Get Adobe Flash player

Ispada da je samo nas nekoliko vjerovalo u međunarodno pravo

 
 
Maja Seršić, zastupnica Hrvatske pred Arbitražnim sudom u Den Haagu.
http://image.dnevnik.hr/media/images/644x322/Jul2015/61105482.jpg
• Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić rekla je da će o cijelom slučaju obavijestiti Europsku komisiju i poručila da se razmatraju sve pravne mogućnosti pa i izlazak iz arbitraže - je li to izgledno?
- Svakako, nakon ovakvih događaja, očekivati nepristranost nije realno. Ne trebate biti pravnik da to zaključite. Vidimo da se na sud utjecalo nedopuštenim sredstvima. Procesno je povrijeđen arbitražni postupak i mislim da je arbitraža kompromitirana. Zabrinjava načini na koje se utjecalo na druge suce i njihovu možda dobru volju, pozive na večeru pretvaralo u neku misiju. Zato se nakon svega što se zbilo od ovakvog suda ne bi mogao očekivati neki nepristrani pravorijek. Moje je osobno mišljenje da bi Vlada trebala biti bliže soluciji koja je najavljena - izlasku iz arbitraže. Možemo istupiti iz arbitraže, a po pravu međunarodnih ugovora mogli bismo dovesti u pitanje sporazum jer je ponašanje bilo suprotno određenim člancima. 
 
• Postoje li ipak neke druge mogućnosti da se ovaj slučaj ipak nešto drugačije riješi?
- Kako ne, ako bi Hrvatska na to pristala, a sada je i slovenski arbitar zamijenjen, moglo bi se nastaviti s postupkom. Ali mislim da to ne bi puno promijenilo.
 
• Pale su i prve ostavke, no mogu li one popraviti štetu?
- Šteta je nepopravljiva i tom ostavkom. Cijela ta arbitraža je kompromitirana s onim što je izašlo van. Mislila sam da je sve to Zastupnica Hrvatske pred Arbitražnim sudom u Haagu: možda napuhano, no kad sam vidjela audiosnimke i prepoznala glasove svojih kolega i kad sam vidjela u koje oni detalje idu i koje imaju strategije... više ne mogu vjerovati u tu arbitražu.
 
• Zvučite prilično razočarano?
- Da, da. Ja sam više desetljeća u međunarodnom pravu i predajem ga. Ali s komentarima s kojima se sada susrećem... Znate, to vam je kao da sada netko počne o profilu radijskog novinara govoriti na temelju nekakvog slučaja. Ne znam što da vam kažem, stvarno sam zatečena. Ispada da je samo nas nekoliko vjerovalo u međunarodno pravo. Ali opet mislim daje ta vjera bazirana na nekom objektivnom kriteriju jer zna se što je međunarodno pravo, koje su okolnosti i kako ga treba primijeniti. Prema tome, nije to neko neutemeljeno vjerovanje.
 

Željka Gulan, Glas Slavonije

Vlada se nije mogla ograditi od Vulina ako gradi kampanju na stvaranju slike o fašizaciji Hrvatske

 
 
HDZ je dvadeset i pet godina, otkako je pokrenuo stvaranje hrvatske države, na optuženičkoj klupi. Najnovije su optužbe, na početku turističke sezone, išle su za time da potiču fašizaciju društva. O tome, mogućoj koaliciji s SDSS-om, podršci Vesni Pusić za glavnu tajnicu UN-a, vanjskopolitičkim rezultatima aktualne Vlade, egzodusu mladih te o početku predizborne kampanje, razgovarali smo međunarodnim tajnikom HDZ-a Mirom Kovačem.
http://hdz.hr/sites/default/files/field/image/Kova%C4%8D_IZ.JPG
• Jesu li pripadnici vladajuće političke elite uspjeli nametnuti percepciju u svijetu, napose u Europi, da je u Hrvatskoj na djelu proces fašizacije, koju svojom retorikom potiče HDZ?
- Nisu, tako nešto ne postoji, ali definitivno pokušavaju stvoriti takav dojam i to kako bi skrenuli pozornost hrvatske javnosti s totalnog neuspjeha svoje politike. To je traženje unutarnjih neprijatelja, recept je to preuzet iz bivšeg sustava. Ova vlada iza sebe ostavlja spaljenu zemlju: nekoliko desetaka tisuća mlađih i dinamičnih ljudi iselili je iz Hrvatske u zadnje tri godine, s tim da se egzodus pojačano nastavlja nakon 1. srpnja. Pod ovom Vladom izgubljeno je više od 70 tisuća radnih mjesta u odnosu na 2011. godinu, treća smo najsiromašnija zemlja u Europskoj uniji. U razne blagajne Europske unije smo 2013. i 2014. uplatili 30 milijuna eura više nego što smo povukli iz nama raspoloživih europskih fondova. Tako stoji u najnovijemu nalazu Državnog ureda za reviziju. Hrvatska je, dakle, neto platiša, mi financiramo bogate zemlje Europske unije. To je skandalozno, za to će ova vlada hrvatskim biračima, najkasnije na parlamentarnim izborima, morati podnijeti račune.
 
• Bivši ministar znanosti predbacio je Karamarku koketiranje s ustaškim pokretom, kao nacionalnim, domoljubnim, a ne fašističkim pokretom. Je li sve to zbog straha od lustracije ili se iza svega krije nešto drugo?
- Djelovanje bivšega ministra znanosti, obrazovanja i športa bilo je poput elementarne nepogode. Trebat će godine i godine da se saniraju posljedice njegova ideološkog inženjeringa. Uvelike je, posebno sa svojim ideološkim eskapadama „pridonio“ predstojećem porazu Kukuriku koalicije.
 
• Prateći medije stječe se dojam da je Kukuriku koalicija, bez obzira što se još ne zna nadnevak izbora, žestoko započela izbornu kampanju. Hoće li ovo biti ideološki najzatrovanija i najprljavija izborna kampanja u novijoj povijesti hrvatskog parlamentarizma?
- Ova vlada uništava zemlju na gospodarskome i društvenome planu, čak je spremna za novi mandat, koji ne će dobiti, dovesti u pitanje sudjelovanje naše nogometne reprezentacije na europskom prvenstvu u Francuskoj. Još uvijek Kukuriku vlada nije otkrila tko stoji iza kukastoga križa na poljudskome travnjaku, što svakako nije u interesu ni Hrvatske, ni Hrvatskoga nogometnog saveza. Pa osim športa, napose nogometa, više i nemamo brenda u svijetu, ne računajući dakako turizam.
 
• Tko će snositi krivnju ako nas ne bude na europskom prvenstvu?
- Ukoliko se naša reprezentacija kvalificira, što očekujemo, a ona na kraju, ne daj Bože, ne nastupi na europskome prvenstvu, odgovornost će biti politička odlazeće Kukuriku Vlade koja je od svoga konstituiranja u ratu s Hrvatskim nogometnim savezom. 
 
• I predsjednik SNV-a Milorad Pupovac optužuje HDZ za ekstremističku retoriku, pa kaže da mu politički program „diktiraju ljudi u uniformama ili u habitima“...
- Takvo što uopće ne treba komentirati.
 
• Hvali se kako im je svojedobno prišao Sanader, pa kaže da oni „znaju što je u određenom trenutku u interesu države“. Je li moguća koalicija sa SDSS-om?
- Sljedeće pitanje molim.
 
• Pokušali su poentirati s kukastim križem na Poljudu, ali sama činjenica da istraga stoji na mjestu sve postaje veliko opterećenje za vlast?
- HDZ očekuje da se što prije otkrije tko stoji iza kukastoga križa na Poljudu. Pozivamo ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića da se slučaj što prije rasvijetli, da čestito radi svoj posao, a ne da agresivno optužuje druge za vlastite grijehe. Zamislite, ministar Ostojić u televizijskom intervjuu za RTL tri dana nakon slučaja na Poljudu mrtvo hladno kaže: „Ne vjerujem da će policija otkriti počinitelje, ali će se dalje nastaviti razgovori“. Kako je moguće da ministar unutarnjih poslova ne vjeruje svojoj policiji i čak predviđa da ona neće otkriti počinitelje. Tko je tu lud? Vlada sramoti ne samo sebe, nego, kako sam već i ustvrdio, i našu zemlju na međunarodnom planu. Bezobzirno i beskrupulozno nanosi štetu ugledu Hrvatske. Birači će je za to na izborima kazniti.
 
• Pokušava se stvoriti dojam da Kukuriku koalicija preuzima naklonost birača, govori se o mrtvoj utrci. Svako malo se najavljuju neki projekti, odjednom je oživio i Pelješki most, uvode u igru prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana kojeg su označavali suspektnim, najavljuju se velike reformske mjere, ali sve nekako s odgodom, pa sve izgleda kao ucjena?
- Djelovanje Kukuriku koalicije se nakon poraza na predsjedničkim izborima svelo na dvije stvari. Prvo, SDP i partneri pokušavaju jeftinim populističkim mjerama i plasiranjem friziranih i manipuliranih statistika stvoriti iluziju da stvari idu na bolje. To se inače prije petnaestak godina radilo u Grčkoj za pristupanje eurozoni. Sada vidimo dokud je to Grčku dovelo. I drugo, Milanović i njegova vlada trude se zdušno stvoriti sliku o fašizaciji Hrvatske i kriminalizirati HDZ, posebno našega predsjednika Tomislava Karamarka te time plašiti narod. Ne će im to proći. Nasuprot tom, HDZ će voditi pozitivnu, pobjedničku kampanju koja nudi gospodarski spas i preporod Hrvatske.
 
• Kako ocjenjujete rezultate Vlade na vanjskopolitičkome planu, posebno rezultate gospodarske diplomacije?
- Ova vlada na vanjskopolitičkom planu luta, mi ne znamo tko su strateški partneri Hrvatske. Evo samo jedna ilustracija vladine dezorijentiranosti: nijedne zajedničke sjednice vlade s vladom jedne prijateljske zemlje nije bilo u posljednje tri i pol godine. Toga je inače prije u Hrvatskoj bilo, i sa slovenskom i s mađarskom vladom. Njemačka savezna vlada, primjerice, održava redovno zajedničke sjednice s vladama Francuske, Italije, Poljske, Izraela, Kine. Hrvatska jest formalno u Europskoj uniji, ali ova vlada je mentalno na Zapadnom Balkanu. Što se gospodarske diplomacije tiče, ona je, ako ne računamo informatičko evidentiranje tko je s kim razgovarao, mrtvo slovo na papiru.
 
• Hoće li HDZ ako osvoji izbore podržati Vesnu Pusić da bude kandidat za glavnu tajnicu UN-a?
- Ne će.
 
• Tražili ste da se Vlada ogradi od huškačkoga istupa srbijanskoga ministra Vulina. Na čemu je to završilo?
- Nije se Vlada ni mogla ograditi ako ona kampanju gradi i na stvaranju slike o fašizaciji Hrvatske, a ministar Vulin poručuje da želi pomoći u borbi protiv te navodne fašizacije Hrvatske. Ispada da je ministar Vulin pomagač u kampanji ove vlade. Nitko iz vlade to nije demantirao.
 
• SOA je u svojem izvješću o ekstremizmu upozorila na aktivnosti i kontakte pristaša četničkog pokreta u Hrvatskoj. Kako tome, kad se već govori o navodnoj fašizaciji, mainstream mediji i vladajući nisu poklonili više pozornosti? 
- To je izgleda za njih neugodna tema. Inače, u izvješću SOA-e piše da je neonacistička scena u Hrvatskoj malobrojna i da je stoga minimalan njezin „potencijal ugrožavanja sigurnosne situacije“. No, to ne smeta aktualnoj vladi da širi bajke o fašizaciji i time stigmatizira Hrvatsku. To podsjeća na vremena u bivšoj Jugoslaviji i težnje velikosrpskih krugova da se Hrvatima prilijepi etiketa ustaštva.
 
• Može li se socijaldemokraciju u Hrvatskoj nazvati modernom europskom strankom?
- Ako mislite na SDP, ne može jer se zasad odbija suočiti sa svojom totalitarnom prošlošću. SDP se „dokazao“ s lex Perković. Pogažena je pravna država, pogažene su vrijednosti za koje smo se zalagali krajem 80-ih godina i na temelju kojih je HDZ s Franjom Tuđmanom pobijedio na prvim slobodnim, demokratskim i višestranačkim izborima. S lex Perković smo ušli u Europsku uniju i odmah u startu kompromitirali svoj status. Umjesto da je danas vjerodostojna i snažna država, Hrvatska je nakon dvije godine članstva slaba karika Europske unije i gospodarski krhka zemlja iz koje mladi masovno odlaze. Toliko o suvremenosti tzv. socijaldemokracije u Hrvatskoj. 
 
• To pitam jer je u Hrvatskoj po svemu na djelu partijska država u svojem najlošijem obliku. Zapošljavaju se, posebno u državnom aparatu i javnim poduzećima, oni koji imaju veze s nekim od utjecajnih članova Kukuriku koalicije, ostalima preostaje put u inozemstvo. Kani li HDZ konačno demontirati „partijsku koruptivnu državu“?
- Zapošljavanje po partijskom ključu u ministarstvima i javnim tvrtkama doseglo je neslućene razmjere. „Glavorez“ i uhljebljivanje svojih, mahom nesposobnih kadrova su jedina, iako neobjavljena programska točka iz famoznog Plana 21 koju je ova vlada dosljedno provela. Posljedice takvoga partijskog upravljanja zemljom sada svi osjećamo. Dovedeni smo do ponora. Hrvatska demokratska zajednica je zaslužna za uvođenje slobode i demokracije, za samostalnost, međunarodno priznanje i oslobođenje Hrvatske. S HDZ-om na čelu je Hrvatska odradila uključenje u EU i NATO. S HDZ-om će nakon sljedećih izbora država konačno postati prijatelj i partner građana i gospodarstvenika. Ovakva država služi kao aparat za stranačke uhljebe umjesto da bude servis građana i stimulator za inovacije i kreativnost. To je naš zavjet. Mi u tome moramo uspjeti, budućnost naše zemlje i naše djece je na kocki.
 
• Pred užim članovima stranke predstavljen je gospodarski program HDZ. Koliko novih radnih mjesta donosi taj program u prvoj godini mandata, što donosi mladima koji zbog ekonomske situacije bježe iz Hrvatske?
- Program je socijalan, tržišan i razvojan, s naglaskom na stvaranje što većega broja radnih mjesta. Naš je cilj mladima omogućiti da svoju kreativnost žive u Hrvatskoj koja mora biti snažna, pravedna i efikasna država, bez kompleksa i totalitarnih natruha.
 
• Hoće li program uvažiti specifičnosti pojedinih regija, napose hrvatskih otoka, koje su sa cijenama prijevoza još više udaljeni od kopna. Na otocima je sve skuplje, pa u ničemu ne mogu biti konkurentni...
- Apsolutno, uvažavat će specifične potrebe hrvatskih krajeva, tako i potrebe naših ljudi na otocima gdje je život sve teži i sve skuplji. Razvoj u Hrvatskoj mora biti održiv i ravnomjeran.
 
• Kako komentirate tvrdnju da je HDZ-ov gospodarski program „blef“, a Hrvatska postala zemlja od koje mladi „odustaju“? 
- Točno je da je kukuriku model upravljanja Hrvatskom svojevrsni blef. Sve to skupa je neozbiljno i neodgovorno. Sadašnja je vlada došla na gotovo krajem 2011. godine, mukotrpni posao oko uključenja u EU odradile su prethodne vlade, samo je trebalo početi mijenjati strukture, činiti ih efikasnima. Ne čudi, dakle, da od zemlje s ovakvom vladom mladi odustaju. Naša će vlada mladima ponuditi perspektivu prosperiteta u Hrvatskoj.
 
• Kardinal Bozanić je nedavno ponovno upozorio na demografsko stanje i potrebu drukčije populacijske politike. Je li u gospodarski program HDZ-a ugrađeno to najvažnije pitanje hrvatskog društva?
- Zaustavljanje odljeva stanovništva, egzodusa mlađih ljudi i ujedno stimuliranje povratka Hrvata u Hrvatsku jedan je od prioriteta djelovanja buduće vlade prevođene HDZ-om i Tomislavom Karamarkom.
 
• Najavljuje se preuzimanje stanovite kvote izbjeglica iz Afrike. Je li Hrvatska spremna za tako nešto? 
- To pitajte predsjednika vlade Zorana Milanovića koji je pristao prihvatiti izbjeglice. Bojim se da kukurikavci ni na to nisu čestito pripremili.
 
• Na što su se pripremili?
- Kao što sam već ustvrdio, pripremili su jedino na smjenjivanje ljudi i postavljanje svojih kadrova. To su dosljedno i brutalno odradili. Pogledajte dnevne redove sjednica kukuriku Vlade, posebno u 2012. i 2013. godini. Samo se smjenjivalo i postavljalo ljude.
 
• HDZ počinje s klauzurama po izbornim jedinicama, odnosno izbornom kampanjom, iako formalno nisu raspisani izbori.  Zašto baš iz Njemačke i BiH?
- Klauzure će biti održane za sve izborne jedinice, tako i za 11. izbornu jedinicu koja obuhvaća glasače bez prebivališta u Hrvatskoj, a najviše njih boravi upravo u BiH i Njemačkoj. HDZ je spreman je za pobjedu na parlamentarnim izborima.  Sada kreće mobilizacija članova i simpatizera. Pobijedili smo na lokalnim izborima, dva puta na europskim i početkom godine na predsjedničkim izborima. Hrvatsku ćemo nakon svoje pobjede gospodarski spasiti i dovesti na pravi put.
 
• Gotovo u pravilu svakih petnaest dana u Hrvatskoj se otvori po jedna nova afera. Može li najnovija s obzirom na to da je Mamić bio donator na jednoj večeri HDZ-ovoj kandidatkinji za predsjednicu utjecati na naklonost birača toj stranci? 
- Ne može jer je HDZ stranka koja se od svoga osnutka bori, između ostalog, za pravnu državu i europeizaciju Hrvatske. HDZ je za pravnu državu, SDP za lex Perković i gaženje pravne države. U našem Ustavu stipulirano je da je „vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu“, a što „uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti“. Neka se, dakle, uzajamno provjere nositelji vlasti kako bi se što prije otkrilo tko je odgovoran za kukasti križ na Poljudu i zašto se baš sada, u ovo predizborno vrijeme, pokreće istraga protiv braće Mamić? Ovako, bez te Ustavom propisane uzajamne provjere nositelja vlasti, samo naivci mogu vjerovati da vrh vlade s tim nema nikakve veze.
 

Marko Curać, Hrvatski tjednik

Nemam pojma odakle se pojavila misao o snažnom, genijalnom ruskom državnom upravljanju

 
 
„Rusija se u Ukrajini nije pokazala kao odličan politički igrač. Ona to nikada nije ni bila. U svome djelovanju protiv Ukrajine Rusija je precijenila svoj potencijal i sada je Vladimir Putin primoran djelovati opreznije kako bi ograničio rizike Kremlja“, kaže u intervjuu za Ruski servis RSE-a) George Friedman, osnivač i šef američke obavještajno-analitičke tvrtke Stratfor. Prema njegovoj studiji, Rusija propada u svakom pogledu. Ona je prošla kroz raspad Sovjetskog saveza, a sada se bori za očuvanje onoga što je ostalo nakon SSSR-a. Pozivajući se na svoju posljednju knjigu „Krizne tačke: perspektive krize u Europi“, G. Friedman je dao prognoze u vezi sa skorom budućnošću istočne Europe.
http://pds.joins.com/jmnet/koreajoongangdaily/_data/photo/2014/10/27062747.jpg
- Imamo krizu kоја se produbljuje, ali mogli smo je predvidjeti jer je ovo regija u Europi u kojem obično počinje konflikt - između europskog i ruskog dijela kontinenta, u regiji Pribaltika, Bjelorusije, Ukrajine, pa ponekad i od Poljske do Rumunjske. Moja prognoza je da rata ne će biti, ali će biti visok nivo zategnutosti i neoružanih konfrontacija - informacijskih, propagandističkih, ekonomskih itd. Tamo će biti potencijalni unutarnji konflikti. Suština je u tome što je u dugoročnoj perspektivi Rusija veoma krhka država. Ona nije mogla pretvoriti svoja naftna bogatstva u održivu ekonomiju. Njen nacionalni budžet ovisi o nafti. Ona ne kontrolira cijene nafte. I Kina, і Europa ekonomski slabe і s obzirom na to ne mogu kupovati toliko nafte. Sjedinjene Američke Države postale su veliki proizvođač nafte, stoga će se cijena nafte smanjivati. Mislim da je pravo pitanje to kako će Rusija uspjeti preživjeti u svijetu u kojem će se njen prihod od energenata naglo smanjivati. Sve to, također, stvara određenu opasnost, jer ako se unutar tako velike države kao što je Rusija događa fragmentacija, napetost i ostalo, ona postaje sve manje predvidljiva. Stoga osnovno pitanje glasi što će biti s Rusijom.
U ovom regiji je bilo popularno mišljenje da su Rusi „visoki 5 metara“ i slično. Sjećam se kako se 70-ih і 80-ih godina također pričalo da su Amerikanci usporeni, glupi i da ne shvaćaju što rade, а da su Rusi najbolji. Ruse su u ovoj regiji uvijek precjenjivali, а Amerikance podcjenjivali, možda i zato što su oni daleko, ali - na kraju - vidjeli smo da se raspao Sovjetski savez, a ne SAD.
 
• Za vrijeme neslužbenih rasprava na konferenciji Globsec-2015. rekli ste da Rusiju od osvajanja većih teritorija Ukrajine sprječavaju problemi s opskrbom. Na primjer, problem s gorivom za njihove tenkove. Mislite li da samo vojni problemi obuzdavaju širenje ovog konflikta?
- Ne, Rusi imaju mnogo prepreka. Svjedoci smo propusta njihove obavještajne službe u Ukrajini. Ona nije mogla predvidjeti događaje u Kijevu, pad vlade. Mislila je da će se dogoditi ustanak u istočnom dijelu Ukrajine. Ruska vojska ima svoje probleme. Vidjeli smo kako je ruska vojska djelovala u Donbasu, kao i to da im tamo nije sve išlo na ruku. Pri tome mislim na to da su oni, svakako, opstali, ali su se morali boriti protiv ukrajinskih snaga, odnosno nailazili su na mnoge prepreke. Rusi su uvijek precjenjivali svoj vojni potencijal. Postavljalo se pitanje zašto oni nisu napali Zapadnu Europu za vrijeme Hladnog rata. Ipak, njihova armija nije bila toliko dobra, barem ne na planu opskrbe. Kada šaljete u napad tisuće tenkova, trebate za njih osigurati i municiju, benzin і hranu za vojsku. Rusima je uvijek bilo teško, isto kao i svakoj drugoj armiji koja ide u napad, opskrbljivati svoje postrojbe ovim resursima. U Gruziji im to nije uspjelo, mnogi tenkovi su se pokvarili, imali su problema. Ipak, svaki rat je težak, i ruska vojska je preživjela deset katastrofalnih godina tijekom 90-ih. Posljednjih 15 godina ona se trudi  modernizirati svoju vojsku, ali to ide teško. І napokon, ne treba smetnuti s uma da u slučaju da ruski tenkovi krenu u akciju, Amerikanci imaju velike zračne snage koje su stvorene za vrijeme Hladnog rata da bi se borile protiv ruskih tenkova. Ima mnogo faktora, ali čini mi se da je glavni moment to što Rusi trenutno revidiraju svoj potencijal, razočarani su svojim akcijama u Ukrajini, i mislim da će oni biti veoma oprezni.
 
• Kako procjenjujete perspektive Ukrajine i potencijal ukrajinske vojske?
- Mislim da se ukrajinska vojska neće moći suprotstaviti ruskoj, ali čak i bez otpora, bilo bi teško kretati se daleko u unutrašnjost Ukrajine. Teško je okupiti i desetak ljudi na piknik, a kamoli ako imate 80 ili 100 tisuća vojnika koje trebate premjestite, pa čak i bez otpora - to je za Ruse problem. Također, treba imati u vidu da bi Rusi morali brinuti ne samo o Ukrajincima. Amerikanci neće poslati kopnene postrojbe. Ako se Amerikanci umiješaju - ne predviđam da će oni to učiniti - ali ako se umiješaju, to će svakako biti iz zraka, to će biti zrakoplovi F-16 koji su bili razvijeni kao protutenkovsko oružje. Oni ispaljuju rakete Hellfire. Ako bi došlo do toga, bila bi to veoma opasna situacija za Ruse. Rusi ne bi trebali misliti da će se boriti samo protiv Ukrajinaca. Trebaju računati da bi se i SAD mogao umiješati jer su Amerikanci nepredvidljivi. To svakako ne bi bila kopnena intervencija, jer bi u tom slučaju SAD bio u nepovoljnoj situaciji. To bi sigurno bila intervencija iz zraka, gdje je SAD u prednosti. Ako ste ruski lider, postavlja se pitanje koliko ste spremni da riskirati. Putin je od prvih dana ukrajinske krize pokazao veliki oprez i želju za smanjenjem rizika. On je svjestan koliki je njegov ulog i ne želi ga podizati. Ja bih rekao da će Rusija prije čekati krizu u Kijevu - mislim tu na pad vlade, a zatim će se truditi utjecati na Kijev umjesto da iskoristi svoje vojne snage. Amerika svakako ne želi rat u Ukrajini. Mislim da Ruse brine kakav bi bio rezultat takvog konflikta. Uvijek se sjetim da su Rusi u Drugom svjetskom ratu ušli u sukob napadom na Finsku koji se nije odvijao onako kako su oni željeli. Dakle, i Rusi imaju povijest vojnih neuspjeha, kao i većina zemalja. Smatram da će se Rusi truditi pronaći političko rješenje i da je budućnost Ukrajine sada u rukama ukrajinske vlade. Ako ona uspije biti složna i efikasna, ako uspije održati kontrolu nad državom - mislim da će Rusija ponovo morati razmotriti svoje planove. Ali, ako bi u Ukrajini došlo do raskola, Rusija će imati razne mogućnosti.
 
• Mislite li da će Rusija voditi politiku destabilizacije neposredno protiv zemalja članica NATO-a, kao što su to baltičke zemlje ili će strepiti od petog članka Statuta NATO-a і uglavnom će se orijentirati na podrivanje susjednih zemalja koje nisu u sastavu NATO-a, kao što je Moldavija? Što mislite – jesu li osnovane priče o mogućoj ruskoj aneksiji Bjelorusije?
- Peti članak je interesantan, s obzirom da NATO može reagirati isključivo ukoliko su prisutne vojne snage u zemljama članicama. NATO je dopustio da njegove vojne snage počnu slabiti, stoga pitanje nije u petom članku, već u Americi. Amerika je država čije korake je veoma teško predvidjeti, a Putin voli imati mogućnost prognoziranja. Za sada ruski pokušaji destabilizacije regije nisu uspeli. Mislim da je Putin svakako stvorio napetost u Moldaviji, аli Moldavija i dalje ostaje neovisna. On je dao do znanja - iako je to bilo jasno i prije toga - da će nešto učiniti u baltičkim zemljama, iako ništa nije učinio. Mislim da je ideja oko aneksije Bjelorusije previše nategnuta. Kao prvo, Bjelorusija se nalazi između Ukrajine i Baltičkih zemalja, і time bi se Rusija našla u nepovoljnoj situaciji i sa sjevera i s juga, ali još važnije je to što u političkom smislu on ima posla s Lukašenkom, а Lukašenko je izgradio efikasnu političku strukturu koja je djelomično tako formirana da se suprotstavi Rusiji. Hoću reći - on je sačuvao svoju neovisnost. Postoji mnogo mitova o tome što Rusi mogu učiniti, ali to su mitovi koji se do sada nisu obistinili. Ukrajinska kriza traje već više od godinu dana. Rusija je imala sve osnove da pokuša s destabilizacijom Moldavije i baltičkih zemalja. Ona to nije učinila. Čini mi se da je to pretežno zbog toga što je zabrinjava da će se ova kriza proširiti i dovesti do veće suradnje između članica NATO-a, pa makar samo političke. Trebamo pamtiti da je Putin bio veoma iznenađen što je SAD uspio ujediniti Europljane oko sankcija. On očigledno nije očekivao da će Nijemci i Amerikanci postići neki konsenzus povodom onoga što se dogodilo u Ukrajini. Nadao se da Nijemci neće poduzeti taj korak. Ne mogu reći da je li jedinstvo oko sankcija snažno ili krhko, аli sankcije postoje. U istočnoj Europi je popularna ideja da prejaka Rusija sve destabilizira, ali ona, u stvari, još ništa nije destabilizirala. Smatram da mi trebamo imati na umu granice ruske mogućnosti i zamisliti se nad razmjerima snage Amerike, ali u ovom regiji postoji neka prizma gledano kroz koju ruski potencijal uvijek izgleda veći.
 
• Zar to nije prirodno za zemlje koje graniče s Rusijom, kao što je to Ukrajina, iz razloga što se one osjećaju nezaštićeno?
- Ruske akcije u Ukrajini su prilično jadne. Jednostavnije rečeno, nisu upečatljive. Kada su počinjale, Rusija je imala kontrolu nad ukrajinskom politikom. Kada su se završile, oni su dobili Krim i neke dijelove istočne Ukrajine, ali čak i tamo je ograničen rezultat. Ukrajina ulazi u sferu fundamentalnih interesa Rusije, ali kada gledam rezultat - onda te akcije uopće nisu upečatljive. Rusija nije pokazala kvalitete odličnog političkog igrača. Zapravo, ona nikad nije ni bila odličan politički igrač. Ona je bila primorana napasti Čehoslovačku jer je izgubila kontrolu nad njom. Ona je upala u Mađarsku jer je izgubila kontrolu nad Mađarskom. Rusi su izgubili kontrolu nad Rumunjskom. Oni nikad nisu mogli kontrolirati Tita. Nemam pojma odakle se pojavila misao o snažnom, genijalnom ruskom državnom upravljanju.
 

Oleksij Znatkevič i Ana Šamanjska, Radio Slobodna Europa

Anketa

Projekt »Rijeka europska prijestolnica kulture« je:

Ponedjeljak, 17/02/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1369 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević