Get Adobe Flash player

Svake godine u Kninu 5. kolovoza treba podizati posebnu hrvatsku zastavu

 
 
Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica RH, jako se razlikuje od svoja dva prethodnika na Pantovčaku. Ne komentira, poput njih, svakodnevno za medije, niti gura svoje mišljenje o baš svemu. Kaže mi da bi se time samo odvlačila pažnja od bitnih stvari. No, kada se javi, uvijek se nešto uzburka. Poput premijera Zorana Milanovića, kojeg je, baš u trenutku dok je predsjednica davala intervju, iznenadila jer je kritizirala njegov potez povlačenja hrvatskog veleposlanika iz Beograda na konzultacije u Zagreb.
- U studenom naša vlada nije opozvala veleposlanika. Sada se ne mogu oteti dojmu da je ovo brzopleto povlačenje veleposlanika uvjetovano izbornom kampanjom, objasnila mi je. Očito smatra da je Vlada RH trebala ovakav potez s veleposlanikom poduzeti još u studenom, kao što je to ona i predlagala jer se vlada Srbije tada nije ogradila od Šešeljevih velikosrpskih izjava. – Mi jako dobro znamo, a nadamo se da će i u Srbiji to prihvatiti, kako je Domovinski rat bio pravedan i oslobodilački, vojno redarstvena operacija Oluja legalna i legitimna, a general Gotovina zapovjednik pobjedničke vojske, kazala mi je predsjednica na početku intervjua. Nada se da ćemo se skoro izdići iz ove situacije i moći se koncentrirati na konkretan rad na rješavanju otvorenih pitanja između RH i Srbije, poput pitanja nestalih, razgraničenja, vraćanja arhiva i umjetnina, jer, prošlih godina, kaže, nije riješeno gotovo ništa od toga. Razgovarali smo na Pantovčaku, u zgradi koju, priznaje, ne voli i u kojoj se osjeća otuđenom, daleko od građana, pa otud i njezina želja da se nađe druga lokacija.
http://sibenskiportal.hr/wp-content/uploads/2015/01/kolinda-rh.jpg
• Hrvatska se izgleda razvojem događaja i politika opet našla na stjecištu različitih geopolitičkih interesa. Jačaju li, međutim, opasnosti od terorizma, povratka Hladnog rata i energetske ovisnosti geostratešku važnost Hrvatske?
- Moramo biti svjesni novih ugroza koje su se pojavile zbog tzv. Islamske države i boraca koji se vraćaju iz Sirije i Iraka. Isto tako ukrajinska je kriza vratila neke elemente snaženja geopolitičkog položaja Hrvatske, tako i susjednih nam država.
 
• Rusija je dala jasne naznake da je Srbija, pa i Bosna i Hercegovina, u njezinoj interesnoj sferi?
- Moramo poštovati načela poretka država u XXI. stoljeću. Poštivanje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, političke neovisnosti i prava svake države da samostalno odlučuje o svojoj budućnosti. Uvijek sam podupirala članstvo svih država jugoistoka Europe u EU i NATO-u. Srbija je za sada izrazila namjeru da ne aplicira u članstvo NATO-a, nego je proglasila neutralnost, no držim da bi integriranje bilo najbolji jamac sigurnosti i civiliziranog rješavanja otvorenih pitanja na ovim prostorima.
 
• Svoj ste mandat započeli vrlo dinamično u vanjskoj politici. Je li vam to jedino preostalo s obzirom na problematičan odnos premijera Milanovića prema vama?
- Daleko od toga da se bavim samo vanjskom politikom. Razgovaram s brojnim poduzetnicima, ali i ugroženim hrvatskim obiteljima o tome kako pokrenuti investicijsku klimu, kako da se maknemo iz ove krize. Ja sam optimist. Bila sam u Mađarskoj, koja ima stopu od 3,6 posto gospodarskog rasta, prepolovili su nezaposlenost u zadnjih pet godina. Iste pokazatelje ima i Slovačka, a to su upravo zemlje koje su imale iste strukturne probleme kao i Hrvatska. Dakle, pitam se kako to mi ne možemo. Što se tiče Vlade RH, mislim da je i njoj u interesu suradnja sa mnom. Držim da se Vlada doista previše zatvorila u sebe, da ima preslabu komunikaciju sa stručnom i širom javnosti i da bi ova sjednica Vlade, koju i dalje predlažem, bila korisna i za RH, ali i za samu Vladu. Da sjednu, i prezentiraju ono što planiraju učiniti u ovim mjesecima koji predstoje do izbora. Jer, Hrvatska nema vremena za gubljenje. Ne vidim zašto bi, dakle, Hrvatska i dalje trebala kaskati za ostatkom Europe. Očito je problem u načinu upravljanja.
 
• Je li moguća kohabitacija s Vladom? Ili će taj problem ostati nerješiv jer smo opet u izbornoj godini, a Milanović na vas gleda kao na političkog protivnika?
- Moja je ruka i dalje ispružena. Komunikacija postoji, ali ne u onoj mjeri u kojoj to očekuju građani te što zahtijeva ukupna situacija u kojoj se država nalazi.
 
• No, kada Milanović reagira na vas, uvijek poslije toga doda – HDZ, kao da želi da ne zaboravite iz koje ste stranke došli?
- G. Milanović često spominje HDZ kao uzrok svih problema i zala s kojima se on susreće. Treba istini pogledati u oči. Njegova je vlada na vlasti već četvrtu godinu, a gospodarski su pokazatelji jako loši. Na svoj odnos s g. Milanovićem uopće ne gledam osobno. Mene ne zanima, niti me je briga kakav je njegov stav prema meni, sve dok oboje radimo u interesu države.
 
• Premijer Milanović reagirao je ljutito, pa i ljubomorno na vaš susret s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Što ste mu to radili “iza leđa”?
- S gospođom Merkel razgovarala sam u četiri oka i to je ostalo između nas. Primjedbe koje sam spomenula u svom komentaru sastanka s njom, a to je bilo spominjanje antipoduzetničke i antiinvesticijske klime u Hrvatskoj, kao i nepredvidljivost sustava zakona i poreza – sve je to izgovoreno na službenom sastanku dvaju izaslanstava. Uvijek sam govorila da ću kazati što mislim, a ne ono što bi ljudi voljeli čuti. I zbog toga, jednostavno moram govoriti o stanju u RH, onakvom kakvo ono jest. Moramo se suočiti s činjenicom da jesmo u krizi i da, nažalost, još nismo izašli, jer, očito nedostaje nadahnuća, ili ideja, ili stvarne volje.
 
• Predsjednica ste mjesec i pol dana, vaš se prethodnik Ivo Josipović u tom periodu već sastao sa svim čelnicima oporbe, koji su tražili prijevremene izbore. Vi još niste?
- S čelnicima parlamentarnih stranaka planiram se sastati isključivo kako bih čula njihovo viđenje o izlasku države iz krize. Spremna sam predvoditi dijalog koji bi nas napokon doveo do minimalnog konsenzusa oko ključnih pitanja od nacionalnog interesa. Nadam se da ćemo ipak postići to zajedničko razumijevanje. Svoju ulogu predsjednice Republike Hrvatske vidim upravo u tom prostoru postizanja „nacionalnog sporazuma“ oko odgovora na ključna pitanja gospodarskog oporavka. „Nacionalni sporazum o gospodarskom oporavku“ mogao bi obuhvatiti reformu javne uprave, poreznog, mirovinskog i zdravstvenog sustava, odlučnog uklanjanja prepreka poduzetništvu i ulaganjima, modernizaciju obrazovnog sustava, daljnje unaprjeđivanje učinkovitosti pravosudnog sustava, kao i pitanje energetske sigurnosti i neovisnosti, da navedem samo neke.
 
• Čini se da će izbori ipak biti zadnjeg mogućeg datuma 2016.?
- Mogu samo reći da potičem Vladu da to vrijeme onda iskoristi za konkretan rad i one prave, istinske i stvarne reforme koje će i pomoći ljudima da žive bolje.
 
• Vi ste nestranačka osoba. Očekuje se burna kampanja prije parlamentarnih izbora. Ne vidim mogućnost da ostanete neaktivni, pogotovu što ćete biti izloženi provokacijama?
- Bit ću objektivna, a na provokacije, u pravilu, ne nasjedam. Jednom sam odgovorila premijeru na njegovu provokaciju, jednostavno zato da pokažem kako takve rasprave ne vode nikamo. Dakako, ne ću dozvoliti da se gazi po instituciji predsjednice države. Ne ću sudjelovati u kampanji, no ne mogu staviti na led svojih godinu dana mandata samo zato što smo u predizbornoj godini. Jednako bih se ponašala da je bilo koja druga vlada na vlasti.
 
• Tijekom izbora inzistirali ste da za Hrvatsku ima nade, da možemo biti bogata zemlja. Vidite li to i dalje?
- Naravno. Imamo takve preduvjete da nema nikakvog razloga da budemo tu gdje jesmo. Ako, pak, Vlada nije ambiciozna, misli da nikada ne ćemo biti bogata zemlja, nego zauvijek “osrednja”, onda nikada ništa ne ćemo ni postići. Nama treba vlada s ljudima koji vjeruju u sebe i naše potencijale.
 
• Vaš angažman u gospodarskim pitanjima razbija se na Milanovićevoj nepopustljivosti koji i dalje koči vaš zahtjev za sazivanje tematske sjednice Vlade. Upada u oči da je mjesto vašeg savjetnika za gospodarstvo i dalje nepopunjeno?
- U svom pismu premijeru vrlo sam konkretno navela o kojim temama želim razgovarati na tematskoj sjednici Vlade. Mene zanima rasprava o strategiji izlaska iz krize. Uskoro ću ponoviti zahtjev za zajedničkom sjednicom Vlade u skladu s Ustavom. A savjetnik za gospodarstvo bit će mlada, ambiciozna i radišna osoba, koja se želi dokazati.
 
• Vlast je teško primila vaše kritike o nacionalnoj sigurnosti, radu obavještajnih službi i realnom stanju u Hrvatskoj vojsci. Razvoj događaja išao vam je na ruku?
- Održali smo sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, a nakon Uskrsa ćemo i sjednicu Vijeća za obranu. Detaljnije ćemo razgovarati o stanju u Oružanim snagama. U tim segmentima imamo sjajne ljude i vrhunske profesionalce. Vidjela sam ih kako funkcioniraju u ratnim uvjetima. Međutim, stanje opreme u oružanim snagama nije zadovoljavajuće. Nešto je napravljeno, no stanje nije dobro u HRZ-u, u mornarici, s obalnom stražom. Moramo ulagati u oružane snage jer je to ulaganje u našu sigurnost. Prvo moramo usvojiti novu strategiju nacionalne sigurnosti, obzirom da je postojeća još iz 2002., i razgovarati o tome kako povećavati proračun za obranu, ulažući više u razvoj i nove tehnologije.
 
• Bi li Hrvatskoj bilo dovoljno 16.000 profesionalnih vojnika kada bi oni bili moderno naoružani? Stoga i spominjanje vraćanja obveznog vojnog roka, pričuve i broja dragovoljaca?
- Sustav dragovoljnog služenja vojnog roka nije dovoljan da dosegnemo one brojke koje su nam potrebne. Iako se o tom pitanju u posljednjih nekoliko dana otvorila rasprava u javnosti ta tema trenutačno “nije na stolu”. O tome ćemo početi razgovarati tek kada usvojimo novu strategiju nacionalne sigurnosti i druge potrebne strategije.
 
• Kako biste objasnili ljudima da jesmo u NATO-u, ali da to ne znači da nam više ne treba vojska?
- NATO je savez suverenih država koje zadržavaju svoje obrambene snage. U NATO-u nadopunjujemo one sposobnosti koje nemamo, ili ih ne možemo sami priuštiti. No, ipak, svatko se ovdje prvo treba osloniti na vlastite snage i smatram da su jake hrvatske oružane snage naš najbolji jamac sigurnosti i stabilnosti.
 
• Osnivate prvo vanjsko savjetodavno tijelo, Vijeće za domovinsku sigurnost. Čujem da je riječ o vrlo zanimljivim imenima, u Vijeću su general Krstičević, komodor Tolić koji se spominjao kao vaš savjetnik za obranu, Miroslav Tuđman, ali spominju se i dva hrvatska generala – Ante Gotovina i Mladen Markač?
- Točno. To će Vijeće biti važno za promjenu strategije nacionalne sigurnost i za budući razvoj oružanih snaga RH. U vijeću će biti 10 do 15 najiskusnijih hrvatskih generala, obavještajnih i drugih stručnjaka.
 
• Kako ste uspjeli pridobiti Gotovinu, on je do sada izbjegavao politiku, a političari su s njim mogli otići samo u lov na tune i ništa više?
- Željela sam da se i general Gotovina uključi u rad ovog važnog Vijeća za domovinsku sigurnost, mi smo i prijatelji dugi niz godina. Drago mi je da su on i general Markač pristali sudjelovati i da su prepoznali pozitivnu vrijednost moje namjere i zadaće tog Vijeća.
 
• U Narodnim novinama objavljena je odluka o osnivanju povjerenstva koje bi trebalo utvrditi kriterije za odabir lokacije Ureda predsjednice RH. Ne bude li moguće preseljenje u Visoku, hoće li vam biti teško narodu priznati da ste imali krivu ideju?
- Pustimo sada članovima povjerenstva da odrade svoj posao kako bi se donijela i konačna formalna odluka o sjedištu ureda, koja do sada nije donesena. Podsjećam, predsjednik Tuđman ovdje se doselio privremeno, nakon raketiranja Banskih dvora. I zato želim da se konačno donese odluka i sagleda više lokacija. Osobno, voljela bih biti bliže ljudima.
 
• Prosvjed branitelja u Savskoj u međuvremenu se pretvara u tempiranu bombu. Vidite li rješenje situacije ili je to izvan vaših moći?
- Braniteljima ne mogu niti zapovijediti, niti tražiti od njih da se maknu, mogu samo izraziti nadu da će se što prije pronaći rješenje koje će okončati prosvjed. Razumijem njihove zahtjeve. Kao što razumijem njihov dugogodišnji osjećaj gubitka poštovanja društva prema njima. Kao što sam svjesna i da 80 posto svih branitelja živi ispod ruba egzistencije. Nepravedno je odnositi se prema njima, dakle, kao prema privilegiranoj skupini. Svoj ured otvorila sam braniteljima i nadam se da će i ostale institucije ostvariti dijalog s njima kako bi se iznašlo rješenje.
 
• Kada su svi pomislili da otopljava odnos premijera i vas pojavio se novi problem – kako organizirati 20. obljetnicu Oluje. Opet različiti pristupi?
- Nadam se dogovoru. Predložila sam vojnu paradu u Zagrebu, no treba dostojno obilježiti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i u Kninu. Držim da svake godine u Kninu treba podizati na taj dan tu posebnu hrvatsku zastavu. I odati poštovanje svim žrtvama. Vojni mimohod u Zagrebu možemo održati večer prije, 4. kolovoza, ili eventualno nakon proslave u Kninu, uvečer 5. kolovoza. Što se mene tiče, ovdje uopće nisu potrebni politički govori, jer to je dan kada trebaju slaviti one koji su sudjelovali i radili na obrani Domovine.
 

Davor Ivanković, Večernji list

Velika je odgovornosti predlagatelja krivih zakona po pojedinim ministarstvima

 
 
Situacija je postala nepodnošljiva donošenjem nevjerojatnog Zakona o predstečajnim nagodbama te izmjenama Ovršnog zakona. Ti zakoni nisu donijeli pravdu, već nepravdu - Nakon što su se Orsat Miljenić, ministar pravosuđa te Đuro Sessa, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, javno požalili na sve učestalije prijetnje sucima ovrhovoditeljima koji dvojbenim presudama građane izbacuju na ulicu te nakon što su javno zatražili policijsku zaštitu za pojedine suce, o pravim razlozima ovakve napetosti koja može prerasti u nasilje, razgovarali smo s Mislavom Kolakušićem, prvim 'zviždačem' među hrvatskim sucima, odnosno sa sucem koji je prvi progovorio o 'pljačkaškim zakonima', osmišljenim s ciljem da se manjina obogati na račun većine.

• Slažete li se s tvrdnjom da država često sama, dvojbenim zakonima, štiti kriminal te tako proizvodi nepravdu?
- Nažalost, to je naša svakodnevica koja je započela 90-ih donošenjem Zakona o pretvorbi, preko politike stečajnih postupaka 2000-ih, da bi situacija postala nepodnošljiva posljednjih godina donošenjem nevjerojatnog Zakona o predstečajnim nagodbama te izmjenama Ovršnog zakona. Zakonima se regulira baš sve, od rođenja pa do smrti svakog od nas. Zakonima se omogućuje ostvarenje pravde – jednog od najvažnijih ljudskih osjećaja, ali mogu se i direktno proizvoditi nepravde.
 
• Tko će, u situaciji kada sve više građana shvaća da država štiti kriminal i nepravdu, biti odgovoran za moguće nerede i nasilje na prosvjedima, za preuzimanje pravde u svoje ruke?
- Odgovarati gotovo sigurno ne će nitko, jer je sustav tako postavljen. Smatram da  o odgovornosti zakonodavaca (Hrvatskog sabora) ne bismo mogli govoriti, ali o odgovornosti predlagatelja zakona po pojedinim ministarstvima bi svakako trebalo raspravljati iz razloga da u budućnosti takvi zakoni više nikada ne ugledaju svijetlo dana.
 
• Što učiniti da situacija ne eskalira, da ne dobijemo nerede i nasilje, itekako moguće u situaciji gdje država izaziva kaos?
- Nakon što je počinjena šteta i tisuće tvrtki su završile u stečaju, desetine tisuća radnika su ostale bez radnih mjesta, imamo stotine tisuća blokiranih građana, moramo shvatiti da se više ne smiju donositi, već na prvi pogled, loši zakoni. Sada je šteta već učinjena, sudske odluke su postale pravomoćne te je pravnim putem gotovo nemoguće ispraviti štetne posljedice. Na žalost, moguće je poduzeti samo političke korake za olakšanje situacije i materijalnog položaja građana.
 

Damir Kramarić, www.direktno.hr

Izravno me je mučio Štef Katić, a šef cijele ekipe je bio Josip Drpić

 
 
Vice Vukojević rođen je 6. rujna 1936. u Veljacima, Općina Ljubuški. Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu, a gimnaziju je pohađao u Ljubuškom, Mostaru i Sarajevu. Maturirao je 1956. te upisao Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Studij je prekidao dva puta zbog zatvaranja i služenja zatvorske kazne.Diplomirao je 1967. u Zagrebu, a 1968. upisao je postdiplomski studij na Doktoratu Pariškoga sveučilišta koji nije uspio dovršiti zbog zatvaranja nakon Karađorđeva kada je optužen da se bavio ‘kontrarevolucionarnom djelatnosti u Matici hrvatskoj u inozemstvu’. Uhićen je 17. siječnja 1972. u Zagrebu i osuđen na 10 mjeseci zatvora. Prilikom uhićenja oduzeta mu je putovnica koju je ponovno dobio tek u prosincu 1989. godine. U međuvremenu je protiv njega 1976. podignuta optužnica da je tijekom 1972., dok je robijao u istražnome zatvoru u Đorđićevoj u Zagrebu, s još nekoliko osoba, koje su se nalazile na slobodi, osnovao ilegalnu protudržavnu organizaciju.  Od 1959. do 1980. Vukojević je zatvaran 14 puta, u zatvoru je proveo četiri godine u 13 raznih zatvora. U izdanju Hrvatskoga križnog puta upravo objavljena knjiga ‘Vice Vukojević – Dosje 240271′ u kojoj se na gotovo tisuću stranica kroz slučaj dugotrajno progonjenoga čovjeka paradigmatski sagledava model djelovanja Udbe, kao i zločinačkih režima i države kojima je služila. Recenzije su napisali dr. Miroslav Akmadža i dr. Zlatko Hasanbegović, knjigu je priredila Bruna Esih, a predgovor je napisao Bože Vukušić, objavio je Hrvatski tjednik. 
http://www.tvrtko.info/wp-content/uploads/2015/03/vice_v.jpg
Vi ste inicirali pisanje knjige. Što ste njome htjeli postići?
- Htio sam da građa koja je iz Udbina ‘Dosjea ličnosti’  bude dostupna javnosti i da se objelodani model postupanja te službe. Kao što se vidi, Udba mi je otvorila ‘Dosje ličnosti’ 12. ili 13. lipnja 1959. Udbaški dosje završava tek 1992.  Skinuli su me u travnju 1990. godine, ali su još i 1992. provjeravali gdje stanujem. Zanimljivo je da sam poslije pada Rankovića bio otet. Tužio sam tada državu i dobio odštetu radi protupravnoga zatvaranja. Tada su me držali 66 dana pod torturom. Inače, u ovom ‘Dosjeu’ imaju četiri izvora dokumentacije, ukupno 480 dokumenata, više od 980 stranica. Trebalo je to obraditi. I tako je nastala ova knjiga u kojoj su Anđelko Mijatović i Bruna Esih radili dosje, a Bože Vukušić policijski dio.  Na koncu, u knjizi je navedeno i kazalo imena udbaša, dužnosnika i tajnih suradnika.
 
Prvi put se pojavljuje knjiga posvećena jednome udbaškom dosjeu. Dakle htjeli ste na svome slučaju zapravo prikazati djelovanje Udbe?
- Naravno. Počeli su me obrađivati kao nacionalista da bi me na koncu zatvarali 14 puta. Prošao sam 13 zatvora. Na kraju sam dobio 10 mjeseci zatvora zato što sam poslao dopis Bruni Bušiću s ciljem da se objavi u Hrvatskome tjedniku 1971. godine. Pretresom Bušićeva stana pronašli su taj članak. Poslije toga sudacMaderazza držao me pod istragom deset mjeseci te me toliko osudio za članak koji nije ni objavljen. Izbjegao je optužbe za kontrarevoluciju, što je bilo u optužnici, a što bi povuklo kaznu minimalno pet godina zatvora. Naravno, sudac Maderazza nije prošao na reizboru nakon toga i otišao je u odvjetnike.
 
Zašto je sve to zanimljivo javnosti?
- Smatrao sam da je ovo građa za proučavanja rada jugoslavenske zločinačke organizacije. Želim da knjiga dođe u što više knjižnica u Hrvatskoj.
 
Velik dio života, više od 30 godina, pratila Vas je Udba. Kad vam je bilo najteže, možda tijekom robije na Sv. Grguru?
- Na Svetome  Grguru bilo je liberalno, mogli smo čak  i raditi. Najteže mi je bilo 1965. kada su me oteli, držali 66 dana i mučili.
 
Kako su izgledala ta mučenja?
- Takvo što sam vidio u jednome filmu o Iraku. Tako je radio i Sadam Husein, to je bila ista škola mučenja: vežu ti ruke za leđa lisicama, a onda te objese o strop tako da vrhovima palčeva diraš o pod i za to vrijeme traže određena priznanja o nečemu o čemu nemaš blage veze, primjerice o članovima tajne terorističke organizacije. Meni su se ruke bile potpuno oduzele od svih tih tortura.  Te su muke trajale 30 dana i nakon toga su me liječili. To se događalo u tri zatvora, zadnji je bio Varaždinu, a drugi je bio u Institutu za kriminološka istraživanja u Zagrebu gdje je danas Ministarstvo kulture. Tamo je bio Udbin zatvor.
 
Gdje je bilo najteže mučenje?
- Najteže je mučenje bilo u jednome zatvoru u okolici Zagreba gdje postoji željeznička stanica s više kolosijeka. To se vidjelo kroz staklo jer sam bio u potkrovlju.
 
Jeste li ikada doznali tko su oni koji su vas izravno mučili?
- Izravno me je mučio Štef Katić, a šef cijele ekipe je bio Josip Drpić.
 
Jesu li i oni tukli?
- Udaranje je bilo najčešće od svega što može biti, ali kad te stave na ‘galge’, kako oni kažu, pa te krajem šestoga mjeseca, u ljetno doba, naliju vodom, objese te na galge, stave šuškavac koji sam imao na sebi i kad su me oteli pa gušili mokrim ručnikom, to je nešto najgore što može biti.
 
Kasnije ste sreli svoje mučitelje, jeste li uspjeli doznati što o njima?
- Dakako. Prvoga mučitelja sam sreo na Zrinjevcu gdje je on radio, gdje je danas Ministarstvo vanjskih poslova, a tamo je bio centar Udbe Zagreb. Kasnije, na ulici, sretao sam još neke mučitelje, ali to je bilo prije samostalne hrvatske države.
 
Jesu li se neki ispričali ili pokajali?
- A što bi se on pokajali? U ekipi koja me je mučila bio je i Zdravko Mustač. Ne doduše osobno, ali je sudjelovao u mojoj otmici.
 
Nakon stvaranja hrvatske samostalne države, pokušavate mirno živjeti, ali nakon 2000. godine opet doživljavate teške optužbe, među njima i onu o silovanju?
- Kada je godine 2000. godine za šefa obavještajne službe došao Turek, stanovita Anita Perišin je po njegovu nalogu napravila izvješće u kojemu stoji da se jedna skupina emigranata, Vice Vukojević i Bože Vukušić, vratila u Hrvatsku s ciljem da se dočepa udbaških dokumenata i da prikaže pojedine političare kao suradnike Udbe. Međutim, to je bila notorna laž. Ja tada nisam bio u emigraciji, zadnji sam put bio 1971. U vrijeme kada ona to piše, ja sam već prošao tri zastupnička mandata, bio sam načelnik u Ministarstvu unutarnjih poslova za javnu sigurnost, član predsjedništva HDZ-a. A ona u svome dokumentu tvrdi da se ova skupina približila HDZ-u ne znajući da sam ja još 1990. na Saboru HDZ-a govorio o žrtvama Bleiburga i Križnoga puta te ubijenim Hrvatima u inozemstvu. Tražio sam građanski nadzor posredstvom Odbora za nacionalnu sigurnost Hrvatskoga sabora koji je uputio nalog Državnome odvjetništvu da se protiv određenih osoba treba pokrenuti postupak. Međutim, ništa se nije dogodilo. Pitao sam i Mladena Bajića, a on mi je odgovorio da će to biti. Vjerujući Odboru za nacionalnu sigurnost, nisam išao privatnom tužbom protiv Anite Perišin. To sam i uvrstio u svoju  knjigu „Tražim javnu ispriku“ i poslao ju na adrese 150 saborskih zastupnika i 14 medijskih kuća koje izvješćuju iz Sabora. Nitko niti jedne riječi nije o tome prozborio.
 
Što je bilo s izmišljenom optužbom za silovanje?
- To su najviše ponavljali Vesna Pusić, Denis Latin i predsjednik Odbora za ustav i poslovnik. Vesna Pusić piše Odboru za ustav i poslovnik da se ustavnome sucu, dakle meni, skine imunitet kako bi se protiv njega mogao voditi postupak za silovanje. A nikakvoga postupka nije bilo, nije ni bio otvoren. Onda onaj idiot Dražen Bošnjaković unatoč tomu to uvrsti u dnevni red da bi konstatirao da nije nadležan te uputi kaznenu prijavu DORH-u. I to čini isti čovjek koji je član HDZ-a, dakle moje stranke. Tukli su me sa svih strana i slijeva i s desna.
 
Nitko se nije ispričao?
- Ne.
 

www.direktno.hr

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Utorak, 23/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1427 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević