Get Adobe Flash player

Glazba je skulptura u prostoru tišine

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski kipar Vitold Košir, također je i akademski glazbenik i strastveni sokolar, doista je nesvakidašnja i iznimno specifična pojava u današnjem svijetu.
https://i.ytimg.com/vi/6OHJJefhEXA/maxresdefault.jpg
• Gospodine Košir, Vaša izložba u Gliptoteci i dalje izaziva veliki interes javnosti.
= Zlatan Vrkljan ima senzacionalnu izložbu u Gliptoteci kat iznad mene i vjerojatno je to ozbiljan razlog posjećenosti i moje izložbe. Interes tolikog broja ljudi veliki je motiv za rad. Kiparstvo je posao vukova samotnjaka, ogromnim fizičkim naporima unosimo emocije u teške materijale i kada to stigne do publike nenadomjestiv je osjećaj ispunjenja. Gliptoteka HAZU-a je pritom najljepši mogući prostor za izlaganje skulptura.
 
• Navodite niz poznatih glazbenih djela, koja su i nazivi Vaših skulptura. Jesu li ta glazbena djela izravni povodi nastajanja skulptura?
= Te skulpture su moje sasvim intimne vizije kako glazba izgleda. Imam ogroman privilegij da sam član Simfonijskog orkestra HRT, cijeli život sviram po bendovima i imam direktno iskustvo izvođenja glazbe. Neka glazbena djela su u meni stvorila trodimenzionalne strukture koje sam naprosto morao pretočiti u skulpture. Stilski i vremenom nastanka vrlo udaljene, od Mahlerovog Adagietta iz 5. simfonije, neponovljivo lijepe i bujne priče o ljubavi do „Silentiuma“ Arva Parta, čiju glazbu sam uvijek doživljavao ledenom, kao da ju slušam kroz usku pukotinu u staklu prozora - i koliko god emotivna ona bila u susjednoj prostoriji gdje se izvodi - do mene stiže kristalno hladna. Povukao me i jazz, Esbjörn Svensson trio, kompozicija „Seven days of falling“ i r“n“r koji sviram cijeli život u bandovima Cry babiesim i The Plagijatorsim – izložio sam skulpture potaknute Rolling Stonesima i Museom.
 
• U katalogu ste posebno naveli ključnu misao „Glazba je skulptura u prostoru tišine“.
= Glazba u svojem prostoru, a njen prostor je tišina, zaista i je višedimenzionalna struktura. Ipak najfascinantnija dimenzija glazbe je vrijeme. Postoje stilovi glazbe, klasika u smislu Mozarta i Beethovena ili rock ili techno koji vrijeme konstantnom pulsacijom dijele uglavnom u pravilne vremenske odsjeke ali postoji i glazba koja dimenziju vremena savija, skraćuje, sužava, isteže i  proširuje i slušatelja dovodi do neslućenih tenzija i jedva dočekanih odgođenih razrješenja. Mahler kojeg sam spomenuo vrhunski je majstor te čarolije. Skulpture su kompozicije u prostoru – glazba je skulptura u prostoru tišine. Iva Körbler, autorica teksta u katalogu, i sama fantastičan jazz glazbenik i povjesničar umjetnosti, izvanredno je pogodila i u predgovoru opisala proces promišljanja i nastanka mojih skulptura.
 
• Nedavno ste dovršili skulpturu pobjednika Filmskog festivala u Motovunu, Propeler Motovuna. Kako ste zamislili i realizirali ideju skulpture pobjednika?
= Motovunski filmski festival je najbolji mali filmski festival na svijetu.
Takvim ga – naravno – čine nagrade. Malko uspjehu doprinosi i ljepota Motovuna. Najviše ga takvim čini izbor programa predstavljen u programskoj knjižici kojoj sam nagradu prilagodio dimenzijama i formom knjige. Propeler, izum stanovnika Motovuna J. L. F. Ressela upotrijebio sam kao simbol, a materijal sugerira motovunske zidine. Nagrada se u ovom obliku dodjeljuje preko 10 godina i ugledni dobitnici ponijeli su je na sve strane svijeta. Propeler Motovuna se ove godine dodjeljuje u 7 kategorija i predstavljen je uz bogat izbor najkvalitetnijih filmova i glazbeni program na press konferenciji Motovunskoga filmskog festivala održanoj u sklopu moje izložbe u Gliptoteci HAZU-a.
http://m.metro-portal.hr/img/repository/2018/07/web_image/vitold_kosir_1.jpg
• Služite ste klasičnim građevinskim materijalima, beton i željezo, u stvaranju Vaših skulptura.
= Skulpture volim graditi. Brzo i instinktivno. Proces promišljanja ionako sam odavno obavio svirajući ili dijeleći prirodu sa svojim pticama grabljivicama. Beton je za mene idealan materijal. Brz, mekan i slikarski podatan u žitkom stanju - strvrdnjavanjem postaje krut poput mramora i spreman za klasičnu tradicionalnu kiparsku obradu klesanjem.
 
• Vi ste i akademski glazbenik i akademski kipar i strastveni sokolar i basist u bendu. Kada i kako sve to stižete?
= Strast za glazbom i prirodom je neutaživa a nedostatak moći dugotrajne koncentracije i ozbiljan poremećaj pažnje darovi su s neba koje obilato koristim.
 
• Vratimo se skulpturi. Što je novo u atelijeru?
= Pripremam veliku izložbu u Zagrebu. Kustos izložbe biti će Željko Marcijuš. Ovaj puta sva inspiracija proizlazi iz arhitekture.
 

Miroslav Pelikan

Slikala sam okomite formate koji daju osjećaj dinamike, sada radim vertikalne formate, koji definitivno nude umirujući smjer

 
 
Akademska slikarica Darija Dolanski Majdak (1965.) suvremena je hrvatska likovna umjetnica. Godine 1991. diplomirala je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Izlagala je na brojnim zapaženim samostalnim izložbama. Autorica je opsežnog i vrlo slojevitog opusa.
https://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2018/07/2007.-Skyline-Revisited-1-1024x1020.jpg
• Gospođo Dolanski Majdak, izgradili ste osobnu, značajnu karijeru posvećujući se, rekao bih, geometrijskoj figuraciji. Što toliko zanimljivo, poticajno pronalazite od samoga početku u tim motivima?
= U početku sam, vođena procvatom računalne ere, slikala "piksele" – svaki kvadratić predstavljao je jedan piksel, a na platnu su ti kvadrati bili smješteni tako da se svaka boja javljala samo jednom u okomici, odnosno vertikali. Nije mi bila namjera slikati geometrijsku apstrakciju, već samo poigravanje pixelima na opisani način – ali likovni profesionalci, pisci predgovora u katalozima – odmah su moj način slikanja prozvali geometrijskom apstrakcijom, pokušavajući naći niti koje su moju geometriju vezali uz slikare kao što je Kazimir Maljevič kao začetnik geometrijske apstrakcije, do Pieta Mondrijana koji se oslanjao na razum i matematiku. Mene su, iskreno, te paralele pomalo smetale, ali one su očito bile neminovne za razumijevanje slika "čovjeka s ulice", odnosno promatrača koji nisu toliko upućeni u povijest umjetnosti. U svakom slučaju, bez obzira kakvu su mi "etiketu" dodijelili – ja sam se poigravala svojim kromatskim ili akromatskim kompozicijama tih ranih pixela.
 
• Vaš opus čini nekoliko vrlo različitih , klasičnih nefigurativnih ciklusa. Što je njima zajedničko a što ih razdvaja?
= Svaki ciklus je zapravo bio "site – specific" ciklus. Radila sam tako, što sam galeriju, u kojoj ću izlagati, fotografirala iz različitih kuteva, mjerila zidove, čak i radila u računalu 3D simulacije –tako sam svakom svom ciklusu dala određen nazivnik. Bila to gradacija veličine kvadrata od većih prema manjima, tonski razvoj – od akromatskog do kromatskog ili poveznice sivo gradiranih traka kadvrata koji su u sljedeću sliku ulazili upravo ondje gdje su na predhodnoj izlazili. Na taj način, zahtjevno je postaviti izložbu u neku drugu galeriji i tu sam, u takvim slučajevima, morala raditi neke kompromise. Zaključno, posjetitelji galerija mogli su jasno, možda malo i uz pomoć predgovora kataloga, shvatiti "što je autor htio reći".
 
• Istaknuo bih, vidljivi osjećaj ritma u gibanju mnogobrojnih tijela i oblika na Vašim slikama.
= Za geometrijsku apstrakciju, barem onakvu kakvu ja radim, ritam je na prvom mjestu. Čak i banalno, odnosno doslovno, slikala sam uvijek okomite formate koji daju osjećaj dinamike, dok sada radim vertikalne formate, koji definitivno nude umirujući smjer.
 
• Kakva je situacija danas u Vašem atelijeru, na čemu trenutno radite?
= Moja posljednja samostalna izložba u Galriji Razvid u Zaprešiću pod nazivom "Slikarstvo – da ili ne?" nije jedan od mojih omiljenih predhodnih ciklusa, ali je ta izložba za moj izričaj izuzetno značajna po tome što sam se na čist i radikalni način oprostila s geometrijom koju sam slikala posljednjih petnaest godina, kao i slikarstva uopće. Radilo se o izložbi gdje sam izložila dva platna dimenzija 150 x 100 cm - jedno naslikano platno geometrijske apstrakcije, dok je drugo platno, ostalo prazno, jer su mali kvadrati, 10 x 10 cm napustili veliko platno i "raštrkali" se po cijeloj galeriji. Može se reći da je to bila konceptualna izložba. Sada radim na slikama relativno velikih formata (150 x 100 cm), gdje sam napokon svoj razum ostavila malo po strani, ali sam uključila srce i dušu, počevši slikati apstraktni ekspresionizam, znajući da time nešu izreći ništa novo, ali je moja, do tada sputana umjetnička duša, našla svoj izraz u punoj ekspresiji. I u ovakvom izričaju, ja sam opet slikama dala "zajednički nazivnik" time što je na svakoj slici figurativno naslikano, bilo ono gotovo neprimjetno, pa do velikog detalja – jedno oko. Ovaj ciklus može se tumačiti na više načina: kao "Sliku gledam ja, ali i slika gleda mene." i kao osvještavanje svijeta u kojem nas, dok šetamo gradom, snimaju mnogobrojne video kamere, kojih je sve više, te aludirajući na Google maps i GPS, koji na mobitelima točno otkriva gdje je vaša lokacija i kuda se krećete. Sve postaje javno, čovjek još samo u svom domu može živjeti svoju intimu, dok ga na ulici prati "veliki brat".
 
• Slikate u tehnici ulja na platnu.
= Da, slikam u tehnici ulja na platnu, jer to je definitivno moj medij, što sam shvatila tek nakon što sam jedan ciklus slikala akrilnim bojama, u drugom se okušala pastelama i na koncu digitalnim printovima na kapafix – uvidjela sam da mi ulje na platnu nabolje leži i da tu, u tom zastarjelom ili kako ga likovni kritičari uglavnom nazivaju "mrtvim medijem" mogu, ne obazirući se na trendove suvremene umjetnosti, iskazati svoju dušu, te tu ekspresiju podijeliti s promatračima.
 
• Postoji li ključni ciklus u Vašem opusu?
= Naravno. Na prvom mjestu je ciklus "Skyline" kojeg sam već opisala u prvom pitanju, zatim kao vrhunac geometrije ciklus "Chaos Manager" u kojem sam "pobrkane" kvadratiće, kroz 5 slika dovela do uravnoteženja i harmonije; pa do, također spomenutog ciklusa "Slikarstvo – da ili ne?", nakon kojeg sam čvrsto odlučila da ću i dalje slikati, ali tako da ću napokon razotkriti svoju ranjivu dušu.
 
• Umorite li se ponekad od geometrijskog svijeta?
= Kao što sam već i opisala – da, umorila sam se geometrijom, ili bolje reći, kroz taj svoj geometrijski svijet ja sam došla do kraja. Nije bilo planirano, ali dogodilo se i nisam nesretna zbog toga – naprotiv, tu me čekaju novi izazovi.
 
• Često ste izlagali. Koliko je izlaganje važno za umjetnika?
= Izlagala sam često, nastojala se likovnoj publici obratiti barem jedanput godišnje samostalnom izložbom, uz sudjelovanje u mnogim skupnim izložbama. Možda sam mogla i trebala i još više, ali obzirom da je svaki ciklus bio promišljen i relativno kompliciran za izvođenje, taj ritam mi je odgovarao. Što se tiče važnosti izlaganja, tu nema nikakve dileme – ako imaš što pokazati – pokaži to koliko god često možeš. Slika postaje slika tek u očima promatrača, a ne odmarajući se u ateljeu.
https://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2018/07/2007.-Skyline-Revisited-11-660x450.jpg
• Kako doživljate raznovrsne tendencije u suvremenoj umjetnosti?
= Čini mi se da u suvremenoj umjetnosti, likovnjaci zaostaju, a riječ uzimaju kustosi. Znači da je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu, nadmašila Akademiju likovnih umjetnosti, sve dok na akademiji nije uključen i odsjek za animirani film i nove medije.
 
• Planovi, izložbe, monografije...?
= Planova u slikarskom smislu imam, vezano uz apstraktni ekspresionizam, ali trenutno sam zaokrenula u sasvim druge vode - pišući humoreske i igrokaze. Nitko kompetentan nije još čitao moje priče, ali nadam se da bi i pisanje nadalje  bilo uključeno u moj umjetnički izričaj. Što se tiče izdavanja monografije, iskreno mislim da bih imala što pokazati, ali to je kompliciran projek, zahtjeva angažiranog i motiviranog kustosa, te potporu Ministarstva kulture.
 

Miroslav Pelikan

Nastupe na ulici morate stalno graditi s nečim novim

 
 
Vlado Martek, najzastupljeniji je domaći umjetnik u fundusu Muzeja suvremene umjetnosti, filozof i kroatist po struci, bibliotekar po zanimanju, izgradio je izniman, specifičan i neponovljivi autorski opus u proteklim desetljećima. Zanimanje za njegovo djelo i djelovanje Grupe šestorice nije prestalo do danas. Sredinom srpnja predstavlja se obimnom i složenom izložbom u splitskoj palači Milesi.
https://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2018/07/22_Kopiraj1-1024x654.jpg
• Izložba se otvara 14. 7. 2018.
= Izložba se otvara, na početku Splitskog ljeta, 14. 7. 2018. i bit će otvorena mjesec dana. Izvrstan termin, koji svaki umjetnik može samo poželjeti da bi prezentirao što radi.
 
• Što izlažete?
= Izložba je pomalo retrospektivnog karaktera, s radovima od sedamdesetih godina  do danas. Izlažem preko 200 radova koji zorno govore o „slučaju Martek“. Prostor je na dva kata. Radovi će biti i na zidovima ali i u vitrinama. Uz izložbu će biti objavljen i katalog s osamdesetak stranica, s oko četrdeset reprodukcija,prvi tekst piše Tonko Maroević i Željko Kipke. Oni govore o mojim umjetničkim razmišljanjima.
 
• Zašto „slučaj Martek“?
= Slučaj Martek - kao autor želim biti autoironičan, on sugerira autorovu otvorenost.
 
• Je li se promijenio odnos prema Vama, prema Vašem djelovanju?
= Odnos prema mojoj umjetnosti-promijenio se i nije se promijenio, to je stav publike. Sada su moji radovi puno pristupačniji. GRUPA ŠESTORICE JE TRAŽILA OZBILJAN PRISTUP PUBLIKE.
 
• Jeste li bili avangarda?
= JESMO, BILI SMO AVANGARDA, pogotovo za ovu sredinu. Preferirali smo ulicu i zato smo bili avangarda, bilo je rizično i bilo je autodestruktivno i postojala je opasnostr da sami sebe izgubimo u tome, da se potrošimo. Nastupe na ulici morate stalno graditi s nečim novim. Većina komentara bila je negativna.
http://www.urbancult.hr/Images/im.ashx?Id=59997
• Ima li danas avangarde u hrvatskoj umjetnosti?
= Nisam siguran. Umjetnost je jedna od stvari kao i sve ostalo.Avangarda je idealizam čovjeka čiji je korijen u unutrašnjosti čovjeka.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Treba li M. Bandić podnijeti ostavku na dužnost gradonačelnika zbog odlikovanja Budimira Lončara?

Srijeda, 20/02/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 870 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević