Get Adobe Flash player

Provest ću sve što su u Iranu dogovorili naši predsjednici

 
 
„Imam prijateljski odnos s predsjednikom Rohanijem i sa svim ministrima pa sam veliki optimist da ćemo sve dogovoreno brzo i provesti“. Novi iranski veleposlanik u Hrvatskoj, 55-godišnji Mohammad Reza Sadegh, bliski je prijatelj predsjednika Hassana Rohanija. U razgovoru objašnjava zašto je Rohani baš njega poslao u Hrvatsku.
http://theiranproject.com/wp-content/uploads/2013/09/Mohammad-Reza-Sadeq.jpg
• Za vrijeme posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i hrvatskih gospodarstvenika Iranu bili ste prisutni kod svih razgovora. Kako ocjenjujete taj posjet?
- Taj je posjet bio izuzetno uspješan. Potpisano je nekoliko sporazuma koji su usmjereni na gospodarstvo i koji su otvorili put za više od 70 gospodarstvenika koji su bili u pratnji hrvatske predsjednice. Oni su upoznali gospodarsku situaciju u Iranu koja je sada potpuno drukčija nego za vrijeme sankcija. Hrvatska s Iranom može surađivati u svim poljima bez ikakvih pritisaka izvana. U Iranu imamo efikasnu vladu koja jako dobro radi i postignuti su svi uvjeti za efikasnu suradnju između Irana i Hrvatske.
 
• Zašto je Hrvatska za Iran toliko važna zemlja, s obzirom na to da je čak i iranski predsjednik Hassan Rohani kazao predsjednici da je poslao vas u Hrvatsku za veleposlanika jer ste njegova desna ruka i čovjek od povjerenja?
- Moja je procjena da će gospodarska suradnja između naših zemalja biti jako dobra, ne samo na razini država već i u privatnome sektoru. Predsjednica Grabar-Kitarović je rekla kako je uvjerena da će suradnja biti dobra i uspješna jer naše zemlje imaju iste korijene. Postoje korijeni koji arheološki povezuju iranski i hrvatski narod. Iran je, nadalje, među prvim zemljama koje su priznale hrvatsku neovisnost. Otad težimo tome da imamo dobre odnose s vašom zemljom, što smo pokušavali na mnoge načine. Sada sam uvjeren da su sve prepreke koje su do sada stajale na putu naše suradnje nestale, pogotovo nakon ukidanja nepravednih sankcija.
 
• Što je vaša najvažnija misija u Hrvatskoj?
- Kao veleposlanik u Hrvatskoj obvezujem se da će sve što je dogovoreno između hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović i predsjednika Irana Hassana Rohanija biti realizirano. Velik sam optimist, samo trebamo uložiti malo truda i energije. To govorim jer nemam samo dobar prijateljski odnos s predsjednikom Rohanijem već i sa svim ministrima u iranskoj vladi. Zato sam rekao da će svi dogovori biti ostvareni. Ono što je predsjednik Rohani govorio o meni predsjednici Grabar-Kitarović još me više obvezuje da provedem sve što su dogovorili.
 
• Vjerujete li i vi u tezu da su Hrvati podrijetlom iz Irana?
- Za tu teoriju čuo sam još prije 24 godine kada sam prvi put posjetio Hrvatsku kao novinar i izvještavao za vrijeme Domovinskog rata. Tada sam izvijestio da velik broj povjesničara u Hrvatskoj radi na temi otkrivanja porijekla Hrvata te da tvrde kako su porijeklom iz Irana. Kako sam počeo proučavati tu teoriju, sve sam s više interesirao za nju i to mi je bio dodatni motiv da pomognem hrvatskom narodu kao i narodu u BiH za vrijeme obrane. Ta teorija je dodatni motiv za približavanje dvaju naroda. Kako sam počeo proučavati tu teoriju, uočio sam dosta perzijskih riječi u hrvatskom jeziku, što bi dalo naslutiti da je istinita. Na povjesničarima i arheolozima je da dokažu tu tezu istinitom. Ono što želim reći jest da su obje zemlje prekrasne i da imaju puno sličnosti.
 
• Iran je bio zainteresiran za brodogradilište Split, LNG terminal, Petrokemiju i koncesiju riječke luke, postoji li još uvijek interes?
- Da, u proteklih mjesec dana imali smo niz konstruktivnih sastanaka. Osim toga što ste spomenuli, razgovarali smo i o mogućoj suradnji oko isporuke plina i nafte Hrvatskoj. Ti su pregovori otišli već dosta daleko i sada čekamo mišljenje i analizu hrvatskih naftnih stručnjaka i njihove prijedloge da vidimo na koji način to možemo realizirati. Iran je prvi po zalihama plina u svijetu.
 
Prema tome, Hrvatsku su, kako sam spomenuo na početku, do sada kočile sankcije Iranu, ali sada može bez problema ulaziti u naftne i plinske poslove s Iranom, gdje su mogućnosti za veliku zaradu i profit. Žao mi je što su neke zemlje u svijetu Iranu nametnule sankcije jer im je bio cilj da drže monopol na naftnom i plinskom tržištu u svijetu, izmislili su razne priče o Iranu kako bi zastrašili ljude i investitore. Nakon 37 godina nepravednih sankcija svijet je shvatio kao Iran ne želi nikakve ratove, već samo mir i blagostanje.
 
• Kako komentirate pojavu ISIL-a i radikalnih islamista?
- Iran je islamska zemlja u kojoj se prakticira pravi islam koji poziva na ljubav, toleranciju i poštovanje čovjeka, a ne kao što to čini teroristička organizacija ISIL. Iskrivili su islam i odrubljuju glave svima koji ne dijele njihovo mišljenje. Iran je zemlja koja pokušava pomoći potlačenim narodima bez obzira na vjeru i bez ikakvih interesa jer nas tako uči islam. Pomogli smo Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata. Kad sam s kolegama izvještavao za vrijeme Domovinskog rata i kad smo vidjeli što sve nedostaje, drugi put donijeli smo hranu i lijekove za ljude kojima je bilo najpotrebnije. Isto tako, prenijeli smo pravu sliku o onome što se događa u Hrvatskoj.
 
Nudili su mi da izaberem, ja sam želio Hrvatsku
 
• Je li vam žao što ste napustili poziciju savjetnika predsjednika Rohanija i došli u Hrvatskoj?
- Žao mi je što sam daleko od njega. Ali, on me tu poslao sa zadatkom koji ću obaviti najbolji mogući način. Nudili su mi da odaberem zemlju u kojoj ću biti veleposlanik, ali nijedna mi nije bila privlačna kao Hrvatska.
 
• Vjerujete li da bi međunarodne sankcije Iranu bile ukinute da na vlast nije došao predsjednik Rohani i da je ostao Ahmadinejad?
- Nisam bio blizak predsjedniku Ahmadinejadu i ne mogu to komentirati.
 
• Neke zemlje, poput SAD-a, još uvijek nisu vratile zamrznuta sredstva Iranu?
- Čitao sam američke analize i svi se slažu kako se američka politika prema Iranu i Bliskom istoku mora promijeniti. Amerikanci krše ljudska prava na tim područjima i nadam se da će se politika prema tim područjima promijeniti. Izvještavao sam iz Hrvatske za vrijeme Domovinskog rata i svijetu prenosio istinu o tome što se kod vas događa. Kad smo vidjeli što ljudima nedostaje za vrijeme rata, donosili smo im hranu i lijekove.
 

Hassan Haidar Diab, Večernji list

Na Balkanu će se mijenjati granice, na Kosovu, u BiH i Makedoniji!

 
 
Zapad bi trebao preuzeti dio odgovornosti za događanja na prostoru bivše SFRJ, za nemilosrdan i brutalan rat u kojem je mnogo ljudi stradalo. Sve je moglo i moralo desiti drugačije, jer su velike sile više gledale vlastiti interes nego interes regije. Govori ovako prof. dr Steven Meyer, nekadašnji zamjenik šefa CIA-e za Balkan, obavještajac čija su uska specijalnost četvrt stoljeća bile europska i ruska politika. Meyer, koji je i sam bio svjedok krvavog sukoba na našim prostorima početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, u intervjuu za "Novosti" objašnjava da je iz sadašnje perspektive teško reći da se SFRJ nije trebao raspasti, ali da Zapad nije želio pregovore u trenucima kada se je moglo pregovarati.
http://www.invest-in-macedonia.com/files.php?file=/en/Inside/ShowInside/100569983/100566503.jpg
- Danas je najvažnije to što je donio Daytonski sporazum - a to je bio kraj rata. Ipak, aneks 4 u sporazumu, koji zapravo predstavlja formiranje BiH, želja je ljudi na Zapadu da kreiraju multietničku demokratsku državu, a to se nije dogodilo. Mnogima od nas je i tada bilo jasno da se to neće desiti. Federacija od prvog dana ima specijalan odnos s Hrvatskom, a Republika Srpska sa Srbijom.
 
• Postoji li podrška Amerike u nastojanjima Bošnjaka da izmijene Daytonski sporazum i ojačaju centralnu vlast u BiH?
- Ja ne mogu govoriti u ime Bijele kuće, ali opći je zaključak da oni podržavaju bosanske muslimane. Posebno na to ima utjecaj američko veleposlanstvo u Sarajevu, koje je oduvijek inzistiralo na kreiranju jedinstvene države, i to im je namjera od početka.
 
• Hoće li Republika srpska opstati?
- Mislim da hoće, samo je pitanje u kojoj formi. I u budućnosti nas očekuje situacija sa dva entiteta i veoma labavim dogovorom između njih. Sve odluke će se donositi na nivou entiteta. BiH je fiktivna država, država samo na mapi.
 
• Postoji li bojazan od novog prekrajanja granica na Balkanu?
- Mislim da su velike šanse da će se granice mijenjati. Mijenjat će se granice na Kosovu, također i u BiH i u Makedoniji. Najopasnije mjesto na Balkanu trenutačno je Makedonija, ne samo zbog problema makedonskih Albanaca i makedonskih pravoslavaca, već i zbog toga što među samim pravoslavcima u Makedoniji postoje nesuglasice.
 
• Jesu li su točne tvrdnje da SAD utječe na kretanje cijene nafte u svijetu?
- Glavni razlog koji je utjecao na umanjenje cijene nafte na svjetskom tržištu su otkrića nafte na teritoriju Sjeverne Amerike. Velike količine nafte dolaze iz Kanade, a također i iz SAD-a. To je najveći utjecaj koji je do sada SAD imao na cijenu nafte. Smanjene su cijene, i to je dovelo do smanjenja cijena širom svijeta, što je dovelo Saudijsku Arabiju u mnogo teži položaj. Osim toga, američka politika i vojne akcije su imale veliki utjecaj na cijenu nafte, posebno američka akcija u Iraku.
 
• Uskoro će biti obilježena 21. godišnjica "Oluje" u Hrvatskoj. Zašto je SAD dozvolio etničko čišćenje Srba u Hrvatskoj i zašto nitko nije kažnjen za to?
- Godine 1995. vidjeli smo kako se hrvatska vojska priprema da napadne krajinu. Kada se to dogodilo, nismo znali koliko daleko će to sve otići, i kada su bili na pola puta od napada, američka vlada ih je upozorila da bi se trebali zaustaviti. Nitko nije kažnjen, zato što nitko nije priznao ni ocijenio taj čin kao etničko čišćenje. Postoje mnogi ljudi na Zapadu koji tvrde da to nije etničko čišćenje, što je smiješno, jer to upravo i jest.
 
U Haagu ima previše Srba
 
• Kako ocjenjujete rad Haaškog tribunala?
- Koncept Haaškog tribunala potpuno je pogrješan. Bilo bi mnogo bolje da se suđenja održavaju u zemljama gdje su se sukobi i odvijali. U Haagu su otkriveni izvjesni zločini, neki su dokazi ignorirani. Mislim da u Haagu ima previše Srba.
 
• Koliki je američki utjecaj na Kosovu?
- Politika Amerike prema Kosovu  nije se mijenjala od 1999. godine, što znači da Administracija smatra kako bi Kosovo trebalo biti priznato kao nezavisna država. Naravno da to nije jednostavno za Srbe, pa je problem Kosova postao veoma kompliciran za srbijansku vladu.
 
• Kako danas gledate na 1999. godinu i NATO bombardiranje SRJ?
- To ovisi o tome s kim razgovarate. Ako biste pitali ljude u američkoj administraciji, većina njih bi rekla da su tako morali reagirati. Po mom mišljenju, postojali su drugi načini. Mnogo je grješaka tada napravljeno, bombardiranje se moglo izbjeći.
 
• Imate li spoznaje o eventualnim terorističkim aktivnostima na Balkanu?
- To je problem koji se uvećava i postaje veoma težak, i na koji je nedavno ukazao i "New York Times" objavivši članak o islamskim ekstremistima na Kosovu i Metohiji. Radi se, prije svega, o utjecaju vehabizma na Kosovu. Na tom prostoru postoje mnogobrojne zajednice, pa se ne isključuje još veći utjecaj radikalnih islamista. Posebna opasnost je i veza između organiziranog kriminala i terorizma, pa kada se tome doda i činjenica da je Balkan tranzitno područje, to nam onda prilično otežava posao.
 
• Postoji li bojazan od napada Islamske države?
- Moguće je, mada mislim da su mete IS-a i Al Qa-ide neke potpuno druge lokacije, poput Pariza, Bruxellesa, Londona ili Berlina.
 
• Biste li s današnje točke gledišta nešto mijenjali u svom djelovanju tijekom vašeg rada na Balkanu?
- Tijekom mog rada devedesetih tražio bih sve moguće načine da se stvore bolje prilike za pregovore. Volio bih da smo mogli više učiniti i da su se svi više potrudili. Što se tiče mog rada danas, često govorim svojim suradnicima u Srbiji: Prestanite brinuti što će reći Washington, što će reći Bruxelles, oni jesu važni i treba razmotriti njihove zahtjeve, ali mislite više o tome što je za vas korisno, što vi želite postići. Stalno me pitaju što Amerika misli o Srbiji? Što možemo učiniti da se svidimo Americi? Mislite na sebe prvo. Učinite ono što je dobro za vas. Ponekada recite "ne" Bruxellesu i Washingtonu. Mnogi političari u Srbiji mi kažu: "Mi smo mala i siromašna zemlja, što mi možemo učiniti?" Postoji mnogo toga što možete učiniti. Vučić je učinio odličnu stvar. Napravio je balans u odnosu sa SAD-om i Rusijom.
 
• Koji su danas interesi SAD-a i Rusije na području Balkana?
- Za obje države ovo će biti sporedno mjesto za djelovanje i interes. Poslije devedesetih službeni interesi SAD-a završeni su. Američki interesi sada su na Bliskom istoku. Isto to važi i za Rusiju, njihovi interesi ne dovode se u vezu s Balkanom.
 
• Mislite li da Srbija treba biti članica NATO-a?
- Ne vidim razlog zašto bi Srbija postala članica NATO-a, što bi to njoj donijelo. Članstvo iziskuje novac, postoji pritisak da se kupuje oružje koje dolazi iz Amerike i EU-a koje Srbiji nije neophodno.
 
• Kako ocjenjujete situaciju u Crnoj Gori? Hoće li postati članica Saveza?
- Da, sigurno će se pridružiti. Ne znam što će im to donijeti, ali oni će se svakako pridružiti NATO-u.
 

T. Mirković, Večernje novosti, Srbija

Moramo se suočiti s manipulacijom brojkama žrtava logora

 
 
Nije me imenovao niti jedan strani veleposlanik i odgovoran sam samo parlamentu i hrvatskome narodu. Štoviše, nekoliko veleposlanika mi je izrazilo solidarnost... Zlatko Hasanbegović je hrvatski ministar kulture i, već mjesecima, u središtu kontroverze u kojoj mu se imputira revizionizam i simpatiziranje fašizma.
http://ilpiccolo.gelocal.it/polopoly_fs/1.13619266.1465292281!/httpImage/image.jpg_gen/derivatives/detail_558/image.jpg
• Ministre, vlada čiji ste član proživljava trenutke velike krize. Premijer traži ostavke dvaju svojih potpredsjednika, Petrova (Most) i Karamarka (HDZ); potonji odgovara uskrativši mu svoju podršku vladi; a sada drugi ključan čovjek u HDZ-u traži od Karamarka da odstupi. Što se događa?
- Službena izjava stranačkog vrha HDZ-a bila je da premijer ne uživa povjerenje a konačna odluka o tome ovisit će o parlamentarnoj proceduri i odnosima snaga u Hrvatskome saboru.
 
• Otkada ste imenovani ministrom, optuživani ste da ste revizionist, da ste filoustaša. Kako to?
- To je difamacijska kampanja koja nije utemeljena niti na jednoj činjenici. Već sam bio pojasnio kako je Nezavisna država Hrvatska bila najveći moralni neuspjeh ove zemlje. Osudio sam i njen režim i njezine zločine.
 
• Ove godine židovska je zajednica po prvi puta bojkotirala službenu komemoraciju u Jasenovcu, hrvatskom koncentracijskom logoru. Je li to šteta?
- Da, već sam izrazio svoje nezadovoljstvo. No, vođe židovske zajednice donijeli su političke odluke. Vlada je htjela komemoraciju bez političkih govora, a nekima to ne odgovara.
 
• Činjenica da ste umanjili broj žrtava u koncentracijskom logoru nekoliko dana ranije nije mogla pomoći...
- Bilo je manipulacija brojkom žrtava logora, koja je bila više puta uvećana. O tome se nije moglo govoriti u vrijeme Jugoslavije, ali sada se moramo suočiti s tom temom.
 
• Jedan europski diplomat u Zagrebu rekao nam je da ''će biti teško surađivati s Ministarstvom kulture'', dok ste vi na tom mjestu. Biste li bili spremni odstupiti za dobrobit zemlje?
- Nemam nikakvu namjeru dati ostavku. Nije me imenovao niti jedan strani veleposlanik i odgovoran sam samo parlamentu i hrvatskome narodu. Štoviše, nekoliko veleposlanika mi je izrazilo solidarnost i već sam potpisao bilateralne sporazume s Kosovom, Mađarskom, Albanijom, Kinom, a uskoro ću i s Češkom.
 
• Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel strahuje da Vlada neće financirati program Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020. Je li to točno?
- Rekao sam gradonačelniku da ćemo financirati one projekte koje ćemo gradu ostaviti u naslijeđe, ali ne događanja koja će se završiti u 2020. Osim toga, iskustva ''europskih prijestolnica kulture'' nužno ne pokazuju da gradovi, koji dobiju više sredstava od svoje Vlade, ostvare i veći uspjeh.
 
• Zašto ste odlučili smanjiti sredstva Editu, izdavačkoj kući talijanskog lista "La Voce del Popolo"?
- Jer dnevnike manjina ne financira Ministarstvo kulture, nego Ured za nacionalne manjine, koji ima zaseban proračun. Ova iznimka je rezultat političkog dogovora iz 2004. godine između premijera Sanadera i predstavnika talijanske manjine Radina, a ja nisam spreman plaćati takvu cijenu.
 
• Tko će sada platiti taj kredit, koji ste smanjili za 50 posto i koji će potpuno nestati u 2017.?
- Ne znam, EDIT također financiraju talijanska vlada, Savjet za nacionalne manjine i lokalna vlast.
 
• Zašto ste smanjili sredstva nacionalnom kazalištu u Rijeci?
- Jer kriteriji Ministarstva nisu ispunjeni, za svrhu utrošenih sredstava.
 
• Nije li razlog tome što je na čelu Kazališta Oliver Frljić, protivnik hrvatske desnice?
- Frljić je ideološki aktivist, ali je i državni zaposlenik, upravlja javnim kazalištem, ne bi trebao iskorištavati tu poziciju za aktivizam. Učinite to privatno, u alternativnom kazalištu ili u području eksperimentalne umjetnosti.
 
• Više od 70 novinara izgubilo je posao na HRT-u, državnoj televiziji, nakon što je trenutačna vlast postavila ravnatelja, taj isti je postao objekt kritike od strane Hrvatskog novinarskog društva (HND). Zašto?
- Nemam nikakav odnos s HRT-om kao što nikad nisam imao odnos s novim Ravnateljem, prvi put sam ga susreo prije deset dana. Nažalost, HND je u rukama ideoloških aktivista kojima bi bilo bolje da se bave zaštitom novinara.
 

Giovanni Vale, http://ilpiccolo.gelocal.it/trieste/cronaca/2016/06/07/news/il-ministro-hasanbegovi-paveli-e-stato-un-fallimento-1.13618962?ref=hfpitser-1;  http://direktno.hr/en/2014/direkt/50341/Intervju-za-Il-Piccolo-o-Jasenovcu-difamacijskoj-kampanji-Frljiću-.htm

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Nedjelja, 09/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1392 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević