Get Adobe Flash player

Uplovili smo u kvantitativnu civilizaciju koja je često površna

 
 
Dubrovački akademski slikar Josip Trostmann pripadnik je malobrojne skupine najistaknutijih suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika.
http://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/J/JOSIP%20T%20.png
• Gospodine Trostmanne, je li suvremena umjetnost ili samo umjetnost u krizi?
- Paul Gauguin daleko od Pariza na Tahitiju, okružen priprostim ljudima uživa u ljepoti jednostavnoga života. (Je li to mogao tada i na francuskom selu? Da.) Predivni hramovi Ajante (Indija) na Dalekom istoku nisu poznavali Michelangela. Kulture drugih kontinenata stvarale su svoju umjetnost, ponekad i bez spoznaja ili interesa o drugim kulturama. Milijunski gradovi današnjice odvojeni su od prirode. U New Yorku djeca kozu, kravu i ovcu mogu vidjeti samo u zoološkom vrtu. Pritisci tehnologije i odsustvo pejzaža vode slikare velegradova u depresiju i degeneraciju. Cijeli život proveo sam na zdravom, veselom Mediteranu, bez tuge. Izbjegao sam govoriti negativno jer smatram da mlađe generacije imaju pravo na svoj put, pa i na zablude; jer i u umjetnosti postoje mode koje oblikuju moćna globalna tržišta. Ipak i izvan tih glavnih struja postoje svjetovi koji su nama nepoznati i koje će cijeniti ljudi budućnosti. Dopadljivo mi je i iskreno u Dubrovniku ono što rade Maro Kriste i Mario Cvjetković od slikara srednje generacije, Katarina Ivanišin Kardum je dobar crtač, ali prema tim motivima sam hladan. Ima i dosta darovitih amatera koji barem bez pretenzija uživaju u spontanosti vlastitog svijeta. Veliku ulogu u promjeni "klime" morala bi igrati poštena kritika, međutim kritičari moraju naći "uhljebljenje", ili podilaziti onome tko im kroji modu ili plaća. Mlađih kritičara ili nedostaje ili ih nema, osobno sam uspješno surađivao s pametnom i senzibilnom Andreom Batinić Ivanković iz Dubrovnika. Problem je i sa galerijama koje se ili zatvaraju ili pretvaraju (uz časne iznimke) u suvenirnice.
http://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/S/SLIKA%20JOSIP%20T%20T%203.jpg
• Tko je na Vas osobno utjecao? Kako je tekao Vaš razvoj?
- Rođen sam u Dubrovniku 1938., sa deset godina pohađam večernju školu portreta koju vodi slavni Ivo Dulčić. Da, nismo imali laptope i tablete, samo komad ugljena i kafenu kartu (papir smeđi). Radili bi po modelu i meštar Ivo bi nam davao opaske, ponekada i korigirao rad. U školi mi predaje danas priznati i poznati (tada marginalni) slikar Antun Masle. Imam sreću da me zapaža i prati slavno ime hrvatske povijesti umjetnosti Kosta Strajnić koji našu kulturu upoznaje sa fovistima, eksplozijom boje i radosti francuskih slikara Mediterana, ali dr. modernim stremljenjima. On vuče u Grad Dobrovića, Postružnika, Konjovića i zaslužan je njegov utjecaj na stvaranje dubrovačkoga kolorističkoga kruga Dulčića, Maslu, Pulitiku, Ettorea, Rajčevića i dr. Profesor Krsto Hegedušić mi nudi postdiplomsku majstorsku radionicu. Ivo Režek predlaže mi studij zidnog slikarstva. Ne prihvaćam. Strpljivo sam pet godina učio akademski raditi akt, figuru, portret, mrtvu prirodu i nisam bio raspoložen za dalje učenje crteža je mi je odgovarao krajolik rodnoga kraja i kolorističko slikarstvo.
 
• Što volite?
- Kao osamdestogodišnjak uživam danas u slikarstvu klasika Bouchera, Fragonarda, Watteaua, Chardina, te Vuillarda, Bonnarda i fovista.
 
• Niz godina ste djelovali kao pedagog.
- Cijeli radni vijek predavao sam likovni odgoj (koji je sramotno srezan kao i tehnički, glazbeni i tjelesni u ime lažnog rasterećenja učenika), većim dijelom u osnovnoj školi, te pred kraj u Srednjoj stručnoj školi, upijajući ljepotu boje dječieg izraza.
 
• Vratimo se za trenutak prošlosti, Dulčiću posebno.
- Veliki hrvatski slikar Ivo Dulčić izbačen je 1946. kao apsolvent sa ALU (Akademije) ušavši tvrdoglavo u banalni sukob sa Tiljkom i Gamulinom oko korekcije crteža. Tada u poslijeratnoj osami seoskoga Lapada gdje su živjeli hvarski težaci stvara najbolji dio svoga opusa. Nakon Titova sukoba sa Staljinom napušta se socrealizam i postupak prema Ivu postaje neugodan po režim (sloboda umjetnika se propagira tada), tako da Dulčiću daju vođenje večernje škole portreta, (tu sam ja sa 10 godina njamlađi učenik) korištenje Vile Flore kao atelijera, te mu ravnatelj UGD (Umjetničke galerije Dubrovnik) Branko Kovačević naručuje manje tehničke poslove; ne znam je li po partijskoj liniji ili po hvarskoj. Istodobno je Dulčić imao svoju sjenu, jednoga otočanina koji ga kao UDBA-š prati; čak su se sprijateljili i nalazili u kavani ili krčmi uz piće. Taj žbir je dosta pio. Dulčić mu je iz vrhunske ironije znao poklanjati manje crteže. Dulčić je bio duhovit, plemenit ali i kapriciozan čovjek. Puno ga je pomogla Katolička crkva od narudžbi do honorara za predavanje povijesti umjetnosti na Isusovačkoj gimnaziji. Pokušat ću biti pravedan prema režimu, iako mediokriteti, nastojali su se približiti Zapadu, mape za V., VI., VII., VIII. razred imali su bolje papire nego danas, umjetnici su dobivali atelijere, s mladima se organizirano radilo. Na kolektivnim izložbama svaki akademac je mogao prikazati što radi, a novine su više pažnje posvećivale kulturi jer nisu toliko zavisile od tržišta i reklama. Danas su popularni šport i crna kronika, te što rade zvijezde holivudske, to prodaje novine. Godine 1956. UNESCO tiska četrdesetak knjiga vrlo kvalitetnih europskih slikara, srećom po mene po vrlo niskoj cijeni, pa sam ih mogao kupiti otkidajući sebi od usta. U dubrovačkoj sredini građansko mjerilo (vrlo solidno doduše) još uvijek je bio Bukovac. Posao u struci imam tek 1968. godine, do tada predajem domaćinstvo i tjelesni. Iste 1968. dobivam i atelje, iako nisam bio član partije. Florin dom je tada bio daleko, malo ljudi je imalo auto, a i turisti se nisu tada tu motali.
https://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2018/01/T-4.jpg
• Kada ćemo vidjeti Vašu novu izložbu?
- Pristao bih na izložbu samo u većem prostoru da mogu sagledati svoj rad u cjelini. Neki atraktivni ali manji prostori me ne zanimaju, radije ću držati slike u atelijeru.
 
• Kako doživljavate aktualni suvremeni trenutak svijeta?
- Deng Xiao Ping je rekao (možda u šali?) neka cvjeta tisuću cvjetova. U tom obilju knjiga, slika, informacija teško se snaći. Zapravo smo uplovili u kvantitativnu civilizaciju koja je često površna. Od autoritativnih država i društava koje su imale određene ciljeve i htjele nametnuti red došli smo do slobode koja je čovjeku najvažnija, ali se prečesto pokazuje kao pohlepa i tzv. masovna kultura. Nema puno staloženosti, promišljenosti, solidnosti. Živi se ovisnički za sadašnji trenutak, egoistički. Mislim da je to destruktivno prema mladima i slabima, u Dubrovniku svjedočimo građevinskim spekulacijama i masovnom turizmu. Prošlo je sve, proći će i to današnje. Možda ima pravo Hermann Hesse kada kaže da je sve pa i kultura igra staklenim perlama, ili Johan Huizinga govoreći o čovjeku kao homo ludensu.
 

Miroslav Pelikan

"Izložba nagrađenih crteža" u karlovačkom gradskom muzeju

 
 
Suvremeni ugledni hrvatski likovni umjetnik, Alfred Krupa, predstavlja se samostalnom izložbom u svom gradu, u Karlovcu, u Gradskom muzeju.
http://m.metro-portal.hr/img/repository/2019/10/category_top/alfred_krupa__92a.jpg
• Gospodine Krupa, izložba se otvara 6.11.2019.
- Da, u Gradskom muzeju Karlovac otvaram samostalnu izložbu "Moderno slikarstvo tušem / Modern Ink Painting". Izložba će biti otvorena do 1. prosinca 2019.
 
• Što je ključno za ovu izložbu?
- Ova se postava pripremala pod radnim naslovom "Izložba nagrađenih crteža" uključuje moja 53 rada  iz razdoblja od 2012. do 2019. što je upravo period u kojem sam ostvario međukontinentalnu afirmaciju i priznanje za svoj dugogodišnji pionirski rad u sklopu danas jednog od najaktualnijih i sudeći po rezultatima na svjetskim aukcijama jednog od investicijski najinteresantnijih slikarskih pokreta - New Ink Art. Moje pismo namjere vladi Japana iz 1996. godine (gdje  kao prvi hrvatski slikar stipendista japanske vlade odlazim 1998.) danas se smatra manifestom pokreta New Ink Art, a sam ja koji sam aktivan od 1990. pionirom slikarskog pokreta New Ink Art i njegov "zapadni majstor".
 
• Što ste izabrali za ovu izložbu?
- Predstavio sam se sa širokim dijapazonom radova od onih malog, intimnog formata preko tradicionalnih izduljenih iz role tankog dudovog/rižinog papira pa sve do velikog "galerijskog" tuša na sirovom slikarskom platnu. 
 
• Nekoliko riječi o motivima.
- Po motivima, tu su krajolici, vedute, radovi inspirani japanskim drvorezima, trenutnom osobnom i društvenom situacijom, aktovi/figure i animalistika, a najintrigrantiji je upravo likovni pristup koji na potpuno osoban i autentičan način reinterpretira tipično zapadnjački modernitet i suvremenost kroz materijale i formalnu redukciju istoka.
https://www.politikaplus.com/img/s/840x490/upload/images/gallery/S/Slika%20Alfred%20Freddy%20Krupa%201.jpg  
• Vaši se radovi nalaze u mnogim muzejima i galerijama.
- Moji se tuševi mogu naći u značajnim muzejskim zbirkama poput one Moderne galerije u Zagrebu, HAZU-Kabinet grafike (koji će se moći razgledati na ovoj izložbi), TATE Britain u Londonu, Orange Regional Art Gallery u Orangeu NSW-Australia, Šleskom muzeju u Katowicama u Poljskoj i drugdje.
Radovi su mi bili predstavljani i nagrađivani na 6 kontinenata, a o njima su pisali razni domaći i međunarodni mediji (od SAD-a do Kine) uključujući i velike magazine poput britanske Aesthetice i čilenskog dvojezičnog Arte Al Limite.
 
• Izložbu prati i lijepi katalog.
- Autor predgovora je likovni kritičar, povjesničar umjetnosti i arheolog Ante Vranković, a postava akad.slikarica Aleksandra Goreta. Izložba, uključujući dvojezični katalog, realizirana je sredstvima Grada Karlovca.
 

Miroslav Pelikan

Bijeli kamen, koji gledam cijeli svoj život, dobio je cjelovito jednu drugu vizuru, dobio je boju

 
 
Dina Jakšić Pavasović, istaknuta je pripadnica mlađe generacije hrvatskih likovnih umjetnika. Doktorica je znanosti. O širokom rasponu njezinih interesa razgovaramo s umjetnicom.
http://www.hrsvijet.net/images2/kultura/1_miroslav_pelikan/000000000_dina_jaksic_P_izlozba.jpg
• Potječete iz klesarske obitelji s dugom tradicijom. Koliko je to utjecalo na Vaše umjetničko formiranje?
-U samim počecima više bi istakla majčin utjecaj koji se manifestirao kroz njezin kreativno kaotičan radni prostor prepun zanimljivih ostataka tkanine i kojekakvih drugih materijala. Kako smo puno vremena provodili upravo tamo, ti materijali su bili moja prva iskustva u dječjem stvaranju, a i kasnije. A što se tiče kamenoklesarstva, sigurno u samim počecima je utjecalo ali pravi utjecaj se dogodio ipak kasnije, kad sam se vratila sa svih studija, te sam konkretnije i ozbiljnije počela promatrati okolinu koja me okružuje. Počela sam voljeti i cijeniti taj prekrasan materijal onako kako ga poštuje moj otac, brat a i moji preci.
 
• Što je ključ Vašeg pristupa motivu u slikarstvu?
-Motiv se ne pojavljuje u formi opisivanja prirode ili pak objekta, lika. Ne negiram izravan utjecaj okoline ali se on manifestira kroz senzaciju i osjećaj. Motivu pristupam više iz perspektive stvaranja jednog svijeta u kojem likovne strukture imaju glavnu ulogu. Zadajem sebi zadatke sklada, intrigantnog sukoba boji i formi, intenzivnog prisustva snažnog likovnog rješenja. Svaka boja i forma ima svoju ulogu, kao glumci na pozornici, a svaka slika ima svoju predstavu.
 
• Bavite se i skulpturom?
-Da, i to vrlo zanimljivom tehnikom lijepljenja bračkog kamena. Naknadnim intervencijama od ljepila stvaram linije koje kao da rade crteže u prostoru. Sami oblici skulpture podsjećaju na arhitektonsko geometrijska zdanja u prostoru, međutim na pojedinim intervencijama oblikovanjem kamena dobivam organsku formu. Finalni rezultat je kamen sa svom svojom hladnoćom i surovosti koja se transformira u lepršavu i laganu formu. Ono što mene najviše intrigira u tim radovima je upravo to što taj bijeli kamen koji gledam cijeli svoj život je dobio kompletno jednu drugu vizuru, dobio je boju.
 
• Vaš je opus vrlo raznolik, od radova u kamenu do platna, no, što je bitna poveznica?
-Mislim da se u svim mojim radovima ističe isti likovni rukopis samo je različito sredstvo i primjena. Kad promatrate skulpture i slike pronalazite iste boje, iste forme tj. isto promišljanje u likovnim rezultatima. Stoga mogu reći da bitna poveznica je upravo taj individualni rukopis koji karakterizira mene kroz osobni i umjetnički aspekt. Primijeniti ga na kamen je samo bilo pitanje vremena. Prvo sam kamen koristila kao koncept, znak za važnost vlastitog podrijetla i identiteta te kasnije je kamen postao i materijal kojeg oblikujem.
https://blog.inyourpocket.com/croatia/wp-content/uploads/sites/5/2019/07/AM13_photo-17-web-1-683x1024.jpg
• Doktorica ste znanosti?
-Da, na području likovne kulture, smjer slikarstvo, od 2015 godine. Ljubav prema Braču se najviše manifestirala kroz doktorski rad jer istraživanje provedeno na lokalitetu me je dovelo do doktorske disertacije pod nazivom „O mirazu kroz umjetničko oblikovan prostor“. Riječ je o umjetničkoj intervenciji na cesti koja je od emotivnog značaja lokalnom stanovništvu. Pomoću istraživanja kulturne baštine i svih drugih čimbenika uvjetovanih na lokalitetu stvorila se ideja rada u formi site-specific umjetnosti.
 
• Vodite i galeriju u Splitu.
-U Splitu smo otvorili galeriju ima već sada pet godina, dok ona u Donjem Humcu na otoku Braču je sagrađena prije jedanaest godina. Ona se nalazi na mjestu gdje se i sve stvara, iako moram istaknuti da na isto to mjesto naš pokojni nono je imao svoju galeriju prije više od 60 godina. I on je stvarao na tom mjestu, kao i njegov otac.
https://blog.inyourpocket.com/croatia/wp-content/uploads/sites/5/2019/07/IMG_0036-web-1.jpg
• Što je novo u atelijeru?
-Upravo radim na jednom velikom triptihu, dug je više od 4 metra. Već dugo me okupira ali napokon ima rezultata te uz njega radim narudžbu kamene skulpture. Međutim, ono što me trenutačno najviše veseli je priprema za izradu velike skulpture. Još sam u fazi izrade maketa, tj malih verzija, od kojih ću izabrati jednu te krenuti rješavati problematiku izvedbe. Još nikad nisam radila skulpturu monumentalnih dimenzija. 
 
• Planovi?
-Osim izvedbe te velike skulpture plan su mi i nove izložbe. Za sada pregovori su počeli za Zagreb i Italiju jer do sada sam radove u kamenu izlagala samo na otoku Braču tako da je vrijeme da idu dalje.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Završio je štrajk prosvjetara "kompromisom". Tko je gubitnik "kompromisa"?

Subota, 07/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1106 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević