Get Adobe Flash player
Opasno traćenje vremena

Opasno traćenje vremena

EU ciljano ispražnjava Hrvatsku za naseljavanje...

Podržali Istanbulsku, podržavaju i

Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

Popis HDZ-ovaca koji podržavaju »Globalni sažeti dogovor za sigurna...

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Hrvatski sabor najodgovorniji za stanje u...

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Ne ostaju i ne opstaju najjači, nego...

Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

Suspendiran zbog ljubakanja sa studenticama, a na ispitima pita studente u...

  • Opasno traćenje vremena

    Opasno traćenje vremena

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:41
  • Podržali Istanbulsku, podržavaju i

    Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 15:48
  • Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:38
  • Političko preživljavanje političkih zvijezda

    Političko preživljavanje političkih zvijezda

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:34
  • Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

    Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

    utorak, 20. studenoga 2018. 13:04

Hrvatska kultura bila bi siromašnija bez bokeljske ljepote

 
 
Zagreb je domaćin jedinstvenoj izložbi bokeljskih Hrvata. Izložbu Putevima bokeljskih Hrvata otvorio je izaslanik Predsjednice RH Mate Granić, a okupljenima se obratio predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković i predsjednik Hrvatske bratovštine „Bokeljska mornarica 809“ Rijeka Tomislav Brguljan.
http://www.showbizzmagazin.com/wp-content/uploads/2018/11/Tomislav-Brguljan-Marijan-Banelli.jpg
Djela umjetnika koja na svoj način prikazuju život na našim prostorima među prvima su razgledali posebni savjetnik Predsjednice za zdravlje i sport Tomislav Madžar, veleposlanik Crne Gore Boro Vučinić, pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo, pomoćnik ministra pomorstva, mora i infrastrukture Josip Bilaver, zastupnica u skupštini Crne Gore Marija Maja Ćatović, viša stručna savjetnica Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba Eva Brunović, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša s partnericom Bojanom Maglajić te savjetnik državnog tajnika za iseljene Hrvate Milan Bošnjak.
 
Boka kotorska jedan je od najljepših zaljeva na Jadranu. Boka je prostor gdje se susreću Balkan i Mediteran, a taj sudar kultura i jedinstvena ljepota ostavljaju neizbrisiv trag na ljude koji u njoj žive. Hrvatska kulturna publika ima priliku upoznati bokeljske ljepote i životnu svakodnevicu kroz oči bokeljskih umjetnika Tanje Nikolić i Slobodana Bobe Slovinića na izložbi Putevima bokeljskih Hrvata. Izložba se održava u Muzeju Mimara od 6. do 16. studenog.
 
Umjetnička djela privukla su i ravnateljicu Zaklade Hrvatska za djecu Renatu Gubić, vaterpoliste Mladosti Luku Bajića i Jerka Jurlinu, opernu divu Antonellu Malis, politologinju Lanu Pavić, voditeljicu Ivanu Šundov Hojan, Bornu Kotromanić i mnoge druge. Atrakcija na otvaranju izložbe bili su i članovi bratovštine u odorama Bokeljske mornarice. Nakon razgledavanja umjetničkih djela, posjetitelji su imali priliku premijerno pogledati dokumentarni film o koncertu LADA u Tivtu koji se u sklopu projekta Putevima bokeljskih Hrvata održao ovog proljeća.
 
Čekanjaje naziv ciklusa fotografija autorice Tanje Nikolić. Čekanje ovdje označuje pasivno, trpno stanje koje je u namijenjeno ženama na ovim prostorima. Ženi je suđeno da čeka nekog muškarca- muža, brata, sina, oca. Fotografije prikazuju samu umjetnicu u različitim ulogama u kojima čeka povratak svog muškarca, ali zapravo čeka sreću, nadu, dodir, ljubav, promjenu. Ove snažne fotografije nisu kritika društvenog statusa žena već ostavljaju prostor za diskusiju. Ciklus je predstavljen kroz pet priča: Epska, Zavjet, Obećanje, Čekati danas i Košmar.
 
Slobodan Bobo Slovinić kroz više od 60 godina rada prošao je kroz 20 ciklusa, od kojih su najznačniji Le Corps i Mediteranski horizonti koje predstavlja u Zagrebu. Ciklusi su posvećeni ljudskom tijelu i pejzažu, a na njegovim djelima oni su često isprepleteni, simbolizirajući neraskidivu vezu između čovjeka i njegovog zavičaja. Njegove radove obilježava eksplicitan figurativni sadržaj i apstraktni likovni jezik, obilježen ponajprije snažnim crtežom i čvrstom arhitektonikom ploha.
 
Izložba Putevima bokeljskih Hrvata dio je istoimenog, kulturno-edukativnog projekta koji ima za cilj očuvanje kulturne baštine bokeljskih Hrvata te potaknuti bolju kulturnu razmjenu između Hrvatske i Crne Gore. Projekt se održava pod supokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i Predsjednika CG Mile Đukanovića. Partneri projekta su Hrvatska bratovština „Bokeljska mornarica 809“, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb i Gradonačelnik Milan Bandić te Muzej Mimara. Generalni sponzor je HEP, a partner je Regent Porto Montenegro.
 

https://www.google.hr/search?q=MATE+GRANI%C4%86,+ZLATKO+MATE%C5%A0A,+BORNA+KOTROMANI%C4%86+I+VATERPOLISTI+MLADOSTI++NA+IZLO%C5%BDBI+BOKELJSKIH+HRVATA&safe=active&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwie2ZTVqsLeAhWD26QKHU3xCfkQ_AUIDigB&biw=1207&bih=851#imgrc=hPGjxfkwdVOqVM:

U Rijeci održana tribina o vezama Miroslava Krleže s Česima i Krležinom pogledu na Praško proljeće

 
 
U sklopu Dana češke kulture koje je u Češkom domu Tomáša Masaryka u Rijeci organizirala Češka beseda Rijeka, Hrvatsko-češko društvo je 9. studenog 2018. organiziralo književnu tribinu posvećenu vezama Miroslava Krleže s Česima i Krležinom pogledu na Praško proljeće, čime su obilježene 125. godišnjica Krležina rođenja i 50. godišnjica Praškog proljeća. O tim je temama govorio povjesničar i bohemist Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-češkog društva, dok je dijelove iz prijevoda Balada Petrice Kerempuha na češki pročitala Jarmila Kozak Marinković.
Lipovac je kazao da su do danas u Češkoj izašla ukupno 34 sveska Krležinih djela u češkom prijevodu, računajući i dva ciklusa njegovih sabranih djela, dok su Krležine drame premijerno izvedene 17 puta. Od 11 prijevoda Krležinih djela na strane jezike u periodu između dva svjetska rata šest je prijevoda na češki i dva na slovački. Gospoda Glembajevi izvedena su u Brnu 1931., u režiji Branka Gavelle, 1932. u Olomoucu, i 1937. u Pragu u režiji Zvonimira Rogoza, dok su novele iz zbirke Hrvatski bog Mars zbog slične tematike bile uspoređivane s romanom Dobri vojak Švejk Jaroslava Hašeka. »Iako se Krleža nije uklapao u službenu kulturnu politiku ni Kraljevine Jugoslavije ni Čehoslovačke, snagom svog talenta ipak je stekao popularnost na kojoj su mu podobniji i državotvorniji književnici mogli samo zavidjeti«, rekao je Lipovac. Spomenuo je i da je Krleža još 1914. pročitao djelo Tomáša Masaryka Rusija i Europa koje mu je bilo važan izvor podataka o Rusiji, kako je napisao u svojim zapisima 1976.
 
Krleža je u Češkoj boravio od prosinca 1931. do veljače 1932. i u Zbraslavu kraj Praga napisao roman Povratak Filipa Latinovicza te upoznao neke od istaknutih čeških književnika. Prva Krležina sabrana djela počeo je 1923. u Koprivnici izdavati Čeh Vinko Vošicki, no od planiranih 13 knjiga objavio je samo tri. Kao prijatelj arhitekta češkog porijekla Jaromira Dubskog Krleža je, kako se sam hvalio, izradio idejni nacrt crkve svetog Nikole Tavelića u Zagrebu, a prije smrti razmišljao je o tome da sređivanje svoje ostavštine prepusti najvećem češkom kroatistu Dušanu Karpatskom, uredniku dva ciklusa njegovih sabranih djela (1965. – 2000. i 2013.). Gospoda Glembajevi su se od 2014. do 2017. nalazila na repertoaru Vinohradskog kazališta u Pragu, gdje je ulogu barunice Castelli, koju je Krleža napisao za svoju suprugu Belu, glumila Dagmar Havlová, supruga pokojnog češkog predsjednika i dramatičara Václava Havela. Kritika je hvalila aktualnost Glembajevih i danas »kad nedužni stradavaju pod automobilima bahatih tajkuna kao nekada pod kopitima gospodskih kočija.«
 
Krleža je nakon 1948. kritički pisao o staljinističkim čistkama u Čehoslovačkoj, a u svojim dnevničkim zapisima ostavio je i zapažanja o Praškom proljeću 1968., gledajući vrlo skeptično na mogućnost istupanja Čehoslovačke iz političkog konteksta zadanog njenim položajem unutar Varšavskog pakta. »Krleža je smatrao da je Praško proljeće samo borba za vlast unutar Čehoslovačke, smjena garniture Antonína Novotnog s onom Alexandera Dubčeka i da se ne radi o korjenitim promjenama. Već u početku predvidio je svojevrsnu reprizu mađarske 1956. pa je ulazak vojske Varšavskog pakta u Čehoslovačku u kolovozu 1968. prokomentirao rečenicom: "Praška se komedija završila po svom receptu, kao što se i prognoziralo"«, kazao je Lipovac. Prema Krležinom mišljenju, čehoslovački čelnici tek su tada shvatili realnost da je Čehoslovačka dio Varšavskog pakta i da »ulazak savezničkih četa pod zajedničkom komandom nije okupacija, nego prijateljski čin koji logično proizlazi iz savezničkih odnosa«, poput sličnih situacija u Hladnim ratom podijeljenoj Europi. »Ovi se u Pragu nerviraju zbog ruskih četa, a USA drže okupiranu Francusku i Njemačku i Italiju i Mediteran, Tursku itd. Rusija sve države Varšavskog pakta, i pri tome i Gomulka, Walter Ullbricht i Kádár per analogiam smatraju to normalnom pojavom. I Bugari i Poljaci su okupirani, već dvadeset i pet godina. A fukara peče za večeru samo kobasice i baš je briga za pitanje kakva politika da se vodi od 1937… Trideset i pet godina traje to, a onda je sve odjednom politička realnost, kao da je ona nastupila povratkom ruskih četa u Prag. Glupo, kao i Nagyjevo vrijeme, kao da se nešto promijenilo kad su Rusi ušli (vratili se) u Peštu. I ono je bila politička realnost, gledati u oči realnosti. Molim vas, budite ljubazni, gledajte političku realnost u oči!«, napisao je Krleža u svojim Zapisima sa Tržiča u kolovozu 1968., dok je u siječnju 1969. samospaljivanje studenta Jana Palacha prokomentirao rečenicom: »Sajgon na Václavskim námĕstima.«
 
Marijan Lipovac je iznio podatak da je nekoliko dana nakon sovjetske invazije na Čehoslovačku u češkom književnom časopisu Sešity, gdje je jedan od urednika bio Dušan Karpatský, objavljen dio Krležinog antistaljinističkog predavanja Kako stoje stvari iz 1952. Integralna verzija predavanja u češkom prijevodu objavljena je 1970. u časopisu Orientace koji je nakon toga zabranjen, a 1969. zabranjen je i časopis Listy nakon što je objavljena duplerica pod naslovom Miroslav Krleža – neprijatelj gluposti. Ondje je Karpatský objavio odlomak iz romana Zastave, jedinog Krležinog značajnog djela koje još nije prevedeno na češki.
 

Marijan Lipovac

Natječaj Hrvatskoga kulturno-umjetničkog prosvjetnog društva Stanislav Preprek

 
 
Hrvatsko kulturno-umjetničko prosvjetno društvo „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada po prvi puta je raspisalo natječaj za najbolju pjesmu na hrvatskom jeziku/ narječjima, a u okviru projekta Preprekovo proljeće 2019. Žiri koji odlučuje o nagradi za najbolju pjesmu radio je u sastavu: Franjo Nagulov, pjesnik iz Vinkovaca, Slađana Varićak, članica uredništva Književnog kluba HKUPD-a „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada i dr. Dragana V. Todoreskov, književna kritičarka iz Novog Sada i urednica zbornika Preprekovo proljeće i Preprekova jesen.
U uži izbor Žiri je uvrstio tri pjesme, i to:
1. Poezija Maje Gračan Livada (Ruma)
2. Dovoljan mi je Nerudin osmijeh Vesne Andrejić Mišković (Slavonski Brod)
3. U noćima zgusnute tmine Anđelke Korčulanić (Split)
Nakon vijećanja, odlučeno je da prvu nagradu ponese pjesma Poezija Maje Gračan Livada, drugu Dovoljan mi je Nerudin osmijeh Vesne Andrejić Mišković, a treću U noćima zgusnute tmine Anđelke Korčulanić.
http://www.zkvh.org.rs/images/stories/Foto_za_HR/Foto_br_784/Preprekovo_proljece.jpg
Maja Gračan Livada, u osebujnom, eliptičnom stilu kratkoga stiha i brzih smjena slika, ispisala je pjesmu koja govori o prirodi poezije. U svakom njezinom stihu, uz riječ pjesma autorica nudi po jedan epitet koji bi definirao različite vrste pjesme, ali i njene namjere (npr. oproštajna pjesma). Ritmičnost ovih stihova počiva na ponavljanju određenih riječi (poezija, pjesma), ali se ovakvom uporabom iskaza zapravo iznova postavljaju pitanja o mjestu i ulozi poezije u svijetu i društvu. Ironijski pristup karakterizira ne samo nagrađene stihove Maje Gračan Livada, nego i cjelokupno njezino stvaralaštvo koje broji tri samostalne pjesničke knjige (Gde su nestala sva ta nežna osećanja (1999.), Ima tu nešto (2006.) i Među nama rečeno (2016.).
 
Pjesma Dovoljan mi je Nerudin osmijeh Vesne Andrejić Mišković ispisana je u drugome licu, u formi poslanice, vjerojatno muškome subjektu, voljenom biću, od kojeg se njezino lirsko ja oprašta. Ovu pjesmu slobodnoga stiha karakterizira i melenkolija, ali i izvjestan spokoj što ih krhko i nježno biće osjeća udaljeno od materijalnoga svijeta i uronjeno u nepregledne, nebeske sfere.
 
U noćima zgusnute tmine Anđelke Korčulanić pjesma je koja za osnovnu stilsku figuru uzima često korištenu metaforu broda, koja bi se mogla tumačiti kao ispovedanje života. Njezina zgusnuta tmina rađa refleksiju, ali i duboku emociju, kao posljedicu sumiranja pređenoga životnog puta. Ljepotom izričaja i dubinom misli ova pjesma podsjeća na nasljeđe simbolizma, premda, oslikavajući tijelo, sugerira određeni ženski kut promatranja svijeta.
 
Podsjetimo, u širi izbor natječaja ušle su pjesme Putovanje Stjepana Crnića (Zagreb), Zgusnuta pjesma Davorke Črnčec (Varaždin), Kuća Deana Ganze (Zagreb), Kraj ljeta Mrijane Kiževski, te Božićno drvce Stanka Krnjića (Župa Dubrovačka). Nagrade će biti uručene u travnju 2019. godine, na promociji zbornika i tradicionalnoj manifestaciji Preprekovo proljeće.
 
U Novom Sadu, 15. studenoga 2018.
Žiri u sastavu: Franjo Nagulov, Slađana Varićak, dr. Dragana V. Todoreskov (predsjednica).
 

Krešimir Tkalac

Anketa

Vjerujete li A. Plenkoviću kada kaže da nema opasnosti od tzv. Marakeške deklaracije?

Utorak, 20/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 859 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević