Get Adobe Flash player

Ulaganja u distribuciju radi sigurnosti naših građana nemaju alternativu

 
 
Svi u plinskoj struci zajedno bi trebali raditi na promicanju prirodnog plina kao najprihvatljivijeg energenta u razdoblju energetske tranzicije. Napomenuo je to Nenad Hranilović, dipl. oec., direktor jednog od najagilnijih igrača na domaćem plinskom tržištu, tvrtke Međimurje-plin iz Čakovca. Pri tome se osvrnuo na trenutačno stanje na tržištu, prilike i probleme, sve učestalija preuzimanja i spajanja, naglasivši kako je Međimurje-plin jedan od rijetkih opskrbljivača koji nabavu plina za obje kategorije (poduzetništvo i kućanstva) obavlja na tržištu.
https://www.mnovine.hr/wp-content/uploads/2019/10/Nenad-Hranilovi%C4%87-e1581592430960.jpg
• Za početak, možete li se ukratko osvrnuti na Vaše poslovanje u protekloj kalendarskoj i upravo završenoj plinskoj godini 2019./2020.?
- Posljednjih nekoliko godina, pa i ova plinska godina na izmaku, bile su više nego izazovne. Prije svega, iz razloga da smo u punom smislu osjetili što znače temperaturna ovisnost plinskog poslovanja, njezin utjecaj na planiranje i posljedično na rezultate poslovanja. I dalje je ta godina bila godina naše prisutnosti na tržištu u opskrbi plinom, u većoj mjeri u kategoriji poduzeća, a u manjoj mjeri u kategoriji kućanstava, gdje smo postizali zadovoljavajuće rezultate. Posebnim odnosom prema kupcima i konkurentnim cijenama uspijevamo se nosti s konkurencijom i zadržavati ciljanu poziciju između četiri ili pet najvećih ili najjačih distributera i opskrbljivača u Hrvatskoj.
 
• Kakvo je stanje s potrošnjom plina na Vašem distribucijskom području, u Međimurskoj županiji? Poznato je i da plinom opskrbljujete mnoge kupce širom Hrvatske. Kako ste to postigli?
- Nakon nekoliko godina pada potrošnje prirodnog plina uslijed prelaska mnogih kućanstava na ogrjevna drva i dijelom poticane nelojalne konkurencije obnovljivih izvora, taj negativan trend je zaustavljen. Tako danas do naših gotovo 28 000 kupaca u kategoriji kućanstava i gotovo 3000 u kategoriji poduzetništva distribuiramo preko 54 miljuna m3 prirodnog plina što je još uvijek daleko od 'zlatnih godina' potrošnje plina kao što je to bilo prije petnaestak godina.
Isto tako podsjetio bih da smo bili prvi koji smo se okrenuli tržištu u kategoriji poduzetništva još krajem 2011. i početkom 2012. godine, osjetivši na vrijeme procese otvaranja tržišta. Sukladno tome, pripremili smo se i aktivno sudjelovali. Rezultat toga je da smo danas jedan od opskrbljivača s najvećim brojem broja obračunskih mjernih mjesta van domicilnog distribucijskog područja, u našem slučaju Međimurja s trenutačno preko 1200 obračunskih mjernih mjesta. Naravno da to ne bi bilo moguće bez kadrovske ekipiranosti, kontinuiranog rada i stjecanja znanja od samoga početka. U cijelom lancu poslovanja: od planiranja, preko nabave plina, ugovaranja i optimalizacije transporta, do obrade tržišta, izrade kalkulacija, priprema ponuda i zaključivanja prodaje vodimo se načelom racionalnosti i u svakom trenutku smo fokusirani na potrebe kupaca.
 
• Kakvo je stanje Vašeg distribucijskog sustava? U kojem će se smjeru odvijati njegov razvoj u narednom razdoblju?
- Trenutačno naša distributivna mreža ima preko 1100 km plinovoda i mogu kazati da je plinofikacija na području Međimurja skoro završena, što znači da je gotovo svako kućanstvo u prilici da se priključi. Iz toga razloga najveći naš fokus, osim naravno sigurnosnog, je na rekonstrukciji naše mreže i zamjeni čeličnih cijevi polietilenskima. Uslijed učestalih projekata aglomeracija koji se često isprepliću s našom distributivnom mrežom u narednom razdoblju posebnu pažnju moramo posvetiti praćenju tih projekata kako ne bila narušena sigurnost našeg distributivnog sustava, odnosno naših kupaca. Naša je politika da ulaganja u distribuciju radi sigurnosti naših građana nemaju alternativu.
 
• Prema najavama, terminal za prihvat ukapljenog prirodnog plina (LNG) na Krku trebao bi proraditi već prvoga dana sljedeće godine. Što mislite, kako će to utjecati na domaće tržište plina? Kako će se to odraziti na Vaše poslovanje?
- Ukoliko će ova investicija imati ekonomsku isplativost i ukoliko troškovno neće znatno utjecati na povećanje cijena plina, ona je svakako dobrodošla. Ukoliko i saživi kao konkurentni novi plinski dobavni pravac, svakako bi trebao imati pozitivnu ulogu na tržište plina kroz niže cijene i povećane prihode od transporta i tranzita kao i s aspekta sigurnosti opskrbe u eventualnim kriznim ili narušenim tržišnim situacijama.
 
• Često se može čuti da se mišljenje struke i tržišnih sudionika ne uzima u obzir pri donošenju zakona i podzakonskih propisa. Primjerice, u posljednje vrijeme pomutnju su unijele tzv. sheme obveznih ušteda koje pred distributere i opskrbljivače plinom postavljaju nove obveze. Kakve će to imati posljedice na Vas?
- Mislim da u tom pogledu ipak postoji određena transparentnost jer svakome je data mogućnost očitovanja i predlaganja direktno putem strukovnih udruga ili e-savjetovanja, ali je drugo uvažavanje istih ili njihovo prihvaćanje. U tom pogledu istaknuo bih pozitivnu ulogu Hrvatske energetske regulatorne agencije u kreiranju regulative za otvaranje tržišta opskrbe u kategoriji poduzetništva, ali ne i u kategoriji kućanstava, što će u sljedećoj godini imati za posljedicu drastične promjene na tržištu opskrbe plinom i mogućnost preuzimanja čitavih javnih usluga opskrbe prirodnim plinom na pojedinim distribucijskim područjima. Za ovakvu vrstu scenarija pripremamo se i mi. 
Što se tiče obveznih ušteda, mislim da smo mi, kao i ostali opskrbljivači, u ovom prvom razdoblju uspjeli verificirati dovoljan broj mjera koja ostvaruju uštede pa čak i da se ostvare viškovi i u tom pogledu nećemo imati nikakve posljedice. Vjerujem u dosadašnju fleksibilnu ulogu resornog Ministarstava zaštite okoliša i energetike i da će sve prijavljene mjere biti prihvaćene. Naravno da postoje obveze za novo razdoblje s kojima se ponovno moramo suočiti.
 
• Koji bi bio Vaš prijedlog za rješavanje te problematike?
- Svjesni smo činjenice da je naš energent ugljikovodik i da posljedično ima utjecaj na klimatske promjene. Ali, nepravedno ga je opterećivati bilo kakvim dodatnim troškovima jer je plin jedan od najprihvatljivijih energenata tranzicijskog razdoblja jer to narušava njegovu cijenovnu konkurentnost u odnosu na ostale energente koji su, kao što sam već spomenuo, čak poticani iz tih istih izvora sredstava koje bi mi trebali puniti.
 
• Što biste izdvojili kao najveće probleme i kada je riječ o odnosima s krajnjim korisnicima i s drugim sudionicima plinskog lanca (izvođači radova, dimnjačarski koncesionari, drugi opskrbljivači)?
- Smatram da regulativa mora biti afirmativna i da mora voditi brigu o nama, opskrbljivačima i distributerima. Naravno, prvotno za potrošače, kako bi se osigurao siguran razvoj pa i dugoročni opstanak. Nemojmo zaboraviti da, osim kokurencije među samim opkrbljivačima prirodnog plina, postoji žestoka konkurencija koja dolazi od drugih energenata. Svi zajedno bi trebali raditi na promociji prirodnog plina kao najprihvatljivijeg energenta tranzicijskog razdoblja. Mislim da smo u odnosu na druge energente, a posebice obnovljive izvore, u defanzivi. 
Posebno moram spomenuti problematiku vezanu uz neusklađenost Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, Zakona o zaštiti od požara i Mrežnih pravila i potrebu neophodnog jasnijeg razgraničenja odgovornosti za pojedini dio plinske instalacije distributera i vlasnika, kako ne bi došlo do različitog tumačenja.
 
• Već godinama najavljivana konačna 'liberalizacija' tržišta plinom za kućanstva započet će 1. travnja sljedeće godine. Kako se pripremate za te nove uvjete i što očekujete?
- Moram Vas ispraviti: liberalizacija tržišta je već počela i to od trenutka nastupa na tržištu jednog od opskrbljivača. No, zbog dosadašnje regulatorne cijene za opskrbu, koja je sve do ove godine bila niža od burzovnih, odnosno tržišnih cijena plina, ona još uvijek nije u potpunosti saživjela. Mi smo jedni od rijetkih opskrbljivača koji nabavu plina i za kategoriju poduzetništva i za kategoriju kućanstva obavljaju na tržištu. Već sam spomenuo da smo se od početka otvaranja tržišta za poduzetništvo pripremali, i kadrovski i stjecanjem znanja, da ne bi bili zatečeni razvojem situacije. Na ovu situaciju pokušat ćemo gledati kao priliku, a ne kao na problem.
 
• U posljednje vrijeme bilo je više preuzimanja i spajanja plinskih tvrtki. Kakvi su Vaši planovi?
- Nitko ne bi trebao biti protiv preuzimanja i spajanja tvrtki, ali regulativa ne bi smjela biti poticajna u tom smjeru, već ga treba prepustiti samome tržištu. Svakako da akvizicije doprinose jačanju pozicije tvrtke na tržištu i u tom kontekstu i mi sagledavamo situaciju oko mogućnosti preuzimanja. Do sada u tom pogledu nismo imali nekakvog uspjeha, ali ćemo i dalje ustrajati, pratiti tržište i, ukoliko će biti prilike za nekakvu razumnu cijenu, svakako smo zainteresirani.   
 
• Što mislite, u kojem će se smjeru ti procesi dalje odvijati? Hoće li to u konačnici biti bolje za krajnje korisnike, gospodarstvo i društvo u cjelini?
- Ne bismo trebali biti opterećeni brojem distributera i opskrbljivača na tržištu. Najgore bi bilo postojanje nekakvog monopola ili pak duopola jer bi onda zasigurno bilo narušeno pravo tržišno natjecanje, što u konačnici ne bi bilo dobro za krajnjeg potrošača. Imamo primjer Slovenije koja sa svjom potrošnjom od nekih 600 milijuna m3 prirodnog plina ima 15 – 16 distributera i opskrbljivača i svi funkcioniraju. 
Ne smije se smetnuti s uma struktura vlasništva naših distribucija koja je različita: od državnog vlsništva, preko vlasništva gradova i općina, mješovitog vlasništva jedinica lokalne samouprave i privatnog kapitala, do na kraju privatnog vlasništva, odnosno korporativnoga. U našem slučaju plinska mreža najvećim je dijelom izgrađena ulaganjima samih građana pa se postavlja i pitanje tko bi u stvari trebao stvarno polagati pravo na njezinu prodaju.
 

B. L.: www.energetika-net.com

Motiv je važniji od tehnike, jer bilo kojom tehnikom mogu izraziti emociju

 
 
Akademski slikar Damir Medvešek istaknuto je ime suvremene hrvatske likovne umjetnosti. Nekoliko je puta zapaženo izlagao u inozemstvu. Autor je kompleksnog opusa. Glavni je slikar u zagrebačkom HNK-u.
https://www.politikaplus.com/img/s/810x500/upload/images/gallery/foto/slika%20damir%20m.jpg
• Gospodine Medvešek, unatoč situaciji i kod nas i u svijetu, Vi ste i dalje vrlo aktivni u svom atelijeru.
-Do nedugo sam bio aktivan u atelijeru kao i uvijek do sada i tako isto u atelijerima HNK kao glavni slikar.
 
• Već ste neko vrijeme „uronjeni“ u „plavu fazu“.
-Plava faza. Da, prvo zato jer je to veliki izazov i za mene odmaknuti se od punog kolora, ne mogu reći da mi je Picassova plava faza bila uzor, ova je došla sama po sebi.
 
• Što Vam je važnije, odabir motiva ili tehnika?
-Svakako uvijek motiv jer bilo kojom tehnikom mogu izraziti emociju.
 
• Rado slikate tajanstvene žene. Jesu li one stvarne ili je riječ o imaginarnim likovima?
-Općepoznato je da slikam motiv žene. ONE JESU ITEKAKO STVARNE, no u svim fazama stvaranja polako se same po sebi pretvore u nekako skoro nestvarnu.
 
• Može li se u ovim vremenima planirati i posao u atelijeru i izlaganje?
-U ovim je vremenima teško bilo što planirati, kako je većini tako i meni, otkazao sam tri izložbe, no planirati se može za budućnost kao i stvarati. Ali naravno postavit ću virtualnu izložbu.
https://akademija-art.hr/wp-content/uploads/2020/04/Damir-Medve%C5%A1ek-Plavi-ciklus-2-668x1040.jpg
• Nedavno ste kao pripadnik Civilne zaštite spašavali jedan život.
-Mjesec dana sam pripadnik civilne zaštite stožera Novi Zagreb istok. Spasiti život? Neopisiv osjećaj, ali to je moja moralna i građanska dužnost. I meni sada fali moj atelijer, kćerke, kave, moj HNK. No sad će to sve sačekati jer sam stavio svoje ratno uskustvo u službu zaštite ljudi. No stekoh u ovom napornom poslu nove prijatelje, Valentino, Darko, Denis, Babić i drugi, ljude koje se ne će puno puno spominjati ali oni daju  nemjerljiv obol u ovoj situaciji i drago je mi što sam dio takvoga tima i što ih znam. 
 

Miroslav Pelikan

Umjetnost je viđenje, viđenje, viđenje u sebi ili izvan sebe

 
 
Razgovaramo s akademskim slikarom, profesorom na splitskoj Akademiji likovnih umjetnosti, Josipom Botterijem Dinijem, autorom iznimnog opusa.
https://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/foto/josip_botteri6-150316.jpg
• Gospodine Botteri, Vi ste rođeni u Zagrebu.
- Voljom Božjom i povijesnim prilikama rodio sam se u Zagrebu, 1943. godine usred Drugoga svjetskog rata. Godine 1945. moja je obitelj prognana iz Zagreba i život smo nastavili živjeti u Splitu. U Zagreb sam se vraćao na školovanje u Sjemenišnu gimnaziju, 1958., pa na Akademiju likovnih umjetnosti 1964. godine. Ostao sam privržen Zagrebu izlažući svoje slike na više samostalnih izložbi, a posebice na onoj održanoj u Umjetničkom paviljonu 1990. u danima kada se otvarao cvijet hrvatske slobode i neovisnosti, kada se oblikovala nova hrvatska država, njezina državnost i politika, kada smo slobodno mogli govoriti o kulturi Hrvata i nastavljati stvarati hrvatsku kulturu i razmjenjivati svoja iskustva s ostalim slobodnim svijetom. Sve se to plaćalo krvarinom hrvatskih mučenika, koji su životima štitili korake hrvatske slobode i samobitnosti.
 
• Zagreb je za Vas vrlo značajan.
- Od 1990. godine Zagreb zauzima centralno mjesto mojih kretanja i glavna je pozornica na kojoj nastupam kao umjetnik. U njemu sam formiran duhovno i intelektualno. Tu sam primio sve nužne poduke potrebne za samostalno umjetničko djelovanje. Tu sam susreo brojne kolege sa studija, kao i mnoge profesore, na žalost, danas sam i sam ostario a profesori su prešli preko rijeke Stiks. Sjećanja su naša, naš nezapisani životni roman, koji živimo. Iako stara izreka govori: Sve umire, ništa ne ostaje. Druga veli: Sve se mijenja i mi isti se mijenjamo. Ni jedna niti druga nisu kazale sve. Nešto bitno od svih i od svakoga, pa i od nas samih, na mrežici cjediljke ostaje. Nadahnuća, životni stavovi, dobri prijateljski odnosi, poštivanja drugih, nada i ljubav, dobrota i ljepota, dobra i zanosna djela bilo kojeg rada i djela.
 
• Zagreb je prepun iznimnih djela, u crkvama i galerijama.
- Ipak za zainteresiranog tragača za likovnim čudima hrvatske umjetnosti potakao bih na šetnju crkvama i muzejima Zagreba. Student ALU-a morao bi sam, u tišini, poći hodočastiti od katedrale i vidjeti portal i Frangeševo Presveto Trojstvo, pa u crkvi vidjeti Medovićevog sv. Jerolima, pa Meštrovićevu skulpturu - reljef Krist i bl. Alojzije Stepinac. Riznica i drugi oltari su gozba za kulturnog promatrača, umjetnost koja je nastajala od 12. stoljeća do danas. Valja poći do Franjevačke crkve na Kaptolu. Vitraji Ive Dulčića, gotički portal sa skulpturalnim poliptihom svetaca. Treba napomenuti i mozaik sv. Marka Križevčanina, djelo Ante Starčevića u crkvi tog hrvatskog sveca. Posebno valja pogledati crkvu bl. Augustina Kažotića na Pešćenici, djelo arhitekta Borisa Magaša.
U crkvi Bezgrješne Djevice Marije u Dubravi kod franjevaca nalazi se monumentalno Kristovo raspeće, djelo A. Augustinčića, saliveno u bronci.
Crkva sv. Franje Ksaverskoga na Ksaveru premda barokna, ujedno je i galerija sakralnih djela Zlatka Šulentića.
Prvi su vitraji jednog modernog hrvatskog slikara i remek su djelo njegovog ukupnog stvaralaštva. Crkvu sv. Marka na Griču rese Meštrovićeva, Kljakovićeva i Babićeva djela sakralnog sadržaja i nadahnuća. Isusovačka crkva sv. Katarine biser je baroka uz danas MGC, nekoć samostan Družbe Isusove. S Gornjeg grada valja se spustiti do Jelačićevog placa, Harmice, Trga bana Jelačića i pogledati crkvu Ranjenog Isusa pod neboderom s vitrajima M. Trepše i gotičkom skulpturom Osuđenog Krista.
Djela Ljube Babića vidjet ćemo i u crkvi Sjemeništa na Šalati, a i u crkvi sv. Ante na Sv. Duhu.
U Nadbiskupskom dvoru krije se i kapela sv. Stjepana sa srednjovjekovnim freskama, kao što ih ima u sakristiji katedrale, a i najnovije vrijeme pronađenih na unutarnjem južnom zidu same Prvostoilnice.
Moderno uređenu crkvu Gospe Lurdske projektirao je znameniti slovenski arhitekt Jože Plečnik u Zvonimirovoj ulici prije Drugoga svjetskog rata.
Nismo dovoljno svjesni kako se galerija hrvatskog kiparstva nalazi na otvorenom, na groblju Mirogoj, posebno pod Arkadama.
Dao sam samo neke naznake o kulturno umjetničkom blagu u Zagrebu. Svatko ima mogućnost stvoriti svoj izbor. Moje su naznake vezane uz sakralnu umjetnost jer je smatram skrivenom od medijske pozornosti još uvijek. Moderna galerija kao stalni postav izlaže djela hrvatske umjetnosti 19., 20. i 21. stoljeća a jednako izlaže u izložbenom programu pretežito hrvatske umjetnike. Vrijedi češće poći promatrati stalni postav izložbe. Umjetnik mora održavati svoje odnose sa svojom baštinom i sa svojim vremenom i stvarati svoj izbor umjetnina, likovnosti, pomažući i sebi razjasniti samog sebe. Jednako MGC, kao i Umjetnički paviljon, mjesta su neprestanog likovnog života Zagreba i Hrvatske.
https://akademija-art.hr/wp-content/uploads/2020/04/Josip-Botteri-Dini-2.jpg
• Kako umjetnici pristupaju sakralnom motivu?
- Svaki umjetnik pozvan je iznositi svoj doživljaj ljudske egzistencije otvorene Stvoritelju kroz svoju umjetnost. Mi govorimo o likovnoj umjetnosti, ne zaboravljajući i druge umjetnosti, glazbu, pjesništvo, književnost. U ovom govoru nitko ne može iskazati isključivo nego vlastiti doživljaj mora umjetnosti u kojem se duša kupa i pliva, prepušta zanosima kroz koje je prolazio umjetnik, dok je meditirao svete teme.
 
• Sakralna umjetnost u Hrvatskoj?
- Hrvati su među drugim narodima i kulturama ostvarili niz umjetnina. Vrlo je važno istaknuti mnoštvo novovjekih sakralnih gradnja, novih crkava, koje su dozivale suvremene umjetnike da u njima stvore nova djela vječito poželjne i potresne „BIBLIAE PAUPERUM“. Jedan od razloga za brojne novogradnje bila su ratna razaranja u kojima su uništene iz mržnje na sveto, mnoge svetinje. Drugi razlog je razvitak gradova i sela i duhovne i kulturološke potrebe da se Stvoritelju podignu svetišta u našem vremenu, u kojima će se slaviti Stvoritelj, Sv. Trojstvo, Bl. Djevica Marija, sveci i posebno evanđeoske teme.
 
• Kako vi vidite sakralnu umjetnost?
- Umjetnost u sebi živi od ponavljanja sadržaja i njihovih reinterpretacija, autorskih originalnih inačica. Kada govorimo o sakralnoj umjetnosti, mi ne mislimo samo na jasnu, odmah čitljivu, brzu prepoznatljivu ikonografiju i strogu figuraciju. Moramo biti svjesni koliko je u 20. stoljeću u području umjetnosti svih njenih rodova, zauzela prostora i u našoj svijesti i podsvijesti apstraktna umjetnost. O samom razvoju morfologije i smjeni umjetničkih pravaca nećemo govoriti jer ta su znanja predmet opće kulture i naobrazbe. Ipak treba reći kako se sakralna umjetnost kreće u kontinuitetu služeći se svim preobrazbama kroz koje prolazi razvoj umjetnosti općenito. Sakralna umjetnost,može se smatrati u jednom smislu i angažiranom umjetnosti. Umjetnik je svjestan kako je njegovo djelo u službi svetog. Pred praznim zidom crkve, najčešće iza glavnog oltara, iza svetohraništa, slikar se osjeti malenim, jednim od mnogih romara. Treba u molitvi klečeći pokušati zaroniti u snoviđenje. Dogodi se sretno viđenje ponekad. Umjetnost je viđenje, viđenje, viđenje u sebi ili izvan sebe, kako ćemo to naći u Ivanovoj Apokalipsi zapisano. To je nadahnuće. Moramo biti ponizni i zahvaljivati Gospodinu. Jer „Tko će se uspeti na goru Gospodinovu i tko će stati na sveto mjesto njegovo?“, samo onaj koji je neporočan i čista srca. Ali, svi smo svjesni svojih slabosti, stoga moramo tiho, na prstima prolaziti svetom mjestu. To su osjećali i osjećaju svi oni koji se osjećaju pozvani ostvarivati sakralnu umjetnost.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

A. Plenković je u tajnosti dozvolio MOL-u da u Mađarskoj i Slovačkoj prerađuje hrvatsku naftu. Je li to izdaja nacionalnih interesa?

Ponedjeljak, 01/06/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1948 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević