Get Adobe Flash player

Arbitražni postupak u cijelosti je narušen  

 
 
Politologinja Tatjana Tomaić s Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar«, područni ured Pula, jedna je od najboljih poznavatelja hrvatsko-slovenske granice u nas. Objavila je, u koautorstvu s Mirelom Altić, knjigu »Hrvatsko-slovenska granica na rijeci Dragonji«, dok o aktualnom »Pirangateu« kaže kako on dovodi u pitanje cijeli arbitražni postupak.
• Posljednja dva dana glavna dnevnopolitička tema u Hrvatskoj i Sloveniji je razotkrivanje transkripata između zastupnice slovenske vlade pred Arbitražnim sudom Simone Drenik i arbitra Jerneja Sekoleca. Mijenja li to položaj Hrvatske u arbitražnom sporu?
- Grubo kršenje postupovnih pravila suda potpuno je nedopustivo kao što je nedopustivo i dogovaranje zajedničke strategije između arbitra i zastupnice Slovenije, osmišljavanje plana utjecanja na ostale arbitre, pa i kroz privatne susrete, naknadno dodavanje memoranduma u spis nakon završetka usmene rasprave. Ako se utvrdi da su transkripti vjerodostojni, ozbiljno je ugroženo postizanje poštenog i pravednog rješenja spora u arbitražnom postupku. Udruženim djelovanjem člana Arbitražnog suda i zastupnice Republike Slovenije prekršene su odredbe Sporazuma o arbitraži, prije svega čl. 6 koji propisuje povjerljivost postupka. Takve radnje također su protivne Fakultativnim pravilima Stalnog arbitražnog suda za arbitražu u sporovima između dviju država te općim načelima međunarodnog prava i načela pravičnosti. Mogućim protupravnim djelovanjem člana Arbitražnog suda, ali i slovenske strane nepopravljivo je narušen te u potpunosti doveden u pitanje i arbitražni postupak u cijelosti.
 
• U transkriptima razgovora suca Arbitražnog suda i činovnice slovenskog MVP-a navodi se kako bi granična crta na moru išla od sredine rijeke Dragonje ravnim pravcem do otvorenog mora. Što time gubi Hrvatska? Kolika je razlika, ide li ta crta s ušća starog toka Dragonje ili iz kanala Sv. Odorika?
- Prvo moramo ukratko objasniti gdje je u stvari povijesno i pravno postavljena hrvatsko-slovenska granica. Hrvatsko-slovenska granica prvi je put postavljena na rijeci Dragonji od strane slovenske Osvobodilne fronte kao južna granica IV rajona u svibnju 1943. godine, a sporazumno potvrđena 10. veljače 1944. na sastanku predstavnika hrvatskog i slovenskog partizanskog pokreta. Pomicanje granice s prirodnog toka rijeke Dragonje na kanal Sv. Odorika prilikom utvrđivanja granica 1954. godine, nakon ukidanja Slobodnog teritorija Trsta (STT) Londonskim memorandumom, uzrokovano je tek dovršenom regulacijom Dragonje, nakon koje kanal Sv. Odorika preuzima većinu vode rijeke Dragonje. Razlog je to zašto se vremenom kanal Sv. Odorika počeo nazivati Dragonjom, dok se prirodni tok Dragonje nazvao Stara Dragonja. Ta je promjena unesena i na zemljopisne karte, ali je i protivna međunarodnom pravu po kojem, neovisno o regulaciji, granica ostaje na prirodnom koritu rijeke.
 
• Možete li to pojasniti?
- Međunarodno pravo kaže da »kod nagle izmjene toka rijeke granica ostaje u dotadašnjem koritu«. U slučaju Dragonje granica je nakon regulacije njenog toka 1954. godine, sukladno načelima međunarodnog prava, trebala ostati na prvobitnom, prirodnom toku. Zona B STT-a je nakon 1954. godine formalno integrirana u bivšu državu, s time i u Hrvatsku i Sloveniju. Slovenija je taj proces vješto iskoristila na štetu Hrvatske i odredila novu granicu na osnovi regulacije toka rijeke Dragonje bez ikakvih zakonskih akata i odluka ni na jednoj razini, ni državnoj ni republičkim, koje bi takvu odluku legalizirale i institucionalizirale, stoga je ona nelegalna u okviru tada važećih »avnojevskih granica« i kao takva nevažeća. Republika Hrvatska je time nelegalno zakinuta za 390 hektara svog državnog teritorija između rijeke Dragonje i kanala Sv. Odorika.
 
• Državna granica pomicala se i odlukom Hrvatskog sabora?
- »Republička granica na rijeci Dragonji kroz period od 1944. do 1992. u više je navrata odlukama republičkih i saveznih institucija premještena na štetu Hrvatske, čime je naša država ostala bez 25 sela površine 2.410 hektara i 1.014 stanovnika. Dodajmo tome i spomenutih nelegalno prisvojenih 390 hektara površine između rijeke Dragonje i kanala Sv. Odorika koji ipak nisu u potpunosti zadovoljili slovenske pretenzije jer je nakon proglašenja neovisnosti novonastalih država Hrvatske i Slovenije, odlukom slovenskog Državnog zbora 3. listopada 1994. godine Republika Slovenija pokušala anektirati 113 ha zemljišta na kojem se nalaze naselja Bužin, Mlini, Škrile i Škudelin. Sadašnja slovenska pretenzija obuhvaća oko 166 km2 hrvatskog teritorijalnog mora, od kojeg bi 46,4 km2 trebalo biti pretvoreno u međunarodne vode, a 113,4 km2 Hrvatska bi trebala pokloniti Sloveniji uz veliki fantomski gospodarski pojas od oko 350 km2 koji je Slovenija proglasila u 2005. godini. Znači kopnena razlika teritorija između rijeke Dragonje i kanala Sv. Odorika je 390 ha. Kopnena granica određuje morsku granicu jer je prvo načelo prava mora da kopno dominira morem«.
 
• Ako sud odredi sredinu Dragonje kao državnu granicu, to znači povrat dijela teritorija - uključujući solana Hrvatskoj? S koje strane granice ostaje aerodrom Portorož, koji je danas 300 m unutar Slovenije i na starom toku Dragonje? A Jorasova kuća?
- Povrat dijela teritorija, uključujući i dio solana, logičan je ishod povratka granice na prirodni tok rijeke Dragonje. Time bi i aerodrom Portorož, čija je zemlja u vlasništvu Dajle, tj. sada Republike Hrvatske, bio vraćen pod hrvatsku jurisdikciju. Jorasova kuća je sastavni dio k.o. Kaštel i samo je dio slovenske pretenzije za našim teritorijem.
 
• Među mjestima koja se spominju kao važnima da ostanu u Sloveniji navode se solane i Brezovec (Mirišće), te Prapratna draga (Tomašićeve parcele) i nasipi na Muri. Zašto su solane važne Sloveniji?
- Sloveniji su solane veoma važne jer su Sečovske solane postale park prirode 1990., dok ih je 2001. godine Vlada Republike Slovenije proglasila spomenikom kulture od nacionalnog interesa. Muzej solinarstva godišnje posjeti od 10.000 do 13.000 posjetitelja koji imaju priliku vidjeti na izloženim kartama i objavljenim publikacijama Muzeja solinarstva slovensku pretenziju na hrvatski državni teritorij koju je Slovenija samoinicijativno stavila u državno-institucionalne spise i službene karte. Publikacija Muzeja solinarstva iz 1991. pokazuje da je tek nakon 1958. godine u slovenskoj literaturi kanal Sv. Odorika dobio naziv novi tok rijeke Dragonje.
 

Dubravko Grakalić, Novi list

Ispada da je samo nas nekoliko vjerovalo u međunarodno pravo

 
 
Maja Seršić, zastupnica Hrvatske pred Arbitražnim sudom u Den Haagu.
http://image.dnevnik.hr/media/images/644x322/Jul2015/61105482.jpg
• Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić rekla je da će o cijelom slučaju obavijestiti Europsku komisiju i poručila da se razmatraju sve pravne mogućnosti pa i izlazak iz arbitraže - je li to izgledno?
- Svakako, nakon ovakvih događaja, očekivati nepristranost nije realno. Ne trebate biti pravnik da to zaključite. Vidimo da se na sud utjecalo nedopuštenim sredstvima. Procesno je povrijeđen arbitražni postupak i mislim da je arbitraža kompromitirana. Zabrinjava načini na koje se utjecalo na druge suce i njihovu možda dobru volju, pozive na večeru pretvaralo u neku misiju. Zato se nakon svega što se zbilo od ovakvog suda ne bi mogao očekivati neki nepristrani pravorijek. Moje je osobno mišljenje da bi Vlada trebala biti bliže soluciji koja je najavljena - izlasku iz arbitraže. Možemo istupiti iz arbitraže, a po pravu međunarodnih ugovora mogli bismo dovesti u pitanje sporazum jer je ponašanje bilo suprotno određenim člancima. 
 
• Postoje li ipak neke druge mogućnosti da se ovaj slučaj ipak nešto drugačije riješi?
- Kako ne, ako bi Hrvatska na to pristala, a sada je i slovenski arbitar zamijenjen, moglo bi se nastaviti s postupkom. Ali mislim da to ne bi puno promijenilo.
 
• Pale su i prve ostavke, no mogu li one popraviti štetu?
- Šteta je nepopravljiva i tom ostavkom. Cijela ta arbitraža je kompromitirana s onim što je izašlo van. Mislila sam da je sve to Zastupnica Hrvatske pred Arbitražnim sudom u Haagu: možda napuhano, no kad sam vidjela audiosnimke i prepoznala glasove svojih kolega i kad sam vidjela u koje oni detalje idu i koje imaju strategije... više ne mogu vjerovati u tu arbitražu.
 
• Zvučite prilično razočarano?
- Da, da. Ja sam više desetljeća u međunarodnom pravu i predajem ga. Ali s komentarima s kojima se sada susrećem... Znate, to vam je kao da sada netko počne o profilu radijskog novinara govoriti na temelju nekakvog slučaja. Ne znam što da vam kažem, stvarno sam zatečena. Ispada da je samo nas nekoliko vjerovalo u međunarodno pravo. Ali opet mislim daje ta vjera bazirana na nekom objektivnom kriteriju jer zna se što je međunarodno pravo, koje su okolnosti i kako ga treba primijeniti. Prema tome, nije to neko neutemeljeno vjerovanje.
 

Željka Gulan, Glas Slavonije

Vlada se nije mogla ograditi od Vulina ako gradi kampanju na stvaranju slike o fašizaciji Hrvatske

 
 
HDZ je dvadeset i pet godina, otkako je pokrenuo stvaranje hrvatske države, na optuženičkoj klupi. Najnovije su optužbe, na početku turističke sezone, išle su za time da potiču fašizaciju društva. O tome, mogućoj koaliciji s SDSS-om, podršci Vesni Pusić za glavnu tajnicu UN-a, vanjskopolitičkim rezultatima aktualne Vlade, egzodusu mladih te o početku predizborne kampanje, razgovarali smo međunarodnim tajnikom HDZ-a Mirom Kovačem.
http://hdz.hr/sites/default/files/field/image/Kova%C4%8D_IZ.JPG
• Jesu li pripadnici vladajuće političke elite uspjeli nametnuti percepciju u svijetu, napose u Europi, da je u Hrvatskoj na djelu proces fašizacije, koju svojom retorikom potiče HDZ?
- Nisu, tako nešto ne postoji, ali definitivno pokušavaju stvoriti takav dojam i to kako bi skrenuli pozornost hrvatske javnosti s totalnog neuspjeha svoje politike. To je traženje unutarnjih neprijatelja, recept je to preuzet iz bivšeg sustava. Ova vlada iza sebe ostavlja spaljenu zemlju: nekoliko desetaka tisuća mlađih i dinamičnih ljudi iselili je iz Hrvatske u zadnje tri godine, s tim da se egzodus pojačano nastavlja nakon 1. srpnja. Pod ovom Vladom izgubljeno je više od 70 tisuća radnih mjesta u odnosu na 2011. godinu, treća smo najsiromašnija zemlja u Europskoj uniji. U razne blagajne Europske unije smo 2013. i 2014. uplatili 30 milijuna eura više nego što smo povukli iz nama raspoloživih europskih fondova. Tako stoji u najnovijemu nalazu Državnog ureda za reviziju. Hrvatska je, dakle, neto platiša, mi financiramo bogate zemlje Europske unije. To je skandalozno, za to će ova vlada hrvatskim biračima, najkasnije na parlamentarnim izborima, morati podnijeti račune.
 
• Bivši ministar znanosti predbacio je Karamarku koketiranje s ustaškim pokretom, kao nacionalnim, domoljubnim, a ne fašističkim pokretom. Je li sve to zbog straha od lustracije ili se iza svega krije nešto drugo?
- Djelovanje bivšega ministra znanosti, obrazovanja i športa bilo je poput elementarne nepogode. Trebat će godine i godine da se saniraju posljedice njegova ideološkog inženjeringa. Uvelike je, posebno sa svojim ideološkim eskapadama „pridonio“ predstojećem porazu Kukuriku koalicije.
 
• Prateći medije stječe se dojam da je Kukuriku koalicija, bez obzira što se još ne zna nadnevak izbora, žestoko započela izbornu kampanju. Hoće li ovo biti ideološki najzatrovanija i najprljavija izborna kampanja u novijoj povijesti hrvatskog parlamentarizma?
- Ova vlada uništava zemlju na gospodarskome i društvenome planu, čak je spremna za novi mandat, koji ne će dobiti, dovesti u pitanje sudjelovanje naše nogometne reprezentacije na europskom prvenstvu u Francuskoj. Još uvijek Kukuriku vlada nije otkrila tko stoji iza kukastoga križa na poljudskome travnjaku, što svakako nije u interesu ni Hrvatske, ni Hrvatskoga nogometnog saveza. Pa osim športa, napose nogometa, više i nemamo brenda u svijetu, ne računajući dakako turizam.
 
• Tko će snositi krivnju ako nas ne bude na europskom prvenstvu?
- Ukoliko se naša reprezentacija kvalificira, što očekujemo, a ona na kraju, ne daj Bože, ne nastupi na europskome prvenstvu, odgovornost će biti politička odlazeće Kukuriku Vlade koja je od svoga konstituiranja u ratu s Hrvatskim nogometnim savezom. 
 
• I predsjednik SNV-a Milorad Pupovac optužuje HDZ za ekstremističku retoriku, pa kaže da mu politički program „diktiraju ljudi u uniformama ili u habitima“...
- Takvo što uopće ne treba komentirati.
 
• Hvali se kako im je svojedobno prišao Sanader, pa kaže da oni „znaju što je u određenom trenutku u interesu države“. Je li moguća koalicija sa SDSS-om?
- Sljedeće pitanje molim.
 
• Pokušali su poentirati s kukastim križem na Poljudu, ali sama činjenica da istraga stoji na mjestu sve postaje veliko opterećenje za vlast?
- HDZ očekuje da se što prije otkrije tko stoji iza kukastoga križa na Poljudu. Pozivamo ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića da se slučaj što prije rasvijetli, da čestito radi svoj posao, a ne da agresivno optužuje druge za vlastite grijehe. Zamislite, ministar Ostojić u televizijskom intervjuu za RTL tri dana nakon slučaja na Poljudu mrtvo hladno kaže: „Ne vjerujem da će policija otkriti počinitelje, ali će se dalje nastaviti razgovori“. Kako je moguće da ministar unutarnjih poslova ne vjeruje svojoj policiji i čak predviđa da ona neće otkriti počinitelje. Tko je tu lud? Vlada sramoti ne samo sebe, nego, kako sam već i ustvrdio, i našu zemlju na međunarodnom planu. Bezobzirno i beskrupulozno nanosi štetu ugledu Hrvatske. Birači će je za to na izborima kazniti.
 
• Pokušava se stvoriti dojam da Kukuriku koalicija preuzima naklonost birača, govori se o mrtvoj utrci. Svako malo se najavljuju neki projekti, odjednom je oživio i Pelješki most, uvode u igru prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana kojeg su označavali suspektnim, najavljuju se velike reformske mjere, ali sve nekako s odgodom, pa sve izgleda kao ucjena?
- Djelovanje Kukuriku koalicije se nakon poraza na predsjedničkim izborima svelo na dvije stvari. Prvo, SDP i partneri pokušavaju jeftinim populističkim mjerama i plasiranjem friziranih i manipuliranih statistika stvoriti iluziju da stvari idu na bolje. To se inače prije petnaestak godina radilo u Grčkoj za pristupanje eurozoni. Sada vidimo dokud je to Grčku dovelo. I drugo, Milanović i njegova vlada trude se zdušno stvoriti sliku o fašizaciji Hrvatske i kriminalizirati HDZ, posebno našega predsjednika Tomislava Karamarka te time plašiti narod. Ne će im to proći. Nasuprot tom, HDZ će voditi pozitivnu, pobjedničku kampanju koja nudi gospodarski spas i preporod Hrvatske.
 
• Kako ocjenjujete rezultate Vlade na vanjskopolitičkome planu, posebno rezultate gospodarske diplomacije?
- Ova vlada na vanjskopolitičkom planu luta, mi ne znamo tko su strateški partneri Hrvatske. Evo samo jedna ilustracija vladine dezorijentiranosti: nijedne zajedničke sjednice vlade s vladom jedne prijateljske zemlje nije bilo u posljednje tri i pol godine. Toga je inače prije u Hrvatskoj bilo, i sa slovenskom i s mađarskom vladom. Njemačka savezna vlada, primjerice, održava redovno zajedničke sjednice s vladama Francuske, Italije, Poljske, Izraela, Kine. Hrvatska jest formalno u Europskoj uniji, ali ova vlada je mentalno na Zapadnom Balkanu. Što se gospodarske diplomacije tiče, ona je, ako ne računamo informatičko evidentiranje tko je s kim razgovarao, mrtvo slovo na papiru.
 
• Hoće li HDZ ako osvoji izbore podržati Vesnu Pusić da bude kandidat za glavnu tajnicu UN-a?
- Ne će.
 
• Tražili ste da se Vlada ogradi od huškačkoga istupa srbijanskoga ministra Vulina. Na čemu je to završilo?
- Nije se Vlada ni mogla ograditi ako ona kampanju gradi i na stvaranju slike o fašizaciji Hrvatske, a ministar Vulin poručuje da želi pomoći u borbi protiv te navodne fašizacije Hrvatske. Ispada da je ministar Vulin pomagač u kampanji ove vlade. Nitko iz vlade to nije demantirao.
 
• SOA je u svojem izvješću o ekstremizmu upozorila na aktivnosti i kontakte pristaša četničkog pokreta u Hrvatskoj. Kako tome, kad se već govori o navodnoj fašizaciji, mainstream mediji i vladajući nisu poklonili više pozornosti? 
- To je izgleda za njih neugodna tema. Inače, u izvješću SOA-e piše da je neonacistička scena u Hrvatskoj malobrojna i da je stoga minimalan njezin „potencijal ugrožavanja sigurnosne situacije“. No, to ne smeta aktualnoj vladi da širi bajke o fašizaciji i time stigmatizira Hrvatsku. To podsjeća na vremena u bivšoj Jugoslaviji i težnje velikosrpskih krugova da se Hrvatima prilijepi etiketa ustaštva.
 
• Može li se socijaldemokraciju u Hrvatskoj nazvati modernom europskom strankom?
- Ako mislite na SDP, ne može jer se zasad odbija suočiti sa svojom totalitarnom prošlošću. SDP se „dokazao“ s lex Perković. Pogažena je pravna država, pogažene su vrijednosti za koje smo se zalagali krajem 80-ih godina i na temelju kojih je HDZ s Franjom Tuđmanom pobijedio na prvim slobodnim, demokratskim i višestranačkim izborima. S lex Perković smo ušli u Europsku uniju i odmah u startu kompromitirali svoj status. Umjesto da je danas vjerodostojna i snažna država, Hrvatska je nakon dvije godine članstva slaba karika Europske unije i gospodarski krhka zemlja iz koje mladi masovno odlaze. Toliko o suvremenosti tzv. socijaldemokracije u Hrvatskoj. 
 
• To pitam jer je u Hrvatskoj po svemu na djelu partijska država u svojem najlošijem obliku. Zapošljavaju se, posebno u državnom aparatu i javnim poduzećima, oni koji imaju veze s nekim od utjecajnih članova Kukuriku koalicije, ostalima preostaje put u inozemstvo. Kani li HDZ konačno demontirati „partijsku koruptivnu državu“?
- Zapošljavanje po partijskom ključu u ministarstvima i javnim tvrtkama doseglo je neslućene razmjere. „Glavorez“ i uhljebljivanje svojih, mahom nesposobnih kadrova su jedina, iako neobjavljena programska točka iz famoznog Plana 21 koju je ova vlada dosljedno provela. Posljedice takvoga partijskog upravljanja zemljom sada svi osjećamo. Dovedeni smo do ponora. Hrvatska demokratska zajednica je zaslužna za uvođenje slobode i demokracije, za samostalnost, međunarodno priznanje i oslobođenje Hrvatske. S HDZ-om na čelu je Hrvatska odradila uključenje u EU i NATO. S HDZ-om će nakon sljedećih izbora država konačno postati prijatelj i partner građana i gospodarstvenika. Ovakva država služi kao aparat za stranačke uhljebe umjesto da bude servis građana i stimulator za inovacije i kreativnost. To je naš zavjet. Mi u tome moramo uspjeti, budućnost naše zemlje i naše djece je na kocki.
 
• Pred užim članovima stranke predstavljen je gospodarski program HDZ. Koliko novih radnih mjesta donosi taj program u prvoj godini mandata, što donosi mladima koji zbog ekonomske situacije bježe iz Hrvatske?
- Program je socijalan, tržišan i razvojan, s naglaskom na stvaranje što većega broja radnih mjesta. Naš je cilj mladima omogućiti da svoju kreativnost žive u Hrvatskoj koja mora biti snažna, pravedna i efikasna država, bez kompleksa i totalitarnih natruha.
 
• Hoće li program uvažiti specifičnosti pojedinih regija, napose hrvatskih otoka, koje su sa cijenama prijevoza još više udaljeni od kopna. Na otocima je sve skuplje, pa u ničemu ne mogu biti konkurentni...
- Apsolutno, uvažavat će specifične potrebe hrvatskih krajeva, tako i potrebe naših ljudi na otocima gdje je život sve teži i sve skuplji. Razvoj u Hrvatskoj mora biti održiv i ravnomjeran.
 
• Kako komentirate tvrdnju da je HDZ-ov gospodarski program „blef“, a Hrvatska postala zemlja od koje mladi „odustaju“? 
- Točno je da je kukuriku model upravljanja Hrvatskom svojevrsni blef. Sve to skupa je neozbiljno i neodgovorno. Sadašnja je vlada došla na gotovo krajem 2011. godine, mukotrpni posao oko uključenja u EU odradile su prethodne vlade, samo je trebalo početi mijenjati strukture, činiti ih efikasnima. Ne čudi, dakle, da od zemlje s ovakvom vladom mladi odustaju. Naša će vlada mladima ponuditi perspektivu prosperiteta u Hrvatskoj.
 
• Kardinal Bozanić je nedavno ponovno upozorio na demografsko stanje i potrebu drukčije populacijske politike. Je li u gospodarski program HDZ-a ugrađeno to najvažnije pitanje hrvatskog društva?
- Zaustavljanje odljeva stanovništva, egzodusa mlađih ljudi i ujedno stimuliranje povratka Hrvata u Hrvatsku jedan je od prioriteta djelovanja buduće vlade prevođene HDZ-om i Tomislavom Karamarkom.
 
• Najavljuje se preuzimanje stanovite kvote izbjeglica iz Afrike. Je li Hrvatska spremna za tako nešto? 
- To pitajte predsjednika vlade Zorana Milanovića koji je pristao prihvatiti izbjeglice. Bojim se da kukurikavci ni na to nisu čestito pripremili.
 
• Na što su se pripremili?
- Kao što sam već ustvrdio, pripremili su jedino na smjenjivanje ljudi i postavljanje svojih kadrova. To su dosljedno i brutalno odradili. Pogledajte dnevne redove sjednica kukuriku Vlade, posebno u 2012. i 2013. godini. Samo se smjenjivalo i postavljalo ljude.
 
• HDZ počinje s klauzurama po izbornim jedinicama, odnosno izbornom kampanjom, iako formalno nisu raspisani izbori.  Zašto baš iz Njemačke i BiH?
- Klauzure će biti održane za sve izborne jedinice, tako i za 11. izbornu jedinicu koja obuhvaća glasače bez prebivališta u Hrvatskoj, a najviše njih boravi upravo u BiH i Njemačkoj. HDZ je spreman je za pobjedu na parlamentarnim izborima.  Sada kreće mobilizacija članova i simpatizera. Pobijedili smo na lokalnim izborima, dva puta na europskim i početkom godine na predsjedničkim izborima. Hrvatsku ćemo nakon svoje pobjede gospodarski spasiti i dovesti na pravi put.
 
• Gotovo u pravilu svakih petnaest dana u Hrvatskoj se otvori po jedna nova afera. Može li najnovija s obzirom na to da je Mamić bio donator na jednoj večeri HDZ-ovoj kandidatkinji za predsjednicu utjecati na naklonost birača toj stranci? 
- Ne može jer je HDZ stranka koja se od svoga osnutka bori, između ostalog, za pravnu državu i europeizaciju Hrvatske. HDZ je za pravnu državu, SDP za lex Perković i gaženje pravne države. U našem Ustavu stipulirano je da je „vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu“, a što „uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti“. Neka se, dakle, uzajamno provjere nositelji vlasti kako bi se što prije otkrilo tko je odgovoran za kukasti križ na Poljudu i zašto se baš sada, u ovo predizborno vrijeme, pokreće istraga protiv braće Mamić? Ovako, bez te Ustavom propisane uzajamne provjere nositelja vlasti, samo naivci mogu vjerovati da vrh vlade s tim nema nikakve veze.
 

Marko Curać, Hrvatski tjednik

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Petak, 24/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1308 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević