Get Adobe Flash player

Vlada se predugo bavila Agrokorom, pa su neke druge reformske mogućnosti pale u drugi plan

 
 
'Trebaju nam odlučne reforme, čak i po cijenu gubitka izbora; Na aferu s kiretažom nisam odmah reagirala zbog promptne reakcije Ministarstva zdravstva, iako bih kao žena, i iz vlastitog iskustva, mogla svašta kazati...' Otvorena pitanja domaće političke svakodnevice, odjeci nedavnih izbora u BiH, mogućnost ponovne predsjedničke kandidature... samo su neki od povoda za intervju s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović. U intervjuu za Slobodnu Dalmaciju predsjednica prvi put govori i o temi odnosa prema ženama u zdravstvenom sustavu...
http://predsjednica.hr/files/Slu%C5%BEbena%20fotografija%20PRH.jpeg.JPG
• Niste se oglašavali u povodu nedavne afere izazvane serijom svjedočanstava žena o iskustvima kod ginekologa, odnosno, u rodilištima... Uz pitanje korištenja anestezije kod bolnih zahvata, otvorilo se i pitanje odnosa prema pacijenticama. Znači li to da liječnici nedovoljno uče o školama o odnosu prema pacijentima ili jednostavno nemaju vremena?
- Nisam odmah reagirala jer je promptno reagiralo samo Ministarstvo zdravstva, koje je pozvalo građane da prijave sve potencijalne slučajeve nesavjesnih postupaka i najavilo istragu svakoga od njih, te očekujem nalaze njihove inspekcije.
 
• Nema ništa uže vezano uz temu demografije od - rađanja. To otvara sljedeće pitanje: može li se demografski oporavak temeljiti na jednokratnim mjerama ili i tu imamo problem sustavnosti...
- Da, to je tipičan problem nedostatka sustavnosti. Vratimo se na moj prijedlog mjera populacijske politike. Nisam stručnjak za demografiju, ali kao predsjednica koja provodi toliko vremena na terenu - što neki neprestance zovu kampanjom, pa čak i estradizacijom, a zapravo je riječ o jednoj od temeljnih obveza predsjednice koja, uz ostalo, omogućuje i učenje o stvarnom životu i potrebama ljudi - definirala sam glavne probleme koji, kao prvo, ljude tjeraju na odlazak, te drugo, koje mjere moramo poduzeti kako bi ljudi ostali i vratili se u Hrvatsku. Ponajprije moramo poraditi na rastu plaća, prije svega kroz porezni sustav. Najjednostavnije rečeno, nastavak porezne reforme mora ići u pravcu smanjivanja troškova za poslodavca uz istovremeno povećanje plaće za zaposlenika. Često mi ljudi govore - da bar imam 1000 kuna veću plaću ostao bih u Hrvatskoj... Kad bi prosječna plaća bila oko 1000 eura, mislim da bi se znatno smanjio broj odlazaka iz Hrvatske. Drugo, treba posebno poticati razvoj i naseljavanje u depopuliranim područjima, u ruralnim krajevima i uz državnu granicu. Treba nam poseban sustav mjera koji će omogućiti ne samo ostanak, nego i povratak ljudi na ta područja. Treće, iz programa demografskih mjera koji, bojim se, nisu svi detaljno pročitali, iznimno je bitna komponenta stanja duha u društvu, raspoloženje. Osjećaj optimizma. Osjećaj vjere u sebe. A ne da imate osjećaj - kao što je to kod nas slučaj u posljednje vrijeme - da živimo od afere do afere, od jednog do drugog problema. Zato apeliram na medije da objavljuju i pozitivne priče o mladim ljudima koji su se vratili iz inozemstva u Hrvatsku ili koji su ostali unatoč svim problemima, a ne samo da dominiraju priče onih koji su uspjeli vani jer istina je da jednostavno nigdje ne cvjetaju ruže. Naravno, najveća je odgovornost na nama državnicima promicati pozitivnu klimu u društvu. Pogledajmo samo ovu godinu, u kojoj nema izbora i trebali bismo se svi usredotočiti na reforme. Ali, većinu godine išli smo iz afere u aferu, od Hotmaila pa do SMS-a.
 
Previše vremena Vlada je izgubila baveći se uglavnom problemima Agrokora i stekao se dojam da su neke druge reformske mogućnosti pale u drugi plan. Izgubili smo vrijeme za sve one teške odluke, koje smo trebali donijeti kako bismo promijenili stanje u društvu i stanje duha. Jer ako su ljudi neprestano pod dojmom afera i negativne klime u društvu, odlaze iz takve sredine. I ako mi, kao državno vodstvo, stalno čupamo kukolj, počupat ćemo s njime i pšenicu. To nam se nažalost događa.
 
Svi problemi koje ste spomenuli u demografskom aspektu su problemi sustava. Iz pozicije građana - administracija nam je i dalje prvak svijeta, procedure su nejasne ili komplicirane, tu su i sistemski problemi kao Agrokor, sada Uljanik... Znači, sustav nam ne funkcionira?
 
- Apsolutno, to je ono o čemu govorim od početka mandata. I zato mi nije jasno zbog čega se moje spominjanje nekog negativnog podatka, trenda ili pokazatelja u tom smislu automatski karakterizira kao sukob s vladom ili napad na trenutnu vladu, a riječ je nažalost o problemima koji traju desetljećima. O sustavnim problemima s kojima se nitko ozbiljno nije uhvatio u koštac.
 
Nije mi jasno zašto nova vlast, recimo, preuzimanjem vlasti ne definira probleme i smogne hrabrost za stvarne promjene. Bojim se da počesto gledamo odmah na sljedeće izbore, umjesto na sljedeće generacije. Ovo potonje karakteristika je državnika, a ne političara! Netko u ovoj državi treba napokon početi donositi odluke! Ma koliko teške bile. Istina, Hrvatska se u odnosu na druge države srednje Europe nalazi u malo drukčijoj poziciji. To valja priznati. Dakle, za razliku od Češke, Slovačke, Mađarske, mi smo imali rat. Zbog toga nas je "preskočio" veliki val ulaganja u srednju Europu nakon pada Berlinskog zida.
 
Nakon toga smo prolazili postratnu tranziciju koja je opet izazivala suspektnost prema ulaganjima, ali i sami smo zakazali. U tome što birokraciju nismo uspjeli prevesti u učinkovitu administraciju, nismo uspjeli promijeniti taj tzv. naslijeđeni "mindset", odnosno način razmišljanja i stanje duha. Imam dojam da birokracija perpetuira sebe samu, dokazujući da je neophodna i tako koči promjene. Kao što sam rekla u Opatiji prošle godine, nismo jednostavno izgradili administrativne kapacitete za reformske procese. Nema ih tko provoditi! Nakon svakih izbora, kad dođe do promjene vlasti, kao da svatko počinje iz početka. Nema kontinuiteta s jedne vlade na drugu. Pogledajte, Belgiju, prije koju godinu nisu imali vladu oko godinu dana, ali je država normalno funkcionirala zbog profesionalne administracije.
 
Što nam je onda činiti?
- Potrebna nam je strategija razvoja o kojoj moramo postići nacionalni konsenzus svih političkih stanaka o općenitom pravcu u kojem idemo i vidimo Hrvatsku za 10, 15 ili 50 godina. Gdje je tu hrvatska brodogradnja, kako može biti konkurentna? Što je s ostalim industrijama i djelatnostima? Na što ćemo staviti naglasak u cilju proizvodnje dodane vrijednosti? Što je s migracijama, primjerice? Jer pitanja demografije, tržišta rada, zdravstvenog i mirovinskog sustava, ne ćemo moći riješiti ako odmah ne počnemo raditi na preokretanju odnosa između broja osoba koje su aktivne na tržištu rada i onih koje to nisu, te s time povezane sveobuhvatne reforme školstva, a ne samo reforme kurikuluma. Elementi te strategije ne smiju se koristiti za dnevnopolitičke svrhe i mijenjati svakom promjenom vlasti.
 
Možda se previše vodi računa o anketama, a ne o sadržaju?
- Onaj političar koji bude spreman napraviti odlučne pa i one nepopularne reforme, čak i po cijenu gubitka idućih izbora, dao bi najveći doprinos boljitku Hrvatske.
 
Ankete su ankete, a statistike su nešto drugo i govore nam da smo po mnogim bitnim pokazateljima predzadnji u EU-u. Kako to komentirate?
- Da, nažalost, tako je. I to često ističem, pa mi se prigovara da kritiziram Vladu. To nije rezultat rada jedne vlade, nego je riječ o posljedicama rada svih dosadašnjih vlada.
 
Radnici Uljanika traže plaće i pomoć države?
- Legitimno je da netko tko je radio traži zarađenu plaću. No, problem je opet - strukturni. Nisu radnici Uljanika krivi, ni blizu. Oni su ti koji su radili. Ali krivi smo mi kao država što kroz sve ove godine nemamo strategiju za brodogradnju. Na to nas je upozoravala Europska komisija. Problemi su se pometali pod tepih. Moram kazati da, kad bih organizirala gospodarska događanja u sklopu svojih vanjskopolitičkih posjeta, često su dolazili i predstavnici Uljanika. Izuzev, isticanja problema nedostatka radnika i veće potrebe da ih prate institucije poput HBOR-a, nikad mi nisu dali do znanja da se brodogradnja, odnosno, Uljanik grupa, nalazi na rubu propasti. Oko 30 milijardi kuna subvencija uloženo je u hrvatsku brodogradnju od 1990. naovamo. Hrvatski porezni obveznici to više ne mogu plaćati, a ne možemo niti radnike Uljanika baciti na cestu. Vlada mora pronaći rješenje kako iskoristiti njihovu stručnost i znanje u području njihovih specijalizacija. Iskreno se nadam da će program restrukturiranja biti prihvaćen.
 
Nečim upravlja i nevidljiva ruka kapitala. Imamo problem s Agrokorom, koji je pao na leđa vjerovnika, a problem Uljanika će pasti na leđa poreznih obveznika. Kod Uljanika se postavlja pitanje gdje su radnici, koji su i vlasnici-dioničari, bili dosad?
- To je točno, i mene zanima zašto smo tek pred sam kraj, kad postaje teško ili gotovo nemoguće intervenirati, saznali za tolike probleme u Uljaniku. Mislim da je na radnicima da postave pitanja svojim predstavnicima. Subvencijama je došao kraj i država više ne može tako funkcionirati. Zato Vlada treba donijeti odluku što s hrvatskom brodogradnjom.
 
Spominjali ste potrebu postizanja nacionalnog konsenzusa, kako kažete, "svih stranaka". To će biti jako teško postići, ali valja očekivati konsenzus barem na relaciji Vlada-predsjednica. Koliko ste zadovoljni suradnjom s Vladom. Mislite li na isto, kad govorite o istim problemima?
- Zadaća je Vlade, kao i moja, raditi na dobrobit države i hrvatskog naroda kojem smo odgovorni za svoj rad. To je, rekla bih, uzajamna obveza usklađivanja stajališta o bitnim razvojnim pitanjima društva i države, da u cjelini dobro surađujemo o bitnim pitanjima zaštite i promicanja hrvatskih državnih i nacionalnih interesa. Naravno, uvijek postoji distinkcija činjenice da su ustavne ovlasti predsjednice države ograničene kad je riječ o izvršnoj vlasti. No, ovlasti su još uvijek dovoljne da bi se moglo kvalitetno raditi i zato od početka mandata upozoravam na bitna pitanja, kao što je primjerice demografija, ili nedostatna i neambiciozna stopa rasta. Ona bi trebala iznositi barem 5 posto kako bismo dostigli one koji su nam ranije gledali u leđa. Ne možemo biti zadovoljni samo trenutačnom stopom koja jedva da omogućuje servisiranje dugova, koji su još velik problem makroekonomske neravnoteže, te nas samo održava na istoj razini razvijenosti.
 
HDZ je to i obećavao?
- Da, treba ciljati prema stopi rasta od 5 posto da bismo postigli stvarni rast. I kad upozoravam na pitanja kao što je demografija, koja je pitanje svih pitanja, to je zato što bez rješavanja gorućih pitanja ne možete govoriti ni o mirovinskoj ni o zdravstvenoj reformi. Možemo "pretakati" iz jednog stupa u drugi, razmatrati opcije, ali ako nemate radnu snagu na tržištu rada koja puni proračun, ne ćete imati otkud isplaćivati mirovine. Ako pogledate moderne zemlje, primjerice SAD, rast se temelji na energetskoj neovisnosti te na brojnosti i sposobnosti radne snage koja daleko nadjačava broj onih koji su neaktivni na tržištu rada. A da bi paradoks bio još veći, Hrvatska nije socijalna država kao što se to voli reći. Naša socijalna davanja nisu toliko velika kao što bismo mi voljeli vjerovati kad kažemo da smo socijalna država. Pa naši su umirovljenici među najsiromašnijima u Europi! Drugi po riziku od siromaštva. Odnos između mirovine i plaće iznosi oko 40 posto. Kad odete u mirovinu doživite šok...
 
To je izvrstan razlog da ljudi idu van. Pitanje je uopće je li nam kasno za demografiju...
- Nikad nije kasno za demografiju!
 
Ali kolike su nam interventne potrebe za uvozom radne snage, s obzirom na odljev?
- To je dosad nekako bila tabu tema. O njoj se govori u smislu privremenih kvota, no očito je da u Hrvatskoj postoji potreba za uvozom radne snage koja nije samo sezonskog karaktera. O tome moramo vrlo razumno i argumentirano raspraviti - koje su to kvalifikacije koje su nam potrebne, iz kojih će država dolaziti. To su teme o kojim moramo početi razmišljati, isto kao i o osnaživanju rada s našim iseljeništvom. I zato pozdravljam najavljene izmjene zakona o hrvatskom državljanstvu koje će uvelike olakšati stjecanje državljanstva potomcima naših iseljenika.
 
Pitao bih vas hoćete li i kada objaviti kandidaturu za sljedeće predsjedničke izbore, ali se bojim da opet ne ću dobiti precizan odgovor... Zato vas pitam: neovisno o kandidaturi, jeste li zadovoljni ovlastima? I vaši prethodnici su problematizirali to pitanje?
- Možete li mi navesti ijednog kandidata koji se izjasnio za kandidaturu više od nekoliko mjeseci prije samih izbora? Štoviše u ovom trenutku nemamo ni jednog kandidata koji je najavio kandidaturu za iduće izbore. Nadalje, nije dobro da se preklapaju kampanje za Europski parlament i za predsjedničke izbore. Neka prođu europski izbori pa ćemo onda o predsjedničkima. Potpuno sam usredotočena na obavljanje svoje dužnosti bez obzira što me neki prozivaju da sam u kampanji, a zapravo od početka mandata, sve četiri godine, radim na isti način. To je jednostavno rezultat mojega shvaćanja funkcije neposredno izabrane predsjednice: treba što više biti s narodom i to mi je jako pomoglo u definiranju mojih politika. Kad je riječ o ovlastima, 2000. godine promijenjen je Ustav, koji je ograničio izvršne ovlasti predsjednika. U ovom trenutku nisam za njihovo mijenjanje. Te ovlasti daju dovoljno da se, prije svega, upozorava na probleme u društvu i da se o njima raspravlja.
 
Onda ostajete i za neposredni izbor predsjednika?
- Kad je riječ o izravnom izboru predsjednika, apsolutno sam "Za", a to se pokazalo opravdanim upravo 2015. i 2016. Morate imati legitimitet od strane naroda da biste bili neovisni. Ja jesam bila članica HDZ-a, ali kao predsjednica sam iznadstranačka, i tako se moram ponašati. Držim da bi predsjednik koji bi bio biran u Hrvatskom saboru bio previše podložan koalicijskim interesima koji su ga postavili na tu poziciju. I zato, zbog ravnoteže sustava i ravnoteže demokracije u Hrvatskoj, apsolutno je nužno zadržati neposredni izbor predsjednika, odnosno predsjednice države.
 
Dođe li do ponovne kandidature, trebat će vam podrška HDZ-a. Svaki kandidat proizlazi iz neke stranačke strukture?
- Kao što sam rekla, jesam proizašla iz HDZ-a, no držim i vjerujem da se od prvog dana ponašam kao oznadstranačka predsjednica, koja nikad nije išla na ruku pojedinoj stranci. Izabralo me je više od milijun i sto tisuća građana, a ja sam odgovorna i njima, jednako kao i onima koji me nisu birali. Vjerujem u potporu HDZ-a, ali isto tako nastavit ću biti predsjednica, ako donesem odluku izaći na sljedeće izbore, svih državljana RH. Moja agenda može biti utemeljena jedino na tom načelu.
 
Kad spominjemo državljanstvo, imaju ga i mnogi Hrvati u BiH. Oni su na nedavnim izborima preglasani od bošnjačke većine. Međunarodna zajednica inzistira na poštivanju Daytona, ali u praksi nemamo jednakopravnost konstitutivnih naroda. Što Hrvatima u BiH preostaje?
- Moram reći da sam stvarno zabrinuta zbog BiH. To je nama susjedna država s kojom dijelimo 1001 kilometar granice, čija stabilnost utječe i na stabilnost Hrvatske. S druge strane, to je i druga domovina hrvatskog naroda, te imamo ustavnu obvezu štititi hrvatski narod. Nismo samo supotpisnici Daytonskog (i Washingtonskog sporazuma), nego i stranka te jamac njegove provedbe. Nije mi namjera miješati se u unutarnji ustroj BiH, to je stvar odnosa između izabranih predstavnika naroda. Međutim, prava naroda, građanska prava, jamstvo mira, sve obveze koje je Hrvatska preuzela, nisu samo unutarnje pitanje BiH, to su i naše i obveze međunarodne zajednice. To su i obveze koje moraju ispunjavati države članice EU-a, a kao što znamo, BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU, dakle, morat će se suočiti sa činjenicom da će biti predmet svih postupaka provjeravanja ispunjavanja mjerila kakve smo i sami prošli. Dayton vrlo jasno definira da se BiH sastoji od dva entiteta, ali i tri konstitutivna naroda: Bošnjaka, Hrvata i Srba. Sam Dayton definira konstitutivnost triju naroda, koja je definirana i u odlukama ZAVNOBiH-a. Ljudima na zapadu to počesto nije lako razumjeti, jer se njihove demokracije temelje na građaninu pojedincu. Iskreno rečeno, BiH, neka se nitko ne uvrijedi, nije skroz politički emancipirana, sve dok gospodin Valentin Inzko kao visoki predstavnik međunarodne zajednice donosi odluke u Sarajevu.
 
Što možemo učiniti za Hrvate u BiH, a da to ne bude protumačeno kao miješanje u unutarnje stvari?
- Želim da se spuste tenzije. Kampanja je bila ružna, no idemo to ostaviti iza sebe. Hrvatska je spremna na suradnju, ali za suradnju je potrebna i druga strana. Apsolutno odbijam bilo kakve optužbe o miješanju u unutarnje stvari zbog traženja izmjena izbornog zakona, jer upravo je sâm Ustavni sud BiH donio odluku da je izborni zakon neustavan. Prema tome, sve što tražimo jest da se taj zakon uskladi s Ustavom. Kako će to učiniti, njihova je stvar, u to se ne namjeravam miješati, kao ni u bilo kakvo sastavljanje Vlade i drugih tijela. Valja naglasiti da Hrvatska nije jedina koja traži promjenu izbornog zakona, stoga ćemo zajedno s drugim državama koje inzistiraju na promjeni zakona, od članica EU-a do SAD-a, inzistirati na uspostavi funkcionalnih i legitimnih vlasti, na dobrobit sviju u BiH. Unutar Federacije BiH jako je važno vratiti povjerenje i suradnju između Hrvata i Bošnjaka jer ljudi moraju živjeti jedni s drugima. Hrvatska će čvrsto stajati uz Hrvate u BIH, a naravno da želimo dobro i ostalim narodima i svim građanima BiH. Dokazali smo to i dosad nebrojeno puta u odnosu prema BiH - unatoč brojnim skepticima - da se Hrvatska bespogovorno zalaže za europski i euroatlantski put naše susjedne države. Naravno da to u konačnici mora biti volja građana BiH, no pomoći ćemo na tom putu koliko god možemo. Idemo i u rješavanje otvorenih pitanja. Valja naglasiti da prijetnje tužbama susjednim državama neće riješiti strukturne probleme u BiH, niti će građanima život učiniti boljim.
 
Uskoro je i nova tužna vukovarska obljetnica pa će se ta tematika opet aktualizirati, vjerojatno i politizirati, kako smo nažalost već navikli. U svakom slučaju, ponovno će brojni političari govoriti o tome?
- U Vukovar ću otići kao i svake godine, ali političke izjave ne ću davati jer ta tragedija govori sama po sebi. Neka ljudi govore, neka žrtve govore, a ja ću doći u tišini, u "zengama", što nije nikakva provokacija, već je to moje duboko poštovanje prema svim mladićima i djevojkama, prema svim ljudima koji su braneći Vukovar obranili Hrvatsku.
 
Nedavno smo imali prosvjede u Vukovaru zbog načina na koji se država odnosila prema žrtvama i počiniteljima zločina. U kojoj mjeri ste zadovoljni učinjenim od strane pravosuđa. Usto, otvara se i pitanje nestalih uoči samog rata, potpuno novi sloj zločina?
- Nitko osim samih žrtava ne može shvatiti taj osjećaj da i danas susrećete na ulici svoje silovatelje ili počinitelje nekih drugih zločina. Mislim da institucije jesu zakazale, bez obzira što su neki zločini procesuirani. Zakon o oprostu nije amnestirao zločince i za ratni zločin ne smije biti oprosta. Zločini se jednostavno moraju procesuirati. Znam da u državi ima dosta aktualnih pitanja s kojima se suočavamo, od korupcije pa nadalje, ali isto tako, u europskom smo vrhu po broju sudaca na broj stanovnika. Dakle, ne možemo reći da nemamo kapacitete da bismo to riješili. A za to mora postojati i snažnija politička volja. Pri svemu tome treba jako paziti da se ne stigmatiziraju ili antagoniziraju čitave zajednice, kao što je recimo srpska zajednica u Hrvatskoj, jer nisu svi oni sudjelovali u pobuni. Dosta njih je, štoviše, sudjelovalo i u obrani Hrvatske. Zločin je individualan. Treba naći počinitelje, jedino tako će se ljudi koji su prošli tolike strahote lakše nositi s prošlošću, a time će biti olakšan suživot na tom području.
 
Za vašeg boravka na 73. zasjedanju Opće skupštine UN-a, mnogi su se bavili gotovo isključivo vašom haljinom, uspoređivali je s onom koju je nosila Melania Trump... Malo tko se pitao što ste razgovarali s američkim predsjednikom Trumpom, kanadskim premijerom Justinom Trudeauom? Smeta li vam to?
- Imala sam 16 bilateralnih sastanaka i 11 konferencija, događaja i govora u četiri dana, da bi na kraju glavna vijest postala - jedna haljina. Uz dužno poštovanje, kreatorici, nisam ni sanjala da se takvo što može dogoditi. Ne ću biti licemjerna i reći da svakome od nas nije drago kad dobijemo kompliment i za izgled, ali činjenica je da recimo lani, kad je premijer Plenković bio u UN-a, nitko nije komentirao ni njegovu frizuru, ni boju kravate, ni odijelo. A u mojem slučaju se govori o estradizaciji... Da, volim zapjevati, i ne znam što je loše u tome!? Neki su voljeli svirati klavir. Svatko ima svoje afinitete. Ali zagledajte se u supstanciju, sadržaj, odrađeni posao, a ne u formu. Ne bunim se više na to da me gledaju kao ženu, a ne kao predsjednicu, ali nastojim se boriti protiv toga koliko mogu, a da se to ne doživi kao neprestano prigovaranje, i idem dalje. To me može samo učvrstiti. Ja sam takva osoba - kad me netko hoće poljuljati, još sam upornija i čvršća.
 
• Dakle, osim obrazovne, treba nam i odgojna reforma?
- Apsolutno. Zabrinuta sam kad vidim u kojem pravcu društvo ide u smislu vrijeđanja i ponižavanja. Ne samo prema ženama. Brine me nasilje u domu i u školi i općenita kultura ophođenja u društvu. Mislim da trebamo postati uljudnije društvo.
 
Poštovana gospođo predsjednice, na predstavljanju knjige bivše ministrice Dalić, "Slom ortačkog kapitalizma" bio je premijer Plenković, guverner HNB-a Vujčić, ali ne i vi. Ima li taj nedolazak ikakve veze s vašom ranijom izjavom da "afera Hotmail" za vas nije završena?
- Nisam bila na promociji knjige gđe Dalić jer smatram da to ne bi bilo primjereno s obzirom na činjenicu da takozvana afera Hotmail još nije sasvim završena. Uostalom, nisam dobila ni poziv na predstavljanje.
 
Takozvana afera SMS "ušla" je i na vrata Pantovčaka jer se i vaš savjetnik za nacionalnu sigurnost Vlado Galić spominje u kontekstu izrade lažnih SMS-ova koji su, navodi se, trebali kompromitirati premijera Plenkovića? Treba li odlučnije reagirati na ovakve afere, koje ukazuju na zabrinjavajuću poroznost sigurnosnog sustava u Hrvatskoj i dodatno urušavaju povjerenje građana u institucije? Što sami mislite poduzeti ako se navodi o ulozi gospodina Galića pokažu točnima?
- "Pantovčak" nema nikakve veze s izradom lažnih SMS-ova, a ponajmanje s navodnim pokušajima kompromitiranja premijera Plenkovića. Mi se time ne bavimo. Uostalom, kao što ste imali prigodu vidjeti, uvijek otvoreno kažem što mislim, pa i po cijenu javne kritike. Da, brine me "curenje" informacija jer ono narušava povjerenje građana u institucije, ali kao što sam već izjavila, najvažnije je da nadležne državne institucije provedu u potpunosti istražne radnje i utvrde odgovornost svih sudionika u takozvanoj SMS aferi, uključujući i tko i s kojom namjerom "pušta" informacije u medije i koliko su te informacije uopće točne. Mislim da nije sasvim primjereno da govorim u ima gospodina Galića, koji je spreman javno istupiti oko svih insinuacija oko njegove uloge i odnosa s gospodinom Vargom. Isto tako, u potpunosti je spreman surađivati sa svim institucijama koje istražuju ovu problematiku. Koliko čujem, na upit jedne medijske kuće, Državno odvjetništvo odgovorilo je da Vlado Galić nije predmet istrage Državnog odvjetništva, odnosno USKOK-a, koja je u tijeku. Doista ne volim odgovarati na hipotetska pitanja, pogotovo kad ona podrazumijevaju bilo kakvu sumnju u presumpciju nevinosti, no vjerujem da bi gospodin Galić i sam dao ostavku kad bi se pokazalo da je umiješan u nezakonite radnje u ovom slučaju.
 
Inicijativa triju mora dočekana je kao izvjestan, od Trumpa podržani, atak na zajedništvo EU, na pokušaj jačanja utjecaja slavenskih zemalja na štetu interesa Francuske i Njemačke kao lidera EU-a, a nedavno ju je podržao Juncker, pa su stigle i naznake da se i Njemačka želi priključiti toj inicijativi? Inicijativa je u velikoj mjeri bila vaša. Mnogi su joj se rugali, naročito pojmu "uspravnice", a sada je sve preraslo u najznačajniji međunarodni projekt koji je Hrvatska ikad pokrenula?
- U pravu ste, Inicijativa triju mora, koja je u početku dočekana sa skepsom, pa čak i ruganjem, prerasla je u ozbiljnu inicijativu dvanaest srednjoeuropskih država i najznačajniji međunarodni projekt koji je Hrvatska ikad pokrenula. Ona je usmjerena općenito na brisanje još vidljivih razlika u standardu između tzv. "Istoka" i "Zapada", odnosno "stare" i "nove" Europe. Riječ je o vrlo konkretnim projektima iz područja prometne, energetske i digitalne infrastrukture usmjerenim na podizanje konkurentnosti naših država, kohezije europskog prostora i konvergencije naših ekonomija. Inicijativa sve više raste, pa je uz SAD i Njemačka postala zemlja partner, a na posljednjem sastanku na vrhu u Bukureštu sudjelovao je i predsjednik EK-a Juncker, te predstavnici financijskih institucija poput Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj te Svjetske banke. Potpisana je Zajednička izjava o uspostavljanju mreže gospodarskih komora država članica te Pismo namjere o uspostavi Investicijskog fonda Inicijative, te je održan prvi Poslovni forum.
 
Jesu li projekt LNG terminala u Omišlju i LNG terminal vrijedan 500 milijuna eura, koji je njemačka kancelarka Angela Merkel nakon pritisaka iz SAD-a ipak odlučila financijski poduprijeti, u ikakvoj koliziji? Dovodi li gradnja terminala u Njemačkoj u pitanje isplativost terminala u Omišlju?
- LNG u Njemačkoj i kod nas na Krku međusobno se ne kose. LNG na sjeveru Europe nema veze s nama, omogućit će mrežu distribucije plina po Europi. Ja to čak i ne gledam kao nekakav američki pokušaj prodaje plina iz škriljevca, zato što ima puno zainteresiranih za dovoženje plina na Krk. Sad moramo ugovoriti tko će taj plin koristiti. LNG u Njemačkoj takvog je kapaciteta da ne može ugroziti LNG terminal na Krku, tako da je moje mišljenje da su apsolutno kompatibilni.
 

Jadran Kapor i Hrvoje Prnjak, https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/573175/39trebaju-nam-odlucne-reforme-cak-i-po-cijenu-gubitka-izbora-na-aferu-s-kiretazom-nisam-odmah-reagirala-zbog-promptne-reakcije-ministarstva-zdravstva-iako-bih-kao-zena-i-iz-vlastitog-iskustva-mogla-svasta-kazati

»Pobačaj – znak dekadentnoga društva«

 
 
DR. IVAN POLJAKOVIĆ, RAZOTKRIVATELJ DŽENDERIZMA:
Dr. Ivan Poljaković već godinama dosljedno, beskompromisno i argumentirano promiče katolička stajališta i vrijednosti nasuprot rodnoj ideologiji i dženderizmu. U hrvatskoj se javnosti još nisu stišale polemike oko nedavne odluke Ustavnoga suda o ocjeni ustavnosti zakona iz 1978. koji regulira pravo na pobačaj, diljem Hrvatske traje molitvena inicijativa »40 dana za život«, liberalno-feminističke udruge organizirale su prosvjedni marš u korist abortusa, ljevičarske političke stranke rabe žestoku retoriku za »pravo na izbor« žena, pokrenuta je nova akcija izjašnjavanja hrvatskih građana za zaštitu nerođenoga života – potpisivanje peticije »Imam pravo živjeti« i slično. O svemu tome pitali smo za mišljenje dr. Ivana Poljakovića, hrvatskoga filologa, profesora engleskoga, njemačkoga i španjolskoga jezika te povjesničara književnosti, koji već godinama dosljedno, beskompromisno i argumentirano promiče katolička stajališta i vrijednosti u toj problematici.

Rođen je 1956. u Subotici u Bačkoj. Nakon završene osnovne i srednje škole u rodnom gradu studij anglistike i germanistike započeo je na Sveučilištu u Innsbrucku u Austriji, studij anglistike nastavio je od 1977. do 1979. u Cambridgeu u Engleskoj, a od 1979. do 1980. studij germanistike na Sveučilištu u Rostocku u Njemačkoj. Nakon što je diplomirao i anglistiku i germanistiku u Zagrebu g. 1980., radio je u osnovnoj školi u Subotici, a 1983. upisao je poslijediplomski studij na Sveučilištu u Beogradu, gdje je 1986. magistrirao iz njemačke književnosti. Doktorirao je u Aucklandu na Novom Zelandu g. 2004., gdje je završio i studij španjolskoga jezika te studij za vjeroučitelja pri tamošnjem »Catholic Institute of Theology«. Napisao je brojna znanstvena djela i prijevode, koja su mu objavili HAZU, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, sveučilišta u Aucklandu, Münchenu, Zadru i Beogradu, časopis za filološka istraživanja »Fluminensia« i drugi. Od 2006. predaje na Sveučilištu u Zadru.
 
Kada devijantna ponašanja postanu norma
 
• Nedavno ste održali predavanje s nedvojbeno jasnim naslovom, tj. porukom: »Pobačaj – znak dekadentnoga društva«. Znači li to da je hrvatsko društvo, kako prijašnje komunističko tako i sadašnje demokratsko, dekadentno?
- Ne, mislim da je današnje društvo dekadentnije nego ono za vrijeme komunizma. Kada sam bio dijete, šezdesetih, kontracepcija još nije bila prihvaćena u društvu, nije se gotovo ni čulo da je netko počinio abortus, a rijetko se dogodila i neka rastava. Da se razumijemo, kontracepcija, abortus, sodomija, pedofilija i drugi protunaravni čini oduvijek su postojali, ali sve dok su to bili pojedinačni slučajevi, nisu utjecali bitno na društvo u cjelini. Međutim, kada devijantna ponašanja postanu norma, tj. općeprihvaćena u društvu, onda možemo govoriti o dekadenciji društva. Isus je rekao: »Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, ali duše ne mogu ubiti. Bojte se više onoga koji može i dušu i tijelo pogubiti u paklu.« Komunizam je bio takav režim koji je ubijao tijelo, ali većina onih koje su komunisti pogubili danas je u slavi Božjoj. Međutim, danas živimo u novom totalitarizmu, mekom totalitarizmu, kako ga je nazvao Rocco Buttiglione, vrlo ugledni talijanski političar čija je nominacija za europskoga povjerenika bila odbijena samo zato što je bio katolik. Taj meki totalitarizam, kojemu sam skovao naziv dženderizam, onaj je drugi, opasniji neprijatelj, koji može ubiti i tijelo i dušu. Pretečom dženderizma možemo smatrati Alfreda Kinseyja koji je 1948. godine objavio svoje pseudoznanstveno djelo »Seksualno ponašanje ljudskoga mužjaka« u kojem je na osnovi ispitivanja zatvorenika, istospolaca, prostitutki i pedofila zaključio da »prosječan« Amerikanac vodi razvratan život. Prema Kinseyju svaki oblik spolnoga snošaja, pa čak i sa životinjom, u potpunosti je normalan. Nenormalni su jedino heteroseksualci kojih je prema njemu vrlo malo. Ubrzo zatim dolazi seksualna revolucija, svrha seksa postaje isključivo užitak bez obveze. Kad se jednom prihvati takva filozofija, sve ostalo je samo logičan slijed. Da bi se nesmetano uživalo u seksu zatvorenom za prokreaciju, treba se zaštititi kontracepcijom, a kada dođe do omaške, treba se riješiti tereta. Ako je svrha seksa samo užitak, onda su istospolni čini i sve druge vrste spolnih devijacija potpuno normalne. Evo, i mi danas živimo u društvu u kojem je sve to već postalo normalno, što potvrđuju i zakonska rješenja koja u stopu prate tu moralnu dekadenciju. Komunizam je bio lako prepoznatljiv te je relativno malen broj ljudi upao u njegovu zamku. Međutim, dženderizam je na prvi pogled neprepoznatljiv, vrlo perfidan. On se ne koristi bajunetama i tenkovima, njegovo je oružje masovno pranje mozga putem medija, i zato je mnoge ljude zaveo. Čak i mnogi katolici danas podržavaju kontracepciju, abortus i istospolne »brakove«. Dženderizam se širi kao kuga. Prema Savezu za istraživanje kopnice (»Aids Research Alliance«), najveće medicinske ustanove sa sjedištem u SAD-u koja se bavi proučavanjem kopnice, tj. AIDS-a ili side, te razvojem lijekova i terapija oboljelih od te bolesti, dnevno od AIDS-a umire 8000 ljudi. Većina njih su izravne žrtve dženderizma iako toga nisu svjesni.
 
Demokracija bi trebala biti vladavina većine
 
• Netko će Vam prigovoriti da je ta tvrdnja potpuno neodrživa jer bi po tome cijela Europa bila dekadentna, a po najvećem dijelu svih naših vladajućih i oporbenih političara, znanstvenika i drugih javnih djelatnika, te naših medija, ona nam je uzor kojemu trebamo težiti zbog njezinih humanih, demokratskih, progresivnih i sličnih vrijednosti!
- Pa Europa jest dekadentna. Ona je odbacila Boga i stavila se u službu dženderizma. Naravno da se predstavlja kao humana, moderna i progresivna. Ali pitam: koji se totalitarizam u povijesti nije predstavljao kao human, moderan i progresivan? Jesu li dženderističke ideje progresivne? Jesu, isto kao što su u svoje vrijeme bile progresivne nacističke ili komunističke. Demokracija je danas samo paravan za vladavinu elita. Prave demokracije nema, ono što mi imamo jest kriptodemokracija u kojoj elite skrivene od očiju javnosti upravljaju masama. Evo jedan klasičan primjer. Hrvatski se narod na referendumu izjasnio da je brak zajednica muškarca i žene. To je ušlo i u Ustav. Što je SDP-ova vlada napravila? Oni su prevarili narod i istospolnim zajednicama dali ista prava kao i brakovima, razlika je samo u naslovu zakona. Što je napravila HDZ-ova vlada? Ostavila je protuustavni Zakon o istospolnom partnerstvu netaknut. Kakve to ima veze s demokracijom!? Demokracija bi trebala biti vladavina većine, a evo kako manjina, putem medija, nevladinih udruga i političke klike, maltretira većinu.
 
Dijelovi nerođene djece na crnom tržištu
 
• Malo da se opustimo, da čujemo Vaše mišljenje o uvođenju anatomskoga seciranja ljudskoga tijela u područje ljudskih prava, mislim konkretno na nedavne uzvike feminističkih udruga: »U boj, u boj, za jajnik svoj!« jer bi se uskoro slične poruke mogle čuti i u slučajevima bubrega, debeloga crijeva, testisa i slično?
- Hm… Pitanje Vam i nije baš za opuštanje. Čovjeku se sledi krv u žilama kada vidi kako su npr. pod patronatom organizacije sa sjedištem u SAD-u koja promiče i provodi kontracepciju, sterilizaciju, abortus i općenito rodnu ideologiju, »Planned Parenthood« (Planirano roditeljstvo), samo u 2014. godini počinili 327 653 pobačaja. Doslovce su secirali malena tjelašca nerođene djece i dijelove tijela prodavali na crnom tržištu. Dakle, te feministice zalažu se za legalizaciju ubojstva. One žele ubijati, a da se pri tome ne izlažu nikakvu riziku. To je isto kao da se ode u nečiju kuću s namjerom da se ubije vlasnika te kuće i pritom zatraži policijska zaštita kako vlasnik ne bi slučajno ozlijedio napadača.
 
Odluka Ustavnoga suda u službi je dženderizma
 
• Nemoguće je u razgovoru zaobići nedavnu odluku Ustavnoga suda o, pučki rečeno, abortusu. Vaše mišljenje o njoj?
- Ta je odluka u službi dženderizma. Sudce Ustavnoga suda postavile su političke elite koje služe Bruxellesu pa stoga nisam ni očekivao drugačiji ishod. Oni nisu bili u stanju na tih stotinjak stranica teksta napisati ni tko je ljudsko biće. Oni nisu bili u stanju interpretirati jednu jednostavnu rečenicu: »Svako ljudsko biće ima pravo na život«, čl. 21. Ustava RH. Za to nije potrebno završiti pravni fakultet, dovoljna je osmoljetka. Sa znanstvenoga stajališta danas je neupitno da život počinje začećem. Svaka stvar ili živo biće određeno je po svojoj biti i stanju. Različito stanje iste stvari ili bića ne može promijeniti njegovu bit. Bit je ono što stvar ili biće svrstava u određenu grupu ili kategoriju, bit je ono što ga čini onim što jest. Stanje je ono što određuje njegov trenutačni kapacitet ili kvalitetu.
 
»Ljudsko biće ostaje ljudsko biće bilo ono mladić, žena, invalid, nemoćni starac, malo dijete koje ne može hodati ili fetus koji može stati na dlan. Samo je stanje drugačije, a ne bit. Kada fetus u svojoj biti ne bi bio ljudsko biće, onda bi se on mogao razviti u majmuna, ili kokoš, ili nešto treće.«
 
Tako na primjer voda ostaje voda u svojoj biti, bila ona u smrznutom, tekućem ili plinovitom stanju. Kamen ostaje kamen bio on oblutak u rijeci, kamena gromada na planini ili fino isklesani kip. Ljudsko biće ostaje ljudsko biće bilo ono mladić, žena, invalid, nemoćni starac, mala beba koja ne može hodati ili fetus koji može stati na dlan. Samo je stanje drugačije, a ne bit. Kada fetus u svojoj biti ne bi bio ljudsko biće, onda bi se on mogao razviti u majmuna, ili kokoš, ili nešto treće. Međutim fetus se ne može razviti ni u što drugo nego u ono što on u svojoj biti jest, a to je ljudsko biće. Isto kao što se od već rođenoga djeteta ne može razviti slon, nego samo odrastao čovjek – ljudsko biće, tako se i od fetusa ne može razviti ništa drugo nego dijete – ljudsko biće. Fetus, dijete, mladić, djevojka, muž, žena, starac itd., sve su to samo nazivi različitoga stanja iste biti, ljudskoga bića. Od samoga začeća embrio je živ. Da je živ dokaz je to što se autonomno razvija, a to što se neminovno razvija u fetus, dojenče, kasnije dijete, mladića itd. dokaz je da je embrio, tj. fetus živo ljudsko biće. Na toj liniji života ljudsko biće živi od začeća do smrti. Određivanje u kojem se periodu na toj liniji života ljudsko biće može ubiti potpuno je proizvoljno i stoga neznanstveno i nemoralno. Tko je taj, ili još bolje pitanje, kakav je taj čovjek koji će reći: ‘Evo možete ubiti ljudsko biće sve dok mu ne naraste bubreg, ili dok se ne rodi, ili dok mu ne izrastu zubi!?’
 
Ne – napredno i nazadno, nego – dobro i loše!
 
• Ne bojite se da će Vas ponovno zagovaratelji ljevičarskih, liberalnih, ateističkih, feminističkih i sličnih vrjednota i nazora obasuti najpogrdnijim izrazima, što ste već osjetili na vlastitoj koži?
- Ne, Isus je rekao da se radujemo ako nas zbog njega pogrde i proganjaju.
 
• Samo ukratko podsjetite na taj već zaboravljen, ali sramotan »slučaj« kada ste zbog iznošenja vlastitoga mišljenja u Hrvatskoj, u kojoj svi zagovaraju pluralizam, izgubili čak i radno mjesto!
- Nisam izgubio radno mjesto na Sveučilištu u Zadru, samo sam bio suspendiran na nekoliko mjeseci, iako je sve što sam rekao o istospolnosti bilo u skladu sa znanošću.
 
»Hrvatski se narod na referendumu izjasnio da je brak zajednica muškarca i žene. To je ušlo i u Ustav. Što je SDP-ova vlada napravila? Oni su prevarili narod i istospolnim zajednicama dali ista prava kao i brakovima, razlika je samo u naslovu zakona. Što je napravila HDZ-ova vlada? Ostavila je protuustavni Zakon o istospolnom partnerstvu netaknut. Kakve to ima veze s demokracijom!?«
 
• Tko je onda danas u hrvatskoj javnosti diskriminiran u iznošenju svojih ocjena, mišljenja i stajališta?
- Diskriminirani su svi koji se otvoreno usude usprotiviti dženderizmu, koji ne pristaju na političku korektnost, operativni termin za kontrolu masa. Neistomišljenike se odmah etiketira. To je tipično za svaki totalitarizam. Kad se nekomu prišije neka etiketa, nitko ne razmišlja o stvarnom značenju te riječi jer ona odmah asocira na nešto zlo. Zato su etikete omiljene svim totalitarnim režimima. Često čujemo kako su katolici, oni pravi, koji prihvaćaju nauk Crkve u cjelini i koji svojim životom svjedoče svoju vjeru, nazadnjaci. Ali što znači biti nazadnjak? Katolici isto voze automobile, koriste se mobitelima, računalima, dakle, što se tiče tehnologije sigurno nisu nazadnjaci. Kad je pak moral u pitanju, tu nema nazadnoga ni naprednoga, nego samo dobroga i lošega. Oduvijek je bilo ljudi koji su voljeli obitelj, oduvijek je bilo žena koje su voljele svoje muževe i muževa koji su voljeli svoje žene. Ali oduvijek je bilo i onih koji su bludničili, činili preljub, odavali se istospolnim strastima, itd. Prema tome, što znači nazadnjak? Možda će reći da je netko nazadnjak zato što ne prihvaća istospolne brakove.
 
Podrivanje obiteljskih vrijednosti vodi k izumiranju
 
• Znači li to povratak u »mračna srednjovjekovna vremena«, kako se to često čuje u javnosti?
- Radi se o zamjeni teza. Srednji vijek nije bio mračno vrijeme kao što tvrde dženderisti. Što je onda bilo 20. stoljeće s dva svjetska rata i nekoliko atomskih bomba ako je srednji vijek, u kojem je bujala znanost i umjetnost, bio mračan? Ne, mi se ne vraćamo u srednji vijek, mi se vraćamo puno dalje u prošlost, u prošlost kada su zbog nemorala propadala kraljevstva i izumirali cijeli narodi. Ali za taj povratak u mračnu prošlost nisu odgovorni katolici, nego dženderisti. Mi smo mali narod. Ako bi se ovom stopom nastavila dženderistička propaganda i podrivanje obiteljskih vrijednosti, Hrvati bi izumrli za 150 godina.
 
• U hrvatskoj prevladavajućoj javnosti nametnuta je »zavjera šutnje« o Istanbulskoj konvenciji, kojom se od svih oblika zlostavljanja žele zaštititi žene i djeca. Njezina je ratifikacija u Hrvatskom saboru najavljena u ovoj godini, no neki upozoravaju da se pod tim nadasve humanim plaštem krije ideološko nametanje rodne ideologije.
- Svaki se totalitarizam u prošlosti pozivao na neku znanstvenu teoriju, tako se i dženderizam poziva na rodnu teoriju, koja naravno nema nikakve veze sa znanošću. Rodna teorija, kvaziznanost koja se rabi kao temelj za promidžbu rodne ideologije ili dženderizma, ne polazi od spola kao temeljne biološke datosti, nego u središte stavlja pojam roda. Rod je pak samo društveno konstruirana uloga koja je radikalno odvojena od bilo kakve tjelesne ili biološke osobine. Rod postaje po želji promjenjiv. Dženderisti tvrde da su muška i ženska djeca biološki potpuno ista, po njima razlike ustvari nema i kada bi društvo bilo »slobodno«, svaka bi osoba mogla nesputano birati rod kao što su istospolac, lezbijka, biseksualac, transseksualac itd., a tih rodova ima gotovo neograničen broj. Dakle ukratko, jedna perverzna, u znanosti potpuno neutemeljena ideja. Međutim, dženderizam ima posve drugačiju strategiju od prethodnih totalitarizama. On se uvijek pokušava lijepo upakirati, u ovom slučaju pod krinkom zaštite od zlostavljanja žena i djece, a radi se o čistom podmetanju jer se u kontekstu nekih pozitivnih i humanih regulacija podmeće kukavičje jaje.
 
Pobačaj nije znak prosvijećenoga, nego degeneriranoga društva
 
• Iznijeli ste zastrašujuću usporedbu broja ubijene djece u doba Hitlerove vladavine s današnjim prekidima trudnoće u jednoj godini!
- Nažalost to je istina. Hitler je poubijao oko 1,5 milijuna djece u četiri godine. Danas se u svijetu svake godine ubije više od 45 milijuna nerođene djece. U tom novom zastrašujućem holokaustu Europa prednjači u svijetu s najliberalnijim zakonima o pobačaju. U Nizozemskoj se čak može ubiti i rođeno dijete sve do navršene 12. godine, po tzv. Groningenovu protokolu. Trećina medicinskih sestara u Belgiji priznala je da je počinila čedomorstvo. Svaki put kad su se civilizacije moralno degradirale, jaki i moćni maltretirali su i ubijali slabe i nemoćne. Nepravovjerni i nećudoredni Židovi žrtvovali su djecu poganskomu bogu Baalu, Kartažani su spalili na tisuće djece svomu bogu Molohu, nakon moralnoga kolapsa Rimskoga Carstva Rimljani su ostavljali neželjenu djecu u šumi gdje bi se smrznula ili bi ih zvijeri pojele. Pobačaj, ubojstvo nerođenoga ljudskoga bića, nije danas legalan zato što je društvo prosvjećenije, nego zato što je društvo moralno degenerirano. Legalizacija pobačaja ne čini pobačaj moralnim. Legalizacija pobačaja samo pokazuje jadno moralno stanje u kojem se društvo nalazi. One koji zločin pobačaja opravdavaju time što je pobačaj legalan treba podsjetiti da je za vrijeme nacističke Njemačke bilo legalno ubiti Židove.
 
Ni »d« od demokršćanske stranke
 
• Na kraju i neizbježno politički »vruć kesten«. Može li se vladajuća stranka u bilo kojoj državi zvati demokršćanskom ako u zakonodavstvo uvodi protukršćanske vrijednosti?
- Naravno da ne. Međutim, u nas se radi o političkoj nepismenosti i s druge strane moralnoj degradaciji katolika, koji većinom redovito daju svoj glas stranci koja na vrlo perfidan način provodi protukršćansku politiku. Nije samo riječ o lijevim strankama, nego i onima koje govore da su demokršćani, a od demokršćanstva nemaju ni »d«. Od toliko silnih »demokršćana«, koji su uglavnom bili na vlasti u ovih dvadeset i sedam godina, ne sjećam se da je itko u Saboru rekao neku riječ protiv pobačaja. Isti ti »demokršćani« za sve ove godine nisu osudili ni jedan jedini komunistički zločin na sudu, isti oni donijeli su Zakon o suzbijanju diskriminacije, čime su udarili temelje promidžbi dženderizma, isporučili su naše generale heroje tuđinskomu sudu, ništa nisu učinili da zaštite brak kao zajednicu muškarca i žene i time poštuju volju većine birača, i još mnogo toga. Među onim pak katolicima koji vode male stranke, uistinu demokršćanske, i koji su svjesni političke prijevare velikoga brata, nažalost prevladava ili pohlepa ili taština koja ih sprječava okupiti se u jedno stado.
 

Tomislav Vuković, https://www.glas-koncila.hr/dr-ivan-poljakovic-razotkrivatelj-dzenderizma-politicki-mocnici-prevarili-narod/

U sat vremena prikazali smo stravu u kojoj su živjele generacije Hrvata od Karađorđevića do Pupovca

 
 
Jakov Sedlar snimio je novi dokumentarni film "Sto godina srbijanskog terora u Hrvatskoj (Od Karađorđevića i Pribičevića do Vučića i Pupovca)" koji će 9. 10. i 11. studenog biti premijerno prikazan u Zagrebu, Splitu i Zadru. To je bio i povod za naš razgovor s poznatim hrvatskim redateljem, tim više što je riječ o temi koja će zasigurno uznemiriti pojedine duhove u Hrvatskoj, a i šire.
https://direktno.hr/upload/publish/136596/thumb/sedlar-kola-_5bc89be9dc716_970xr.jpg
• Gospodine Sedlaru,  koji je bio neposredan povod za snimanje filma na tu temu?
- Film je nastao da se ne zaboravi 100. obljetnica stvaranja jedne umjetne države koja se zvala Jugoslavija. Mislim da smo kao narod skloni zaboravu, a najgroznije stvari za hrvatski narod događale su se upravo u prvoj i drugoj Jugoslaviji. Stoga sam smatrao da je tu obljetnicu dobro  obilježiti, a najbitniji dio cijele priče o Jugoslavijama jest srbijanski teror koji se u njima provodio nad Hrvatima u Hrvatskoj i Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Naravno, pritom nisam zaboravio ni na Hrvate koji su u tom srbijanskom teroru sudjelovali ili su ga podržavali. Naime, nisu nama Srbi najveći krivci za naše nedaće i stradanja... I sami smo tome pridonijeli odnosno učinile su to određene grupe i pojedinci o kojima također u ovom filmu govorimo. Jedna instrumentalizirana grupa Srba, ali i Hrvata u Hrvatskoj i dan danas čini sve kako bi omalovažili hrvatsku državu i onemogućili nam normalan život u njoj.
 
• Tko je autor teksta u filmu i koliko je njegovo snimanje trajalo?
- Dogovorio sam se s novinarom i publicistom Nenadom Piskačem u ožujku ove godine i on je napisao tekst, a samo snimanje filma trajalo je oko šest mjeseci.
 
• Jeste li se prilikom snimanja filma konzultirali s povjesničarima?
- Gospodin Piskač je izuzetno obrazovan čovjek s dobrim povijesnim znanjem. Isto tako, u filmu su prikazani događaji koji se znaju, to su povijesni fakti. Temom se nismo bavio na 'impresionistički način' nego smo govorili o faktografiji koje ima za pet sati filma, a ne za sat koliko naš traje, ali mi smo to napravili u dinamičnoj formi da gledateljima ne bude dosadno. Riječ je o čistom dokumentarcu u kojem su naratori Sanja Marin i Joško Ševo. Nismo priču širili svjedočanstvima jer bi to bio skroz drugi koncept i priča.
 
• Hoće li u filmu biti prikazan materijal ili snimke koje javnost možda nije imala priliku vidjeti do sada?
- Dobar dio snimki u filmu nisu nikad prikazane, pogotovo ne one iz starije povijesti, odnosno iz Drugog svjetskog rata.
 
• Kako ste do njih došli i o kojim se snimkama radi?
- Kopali smo po raznim arhivima, primjerice imamo snimke u boji završetka Prvog svjetskog rata koje su uistinu bile raritetne i nismo za njih znali prije travnja ove godine. Tu su i snimke u boji prijestolonasljednika Ferdinanda neposredno prije smrti u Sarajevu. Imamo dosta snimaka koje su filmski vrlo zanimljive.
 
• Jeste li u financijskom smislu imali potporu države odnosno Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) kao javne ustanove koja se bavi poticanjem proizvodnje audiovizualne djelatnosti jer je riječ o filmu koji se bavi poviješću hrvatskog naroda?
- Na žalost, s njima nemam nikakav odnos. HAVC je ustanova koja takvu vrstu filmova ne financira i bavi se stvarima koje su po mom mišljenju, izvan svake pameti. Stoga sam se i ovaj put obratio 'svom HAVC-u' a riječ je o ljudima kao što su Anton Kikaš, Marko Franović, Nikola Babić, Frank Lulić i ostali, čija su imena na odjavnoj špici filma.
 
• Jednom ste prilikom izjavili da Vas kao autora najviše zanima ispričati neispričanu priču. Pripada li i 'Sto godina srbijanskog terora u Hrvatskoj' u tu kategoriju, odnosno mislite li da se o tome nedovoljno ili malo zna?
- Apsolutno. U mediju filma to je neispričana priča jer još nitko nije napravio nešto slično; nitko još nije sažeo i prikupio sve relevantne podatke i napravio presjek svih najvažnijih događaja i ključnih osoba i figura u jednom filmu kada je riječ o Jugoslavijama i srbijanskom teroru u Hrvatskoj u posljednjih sto godina. To je priča koja je uvijek djelomično ispričana i ovo je prvi put da se na jednom mjestu nalazi sve ono što je čini mi se, važno, da bi se uopće razumjelo o čemu se tu radi. Jer ljudi zaboravljaju, a posebice mlade generacije koje to nisu imale priliku gdje  čuti i naučiti. Zato mislim da je taj film bitan jer će u sat vremena biti kristalno jasna sva ta strava u kojoj su sve te godine živjele generacije Hrvata.
 
• U filmu ste se bavili i akterima političke, medijske i društvene scene koji su vladali i vladaju Hrvatskom od raspada Jugoslavije do danas?
- Naravno, i velikosrpskom agresijom na Hrvatsku i Domovinskim ratom uključujući i sve figure koje su provodile velikosrpsku politiku i teror u koji je bio uključen i dobar dio Hrvata i nakon '90., a posebice nakon 2000.  godine. Nismo izostavili nikog od političara pa sve do novinara koji su kao Hrvati sudjelovali u toj velikosrpskoj agresiji.
 
• Možete li navesti neka imena u tom kontekstu?
- Od Račana i Sanadera do Josipovića i Mesića, zatim cijelu plejadu novinara od Tomića, Pavičića, Jergovića, Drage Hedla i drugih, uz neizostavnog Milorada Pupovca i njegovih Novosti. Dakle, riječ je o cijeloj jednoj bulumenti, jednom hranidbenom lancu koji je napravio sve da im bude lijepo u ovoj državi, a cijelo vrijeme su rovarili i rovare protiv nje. U našoj priči je mjesto i onim političarima u Hrvatskoj koji se nisu borili protiv velikosrpske i jugoslavenske ideologije nego su je dopustili ili je čak promovirali. Kako ćete vi primjerice izuzeti jednog Ivu Sanadera koji je prvi ustoličio Milorada Pupovca na takvu poziciju da o njemu ovisi sudbina Hrvatske?  Kako izostaviti novinare kojima i danas pogled stalno čeznutljivo bježi prema Beogradu i istoku?
 
• Očekujete li negativne reakcije ili napade nakon prikazivanja ovog filma, a možda i optužbe u smislu da stigmatizirate Srbe,  da potičete međunacionalne napetosti i sl.?
- Nikad u životu nisam radio film protiv nekoga, nego sam uvijek želio pokrenuti stvari. Ovo je jedna priča koju treba ispričati. To je povijest. Napadi će biti opravdani jedino ako mi netko dokaže da ta priča nije točna, što je nemoguće jer je riječ o povijesnim činjenicama. Ne očekujem ništa. Meni je samo važno da ljude koje zanima istina i ono što se događalo to imaju i mogućnosti vidjeti u jednoj dokumentarnoj formi. Napadat će me oni kojima smeta istina kada je riječ o Hrvatskoj. No nije me briga, radim po svojoj savjesti i nikome nisam ništa dužan, osim istini.
 
• Ako ne stignemo na premijeru, gdje ćemo moći pogledati film?
- Nakon premijera u Zagrebu, Splitu i Zadru, film će biti prikazan u SAD-u i Kanadi. Ako vam to nije usput, film ćete moći pogledati na DVD-u...
 
• Hoćemo li ga moći gledati i na Hrvatskoj televiziji, jeste li ga uopće ponudili našoj javnoj televizijskoj kući?
- Pa ja ću im poslati film, ali s obzirom na situaciju na HTV-u ne vjerujem da će biti išta od toga. Hrvatska televizija je jedan začahureni hranidbeni lanac, ta je televizijska kuća sve prije negoli hrvatska televizija. Na to, na žalost, ne mogu utjecati.
 

Daniela Dujmović Ojvan, https://direktno.hr/direkt/sedlar-za-direktno-o-novom-filmu-u-sat-vremena-prikazali-smo-stravu-u-kojoj-su-zivjele-generacije-hrvata-od-karadordevica-do-pupovca-136596/

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Srijeda, 19/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1274 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević