednica – posebice mladi – počela prihvaćati kao neslužbene himne i glazbene izričaje prosvjeda protiv nepovoljnoga položaja zajednice gradišćanskih Hrvata u Austriji.
 
Podsjetimo, iako se Austrija 1955. obvezala da će štititi prava manjina na svom teritoriju, morala su proći desetljeća prije nego će hrvatska manjina u Gradišću te slovenska manjina u Koruškoj dobiti dvojezične ploče naseljenih mjesta. Položaj hrvatske manjine u Gradišću ni danas nije zadovoljavajući: „U Gradišću postoji samo jedna gimnazija koja ima cjelokupnu nastavu na hrvatskom jeziku, a trebalo bi ih biti barem tri“, kaže Vlašić koji se za deset godina rada kao zastupnik u Gradišćanskom saboru dosljedno kolegama zastupnicima obraćao na hrvatskom jeziku: „Uz prosvjede desničarskog FPÖ-a“, sa smiješkom dodaje glazbenik te istodobno konstatira da austrijska savezna i pokrajinska politika više gledaju na vlastite interese nego na interese hrvatske zajednice u Gradišću.
 
Nakon velikih uspjeha s pločom „Gemma Krowodn schaun“, bend The Brew mijenja ime u Bruji koristeći kao osnovicu gradišćanskohrvatski glagol „brujati“. Nakon skoro pedeset godina na sceni, te četrdeset godina promidžbe hrvatskoga rocka, skupina Bruji ne razmišlja o povlačenju sa scene. Ipak, 1990-ih nije bilo tako: „Sredinom 90-ih smo skoro prestali pjevati, da bi se deset godina kasnije opet vratili na scenu“, ističe Vlašić te nakon pet LP ploča odnosno CD-a i dvije singlice najavljuje novi album. Prošloga tjedna glazbena skupina imala je i zapažen nastup na Croatisadi – godišnjemu glazbenom festivalu gradišćanskohrvatske glazbe koji je ove godine održan u Velikom Borištofu, selu s jakim hrvatskim identitetom u srednjemu Gradišću iz kojega je i krenula priča s Brujima i hrvatskim rockom.
 
Iako danas mnogim mladim gradišćanskim Hrvatima očuvanje hrvatskoga jezika predstavlja problem, posebice zbog nedostatka viših škola te medija na njihovome materinskom jeziku, kultura i običaji gradišćanskohrvatske zajednice čine se življima nego ikada: „U cijelome Gradišću postoje tamburaški orkestri koje izvode pjesme na hrvatskom jeziku, a da taj jezik uopće više ne govore“, kaže Vlašić te dodaje da kriza hrvatskoga identiteta i stid zbog vlastitoga podrijetla koji su obilježili njegove godine djetinjstva i odrastanja danas među mladim Hrvatima u Gradišću gotovo da i ne postoje. Izgrađivanju svijesti o vlastitome identitetu gradišćanskih Hrvata svakako je doprinijela kultura uopće, a posebice glazba. Tako je danas pored Bruja aktivno još nekoliko glazbenih skupina iz sektora hrvatskoga rocka, a posebice su popularni i Coffeeshock Company te Turbokrowodn. Iako je tzv. „Krowodnrock“ u Gradišću i Austriji već poprimio kultni status, u Hrvatskoj za njega nitko i ne zna. „U Hrvatskoj su Bruji gostovali jednom davno, još za vrijeme Jugoslavije. Nakon toga smo bili u Neumu 1998., no danas nas u Hrvatsku nitko ne zove“, kaže nam na kraju razgovora Joško Vlašić.
 

Nedad Memić, Deutsche Welle

Pruža se potpora učenicima teškog materijalnog stanja

 
 
Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj osniva zakladu za pružanje potpore učenicima teškog materijalnog stanja – rekao nam je Ivan Gugan, predsjednik te organizacije. Na izvanrednoj skupštini održanoj prije nekoliko dana izaslanici su odlučili i o osnovnoj školi u Sambotelu (Szombathely).
http://oekastatic.orf.at/static/images/site/oeka/20151041/bicikljanjekisegtot.5404727.jpg
Ivan Gugan
 
Hodočašće Hrvata iz Mađarske u Komar (Homokkomárom) koje je održano protekli vikend i na kojem je sudjelovalo petstotinjak vjernika iz cijele zemlje, bilo je iznimno uspješno – rekao nam je Ivan Gugan. Predsjednik Hrvatske državne samouprave (HDS) rekao je vezano uz izvanrednu skupštinu održanu proteklu subotu  kako je na toj skupštini odlučeno o osnivanju zaklade za razvoj hrvatskog obrazovanja u Mađarskoj. Primarni cilj buduće organizacije bit će pružanje potpore studentima nepovoljnog materijalnog položaja. Da bi zaklada mogla gospodariti odgovarajućim kapitalom, izmijenjen je proračun samouprave. Predsjednik je najavio kako će se sljedeća skupština održati u rujnu te da je njihova želja da zaklada do tada već započne radom. Dodao je kako se između ostalog razgovaralo i o zgradi koju je grad Sambotel ustupio HDS-u, u kojem će se otvoriti osnovna škola.
 
Predsjednik je s tim u svezi naglasio kako investiciju od stotine milijuna forinti podupiru i mađarska i hrvatska vlada, ali za obnovu zgrade koristit će se i vlastitim resursima. Ako sve bude išlo prema planu, učenici će školsku godinu 2018-2019. već započeti u novoj školi. Saznali smo kako dobro napreduje i obnova Hrvatskoga doma što podupire Ministarstvo ljudskih resursa. Ivan Gugan je na naš upit rekao kako se hodočašće Hrvata na državnoj razini organizira svake godine u drugo marijansko svetište kako bi se pripadnici hrvatske manjine u Mađarskoj mogli bolje upoznati i kako bi došlo do jačanja njihovih međusobnih odnosa.
 

Miklós András Lázin, Magyar Hírlap

Anketa

Tko će biti sljedeći gost Ace Stankovića u protuhrvatskoj emisiji "Nedjeljom u 2"?

Petak, 28/07/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1127 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević