Get Adobe Flash player

Nema nikakve dvojbe. Komunistički režim bio je totalitaran, prema tome i zločinački

 
 
Nema te komisije koja može dokazati suprotno. E sad, ništa nije posve jednoznačno. Voljelo se i ljubilo i pod Hitlerom. Sveučilišta su podučavala, knjige su se pisale, bolnice su liječile... Ali, to ne može biti povod za relativiziranje i potiskivanje duboke istine o tim režimima. Kad se u hrvatskoj javnosti povede rasprava o nekoj temi iz bliže ili dalje prošlosti, nerijetko se čuje tvrdnja da »povijest treba prepustiti povjesničarima«. Na taj se način sugerira da su povijesne teme nešto neprimjereno svakodnevnom životu i da se njima trebaju baviti samo ljudi kojima je to struka. Ivo Banac jedan je od najcjenjenijih hrvatskih povjesničara, ali uopće se ne slaže s tom tezom.
http://hu-benedikt.hr/wp-content/uploads/2016/12/images-cms-image-000058330.jpg
- Povjesničari, ako rade svoj posao, svakako mogu biti korisni, jer će javnosti predočiti nepoznate činjenice ili tumačenja koja nam pomažu kako bismo se što bolje upoznali s vlastitom prošlošću. No, zrelo bi društvo po naravi stvari, mimo takozvanih eksperata, moralo biti zainteresirano za vlastitu prošlost. Nema pojedinca koji ne razmišlja o tome gdje je bio u djetinstvu, u mladosti, u školi, na radnom mjestu, što je dobro obavio, što je propustio, zašto je to tako bilo. Ne možete to prepustiti nekom drugom. Kad se kaže »prepustimo povijest povjesničarima« zapravo se govori da o povijesti ne želimo razmišljati. S druge strane, s iskustvom profesora u Hrvatskoj, mogu reći da se u proteklim desetljećima vrlo malo učinilo za napredak hrvatske historiografije. Studente se obrazuje i odgaja za prosječnost, arhivi, kad su i dostupni, nesređeni su i neprilagođeni korisnicima, ne postoji sustav financiranja istraživanja u inozemstvu. Sve to ne pomaže izvrsnosti niti ugledu struke.
 
• Mogu li povjesničari, budući da su, kao i ostali građani, različito vrijednosno orijentirani, uopće donositi neke zaključke koji bi bili široko prihvaćeni ili, kako se zna reći, podvlačiti crtu ispod pojedinih povijesnih događaja?
- Ne znam što znači podvući crtu, jer to u nekim slučajevima nikad ne možemo i ne ćemo postići. U godini smo petstote obljetnice protestantske reformacije. Ne morate biti znalac da biste znali kako oko toga nismo uspjeli podvući crtu. Papa je prošlog listopada u Švedskoj pred predstavnicima Svjetskoga luteranskog saveza rekao kako katolike i luterane ujedinjuje mnogo više nego što ih dijeli, ali je bilo katolika koji su takav stav protumačili kao klečanje pred Lutherom, nepopravljivim neprijateljem katoličanstva. Tako je i s povjesničarima. Na tragu usporedbe, ima ih katolika, ima ih protestanata, ima ih s ovakvim ili onakvim vrijednostima, no mene ne zanimaju njihove vrijednosti. Mene zanima što su napravili, kakav im je proizvod. Najbolji povjesničar engleske reformacije u ovom trenutku je Eamon Duffy, profesor povijesti kršćanstva na Sveučilištu Cambridge. On je nedvojbeno katolik i nedvojbeno kritičan prema reformaciji, ali ne mogu nabrojiti sve njegove uspjehe. U jednoj od novijih knjiga on rehabilitira kratkotrajno razdoblje katoličke restoracije pod Marijom Tudor (»Krvavom Marijom« iz protestantske predaje), koja je vladala Engleskom nakon Henrika VIII., a prije njene polusestre protestantske kraljice Elizabete. Među ostalim stvarima, on pokazuje zašto su onodobne strasti nagnale vlast na okrutni progon protestanata. No, nema ozbiljnog povjesničara koji nije mnogo naučio od Duffyja. Ima dobrih povjesničara i loših povjesničara. Mene zanima što su napisali, a ne u što vjeruju.
 
• Vlada je osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Treba li se državna vlast baviti »suočavanjem s prošlošću«?
- Ne. Državna vlast mora voditi državnu politiku, unaprjeđivanjem obrane i smanjenjem poreza. Ona nije i ne može zamijeniti društvo. Društvo se mora baviti suočavanjem s prošlošću, a vlast mora donijeti zakone što će odstraniti iz javnih službi i medija sve one pojedince koji su bili dio represivnog aparata pod nedemokratskim režimima i omogućiti društvu, odnosno građanima, slobodan pristup svemu što je potrebno da dođu do točnih i pouzdanih informacija. To znači da mora prikupiti sve arhive iz razdoblja totalitarne vlasti i učiniti ih dostupnima svima koje to zanima. Kad bi Plenković to učinio, i to odmah, onako kako su to Nijemci napravili nakon ujedinjenja, ne bi mu trebale nikakve komisije ni druge metode usporavanja. Ono što on i predstojnik njegovog ureda Davor Božinović rade je ništa drugo nego odugovlačenje i skretanje pažnje od onog što se od Vlade i Sabora doista očekuje, dakako umotano u celofan borbi protiv besplodnih ideoloških sukoba.
 
• Biste li sudjelovali u radu tog Vijeća da su vas pozvali?
- Pa, nisu me pozvali, tako da nikad nećemo saznati. Ali ozbiljno, ne vidim zašto bi netko dao legitimitet takvom jednom pothvatu.
 
• Zadaća Vijeća je »izrada sveobuhvatnih preporuka usmjerenih na suočavanje s prošlošću«. Podsjeća li vas to Vijeće možda na ideološke komisije iz vremena komunizma, koje su također željele propisati određena ponašanja?
- Da, podsjeća na takva vijeća jer je smišljeno od konformističkog mozga oblikovanog u vremenu komunističke dekadencije. U ništa se nije vjerovalo, ali se znalo kako nepostojeću vjeru treba iskazati da bi forma bila zadovoljena i guza sigurna. Demokratsko društvo ne treba idejnih skrbnika. Potrebna mu je sloboda i jasna državna politika. Ljudi će već naći put, samo ih prestanite plašiti, izazivati moralne panike i neprestano zbunjivati.
 
• Moraju li se Hrvati 2017. suočiti sa svojom prošlošću?
- Da se ne varamo, ovdje nije riječ o suočavanju s bilo kojom prošlošću. Nemamo se što suočavati s posljedicama habsburške vlasti isto kao što se Amerikanci nemaju što suočavati s posljedicama ropstva. Ti sustavi su propali i odbačeni. Ako se tu i tamo pojavi koji austronostalgičar ili, pak, povjesničar koji će naglasiti pozitivne strane patrimonijalnog odnosa prema crnim robovima, tako što ne predstavlja društvenu opasnost. Mi se, u prvom redu, moramo suočiti s komunističkom prošlošću, a to onemogućavaju oni koji su bili dio upravnog ili represivnog aparata propale komunističke države ili su u tom sustavu na razne načine bili privilegirani, a tih ima lijep broj.
 
• Hrvati sigurno nisu jedini europski narod u kojem ne postoji nacionalni konsenzus o mnogim stvarima.
- Ne bih se složio. Postoji nacionalni konsenzus izražen u saborskim odlukama i Ustavu, koji određuje temeljne zakone, štiti ljudska prava i slobode, daje ustroj državne vlasti... Također postoji ili bi trebala postojati državna politika, koja zastupa demokraciju. Druga je stvar što se možda svi ne slažemo o nizu raznih pitanja koja izlaze izvan djelokruga Ustava, zakona, pa i državnog usmjerenja. Ali, to je prostor politike. Politiku kojoj dajemo prednost moramo izabrati na biralištu. Svaki pokušaj da se odabir zaskoči, preusmjeri, osudi kao beskoristan, kao primjer besplodne ideološke borbe može uspjeti samo ako većina doista odabire zaborav. Ali, to baš i nije realno, zar ne?
 
• Bi li se život hrvatskih građana značajno unaprijedio u slučaju da uspije suočavanje s prošlošću i bude postignut konsenzus o temama o kojima ga sada nema?
- Apsolutni konsenzus se ne može postići, a i kad bi se postigao došlo bi do nekog novog prijepora, jer prijepor je dokaz da smo živi. U etrušćanskom društvu nema prijepora, jer je mrtvo. Život hrvatskih građana značajno će se unaprijediti kad shvate što je kočilo njihovo samopouzdanje i slobodan odabir, kad prestanu ucjene onih koji šire moralne panike da bi prikrili vlastitu prošlost.
 
• U Vladinoj odluci o osnivanju ovog Vijeća, navodi se da će ono »ne relativizirajući kršenja ljudskih prava, uvažiti razlike koje su postojale između pojedinih oblika nedemokratskih režima«. Dakle, jasno se želi reći da režim NDH nije u istoj ravni s komunističkim poretkom, makar su se i u potonjem kršila ljudska prava. Je li to ispravno polazište?
- Ne treba dokazivati da su postojale razlike između pojedinih oblika nedemokratskih režima, a također unutar raznih razdoblja istih nedemokratskih režima. Ali, to još ne znači da je jedan nedemokratski režim bolji od drugoga. Ili da sve razlike idu u prilog samo jednog nedemokratskog režima. Fašizam, uz značajne iznimke, nije ugrožavao privatno vlasništvo. Zato i postoji ozbiljan korpus istraživanja (naravno, ne kod nas, nego u svijetu) koji ukazuje na izuzetno negativne društvene posljedice sustavnog razaranja privatnog vlasništva u bivšim komunističkim zemljama i to ne samo zato što su komunističke diktature bile znatno dugoročnije od fašističkih.
 
• Kako biste okarakterizirali vladavinu Ante Pavelića?
- U društvu i historiografiji postoji konsenzus o krajnje negativnoj naravi ustaškog režima. To nije bilo kontroverzno ni za značajne dijelove emigracije što je proistekla iz NDH. Nitko ozbiljan ne pokušava prevrednovati NDH.
 
• Je li to najsramnije razdoblje hrvatske povijesti?
- Za one koji su počinili razne zločine, pa se imaju razloga sramiti, sasvim sigurno. Možda ne za one koji su razne zločine počinili u trenutku raspada NDH. Ovisi o tomu koliko su počinitelji sposobni na duševnu pobuđenost osjećanja srama. Govorim o pojedincima i sustavima, opasno je čitavim društvima nametati osjećaj krivnje i srama. Uostalom, mi nismo razvili ozbiljnu historiografiju o NDH. Posve je netočno da o NDH sve znamo, kako tvrde neki ameteri. Što uopće znamo o društvenim trendovima u NDH, o svakodnevnom otporu? Na ozbiljnom iščitavanju NDH u najnovijem razdoblju najviše ima stranih djela, više su napravili Jozo Tomasevich i Alexander Korb nego mnogi domaći povjesničari.
 
• Spominjali ste već komunističke vlasti, jesu li one bile jednoznačno negativne?
- Nema nikakve dvojbe da je komunistički režim bio totalitaran, pa prema tome i zločinački. Nema te komisije koja može dokazati suprotno. E sad, ništa nije posve jednoznačno. Totalitarni i represivni režimi su ljudska djela, a ljudi nikad nisu jednoznačni. Voljelo se i ljubilo i pod Hitlerom. Sveučilišta su podučavala, knjige su se pisale, bolnice su liječile... Ali, to ne može biti povod za relativiziranje i potiskivanje duboke istine o tim režimima. Uvijek se, recimo, mogu naći razlozi zašto je Davor Božinović radio kao savjetnik u Republičkom sekretarijatu za narodnu obranu SR Hrvatske, ali to ne mogu biti dokazi u prilog demokratkog karaktera JNA.
 
• Kad biste danas htjeli napisati knjigu o Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata i tražiti za to arhivsku građu, na koje biste probleme naišli? Je li, što Most predlaže, neophodno donijeti zakon na temelju kojeg bi se otvorio pristup arhivima?
- Iz vlastitog iskustva mogu reći sljedeće. U Beogradu sam u više navrata radio u Titovom arhivu i onda kad je bio u sklopu Muzeja 25. maj i nakon što ga je preuzeo Arhiv Jugoslavije i uvijek sam dobio sve što sam tražio. U Hrvatskom državnom arhivu sam devedesetih čitao dijelove UDB-inih arhiva, ali doslovno iste materijale prije nekoliko godina nisam mogao čitati bez dozvole SOA-e i to samo ekranizirane kopije, ne izvorne papire. Srećom, mnogi materijali saveznog značaja mogu se bez problema dobiti u Sloveniji ili BiH. Sramota je da Hrvatska još uvijek dobrim dijelom štiti privatnost svojih tamničara, a umanjuje ulogu svojih disidenata. Zato je neizostavno potreban novi i nedvosmisleni zakon o arhivima. Ima razloga vjerovati da je Mostov prijedlog zakona pravo rješenje.
 
• Prijedlozi Vijeća bit će, kako se navodi, »utemeljeni na znanstveno valoriziranim povijesnim činjenicama«. Može li se na osnovi znanstveno valoriziranih povijesnih činjenica dogoditi da vi i povjesničari poput, primjerice, Josipa Jurčevića, Hrvoja Klasića ili Tvrtka Jakovina prihvatite isti stav o komunističkom poretku?
- Nema razloga zašto bih ja težio istom stavu s ovim ili onim povjesničarom. Već sam naglasio da me ne zanimaju njihovi stavovi nego njihovi radovi. Od mnogih naših povjesničara nema se što naučiti.
 
• Vijeće će i izraditi preporuke za »pravno reguliranje uporabe i isticanja obilježja, znamenja i simbola nedemokratskih režima«. Kako biste vi regulirali uporabu tih simbola?
- Represija prema simbolima nije korisna, a u našim uvjetima samo bi im dala poticaj. Zato sam protiv sankcioniranja bilo kojeg simbola ili pokliča. Ako netko želi urlikati »Za dom spremni« ili »Za domovinu s Titom – naprijed« neka to bude njegova nezdrava strast. To će s vremenom nestati. Drukčije je sa službenom uporabom ili društvenim počastima, »Za dom spremni« ne može biti službeni vojni poklič.
 
• A trgovi i ulice s Titovim ili Pavelićevim imenom?
- Ulice, trgovi i slično ne smiju se zvati po nositeljima nedemokratskih režima.
 
• Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović neki je dan izjavila da »neće dopustiti da se izvrće istina i blati i omalovažava Domovinski rat«. Treba li postojati službena istina o Domovinskom ratu koju nitko neće smijeti osporavati?
- Ne mora postojati »službena« istina o bilo čemu, ali se mora težiti istini.
 
• Je li onda ova predsjedničina izjava na tragu komunističkih dogmi o Drugom svjetskom ratu, koje do Titove smrti gotovo da nisu bile podložne propitivanju?
- Naravno da nije. Za takvo što bio bi potreban totalitarni okvir. Uostalom, kako bilo koji državnik može spriječiti neistine o bilo čemu ili omalovažavanja bilo čega? Ustav štiti slobodu govora i to ne samo »ispravnog« govora. Druga je stvar kako se pojedini fenomeni predstavljaju u nastavi.
 
• Koja je vaša istina o Domovinskom ratu?
- Prije svega, ne volim sintagmu Domovinski rat, jer to je ruski termin koji je korišten za rat protiv Napoleona 1812., a onda ga je Staljin preuzeo nakon njemačkog napada na SSSR, kako bi prikrio prethodnu suradnju s Nijemcima u podjeli Poljske i preuzimanje baltičkih država, Besarabije i sjeverne Bukovine. Franjo Tuđman pogriješio je kad je insistirao na ovom stranom terminu, umjesto da se naš rat precizno definira onakvim kakav je i bio – rat za hrvatsku nezavisnost. No, to je sad uvriježeno i tako je, kako je. Svoja zapažanja o Domovinskom ratu napisao sam u eseju »Raspad Jugoslavije« objavljenom 2001. godine. Premda bih neke stvari danas možda malo drukčije postavio ili nadopunio, nemam razloga mijenjati moje zaključke od prije petnaest i više godina.
 
• Kad govorimo o istini o tom ratu, nije li legitimna bila želja Srba u Hrvatskoj da, zajedno sa svojim sunarodnjacima, ostanu u Jugoslaviji, u kojoj su živjeli od 1918., kao što je, naravno, legitimna bila i volja hrvatskog naroda za stvaranje samostalne države?
- Svi narodi imaju pravo na samoodređenje, pa tako i Srbi. Kad se dva prava sukobe pobjeđuje sila, kako je lucidno primijetio Karl Marx. Srbi su, ne svi, ali značajan broj, a naročito njihovi lideri, tijekom devedesetih godina još jednom pokušali odvojiti dijelove Hrvatske za svoju zamišljenu Veliku Srbiju. U tomu nisu uspjeli, poraženi su. I tako će ostati do sljedećeg pokušaja.
 

Dražen Ciglenečki, http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Ivo-Banac-Nema-nikakve-dvojbe.-Komunisticki-rezim-bio-je-totalitaran-prema-tome-i-zlocinacki

Moramo napraviti zaštitni prsten oko Unije

 
 
Elmar Brok, zastupnik u Europskom parlamentu očekuje da će neke članice EU-a ubuduće uže surađivati, tj. uspostavu „koaliciju voljnih“. Britancima i Turskoj predviđa posebnu ulogu. Započela je rasprava o budućnosti Europske unije. U srijedu će predsjednik EK Jean-Claude Juncker predstaviti u Europskom parlamentu planove za daljnji razvoj. Elmar Brok (CDU), jedan od zastupnika EP-a s najdužim stažem i koordinator EVP-a za brexit smatra da je to prijeko potrebno.

• Je li ugrožena egzistencija Europske unije?
- Ako Europa doživi neuspjeh u ključnim pitanjima, onda će imati problema s legitimitetom. Imamo mnogo izazova: moramo se boriti protiv terorizma, pronaći trajna rješenja za pitanje izbjeglica, očuvati vanjsku sigurnost i svladati ekonomske i socijalne posljedice globalizacije. Moramo pripremiti EU da se uhvati u koštac s tim pitanjima koje nijedna zemlja ne može riješiti sama.
 
• Europska komisija želi Europu više brzina. Je li to dobro?
- Europa različitih brzina trebala bi se kretati u okviru postojećih europskih ugovora. Sve ostalo ugrozilo bi opstanak Europske unije.
 
• Što to konkretno znači?
- Ako koalicija voljnih bude napredovala u određenim pitanjima, trebala bi iskoristiti postojeće institucije, odnosno ne razvijati novu upravu. Također bi trebala biti otvorena prema svima koji žele surađivati, a ne graditi nove zidove.
 
• Koje su zemlje predvodnice?
- Ne vjerujem da su to uvijek iste zemlje. U pitanjima sigurnosne i obrambene politike ne prednjače iste zemlje kao u području porezne politike. Buduću jezgru Europe u svakom bi slučaju trebale činiti Njemačka, Francuska, te po mogućnosti Italija i Poljska.
 
• A Velika Britanija?
- U Europskoj uniji nema mjesta za Veliku Britaniju. Britanci su se jasno opredijelili za izlazak iz EU-a.
 
• Hoće li sve veze biti prekinute?
- Moramo imati prsten oko EU-a koji bi između ostalog činila i Velika Britanija. U tu skupinu spadaju Švicarska i Norveška koje imaju pristup unutarnjem tržištu i članice su Šengenskog prostora. Velika Britanija želi sporazum o slobodnoj trgovini i uže veze, primjerice u znanosti i sigurnosnoj politici. To su dobre teme.
 
• Turska također?
- Prsten oko EU-a koje bi činile prijateljske zemlje mogao bi biti atraktivan model i za Tursku. Turska još nije spremna uhvatiti se u koštac s nužnim reformama u smjeru pravne države koje bi bile nužne za ulazak u EU. Taj prsten također bi izvjesno vrijeme mogao biti perspektiva za Ukrajinu, po uzoru na Norvešku.
 
• Bi li obrambena unija izvela Europu iz krize?
- Građani očekuju od nas da učinimo više u borbi protiv terorizma i za vanjsku sigurnost. Posebno zemlje na istoku Europe osjećaju opasnost od Rusije.
 
• Što predlažete?
- Mi europske borbene skupine već imamo na papiru. Ali one se trenutno ne koriste zbog problema u praksi. Potreban nam je europski glavni stožer za civilne i vojne misije kako bi se ojačala sposobnost za intervenciju tih skupina te primjena instrumenta za strukturiranu suradnju koalicije voljnih. Članice EU-a za obranu izdvajaju dvostruko više sredstava od Rusije i imaju više vojnika od SAD-a. No resursi se ne koriste učinkovito zbog manjka sinergije.
 
• Vi želite, kao i Juncker, osnažiti socijalnu dimenziju Europe. Ali kako?
- Potreban nam je novi socijalni pakt u Europskoj uniji, kao dio socijalnog tržišnog gospodarstva koji bi smanjivao nejednakosti i u svim zemljama i zajamčio pravo na pregovore o kolektivnim ugovorima. U okviru takvog pakta zemlje članice mogle bi bolje koordinirati socijalne politiku. U Rimskim ugovorima, čiju 60. obljetnicu slavimo krajem ožujka navodi se da je cilj izjednačavanje životnog standarda u Europi. No za to je potrebna i socijalna ravnoteža koja se pokušava postići kohezijskim fondovima.
 
• Kako bi to konkretno izgledalo?
- Europske strukturne fondove i primjerice Junckerov plan moraju se koristiti učinkovitije nego dosada te se moramo više koncentrirati na poticanje malih i srednjih poduzeća i smanjenje stope nezaposlenosti. Nisu nam potrebne nove ceste i mostovi, već jača konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva.
 

Andre Tauber i Christoph B. Schiltz, Die Welt, Berlin

Sova su me nazvali Manolić i Boljkovac

 
 
U najvećem interesu HDZ-a je da se otvore svi arhivi i da se ispita svaki pojedinačni slučaj iz Udbinih dosjea. To je već jednom učinjeno devedesetih godina, kazao je Šeks - Inicijativa za otvaranje dokumenata Državnog arhiva za građu prije 22. prosinca 1990. godine pokrenula je niz reakcija u javnosti. U dnevniku RTL-a Vladimir Šeks, HDZ-ov veteran, otvoreno je progovorio o tome kome bi smetalo 'kopanje po prošlosti'.
https://i2.wp.com/kamenjar.com/wp-content/uploads/2016/05/seks_knjiga.jpg?resize=696%2C440
• Vi ste kao politički nepoćudan početkom 70-ih otpušteni iz službe; zbog 'protudržavne djelatnosti' početkom 80-ih završili ste u zatvoru. Jeste li ikada vidjeli svoj dosje?
- Godine 1971. sam kao zamjenik Okružnog javnog tužitelja u Osijeku protiv službe državne sigurnosti, danas UDBA-om zbog nezakonitog postupanja i odnošenja na desetke tisuća pismenih pošiljaka iz osječke pošte i radi nezakonskih prisluškivanja telefonskih uređaja. Tada sam bio prvi u komunističkom svijetu koji je pokrenuo istragu protiv tajne političke policije. Nakon sloma Hrvatskog proljeća u Karađorđevu, bio sam izbačen iz službe i služba državne sigurnosti me je kao jednog od neprijatelja broj jedan pod neprekidnim nadzorom držala sve do 15. svibnja 1990. godine. Vidio sam svoj dosje, on ima oko 300 stranica, a u njoj su potpuno istinite informacije.
 
• Unatoč ovim podatcima iz biografije, prati vas priča da ste i Vi bili suradnik Službe državne bezbjednosti kodnog imena 'Sova', što je kasnije tvrdio i Boljkovac. Je li Vam takva informacija stvorila ozbiljnije probleme u životu?
- Ja sam to opisao u svoje prve dvije knjige dokumentirano. Godine 1992. Josip Boljkovac, koji je nešto prije bio ministar unutarnjih poslova, a nakon toga posebni savjetnik, zajedno s Josipom Manolićem, poveo je jednu operativnu akciju pod kodnim imenom 'Sova' u kojoj sam ja bio praćen i nadziran jer su me osumnjičili da se bavim terorističkim djelatnostima. Hrvatska Udba pod vodstvom Manolića i Boljkovca je meni prišila taj naziv. Ja sam dokumentirano, argumentirano u svojim sjećanjima na '91. godinu pokazao besmislenost tih laži.
 
• Vi se zalažete za otvaranje svih dosjea, želite da se otvore i Udbini dosjei, međutim - u tom dijelu sugerirate oprez. Zašto?
- Dvije su stvari, ja se zalažem za to da se bezuvjetno otvori sva dokumentacija vezana za djelovanje organa komunističkog režima, od armije, sudova, tužiteljstva, partijskih komiteta od 1945.-1990. godine. To treba otvoriti javnosti. Što se tiče UDBA-e predlažem da se uradi ono što je radila Njemačka - da se napravi jedno povjerenstvo koji će sve te dosjee pregledati, utvrditi jesu li autentični jer se zna da je Udba krivotvorila dosjee. Kad bi nepristano povjerenstvo utvrdilo da se doista radi o autentičnim dokumentima i da su osobe koje su bile suradnici ili agenti Udbe činile zlouporabe određenih vrijednosti demokratskog društva, to bi bila određena vrsta lustracije i ti bi se ljudi trebali ukloniti iz javnog života.
 
• Kako komentirate izjave poput one Ante Nobila da će otvaranje arhive naštetiti desničarima, a da bi se na udaru mogla naći i Katolička Crkva. Može li otvaranje komunističkih dosjea biti neugodno i za sam HDZ s obzirom na više od 70 tisuća bivših komunista u njegovim redovima?
- U najvećem interesu HDZ-a je da se otvore svi arhivi i da se ispita svaki pojedinačni slučaj iz Udbinih dosjea. To je već jednom učinjeno devedesetih godina. Svi oni koji su bili u represivnom sistemu, koji su sudjelovali u obrani i stvaranju države, su na taj način lustrirani. Nakon '71. neki su postali žrtve komunističkog represivnog aparata - samo neki od njih su bili Tuđman, ja... Borio sam se protiv te Udbe, nema osnove za lustraciju, kazao je Šeks za RTL. (http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2633921/udba-me-pod-vodstvom-manolica-i-boljkovca-prozvala-teroristom-autenticnost-jugoslavenskih-dosjea-mora-se-utvrditi/; http://direktno.hr/en/2014/direkt/75861/Šeks-o-otvaranju-arhiva-i-Udbi-'pod-vodstvom-Manolića-i-Boljkovca'.htm)

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Utorak, 21/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1031 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević