Get Adobe Flash player

Napadaju me oni koji ne žele da BiH uđe u Europsku uniju i NATO

 
 
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović imala je nekoliko važnih međunarodnih susreta, iz BiH su stigli nove kritike, a pred njom je posjet ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
https://www.faktor.ba/bundles/websitenews/gallery/news/254144/thumbs/600_1498304065Kolinda_Grabar_Kitarovic.jpg
• Gospođo predsjednice, našli ste se na udaru dijelova politike, ali i društva u BiH. Nedavno vas je reis Islamske zajednice Husein Kavazović optužio za “zlonamjernu kampanju”. Je li riječ samo o vašim upozorenjima na sigurnosne prijetnje ili se iza krije još nešto?
- Prvo bih rekla da u EU-u, i to mogu reći sa sigurnošću, nema te osobe i nema te države koje zastupaju članstvo BiH i ostalih naših susjeda u EU-u kao što sam to ja osobno i hrvatska Vlada. Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH. Upravo suprotno, koristim svaku prigodu kako bih podcrtala europski i euroatlantski put susjedne države s kojom smo najviše povezani. Iz ovih recentnih događanja, ne mogu se oteti dojmu, da smo ja osobno, ali i Republika Hrvatska pod orkestriranim napadima koji dolaze od onih koji jednostavno ne žele ostvariti ulazak u EU i NATO. Žao mi je da su u to uključile osobe i udruge koje cijenim i za koje držim da čvrsto podržavaju europski put te da žele najbolje BiH, jednako kao i ja. Kao što sam napisala u odgovoru Majkama Srebrenice, svoj odgovor uputit ću i reisul-ulemi Kavazoviću kojeg osobno iznimno cijenim. Držim da BiH treba napraviti puno veći pomak prema članstvu u EU i za to se neprestano zalažem. Držim da dosadašnje inicijative međunarodne zajednice nisu bile dovoljno snažne, da treba više raditi s BiH i pružiti joj jasniju euroatlantsku perspektivu. Nedostatak vizije i perspektive stvara kod ljudi pomalo strah od budućnosti, odnosno plodno tlo za nekakve treće ideje koje su suprotne cilju koji je izrazila sama BiH. U interesu mi je dobrobit svih triju konstitutivnih naroda i drugih zajednica. BiH mora biti suverena država jednakopravnih konstitutivnih naroda. Ono što mi je najbitnije jest ekonomska, politička i svaka druga dobrobit koja dolazi s EU koja će svima u BiH pružiti puno veće mogućnosti za razvoj i prosperitet.
 
• Treba li u tom kontekstu promatrati i protivljenje dijela političke scene u BiH gradnji Pelješkog mosta?
- Protivljenje je apsolutno bespredmetno. Taj će se most graditi jer će se njime povezati teritorij Hrvatske i teritorij EU-a. Gradit ćemo ga u skladu sa svim međunarodnim standardima uključujući tu i Konvenciju o pravu mora.
 
• U BiH su mnogi ljuti jer često ističete da postoji sigurnosna prijetnja iz te zemlje.
- Porast međunarodnog ekstremizma i terorizma jest najveća prijetnja miru i sigurnosti u modernome svijetu. O tome govorim jednako kao i svi drugi svjetski lideri. Nikad to nisam poistovjećivala ni s Bošnjacima niti s učenjem islama. Na žalost, cilj ovo kampanje jest stvoriti upravo takvu percepciju u javnosti, a ja to apsolutno odbijam. To je suprotno biti moje politike. Kao susjedi, trajno smo upućeni jedni na druge, nama je sigurnost i stabilnost BiH od apsolutnog interesa, kao i cijelom EU.
 
• Aleksandar Vučić je predsjednik Srbije, s njim ste kao premijerom potpisali Deklaraciju o unaprjeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja. Možemo li uskoro očekivati rezultate tog dokumenta?
- Mislim da smo i u Hrvatskoj i Srbiji svjesni kako još ne možemo govoriti o prijateljstvu između dviju država. Međutim, nepobitno je da postoji dobra volja i s moje i sa strane predsjednika Vučića da konačno krenemo u rješavanje otvorenih pitanja. Nakon našeg susreta u Subotici predsjednik Vučić poduzeo je nekoliko koraka za olakšavanje života Hrvata u Vojvodini, kao što je gradnja infrastrukture, a dogovorena je obnova rodne kuće bana Jelačića. To su simbolični koraci, ali oni upućuju da postoji želja da napravimo pomak u našim odnosima, da ih normaliziramo u toj mjeri da kao susjedi možemo otvoreno razgovarati o svim pitanjima i rješavati ih u međusobnom dijalogu. Nemam iluzija da će se to dogoditi preko noći, to je proces koji će trajati, ali svako putovanje počinje prvim korakom.
 
• Politički odnosi sa Slovenijom naočigled se pogoršavaju zbog arbitražne presude.
- U Hrvatskoj postoji nacionalni konsenzus. Arbitraža je nepovratno kompromitirana i ona za nas ne postoji. No to ne znači da ovo pitanje i dalje nismo spremni riješiti bilateralno. Slažem se s onim što je premijer Plenković u svom govoru u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda naglasio, jer, legalizira li se protupravno postupanje kroz postupak arbitraže, to daje dobar povod bilo kome drugome da se ponaša na isti način, da se instrumenti međunarodnog prava, koji se koriste za uspostavu međusobnog povjerenja, iskoriste za ostvarivanje vlastitih interesa. Hrvatska želi riješiti to pitanje, ali ono po mom mišljenju ne bi smjelo dominirati našim odnosima. Uvijek ističem da smo mi dvije prijateljske susjedne države i da je velika većina naših odnosa pozitivna i stoga ne bi trebalo ovo jedno pitanje stavljati u središte naših odnosa.
 
• Vaša poruka iz Mađarske da njezina blokada ulaska Hrvatske u OECD nije politička naišla je na kritike.
- Posjet Mađarskoj bio je dogovoren ranije i odluka Budimpešte došla je neposredno uoči samog puta. Bila sam vrlo neugodno iznenađena i nije mi bilo ugodno otići u posjet Mađarskoj, ali sam držala da dijalog treba nastaviti. To sam otvoreno rekla svojim domaćinima. U razgovorima sam naglasila kako blokada nije dobar potez, bez obzira na njihova objašnjenja. Čvrsto sam zastupala hrvatske pozicije i prenijela stavove hrvatske Vlade. Kao predsjednica niti imam ovlasti niti imam namjeru pregovarati o pitanju Ina-MOL, to je u domeni Vlade i u to se ne miješam. Kao što se ne miješam ni u pitanje statusa gospodina Hernadija jer je to pravosudno pitanje, a optužnica protiv njega nije uopće bila predmet razgovora. Kako su mi kazali premijer i predsjednik, za Mađare je slučaj Ina-MOL gospodarsko-tehničko-pravno pitanje koje oni ne žele politizirati. Držim kako hrvatska javnost mora znati i mađarska stajališta i zato sam ih javno i izrekla.
 
Kad me pitate oko blokade ulaska u OECD; ni jedna blokada, ni Slovenska ni Mađarska, nije dobra i šteti odnosima naših država, no one nemaju istu pozadinu. Odnosi sa susjedima bili su zapostavljeni godina, a nije tajno da ih se od početka mandata trudim popraviti. Posebno stoga što nam je Mađarska uvijek bila prijatelj koji je pomagao, posebno u najteže vrijeme Domovinskog rata, a puno i tijekom ulaska u NATO i EU. Tada su nam bezrezervno vjerovali i davali punu potporu. Moj je interes nastaviti razgovarati o problemima, ne blokirati ili bojkotirati jedni druge već nastaviti razgovor i usredotočiti se na pozitivne sastavnice odnosa, a uvijek naglašavati želju, nadu i potrebu da se otvorena pitanja riješe što je moguće prije dijalogom dviju vlada.
 
• Dakle, trebamo biti proaktivniji u odnosu sa susjedima.
- Proaktivnija politika je krenula. Ne možemo očekivati brzo rješenje, ali bitno je razgovarati, biti u kontaktu, razmjenjivati mišljenja u iskrenom, otvorenom i izravnom razgovoru. Zato me osobno pogađa ova kampanja iz BiH, jer je dijalog i proaktivna politika temelj moje politike.
 
• Uskoro vas očekuje posjet drugoj velikoj svjetskoj sili, Rusiji. Što će biti glavne teme vašeg razgovora s Vladimirom Putinom?
- Očekujem da prije svega postavimo novi okvir odnosa koji su dugo bili zanemarivani. Ne očekujem da ćemo ovim posjetom premostiti sve razlike koje postoje, ali očekujem da ćemo dati zamah našim odnosima, a posebice gospodarskima. Javilo se jako puno tvrtki koje će tijekom mojega posjeti Rusiji sudjelovati na gospodarskom forumu. Rusija je svjesna našeg članstva u EU i NATO i obveza koje iz toga proizlaze. Međutim, Rusija je apsolutno nezaobilazan partner u razgovorima o pitanjima od globalne sigurnosti, terorizma, što je relevantno i za jednu i za drugu državu i s čime se suočavamo u modernom svijetu. Rusija je nezaobilazan partner za rješavanje korijenskih uzroka pitanja s kojima se susrećemo ili bismo se mogli potencijalno susresti kao što su ilegalne migracije.
 
Rješavanjem sukoba u Siriji, Iraku i drugdje svakako bi se uklonio jedan od glavnih uzroka migracija, iako je to vrlo složen problem koji ovisi i o mnogim drugim čimbenicima, od obrazovanja do ekonomskog statusa, klimatskih promjena i slično. U prigodi posjeta bit će potpisano nekoliko ugovora. Vjerujem u ponovnu uspostavu povjerenja jer između Rusije i Hrvatske ne postoji nikakvo neprijateljstvo. I zato je potreban otvoreni dijalog u kojem ćemo razjasniti i koji su naši interesi i ciljevi i u sigurnosnom pogledu kao što je primjerice i naše sudjelovanje u NATO misiji na Baltiku, a isto tako i ulogu Rusije u našem susjedstvu. A tu je i činjenica da je Rusija jedna od članica Vijeća za provedbu mira u BiH i da je bitan čimbenik u razgovorima o budućnosti jugoistočne Europe.
 
• Kakav stav Moskve očekujete o Inicijativi triju mora?
- Naravno, razgovarat ćemo i o Inicijativi triju mora. Ona ima, jasno, i svoje političke elemente, ali je prije svega neformalna platforma za razgovor predsjednika i drugih dužnosnika te gospodarstvenika iz 12 članica EU na prostoru između Baltika, Jadrana i Crnog mora. Inicijativa nije usmjerena ni protiv koga, pa ni protiv Rusije. Za cilj ima dovesti upravo do brisanja granica između “istoka i zapada” Europe, dakle da se naše područje srednje Europe razvije na način na koji su razvijene zemlje zapadne Europe. I zato smo posebno stavili naglasak na prometno i energetsko povezivanje, na digitalizaciju prostora, odnose među ljudima i poduzetnicima kako bismo povećali konkurentnost naših gospodarstava.
 
Dovoljno je samo pogledati prometnu povezanost zapadne Europe, primjerice most između Švedske i Danske i kad to usporedite s ovim prostorom tada se, na žalost, još vide razlike između “stare” i “nove” Europe. Ne želim dijeliti države po toj crti, ali činjenica je da razlike postoje i da ih treba brisati. Stoga je ta inicijativa u skladu s našim interesima i s onime što je rekao gospodin Juncker da se sve države Europe moraju jednako razvijati i time jačati ukupnu koheziju EU. U javnosti se spominjalo i kako Njemačka ima neke primjedbe na našu inicijativu, međutim, u mojim nedavnim razgovorima s njemačkim dužnosnicima pa tako i s predsjednikom Frankom-Walterom Steinmeierom na Malti nisu izneseni apsolutno nikakvi prigovori. Berlin sa zanimanjem promatra što se događa u okviru Inicijative, ali držim da su zablude da je ona usmjerena protiv nekoga raspršene. To je inicijativa za, a ne protiv.
 
• Imali ste nedavno i razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Prema vašoj ocjeni, što Hrvatska može očekivati od ove administracije i što ova administracija očekuje od nas?
- Mislim da smo uspostavili novu dimenziju odnosa bilateralnim sastankom u Varšavi i sudjelovanjem predsjednika Trumpa na sastanku na vrhu Inicijative triju mora i njegovim povećanim interesom za prostor srednje i JI Europe. A evo i predsjednik Vlade se kratko susreo s predsjednikom Trumpom u New Yorku. Ja držim da je svaki susret jednako bitan i da je nekad koliko god kratak bio sasvim dovoljno da bi se odradilo i dosta posla. Ponekad je i 20 sekundi dovoljno za prenijeti konkretnu i bitnu poruku. Vjerujem stoga da ulazimo u novu fazu gdje Hrvatska želi staviti naglasak ne samo na naše bilateralne odnose, koji su vrlo dobri, ali mogu biti i još bolji.
 
• Kako komentirate odluku Vlade o odgodi Zakona o porezu na nekretnine?
- Mislim da je to mudra odluka premijera Plenkovića. To je vrlo složeno pitanje i ni jedan europski model ne može se u potpunosti preslikati na Hrvatsku. Kod nas je stopa vlasništva nad nekretninama viša nego u mnogim drugim državama. Treba voditi računa o socijalnoj komponenti. Ali treba voditi računa i o tome da je to područje koje je kod nas dosta nesređeno, da postoje raznorazne komunalne i druge naknade i da bi se objedinjavanjem u jedinstvenu naknadu, odnosno porez, kako god se on zvao, to stanje vjerojatno sredilo. Mislim da je dobro što je Vlada za to uzela još vremena kako bi razradili model koji bi odgovarao Hrvatskoj, da bi prije svega bio socijalno osjetljiv, kako se ljudi ne bi našli u situaciji da ostaju bez jedine stambene nekretnine jer ne mogu plaćati porez. Prije bilo kakvog uvođenja treba ljudima precizno objasniti što mogu očekivati i što će se mijenjati. Mislim da je jedan dio problema proizašao i iz straha ljudi zbog nepoznavanja elemenata onoga što se namjeravalo.
 
• Komisija za suočavanje s prošlošću je počela s radom?
- Želim im puno uspjeha i da što brže završe rad jer doista ideološki prijepori toliko opterećuju ovo društvo, a imamo puno prečih problema kao što je odlazak mladih, poticanje gospodarstva, investicije, otvaranje novih radnih mjesta i na to se mora fokusirati. Neka Komisija za suočavanje s prošlošću o tome raspravi, iznese prijedloge. U svijetu postoje razni modeli kako je to riješeno i vjerujem da će se pronaći model koji je za Hrvatsku najbolji. Po mom mišljenju, naglasak uvijek mora biti na edukaciji, na osvješćivanju, na toleranciji. U načelu sam uvijek rezervirana prema zabranama jer one mogu biti kontraproduktivne. Ali da valja voditi računa o govoru mržnje, o tome kako se osjeća neka druga etnička zajednica ili netko drugi ili drukčiji, to apsolutno treba biti dio paketa cjelokupnog rješenja.
 
Moramo obrazovati ljude za budućnost...
 
• Kakvim ocjenjujete dosadašnji tijek kurikularne reforme?
- Od samog početka dajem snažnu potporu sveobuhvatnoj reformi obrazovanja te pozorno pratim sve što se s time u vezi događa. Već sam kazala da smo previše vremena izgubili i da sada moramo sprintati kako bi dostigli države koje imaju suvremen i kreativan obrazovni sustav, sustav koji stvara samostalne i odgovorne osobe. Moramo obrazovati ljude za budućnost, ljude koji će se brzo zapošljavati, koji će biti mobilni i prilagodljivi životu i tržištu rada koje se sve brže mijenja. Uvjerena sam kako ministrica Divjak i cijela Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem razumiju važnost ove reforme te kako će se već sljedeće školske godine krenuti s njezinom sveobuhvatnom provedbom. Riječ je o budućnosti naše djece.
 

Željko Trkanjec, http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/predsjednica-grabar-kitarovic-ekskluzivno-za-jutarnji-napadaju-me-oni-koji-ne-zele-da-bih-ude-u-europsku-uniju-i-nato/6577170/

Političari trebaju biti izraz biračkog tijela i njegove volje

 
 
'O Jasenovcu bi trebali dati službeno mišljenje stručnjaci, povjesničari i forenzičari. Dok toga nema, politika se poigrava sa žrtvama, rekao je Vlado Košić. Za sisačkoga biskupa ne može se reći da je neprincipijelan. Kritizirao je bivšu Vladu Zorana Milanovića, Ivi Josipoviću to što kao agnostik odlazi na hodočašća, Most je prozvao jer je bio spreman na koaliciju sa SDP-om, a danas je tu HDZ-ova Vlada Andreja Plenkovića, za koju također smatra da nije demokršćanska jer je u koaliciji s HNS-om. 
http://biskupija-varazdinska.hr/userdocsimages/images/stories/2009/Imenovanja/Kosic_Vlado2.jpg?width=800&height=600&mode=max
• Koja bi to Vlada i kakva bi po Vama onda trebala biti na vlasti u Hrvatskoj?
- Volio bih kada bi u Hrvatskoj bili na vlasti političari koji su izraz biračkog tijela i njegove volje što sada nije slučaj. Naime kada je snazi ovaj i ovakav izborni zakon, moguće je da nam život određuje jedna minorna politička skupina pa čak nacionalna manjina. Zato se ja zalažem za promjenu izbornog zakona. Sjetite se kako je u Milanovićevoj vladi ministar Bauk notornim iznošenjem neistine spriječio referendum koji je pokrenula udruga 'U ime obitelji' upravo radi izmjene tog izbornog zakona. On je tada tvrdio da u Hrvatskoj ima 4,5 milijuna birača što je nemoguće jer toliko je bilo stanovništva u RH, a ne birača. Mislim da je ta izmjena zakona pretpostavka boljeg, dapače, jedinog pravog "demokratskog funkcioniranja države".
 
• Je li trebala ostati spomen-ploča poginulim braniteljima HOS-a u Jasenovcu?
- Ta je spomen ploča trebala ostati u Jasenovcu jer su tamo naši branitelji poginuli za našu Domovinu. Ako nisu smetali kad su ginuli za Hrvatsku, zašto bi smetali danas, 26 godina poslije? Ako su tada, kad je bilo najteže, tako organizirali i uzeli simbole, zašto to sada nakon toliko godina mijenjati? Moji Gromovi, koji su oslobađali Petrinju, jer sam bio ratni župnik Petrinje i Hrastovice, pa sam se s njima susretao i upoznao ih, imaju i danas svoj znak, pesnicu koja je uhvatila gromove s geslom: Jednom grom uvijek grom. Pa kad to smiju i trebaju imati Gromovi, Tigrovi i sve druge postrojbe HV-a, nastale u Domovinskom ratu, zašto to ne bi smjeli imati pripadnici HOS-a? A jednako su ginuli za Domovinu, i to od 1991.-1995. godine, a ne 1941.-1945. To što pozdrav "za dom spremni" asocira na NDH nekome ne odgovara, ali to nije bila borba za NDH, nego za suvremenu modernu Hrvatsku. I zato treba ostati spomenik poginulim pripadnicima HOS-a. Ako je političkom trgovinom, doći će, nadam se vlast koja će taj spomenik vratiti gdje mu je mjesto. Problematizira se samo mjesto Jasenovac, no o tome bi trebali dati službeno mišljenje stručnjaci, povjesničari i forenzičari. Dok toga nema, politika se poigrava sa žrtvama, ali i istinom o Jasenovcu, a to nije dobro, rekao je sisački biskup Vlado Košić za tiskano izdanje Večernjeg lista.
 

mo/h, http://direktno.hr/domovina/biskup-kosic-o-jasenovcu-i-hos-ovoj-ploci-97951/

Poštujem hrvatsko sudstvo, ali ne i pojedine udružene lopovske bande

 
 
Članovi Udruge za pomoć i zaštitu žrtava pravosuđa Veronika Vere 8. rujna 2017. godine vratili su se iz Strasbourga. Samoinicijativno su odlučili posjetiti Međunarodni sud za ljudska prava obzirom da se godinama svrstavaju među žrtve hrvatskog pravosuđa, u nemogućnosti su okončati sporove koji traju i duže od 20 godina, dok se sudske odluke na koje se žale temelje na krivotvorenoj dokumentaciji, na izmišljenim podacima, suprotne su hrvatskim zakonima, a neke od njih donešene su i neradnim danom za sudove. U Europskom sudu za ljudska prava Drago Raspudić, predsjednik Udruge za zaštitu i pomoć žrtvama hrvatskoga pravosuđa Veronika Vere i dio njezinog članstva, podnijeli su detaljna izvješća i dokumentaciju o radikalnoj korupciji u hrvatskome pravosuđu kojom hrvatske pravosudne institucije i djelatnici sustavno krše članak 6. Europske konvencije o ljudskim pravima. Udruga Veronika Vere o ovom putu unaprijed je izvijestila i premijera Andreja Plenkovića, od kojeg predsjednik i članovi Udruge po povratku iz Strasbourga očekuju da ih primi, kako bi ga  detaljno izvijestili o obavljenim razgovorima u Strasbourgu, te kako bi dobili  očekivanu konkretnu pomoć oko sređivanja stanja u pravosuđu i u borbi protiv korupcija u sudstvu. O putu u Strasbourg, o motivima koji su ih naveli da sami plate tako daleki put i samoorganizirano krenu u potragu za pravdom pred Europskim sudom za ljudska prava, razgovarali smo s predsjednikom Udruge za pomoć i zaštitu žrtvama pravosuđa Dragom Raspudićem, koji se sa bezakonjem i korupcijom u pravosuđu bori još od davne 1992. godine.
http://www.hazud.hr/portal/wp-content/uploads/2016/10/Drago-Raspudi%C4%87-Predsjednik-Udruge-za-pomo%C4%87-i-za%C5%A1titu-%C5%BErtvama-pravosu%C4%91a-Veronika-Vere-444x360.jpg
• Gospodine Raspudiću, vi ste predsjednik Udruge za pomoć i zaštitu žrtvama pravosuđa Veronika Vere, i imate uvida u velik broj pravosudnih slučajeva sa sudova u Hrvatskoj, kakvo je vaše mišljenje o radu sudaca na hrvatskim sudovima?
- Osobno poštujem sud Republike Hrvatske, ali ne poštujem i nikad ne ću poštovati pojedine udružene lopovske bande koje rade na hrvatskim sudovima i donose presude po rodbinskim i političkim vezama. To govorim  zato jer sam stekao ogromno iskustvo u borbi s korupcijom u sudstvu, i sam vodim sudske postupke već 25 godina, a temelj tih postupaka započetih davne 1992. godine temelje se na ispravama koje su krivotvorene.
 
• Vjerujete li  da se ipak može dočekati pravda na hrvatskim sudovima?
- Vjerujem da može, ali samo putem ulice, prosvjedima i ukazivanjima na probleme. Očekivati pravdu i sudske odluke koje se temelje na zakonu uz ovakav pravosudni sustav i ovakvo pravosuđe teško je, pa čak nemoguće očekivati.
 
• Kako to da ste osnovali Udrugu koja ukazuje na probleme u pravosuđu i štiti žrtve pravosuđa?
- Zato jer sam shvatio da kao pojedinac ne mogu napraviti baš ništa, i nisam uopće pravno zaštićen. Zakoni i institucije RH očigledno ne štite tzv. “male” građane Republike Hrvatske već umrežene lopovske bande.
 
• Odlučili ste se otići  u Europski sud za ljudska prava u Strasbourg. Vas nekolicina sami ste se organizirali, sami ste snosili troškove puta. Što vas je motiviralo?
- Isključivo pravda koju bezuspješno tražim na sudovima već više godina.
 
• Išlo je vas nekoliko članova Udruge Veronika Vere u Strasbourg?  Možete li opisati malo vaš put, i kako ste dočekani u Strasbourgu?
- Put je bio odličan. Dobro smo se organizirali, put je tekao bez problema, imali smo dobre vozače.
 
• Išli ste neplanski na Europski sud za ljudska prava, a ipak su vas tamo primili i razgovarali sa vama?
- Da, tako je! Kada smo došli na sud u Strasbourg,  najprije su nas sve popisali (evidentirali), i rekli nam da čekamo, a potom su nas uputili  na drugi ulaz. Tamo je došla jedna gospođa  koja je govorila  hrvatski jezik,  i meni je odmah rekla da je moj predmet  već davno riješen.
 
• Vi niste znali da je vaš predmet riješen? U kojem smislu je vaš predmet riješen, pozitivno ili?
- Kad sam zatražio informaciju o svojem predmetu, rekla mi je da je predmet još prije godinu dana odbačen kao nedopušten, zatim mi je donijela odluku, nakon čega sam se i osobno uvjerio. Istovremeno sam se uvjerio i da su svi moji poznanici i prijatelji iz Hrvatske, pa i neki članovi Udruge Veronika Vere, a koji su podnijeli tužbe Europskom sudu u Strasbourgu, primili odluke koje su napisane po istom receptu (tipski po sistemu copy paste, samo su potpisi različiti).
 
• Je li vas to obeshrabrilo?
- Ne, potaklo me da se  po povratku  u Hrvatsku angažiramo još više, i da ustrajemo na pravdi u Hrvatskoj i na poštivanju zakona, jednako za sve. I na Europskom sudu u Strasourgu su nam osobno rekli da mi neke stvari moramo korigirati u Hrvatskoj, tj. ustrajati na primjeni zakona. Npr. donošenje sudskog rješenja nedjeljom, prekoračenje rokova propisanih zakonom u ovršnim postupcima, uvažavanje krivotvorina kao zakonitih dokumenata stvari su koje bi morali  rješavati i ispravljati hrvatski sudovi, drugim riječima postupci koji se vode po sistemu korupcije i mita problem su Hrvatske, a ne Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
 
• Znači, vi ste došli u Strasbourg nenajavljeni, a oni su vas ipak primili i saslušali? Spomenuli ste da ste pri pokušaju da vas primi predsjednik nekog od hrvatskih sudova (Općinskog građanskog suda u Zagrebu ili Županijskog suda u Zagrebu) uglavnom grubo odbijeni, kako biste  usporedili ponašanje djelatnika Europskog suda za ljudska prava prema vama,  u odnosu na ponašanje djelatnika hrvatskih sudova?
- Sušta suprotnost u ponašanju. Odmah su nas primili, iako se uopće nismo najavili. Prvo smo razgovarali na engleskom jeziku, a potom je došla gospođa koja je govrila hrvatski i s kojom smo normalno komunicirali i mogli smo joj postaviti sva pitanja koja su nas zanimala i dobiti sve informacije. U Hrvatskoj je to doslovno nemoguće, nikada još nisam doživio da bih uspio doći do predsjednice suda, a kamo li da bih dobio odgovor na neka pitanja, ili da bi mi se pružila prilika nešto pojasniti u svezi mojeg sudskog spora. To je nemoguća misija. Suci su svete krave, a sudstvo nedodirljivo u svakom pogledu, o njima se ne smije pisati, pričati, ne možete pa čak i ne smijete očekivati da vas ljudski prime i saslušaju, više djeluju kao aparat, produžena ruka politike.
 
• Spomenuli ste slučaj o Englezu koji prosvjeduje ispred suda u Strasbourgu?
- Tako je. Kad smo došli u Strasbourg tamo smo zatekli šator koji je podigao Englez, i to još prije tri i pol godine i bez prestanka prosvjeduje.
 
• Radi čega taj Englez prosvjeduje?
- On je rekao da poštuje sud u Strasbourgu ali da ne poštuje engleski sud koji je donio odluke koje on smatra nezakonitima. Na naše pitanje do kada misli ostati ispred suda u Strasbourgu rekao je da će njegov šator tamo ostati sve predmet ne riješe ili dok on  ne umre.
 
• Možete li reći kakva su vaša iskustva sa hrvatskim sudovima. Jesu li vas ikada primili u uredu nekog od predsjednika suda, kojem biste mogli ukazati na nepravilnosti u sudskim postupcima i na  nezakonitosti?
- Nikada. Uglavnom su se prema meni, ali i prema drugima koje poznajem ponijeli bahato, često su nas znali poniziti i nazivati nas neznalicama, a u posljednje vrijeme na prosvjedima intervenira i policija koja nam brani verbalno izjašnjavanje o radu sudaca.
 
• Neposredno prije odlaska u Strasbourg organizirali ste prosvjed pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu? Što se dogodilo, je li taj prosvjed održan?
- Nije održan. Na mjesto organiziranja prosvjeda (pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu) došla je policija, i jedan nas je policajac upozorio da ne smijemo ništa izreći protiv sudaca i suda, već da možemo samo mirno i tiho prosvjedovati, ili će nas u protivnom uhititi.  Ja sam mu tom prilikom rekao da  nisam došao ispred suda moliti Boga ni čitati Bibliju, već sam došao prosvjedovati, a nakon toga smo otišli kući, obzirom da nijemi prosvjed bez slobode govora nema smisla.
 
• Što mislite kako bi reagirale naše vlasti kada bi oštećenici (žrtve) hrvatskog pravosuđa podigli šator ispred Vrhovnog suda RH ili pred Ustavnim sudom poput Engleza kojeg ste prije spomenuli? Bi li dopustili prosvjedne šatore ispred sudova?
- Mislim da bi nas odmah prisilno maknuli a organizatore prosvjeda uhitili.
 
• Jeste li vi i prije odlaska u Strasborg poduzimali radnje kojima ste pokušali dokazati o kakvim grubim propustima i nezakonitim radnjama sudaca se radi?
- Jesam. Bio sam nekoliko puta u Ministarstvu pravosuđa, kod ministrovih savjetnica, a neposredno prije odlaska u Strasbourg urudžbirali smo i pismo kod premijera Andreja Plenkovića, obavijestili ga o našem putu, sa zamolbom da nas po povratku primi kako bismo mu neke stvari i usmeno pojasnili.
 
• Koliko vas je išlo u Strasbourg?
- Petero.
 
• Imaju li svi slične probleme kao i vi?
- Da, gotovo svatko od nas ima sličan problem, i za njihov problem, baš kao i za moj,  nema rješenja u Republici Hrvatskoj. Zanimljivo, gotovo svi ti ljudi su žrtve pljačke. Otima im se baš kao i meni imovina, i to na jedan potpuno neshvatljiv način, iako nismo ničiji dužnici.
 
• Hoćete li unatoč problemima na koje svakodnevno nailazite, uprkos brojnim preprekama, i dalje ustrajati u vašim naporima da dokažete nefunkcionalnost i korupciju  u hrvatskom pravosuđu?
- Točno, ustrajat ćemo, slijedeći korak je put u Bruxelless, na Europski sud pravde,  ispred kojeg ćemo postaviti i šator. Ovaj put putovati ćemo autobusom, u daleko većem broju, i tamo ćemo određeno vrijeme prosvjedovati, kako bismo pojedincima – pripadnicima zločinačke sudske bande koji donose presude po političkim i rođačkim vezama pokazali da u Europi  postoje zemlje i mjesta gdje ima demokracije i gdje je dozvoljeno reći da pravosuđe ne štima.
 
• Što su vam rekli u Strasbourgu vezano uz hrvatske pravosuđe?
- Na moje pitanje, nakon što sam im pokazao presudu Županijskog suda u Zagrebu koja je donesena nedjeljom, rekla mi je da je to već odavno, po službenoj dužnosti morao riješiti sud u Hrvatskoj. Nakon što sam toj gospođi rekao da sam sve poduzeo da se takva nezakonitost ispravi u Hrvatskoj, ona je rekla da na sve to nema riječi.
 
• Kakva je vaša poruka hrvatskoj javnosti?
- Moj zaključak nakon odlaska u Strasbourg i razgovora sa djelatnicima toga suda, i moja poruka hrvatskoj javnosti je da šutnjom i pisanjem na facebooku i portalima ne ćemo riješiti ništa. Mi moramo prosvjedima ukazati da ovakva situacija u hrvatskom pravosuđu nije društveno prihvatljiva i da je kancerozno bolesna. Tu situaciju moramo riješiti poput Rumunjske, koji su nakon što se sto tisuća ljudi okupilo da bi ukazali na problem pravosuđa, od krivosuđa napravili pravosuđe u Rumunjskoj.
 
• Imate li nade riješiti svoj pravosudni problem uskoro?
- Ne nadam se brzom riješenju, pošto se prema mojem mišljenju radi o ozbiljnoj korupciji koju predvodi dr. znanosti Mustafa Nušinović, koji je kao znanstvenik Ekonomskog fakulteta  radio projekte za  nekoliko Vlada RH i koji je savjetovao Sandru Švaljek.  Kako se radi o  političkim strukturama duboko isprepletenim sa sudstvom,  smatram da dok se ne riješi korupcija u politici i u sudstvu, ja svoj slučaj neću moći u Hrvatskoj razriješiti. Ovo posebno tvrdim, a imam i mišljenja sudskih vještaka,  zato jer je dr. sc. Mustafa Nušinović krivotvorio sve  ugovore o kupnji stana sa stanarskim pravom, kao i potvrdu o uplati, a pojedine sudsko-zločinačke bande na hrvatskim sudovima priznali su mu krivotvorine kao valjane dokumente.  Uz to, nije im smetalo ni što nekretnina koja je pod tim oznakama u ugovorima opisana nije ni bila upisana u zemljišnim knjigama, a katastarska općina koja je označena u  tom krivotvorenom ugovoru nije niti postojala. Međutim,  sudeći prema mojem slučaju, dokazano je da za privilegirane osobe (bliske politici)  hrvatski sudovi rade i neradnim danom.
 
• Želite li, nakon vašeg puta u "centar" pravde – Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, prenijeti kakvu poruku hrvatskom narodu koji je baš kao i vi ojađen hrvatskim pravosuđem?
- Kao što sam i najavio vratili smo se iz Strasbourga i nije mi žao što smo išli  tamo. Nitko ne smje blatiti Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, to je za mene institucija, iako i tamo isto tako sude naše zločinačke lopovske bande koje su tamo poslane da izvršavaju što im naše lopovske bande narede. Primila nas je gospođa ili drugarica koju sam pitao zašto se naše tužbe odbacuju a da se ništa nije u njihovim odlukama obrazložilo, zbog čega. Kada sam joj pokazao genocidnu presudu sutkinje županijskog suda  u Zagrebu koja je donesena nedjeljom ona je kazala da o tom pitanju neka raspravim u Hrvatskoj.Branka Peršić pitala je da nas primi sudac ili netko na višem položaju, a ona je kazala da to nije moguće. ZATO SVE OJAĐENE HRVATSKIM PRAVOSUĐEM MOLIM – NEMOJTE DOZVOLITI DA SE ŽALIMO NAŠIM LOPOVSKIM BANDAMA VANI NEGO SE PROBUDIMO I RECIMO NAŠIM ZLOČINAČKO LOPOVSKIM SUDSKIM BANDAMA KOJI DONOSE PRESUDE PO ROĐAČKIM I POLITIČKIM VEZAMA DA JE NJIHOVIH ZLOČINA PUTEM SUDSTVA DOSTA. AUTOBUS ZA RIJEKU IDE 22. 9. 2017, TAMO ĆEMO IMATI PROSVJED PROTIV ZLOČINAČKO LOPOVSKIH BANDI NA SUDOVIMA. SVE JE PLAĆENO, JAVITE SE I PRIDRUŽITE, AKO IMATE PITANJA, ODGOVORIT ĆU VAM.
 

Zvjezdana Muhler, http://www.hazud.hr/drago-raspudic-isli-smo-strasbourg-vidjeti-zapela-pravda-upoznali-smo-engleza-podigao-sator-tri-pol-godine/

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Subota, 25/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 853 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević