Get Adobe Flash player

Milanović se u Areni bojao zvižduka

 
 
Televizijski urednik i voditelj, kolumnist Velimir Bujanec dao je veliki intervju Hrvatskom tjedniku koji u cijelosti prenosimo.

• Krenula je nova sezona Bujice na 12 lokalnih i regionalnih televizijskih kanala, u produkciji Osječke TV. Odmarali ste se nešto manje od dva mjeseca. Je li vam nedostajala emisija i je li, po vašim dojmovima, nedostajala vašim gledateljima?
- Bujica nam je nedostajala podjednako. Gledatelji su počeli „pritiskati" već u kolovozu, nezadovoljni ponajprije propagandom vladajućih, kojoj su bili izloženi u protekla dva mjeseca na „Radmanoviziji" i naročito, RTL-u. Dobivao sam na stotine poruka da se pod hitno moram vratiti u eter, ali morate razumijeti i mene, u prošloj sam sezoni napravio 120 emisija, ni jednom se nije dogodilo da izostanem, baš svaki ponedjeljak, srijedu i petak bio sam sa svojim gledateljima, čak sam radio i s temperaturom 39!
 
• Koliko ste Bujica do sada proizveli?
- Ove sezone doseći ćemo rekord i proslaviti 1000-tu Bujicu! Emisije sam u zadnjih pet godina realizirao na OTV-u, Jabuci, Mreži i sada Osječkoj TV i pridruženim televizijama – Z1, TV Jadran, SBTV, VOX, RiTV, Srce TV, HTV Oscar C Mostar, TV Kiss Kiseljak, Posavska TV, CNRTV Sydney...
 
• Osim „Radmanovizije", kako nazivate HRT, počeli ste kritički govoriti i o RTL televiziji, zašto?
- Zato jer je riječ o najobičnijoj ispostavi Zorana Milanovića i SDP-a. Pogledajte samo njihov informativni program – ispada da u Hrvatskoj teku med i mlijeko, a cijele vijesti sastoje se od isključive promocije različitih ministra – najjača zvijezda, iza Milanovića, je Boris Obrada Lalovac.
 
• Zašto ga zovete Boris Obrada Lalovac?
- Zato jer se tako zove.
 
• A Ranka Ostojića sada svi radi vas zovu Ostoja Ranković. Kako ste došli na ideju dati mu takav nadimak?
- Montažer Marinko i ja uvijek se šalimo dok montiramo priloge o SDP-u. Naprosto, volimo sprdati Milanovića i drugove. Jednom takvom zgodom dogodio se lapsus i slučajno sam Ranka Ostojića nazvao Ostojom Rankovićem. Odmah sam shvatio da mu takav nadimak u potpunosti, u svakom polgedu - odgovara. Sada ga tako zovu baš svi – i opozicija, ali i njegovi stranački drugovi! Čak sam čuo da su mu tijekom prijema, poslije vojnog mimohoda u Zagrebu, neki generali dobacivali: „Ostoja, Ostoja Rankoviću!" A on je bježao glavom bez obzira. Po tome se vidi da teško podnosi šalu na svoj račun, a to su onda iskompleksirani tipovi... Vidite, mnogi se šale i na moj račun, a ja to prihvatim sa simpatijama, kud bi došao da se ljutim na svakoga?!
 
• Vratimo se još malo RTL-u... Gledate li možda Big Brother?
- Nemam vremena, ali gledaju ga neke moje prijateljice. I strašno su uvrijeđene što u svakoj sezoni tog showa Hrvatice ispadaju fufice, a Srbi, Crnogorci i Muslimani fuckeri. One misle da to nije slučajno! Navodno, u Big Brotheru čak govore i nekim stranim jezicima, a RTL to ne titluje... Ja to ne želim komentirati, već sam komentirao njihov informativni program i mislim da se previše ne razlikuje od opisane Big Brother koncepcije. S jedne strane RTL propaganda nudi obitelj Vasić, a s druge – obitelj Milanović. Na kraju vam dođe na isto!
 
• A zašto su toliko uz SDP, pa ipak je riječ o privatnoj televiziji?
- Zato jer su interesno povezani od samog početka. Koncesiju im je dao SDP, a o poslovno-agencijskim i tajkunskim spregama, za sada ne bih.
 
• Vratimo se sada Bujici – kako će izgledati i zvučati Bujica u novoj sezoni?
- Pobjednički tim i taktiku ne treba mijenjati. Jednakom žestinom diktirat ćemo tempo tri dana u tjednu, na deset televizija u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i u dijaspori. Pregovaram i s još dvije nove televizije, čiji vlasnici žele Bujicu. Nije isključeno da nam se uskoro pridruže...
 
• Imate li tužbi?
- Tužili su me Goran Radman i Matija Babić. Velika čast za mene, a lak posao za moje odvjetnike. Zamislite, tuži me tip kojeg bi trebalo lustrirati i kompleksaš kojeg su ucijenili Ostoja Ranković i Zoran Milanović! Prije bih se ubio, nego da me takvi drže u šaci!
 
• Je l' Vam smetaju napadi na lijevim portalima, udaraju na vas osobno, nazivaju pogrdnim imenima...
- Naprotiv, dižu mi gledanost i učvršćuju popularnost Bujice od centra na desno. Čak i mnogi pošteni ljevičari shvaćaju da je riječ o propagandnoj mašineriji Milanovićevih PR-ovaca. SDP samo za rat na internetu plaća tri agencije, a ja sam im jedna od glavnih meta. No sve to im ne pomaže baš nimalo: prema respektabilnim istraživanjima, Bujicu sada već na različite načine prati gotovo 300.000 ljudi, a to je brojka koju uvažavaju čak i oni koji me mrze.
 
• A vi nikoga ne mrzite?
- Uglavnom mi je sve ravno. Uživam baš poput vepra, kada se mrgudi pjene. Gadovima je najgore, kada tako reagirate...
 
• Ispada da od tzv. desnih novinara u hrvatskom eteru, napadaju najviše vas, kako to objašnjavate?
- Budimo otvoreni, Bujica se ipak najviše gleda, mi se silno trudimo profesionalno i ozbiljno raditi svoj posao i to daje dobre rezultate. Vidjeli su što se na predsjedničkim izborima dogodilo Ivi Josipoviću i sada su napokon shvatili da bi se isto moglo dogoditi i Milanoviću, na parlamentarnim izborima. U medijskome smislu, Bujica tu nije nebitna karika i ja sam toga sjestan.
 
• Ali, svjesni su i vaši neprijatelji...
- Mogu im samo citirati transparent iz Savske 66: Oba će pasti!
 
• Nije li to politički angažirano novinarstvo?
- Naravno da jest! Ja bih volio da se svi izjasne, a ne da se skrivaju, čak i srame vlastitih prezimena. U demokratskim državama poput recimo, SAD-a, postoje televizije i naročito, voditelji koji jasno kažu: „Ja sam za republikance" ili „Ja sam za demokrate". Jedino kod nas postoji ona glupa predizborna šutnja i licemjerno prikrivanje političkih stavova.
 
• Što mislite, zašto je to tako?
- Zamislite, kada bi se recimo, izjasnili novinari tobože „javne" televizije i na revere stavili bedževe crvene ili plave boje. Ispalo bi da su na HTV-u 1 svi simpatizeri crvenih i onda bi narod i doslovce vidio kome plaća RTV pristojbu! Uostalom, to sve se najbolje vidjelo tijekom referenduma za obitelj. Na „javnoj" televiziji koju svi plaćamo jednako, 95 posto urednika i voditelja agitiralo je protiv. No, na kraju im niti to nije pomoglo.
 
• Ipak, ispada da je i Milanović nezadovoljan HTV-om. Jedan njemu blizak novinar izračunao je da su tijekom košarkaške utakmice Hrvatska – Slovenija, predsjednicu Kolindu Grabar – Kitarović kamere prikazale čak 8 puta, a premijera niti jedanput...
- Podvaljuju nam spin. Oni njega nisu prikazali niti jedanput, zato da mu publika u Areni ne bi zviždala! Slično se dogodilo Josipoviću u istoj dvorani, tijekom rukometne utakmice Zagreba i PSG-a. Kada je najavljen i prikazan na velikom ekranu, publika je zviždala, a Bujica se dokopala te snimke i pustili smo je, unatoč silnim pritiscima. Isto bi se dogodilo i Milanoviću, zato ga nije bilo u kadru, a sad tobože glumi žrtvu... Pa, ne misli valjda da je toliko popularan da bi mu ljudi u Areni pljeskali – hahaha!
 
• Optužuju vas za bliskost Domoljubnoj koaliciji i HDZ-u...
- Pa što onda?! Već sam vam rekao: mislim da je posve legitimno biti za promjene i željeti Domovini bolje.
 
• Što mislite o Tomislavu Karamarku? Kako biste ga usporedili s Milanovićem?
- Nebo i zemlja! Karamarko je iskreni antikomunist, a Milanović je salonski ljevičar. Šef oporbe je radnik, a trenutačni premijer najobičnija ljenčina. Ipak, i jedan i drugi imaju dobar ukus za žene, s tom razlikom da je Karamarko i tu legalist, a Milanović u ilegali!
 
• Neposredno prije odlaska na odmor, bili ste i na osnivačkoj skupštini Hrvatskih novinara i publicista, svojevrsne alternative HND-u?
- Mislim da je važno napokon ukinuti monopol koji je u Hrvatskoj do sada imao HND. Riječ je o društvu koje se posve slučajno naziva „hrvatskim" i koje nije novinarska, nego je više politička udruga. Nedostatak profesionalnosti i osobne neuspjehe nastoje kompenzirati služenjem vlasti. Zato sam podržao udrugu Hrvatski novinari i publicisti. Ivo Lončar, Jozo Barišić, Branimir Farkaš, Tončica Čeljuska, Siniša Kovačić i ostali kolege iz „Kažnjeničke bojne HTV-a" imali su dobru ideju i mislim da je ok što sam ih podržao u tome. Osim toga, tu ima još dosta novinara iz najrazličitijih medija koji su vrlo ozbiljno pristupili projektu alternativnog novinarskog društva.
 
• Jeste li uopće ikada imali kontakte s HND-om?
- Kako da ne: prozivali su me kad god je to od njih naručio netko iz SDP-a! A moj komentar je vrlo jasan: niti sam njihov član, niti priznajem njihove institucije. Tzv. Sud časti HND-a očitovao se oko nekih mojih emisija, a meni uopće nije jasno odakle im pravo i kakve oni veze imaju samnom?! Neka gledaju svoja posla; kako bi rekao moj prijatelj Denis Kuljiš: „Nek' mi ne zaviruju u tanjur, jer ja ne zavirujem u dno njihove boce!"
 
• Znači, ne smeta vam kad vas zovu desničarskim novinarom, bliskim HDZ-u?
- Na vlastiti politički stav imam pravo, baš kao i svaki drugi građanin. A što se tiče HDZ-a, mislim da je opet na djelu jedna velika obmana. Pa pogledajte samo sljedeću situaciju: dio jugo-pravosuđa nastoji HDZ kriminalizirati zbog Fimi medije i tobožnje pljačke milijuna zbog navodnog stvaranja vlastitih medija. A ja sad javno pitam: pa gdje su ti HDZ-ovi mediji?! HDZ je na optuženičkoj klupi zbog Fimi medije, a nema niti jedan medij. Tko je tu lud?!
 
• Znači, tvrdite da je većina medija pod kontrolom SDP-a...
- Pod političkom kontrolom jugoslavenske ljevice. A što se tiče afera, čim se promijeni vlast, vidjet ćemo koliko je kriminalna sprega pojedinaca bliskih Kukuriku koaliciji i njihovih medija. Možda i neki novi likovi sjednu na optuženičku klupu...
 
• Na koga, konkretno mislite?
- O imenima za sada, ne bih.
 
• Hoćete li i u novoj sezoni uspjeti sačuvati specifičnu razliku u odnosu na ostale talk-showove u Hrvatskoj?
- Sada ne ću ništa mijenjati. Ljudi Bujicu shvaćaju kao vlastiti projekt, prozor u svijet... U Hercegovini su ovo ljeto svi komentirali da bez Bujice ne bi znali što se zaista događa u Hrvatskoj. Slično je bilo i u Imotskom. Kada sam bio u Prološcu, na Svetoj misi u Zelenoj katedrali, vidio sam kako narod reagira na ono što radim i to mi je najvažnije. Na Thompsonovom koncertu u Kninu napunio sam baterije i energija koju dobiješ kroz svaki stisak ruke hrvatskog branitelja toliko je jaka da Bujica nakon svega, samo još može prebaciti u višu brzinu...
 
• Gdje ste bili na odmoru, gdje vam je bilo najljepše?
- Prvo sam išao na Korčulu, u Vela Luku. Potom u Sali na Dugom otoku. I u jednom i u drugom mjestu na vlasti su crveni, ali su me naši dočekali fenomenalno. Na Dugom otoku skupina mladih dečki, 90. godište, čak mi je upala na jednu privatnu večeru sa zastavom HOS-a, njih desetak... Bili su oduševljeni što sam s njima. Ipak, i ove godine najljepše mi je bilo u Hercegovini. Iako sam rođen u Varaždinu i nemam nikakve veze s Hercegovinom, tamo se osjećam kao kod svoje kuće. Sjajno sam se proveo u Mostaru, na Širokom i u Međugorju, na slapovima Kravica i u Tihaljini... Bio sam i u Donjoj Blatnici, kod dragog prijatelja Mate Bulića, u Zemuniku i Bibinju, a Knin i Vukovar da i ne spominjem...
 
• Očekuje se tzv. vruća jesen, imat ćemo izbore za Hrvatski sabor. Kako ćete se postaviti?
- Zna se. Desno.
 
• Što vam to točno znači?
- To što sam rekao.
 
• A jeste li „Spremni"?
- Moji gledatelji već su mi napisali na fejsu: „Za Bujicu – spremni!"
 
• Imate li namjeru dovesti u emisiju neke posebne goste koje niste uspjeli prijašnjih godina?
- Već u prvome tjednu emitiranja najavljujem ekskluzivnog gosta koji 25 godina nije dao intervju niti jednoj hrvatskoj televiziji i čije će gostovanje zasigurno odjeknuti i izvan naših granica.
 
• Je li i dalje velik interes javnih osoba za gostovanje u Bujici?
- Imamo velikih problema kako rasporediti sve one koji žele gostovati i koji su, prije svega, zanimljivi našim gledateljima. Ni kad bi se Bujica prikazivala svaki dan u tjednu, ne bih imao dovoljno mjesta za sve one koji žele nastupiti! Uistinu, to je veliki kompliment za posao koj radim.
 
• Rekli ste da ste bili u Kninu. Kako ste doživjeli obilježavanje 20-te obljetnice akcije Oluja?
- Fantastično! S djevojkom i frendom bio sam na koncertu najvećeg hrvatskog glazbenika svih vremena – Marka Perkovića Thompsona. Osjećaj je bio neponovljiv, a otkrit ću vam i jednu tajnu: oznaku HOS-a koju je imao na ramenu, ja sam mu poklonio!
 
• Hoćemo li u Bujici imati prilike vidjeti izvještaj iz Knina?
- S tog veličanstvenog koncerta ću sigurno pustiti neke kadrove, a što se ostaloga tiče, moram priznati da mi se svidio i govor hrvatske predsjednice. O Milanoviću i ovima što su pobjegli – ne treba trošiti vrijeme...
 
• I na kraju, što mislite o izbjegličkom valu koji prijeti Hrvatskoj?
- To će sigurno biti jedna od tema u Bujici. Načelno, žao mi je ljudi, naročito žena i djece. Međutim, kada vidim vojno sposobne muškarce kako nadiru prema Europi, to mi se ni malo ne sviđa. Mi bi valjda trebali slati svoje vojnike u krizna područja da se vraćaju kući u ljesovima, a njih bi trebali prihvatiti kao „izbjeglice". Mislim da je Mađarska posve dobar primjer.
 
• Vi ste dakle, zalažete za zid prema Srbiji?
- Naravno. I ne samo zbog izbjeglica iz arapskog svijeta.
 
• Ali Milanović i Ostojić misle drukčije...
- To me ni malo ne čudi. Milanović ima razumijevanja za izbjeglice, jer je i sam izbjegnuo u Bruxelles kada je u njegovoj domovini bio rat. A on je bio u naponu snage, baš kao i mnogi Sirijci koji u Europu dolaze s novim iphonima i sa po pet tisuća dolara u džepu, koje im daje katarski emir i saudijska kraljevska obitelj.
 
• A prihvatni centri u Tovarniku i Trilju?
- Sramota i užas! Pogledajte licemjernih hrvatskih ljevičara i liberala! Zalažu se za dolazak izbjeglica u Hrvatsku, ali ih ne bi prihvatili u svojim domovima, u Varaždinu, Međimurju ili u Istri! Opet treba trovati Vukovar i okolicu, a sada još i Dalmatinsku Zagoru. Evo, ja kao rođeni Varaždinac predlažem da se, ako baš moramo, izbjeglice naseli u „tolerantnom" i „multikulturalnom" Varaždinu! Neka grade džamiju u Puli, a Tovarnik i Trilj neka poštede. Znate, ne bi me ni malo začudilo da Ostoja Ranković izbjeglice prebaci iz Tovarnika u Vukovar i da sutra osim ćirilice, dobijemo ploče i na arapskom jeziku!
 

Hrvatski tjednik; http://direktno.hr/en/2014/direkt/24629/Bujanec-otkrio-za%C5%A1to-kamera-HRT-a-nije-u-Areni-'voljela'-Milanovi%C4%87a.htm

Al Qaida i talibani u Afganistanu su nastali kao reakcija na američku intervencionističku politiku

 
 
Michael Lüders je analitičar i jedan od najboljih njemačkih poznavatelja prilika na jugoistoku Europe. Ovo je dio intervjua koji je s njim obavila Christine Heuer (DLF). SAD je prije svih odgovoran za krize na Bliskom istoku, smatra njemački analitičar Michael Lüders. Izbjeglička drama je "račun za intervencijsku politiku" Washingtona koji nema jasan plan, tvrdi on u intervjuu za DLF.
http://www.dtoday.de/cms_media/module_img/390/195275_1_lightbox_Lu_ders_Michael.jpg
• SAD će prihvatiti 10.000 sirijskih izbjeglica, 10.000 od četiri milijuna Sirijaca koji su u bijegu, to je 0,25 posto izbjeglica. Europa negoduje, neki upućuju na odgovornost Amerikanaca za visoki broj izbjeglica s Bliskog istoka. SAD je, konačno, vodio ratove u Afganistanu, Libiji i Siriji. Glasnogovornik Baracka Obame sada tvrdi da Europa može sama riješiti taj problem. Izvlači li se Washington od odgovornosti?
- Da, doista je tako. Washington bi mogao preuzeti više odgovornosti. Za krize u regiji je dobrim dijelom odgovorna intervencijska politika SAD-a, koju su Europljani pretežito podržavali. Naravno da su i arapski režimi u visokoj mjeri odgovorni za val izbjeglica. Oni su se pokazali nesposobnima u vođenju konstruktivne politike i kreiranju perspektiva za svoje građane. Zanimalo ih je samo kako zadržati vlast. Ta mješavina je dovela do dramatičnog kretanja izbjeglica koje još ni izbliza nije doseglo vrhunac. Zapravo bi Europljani morali zatražiti od Amerikanaca da preuzmu odgovornost.
 
• Gdje su Amerikanci, po Vašem mišljenju, pogriješili?
- Uzmimo za primjer Irak. Najveća grješka Amerikanaca nakon rata 2002. godine je bilo raspuštanje iračke vojske i Baatha, stranke Sadama Huseina. Stotine tisuća sunita preko noći su ostale bez posla. Upravo ti suniti danas su kostur Islamske države. Bila je to eklatantna grješka i nije se to dogodilo prvi put. Islamska država je proizvod SAD-a. Al Kaida i talibani u Afganistanu su nastali kao reakcija na američku intervencionističku politiku, ali se na greškama ne uči, uvijek se iznova čine nove greške. Sada za tu politiku stiže račun u obliku ogromnog vala izbjeglica iz Iraka, Sirije.
 
• Gospodine Lüders, SAD barem pokušava vršiti utjecaj u regiji. Njemačka se rado drži u pozadini.
- Problem Njemačke je, ali i problem ostatka Europske unije, što nema vlastitu liniju u politici prema zemljama Bliskog i Srednjeg istoka. Uglavnom, njemačka politika slijedi američke ideje i planove, oni se provode u djelo ili se to barem pokušava. Postoje dvije iznimke - Njemačka nije sudjelovala u ratu 2003. protiv Sadama Huseina, niti u rušenju Gadafija. Inače, Njemačka podržava tu politiku i nema hrabrosti korigirati pogrešnu politiku. Aktualni primjer je odluka turske vlade koja vodi rat protiv Kurda, najvažnije grupacije koja ratuje protiv Islamske države. Zapravo bi NATO, EU i vlada u Berlinu morali izvršiti pritisak na tursku vladu i reći joj da je suluda ideja ratovati protiv Kurda i reći Ankari da treba učiniti upravo suprotno. Ali, u saveznoj vladi nema niti jednog jedinog političara koji bi Tursku javno kritizirao. To je pogrešna politika i zbog toga plaćamo visoku cijenu u obliku izbjegličkog vala.
 
• Postoje naznake da bi se ruski predsjednik Vladimir Putin mogao uključiti u borbu protiv IS-a. Nazire li se možda rješenje za Siriju?
- Kada bi Rusija, Iran, Kina, SAD i Europljani bili složni, onda se taj konflikt ne bi mogao okončati, ali bi ga se moglo ograničiti i držati pod kontrolom. Radi se ponajprije o ključnom pitanju što će biti s režimom Bašara al Asada i kako se želi kreirati politika za eventualno vrijeme nakon režima. Rusija i Iran su signalizirali da su spremni maknuti Asada s vlasti, na primjer zamoliti ga da ode u egzil u Rusiju, ali bi kostur režima ostao, barem u Damasku. Pitanje je hoće li Amerikanci na to pristati. Ali Rusija, baš kao i Iran, jako je zainteresirana da se taj kaos ne proširi, da ne ode u smjeru Kavkaza, da i tamo radikalni islam ne pusti korijenje. Postoji, dakle, zajednička baza za konstruktivnu politiku s Rusijom, ali mora postojati i volja te provođenje zajedničke politike.
 
• Vi smatrate da će odluka opet pasti u SAD-u? Washington odlučuje o djelovanju?
- Washington je najvažniji globalni akter u zemljama Bliskog i Srednjeg Istoka, iako se moć Washingtona ubrzano urušava, dijelom i zbog toga što su mnoge države regije shvatile da postoji veliki jaz između vizije slobode SAD-a i Zapada na jednoj strani, te realne politike na drugoj strani. Nitko ne zna kako će stvari izgledati za tri, četiri ili pet godina u Siriji, Iraku, u regiji. Jasno je da će se humanitarna katastrofa nastaviti. Ne znam kako će Europa postupati ako ljudi počnu bježati i iz Egipta, a to se već nazire. Mislim da bi Europljani trebali jasno definirati svoje vlastite interese, ako treba, i pritom se ograditi od SAD-a.
 

Christine Heuer (DLF), Oslobođenje

Bjelodano je da je Slovenija, djelovanjem svoje zastupnice Drenik, počinila bitne povrjede Sporazuma o arbitraži

 
 
O najnovijim događajima u svezi arbitražnog skandala između Hrvatske i Slovenije, razgovarali smo sa stručnjakom za međunarodno pravo dr. Davorom Vidasom, profesorom na norveškom Institutu Fridtjof Nansen, i donedavnim savjetnikom Hrvatske vlade u arbitražnom postupku. Povod za razgovor bilo je priopćenje Tajništva Stalnog arbitražnog suda (eng. Permanent Court of Arbitration - PCA) u Haagu, od 19. kolovoza, o tome da će predsjednik Arbitražnog suda, Gilbert Guillaume imenovati dva nova arbitra te da Arbitražni sud namjerava razmotriti stajališta stranaka u svezi novonastale situacije, uključujući učinke hrvatske notifikacije o prestanku Arbitražnog sporazuma, kao i moguće implikacije po arbitražni postupak događaja, koji su izazvali takvu hrvatsku odluku.
http://direktno.hr/images/cache/700x350/crop/images%7Ccms-image-000021246.jpg
• Hrvatska vlada notificirala je 30. srpnja Sloveniji da se smatra ovlaštenom prekinuti Arbitražni sporazum, u skladu s Bečkom konvencijom o pravu ugovora, a dan kasnije o tome je izvijestila i Arbitražni sud. Kako komentirate razvoj događaja koji su uslijedili nakon toga?
- Prije svega, važno je uočiti ono do čega je došlo gotovo neposredno nakon donošenja odnosne odluke hrvatske Vlade i njezine notifikacije, sukladno Bečkoj konvenciji o pravu ugovora. Predsjednik Međunarodnoga suda Ronny Abraham, koji je u tom trenutku već bio izabrani za slovenskog arbitra, podnio je 3. kolovoza ostavku na članstvo u Arbitražnome sudu i time se povukao iz arbitražnoga postupka. A samo šest dana prije toga je bio prihvatio slovensko imenovanje za arbitra u tome postupku. To znači da su, u razdoblju od samo desetak dana, čak trojica arbitara istupili iz tog arbitražnoga postupka koji se vodi pri Stalnome arbitražnom sudu u Haagu. Prvi je ostavku podnio dr. Jernej Sekolec, 23. srpnja, tj. dan nakon što su objavljeni kompromitirajući transkripti njegovih razgovora sa slovenskom zastupnicom (agenticom) u arbitražnome postupku, Simonom Drenik. Zatim je 30. srpnja uslijedila ostavka profesora Budislava Vukasa - a samo par dana kasnije i suca Ronnyja Abrahama. Trojica arbitara, među kojima aktualni predsjednik Međunarodnog suda u Haagu i nekadašnji potpredsjednik Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu, povukli su se iz te arbitraže u gotovo rekordnom roku, u samo desetak dana!
 
Indikativni razlozi Abrahamova povlačenja
 
• Koji su razlozi, prema Vašem mišljenju, naveli predsjednika Međunarodnoga suda, Ronnyja Abrahama, da prihvati slovensko imenovanje za arbitra - i kako to da je onda, u manje od tjedan dana, istupio iz tog postupka, podnijevši ostavku?
- Što se tiče objektivnih okolnosti, jedina promjena od dana kad je sudac Abraham prihvatio imenovanje za arbitra, 28. srpnja, pa do dana podnošenja ostavke, šest dana kasnije, bile su odluke Hrvatskog sabora i Vlade, te pismo o sadržaju tih odluka, upućeno Arbitražnome sudu u petak, 31. srpnja. Gotovo neposredno nakon toga pisma, već prvoga idućega radnog dana, u ponedjeljak, 3. kolovoza, sudac Abraham podnio je ostavku. Dakako, tijekom tih nepunih tjedan dana kao arbitar, sudac Abraham je imao i izravni uvid u spis predmeta. Začuđujuće, Tajništvo PCA je o njegovom povlačenju iz postupka priopćenje izdalo tek u srijedu, 5. kolovoza, dakle s puna dva dana zakašnjenja - što čudi tim više jer su priopćenja toga tajništva, o ostavkama arbitra Sekolca i, kasnije, arbitra Vukasa, bila objavljena gotovo trenutačno, istoga dana u oba slučaja.
 
Razlozi prihvaćanja imenovanja, a zatim i ostavke suca Abrahama, citirani su u tome priopćenju tajništva od 5. kolovoza, gdje stoji da se je on sudjelovanja u arbitražnome postupku prihvatio u nadi da bi to moglo pomoći u obnovi povjerenja među strankama i Arbitražnim sudom te omogućiti normalan nastavak procesa, uz suglasnost obiju stranaka - a da je ostavku podnio kad je uvidio da se u sadašnjoj situaciji ta očekivanja ne mogu ostvariti. Eventualne druge svoje razloge zna sudac Abraham, no već i ovo što je navedeno u priopćenju je vrlo indikativno - a rekao bih, i prilično važno za daljnju sudbinu samoga arbitražnog postupka.
 
• Iz Arbitražnoga suda, koji prema Sporazumu ima pet članova, do sada su se povukla trojica! Zar nije već samim time duboko poljuljana vjerodostojnost tog Arbitražnoga suda, te kako uopće očekivati daljnja imenovanja arbitara, koja su sada najavljena novim priopćenjem Tajništva PCA, od 19. kolovoza?
- Točno tako, opravdano se pitati, s obzirom na takav slijed događaja, kakva će biti percepcija o toj arbitraži, ne samo u Hrvatskoj nego i u međunarodnoj javnosti. S jedne strane, tko će, nakon obrazloženja predsjednika Međunarodnog suda, Abrahama, da sadašnja situacija ne može ispuniti očekivanje koje je imao pri prihvaćanju imenovanja, da pomogne u obnovi povjerenja i omogući normalan nastavak procesa uz suglasnost obiju stranaka, željeti prihvatiti imenovanje za - sada već trećega u nizu – „slovenskog“ arbitra? Pa nije imenovanje za arbitra u međudržavnoj arbitraži poput tombole, u kojoj bi se arbitri u njoj nizali, sve dok se ne „posreći“ onaj „pravi“... Tko će, uostalom, pristati da bude te „treće sreće“? S druge strane, tko će htjeti prihvatiti imenovanje za „hrvatskoga“ arbitra, kad Hrvatska u tom postupku više ne sudjeluje, nego se, naprotiv, poziva na prestanak Arbitražnoga sporazuma sukladno Bečkoj konvenciji o pravu ugovora? Arbitražni sporazum je pravni temelj arbitražnoga postupka, tako da bi Arbitražni sud, nastavi li svoj rad, mogao djelovati u pravnom vakumu...
 
Nevjerojatna konspiracija između arbitra i agentice
 
• Ima li kakvih poznatih presedana u međunarodnoj judikaturi? I u našim medijima se posljednjih dana navodi da međunarodni stručni krugovi sve više upućuju na jedan raniji slučaj do kojeg je došlo u arbitraži između Saudijske Arabije i Velike Britanije...
- Doista, već prvi komentari objavljeni u međunarodnim stručnim časopisima, poput onog na internetskim stranicama Europske revije za međunarodno pravo, te zatim u londonskome Global Arbitration Review, podsjećaju na slučaj Arbitražnoga suda iz 1955., u vezi s rješavanjem teritorijalnog pitanja oaze Buraimi, u sporu između Saudijske Arabije i Velike Britanije. I u slučaju Buraimi, arbitražno vijeće je bilo sastavljeno od pet arbitara, a temeljilo se na arbitražnome sporazumu sklopljenom 1954. godine. No, već u ranoj fazi tog arbitražnoga postupka, vlada Velike Britanije zaključila je da su postupci vlade Saudijske Arabije i njezin odnos prema Arbitražnome sudu doveli do raskida samog arbitražnoga sporazuma. Tim slijedom, prvo se je iz tog arbitražnoga suda povukao britanski arbitar, a ubrzo zatim i sam predsjednik Arbitražnoga suda, poznati belgijski profesor međunarodnoga prava, Charles de Visscher. Uslijedila je, onda, i ostavka trećeg arbitra - i sama arbitraža se time, najkraće rečeno, raspala. Taj se je arbitražni sud, dakle, sam raspustio, niti ne čekajući da se suprotna strana pozove na prekid arbitražnog sporazuma zbog njegove bitne povrede.
 
• Što je pritom bio neposredan povod za ostavke arbitara?
- Ukratko rečeno, razotkrivanje pristranosti arbitra, korupcije, konspirativnoga djelovanja i pokušaja utjecaja na ostale članove arbitražnoga vijeća, kako bi ih se navelo da sude u korist jedne od stranaka u postupku, u tom slučaju Saudijske Arabije. Ključ svega, kao i u sadašnjem slučaju skandala do kojeg je došlo u hrvatsko-slovenskoj arbitraži, nakon što je razotkrivena konspiracija između arbitra Sekolca i slovenske zastupnice u postupku Drenik, jest temeljni zahtjev za međunarodne suce i arbitre: njihova nepristranost i objektivnost. Ustanovi li se da je došlo do povrjede tog kamena-temeljca na kojem leži smisao međunarodnog pravosuđa, to predstavlja razlog za ništavost arbitražne odluke. Razlozi se pritom ne ograničavaju samo na novčano ili materijalno podmićivanje nekog arbitra, nego mogu obuhvaćati bilo kakvu djelatnost koja dovodi do očite pristranosti arbitra. U slučaju Buraimi, raspadu arbitražnog suda nije prethodila neka odluka tog suda ili nalaz o činjenicama. Riječju, bilo je očito o čemu se radi. U sadašnjem slučaju, suočeni smo s gotovo nevjerojatnim razmjerima konspiracije između arbitra i agenta države u sporu, o tome kako utjecati na tijek postupka i na ostale arbitre, kako raditi na njima, a sve kako bi se time protupravno utjecalo na konačni ishod spora.
 
• Sve su oči uprte u predsjednika Arbitražnoga suda Gilberta Guillaumea, koji će imenovati dvojicu arbitara, nakon što ni Hrvatska, ali ni Slovenija nisu imenovale nove arbitre. Ima li za to uporišta?
- Po slovu Arbitražnoga sporazuma, ima - no ključno je pitanje je li taj sporazum između Hrvatske i Slovenije i dalje na snazi, ili su, u skladu s Bečkom konvencijom, ispunjene pretpostavke za njegov prestanak. Hoće li Arbitražni sud sada nastaviti arbitražni postupak, da bi se zatim ispostavilo kako je postupak bio nastavljen bez pravnog temelja? To bi moglo voditi nesagledivim posljedicama. K tome, postupak za utvrđivanje sadašnjega statusa Arbitražnoga sporazuma nije propisan samim tim sporazumom, nego Bečkom konvencijom o pravu ugovora - i odnosi se na načine mirnoga rješavanja sporova prema članku 33. Povelje UN-a, o čemu Hrvatska i Slovenija sada imaju rok od godine dana u kojem trebaju nastojati postići dogovor o načinu rješenja. Relevantan datum za početak tijeka tog roka je 5. kolovoza, kad je Slovenija, također sukladno Bečkoj konvenciji, izjavila svoj prigovor odnosno neslaganje s hrvatskom notifikacijom prestanka Arbitražnog sporazuma.
 
• Kakve je mjere odredio predsjednik arbitražnoga suda u slučaju Buraimi?
- Charles de Visscher, koji je ranije bio i sudac Međunarodnoga suda u Haagu, isprva je, nakon ostavke britanskoga arbitra, odredio zastoj arbitražnoga postupka do imenovanja novog arbitra, za što je Velika Britanija imala rok od 60 dana. Međutim, nakon što je u međuvremenu bio obznanjen transkript snimljenoga razgovora koji je potvrdio očitu pristranost jednog od arbitara, predsjednik de Visscher je i sam podnio ostavku.
 
• No, prema posljednjem priopćenju tajništva Suda, nakon što se Arbitražni sud rekonstituira, razmotrit će učinke notifikacije Hrvatske o prestanku Arbitražnog sporazuma. Kakve svrhe može imati takav nastavak postupka?
- Rekonstituiranje Arbitražnoga suda može imati, u ovakvim okolnostima, samo proceduralnu svrhu, naime takvu da omogući Sudu donošenje odluke većinskim glasanjem vijeća u punom sastavu - premda je upitno je li to doista nužno. Teško je, k tome, zaključiti da bi neka nova odluka Arbitražnog suda ovdje mogla ulaziti u meritum graničnog spora. Naprotiv, ona bi se, s obzirom na sadašnje okolnosti u ovom slučaju, mogla odnositi tek na proceduralne aspekte, kao što su raspuštanje Arbitražnog suda ili obustava arbitražnog postupka. Proceduralna pravila Stalnoga arbitražnog suda predviđaju takvu mogućnost. Slično zaključuju i autori nedavnoga komentara na mrežnim stranicama spomenute Europske revije, koji još dodaju da bi Arbitražni sud mogao predložiti strankama da spor iznesu pred sudski forum, bilo u Haagu ili Hamburgu.
 
• Kako onda tumačite izjavu slovenskoga ministra vanjskih poslova Erjavca, koji je ovih dana izjavio da „arbitraža ide dalje“? Slovenski političari, ali i dio slovenskih stručnjaka, pritom se pozivaju na načelo pacta sunt servanda...
- Ako noj gura glavu u pijesak, je li zato svuda oko njega mrak? Hoću reći, pa bjelodano je da je Slovenija, djelovanjem svoje zastupnice Drenik, dakle agentice u arbitražnome postupku, počinila bitne povrjede Sporazuma o arbitraži, kojeg je 2009. sklopila s Hrvatskom. Tko god se poziva na načelo pacta sunt servanda, trebao bi u cijelosti pročitati odnosnu odredbu Bečke konvencije o pravu ugovora. Članak 26. te konvencije, naslovljen Pacta sunt servanda, ima samo jednu rečenicu. Ona glasi: „Svaki ugovor koji je na snazi veže stranke i one ga moraju izvršavati u dobroj vjeri“. Zar iz svega što je počinila slovenska agentica Drenik, koja je u arbitražnome postupku predstavljala Sloveniju i djelovala u njezino ime, proizlazi izvršavanje sporazuma „u dobroj vjeri“? Ne, to je, nasuprot, bilo djelovanje „u zloj namjeri“ - u očitoj namjeri izigravanja same biti Arbitražnoga sporazuma i na njemu temeljenog arbitražnog postupka! U konačnici, time je uništeno ono što je najdragocjenije u međunarodnim arbitražama: povjerenje stranaka u vjerodostojnost postupka. No, bitna povrjeda Sporazuma nastala je već ranije, djelovanjem agentice Slovenije, u konspiraciji s jednim od arbitara.
 
• Međutim, slovenski političari i pojedini stručnjaci pozivaju se na to da Arbitražni sporazum ne sadrži odredbe o istupanju iz njega te da se Hrvatska ne može jednostrano povući iz arbitražnog postupka, da je to dvostrani ugovor...
- To je doista gruba zamjena teza ili, pučki rečeno, okretanje pile naopako. Upravo kao što je 1955., u slučaju Buraimi, Velika Britanija zaključila da je Saudijska Arabija svojim djelovanjem razvrgnula arbitražni sporazum, tako je i ovdje Slovenija, djelovanjem svoje agentice Drenik, istupila iz Sporazuma svojim činjenjem - a Hrvatska je na to povukla međunarodnopravne konzekvencije u skladu s Bečkom konvencijom o pravu ugovora, koja u čl. 60. predviđa prestanak dvostranog ugovora kao posljedicu bitne povrjede što ju je počinila suprotna strana. Nemojmo zamjenjivati uzrok i posljedicu! Bečka konvencija je jasna o tome.
 
• U usmenoj raspravi pred Arbitražnim sudom sudjelovao je u 101. godini akademik Vladimir Ibler. S njim ste proveli puno vremena, što mislite, kako bi on na sve ovo reagirao, da je danas živ?
- Ibler je stvari uvijek nazivao pravim imenom. Rekao bi, kratko, kolega ovo je – švindleraj! I to bi, vjerujem, saželo cijelu priču, u toj jednoj jedinoj konstataciji.
 

Marko Curać, Hrvatski tjednik, 27. 8. 2015., str. 21.

Anketa

Tko je po Hrvatsku i Hrvate opasniji?

Petak, 20/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1505 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević