Get Adobe Flash player

Radmanu je dokazano da je u sukobu interesa i nije dao ostavku

 
 
Podsjetit ću vas, na sastanku Odbora Radman je rekao, vratit ću HRT u 70. i 80. kad sam bio na toj televiziji. Je li on o demokraciju učio u vrijeme totalitarnog režima - U emisiji Studio 4 na Hrvatskoj radioteleviziji gostovao je Predsjednik saborskog odbora za medije Andrija Mikulić. Odgovarao je na pitanja o raspuštanju Povjerenstva, radu Vijeća za elektroničke medije i trenutačno najvažnijem pitanju za uspostavljanje objektivnosti medija, smjeni čelnika HRT-a Gorana Radmana.
http://www.hdz.hr/sites/default/files/field/image/andrija-mikulic-novi-predsjednik-go-hdz-a-grada-zagreba_1_0.jpg
• Vaš Odbor u centru pozornosti, zašto se odbili Stazića da se razgovara o ministru Hasanbegoviću?
- Drago mi je da ste postavili to pitanje. Nije istina, zahtjev je došao 1. veljače, a rok je 8 dana. Petoga veljače je bila sjednica. Prihvatio sam. Sazivate sjednicu na temelju jedne trećine. Zaključak sjednice govori da je ministar postupio u skladu s ovlastima. Bila je rasprava od 2 sata, sjednice su javne i odbor je donio takav zaključak. Povjerenstvo je podijelilo sredstva za odredbenu godinu, dali su više od sedam milijuna kuna na neprofitne udruge, što je s drugima?
 
• Je li suvišno Povjerenstvo?
- Pravo odgovora na to pitanje ima ministar Hasanbegović. Ono što smo mi utvrdili je da je bilo u sklopu njegovom ovlasti. To je Povjerenstvo imalo i dobre odluke jer nisu dali sredstva Pilselu i Autografu ali je ministrica dodijelila ta sredstva. Sve je jasno.
 
• Kako komentirate zabranu emitiranja televizije Z1 na tri dana?
- Svi koji kreiraju javno mnijenje moraju odgovarati za izgovoreno. Ja to tako ne bi izrekao kako je bilo izrečeno na Z1 ali Vijeće za elektroničke medije je donijelo tu odluku koja je, kao takva, po prvi puta donesena. Ako govorimo o gospođi Rakić pitao bih je zašto tek sada, a bilo je i ranije slučajeva?
 
• Kako Vi ocjenjujete slobodu medija?
- Trebamo imati dokument o medijskoj strategiji. Od ove Vlade to možemo očekivati. Ako govorimo o slobodi medija i govorimo o vašoj kući, ona je u funkciji jedne stranke a trebali biste biti objektivni i u službi javnog servisa.
 
• Na temelju čega zaključujete da je HRT u službi jedne stranke?
- Na temelju niza argumenata, niza afera. Na primjer, Radman je 2013. rekao, ako mu se dokaže da je u sukobu interesa, dat će mandat. Dokazano mu je 2015. da je u sukobu interesa i nije dao ostavku. Što takav čovjek može biti na čelu javne televizije?
 
• Ali postoji procedura.
- Donio sam izvješće HRT-a, trošim puno vremena na ovo izvješće pa ćemo vidjeti. Sazvat ću sjednicu Odbora i donijet ćemo zaključke. Zakonom je propisana procedura u ovakvim slučajevima.
 
• Zašto se do sada nije raspravljalo o HRT-u?
- Podsjetit ću vas, na sastanku Odbora Radman je rekao, vratit ću HRT u '70. i '80. kad sam bio na toj televiziji. Je li on o demokraciji učio u vrijeme totalitarnog režima. Ova je kuća prožeta aferama. Tražili smo uvid u anekse ugovora o plaćama zaposlenika, nikad nisu objavljeni. Građani imaju pravo znati kolika je plaća jer građani plaćaju pretplatu.
 
• Kada će biti sljedeća sjednica?
- Točka o HRT-u je na ovoj sjednici. Prije plenarne sjednice se sastaje Odbor.
 
• Kako objašnjavate da je HRT tema nakon svake promjene vlasti?
- Ne bih to tako rekao, onog trena kada neke stvari trebaju biti objektivne, a niste objektivni u izvještavanju, onda ste tema. HRT nije u funkciji javnog servisa. Evo vam primjer, referendum o braku, 2/3 građana se izjasnilo da je brak zajednica između muškarca i žene, a ova televizija je to pretvorila u subjektivne podatke, prikazano je kao da se ne radi o 2/3 onih koji tako to ne definiraju.
 
• To je utuživo.
- Naravno.
 
• Najavljuje se promjena Zakona o HRT-u.
- Da, ministar Hasanbegović je rekao da je unutar njegove strategije i Zakon o HRT-u. Sve što nije dobro i može biti bolje će se mijenjati. To je najbolje pitanje za Hasanbegovića.
 
• Vraćate Zakon na ono što je bio prije kukuriku koalicije?
- Ne znači da što je mijenjano da nije dobro ali u većini nije.
 
Hina je neobjektivna
 
• Kako ocjenjujete stanje u Hini?
- I njihovo izvješće o radu je tu koje nije zadovoljavajuće jer je u pitanju objektivnost. I tu su traženi aneksi ugovora i nikad nisu dostavljeni. Razgovarat ćemo i vidjet. Posla se ne bojimo i važno nam je da javni mediji budu u službi građana i da budu objektivni.
 
• Runjić je odgovorio Karamarku, što možemo očekivati u proceduri?
- Ne bih komentirao izjave Runjića. Rekli smo što mislimo o radu HRT-a. Trebaju raditi profesionalci i stručni ljudi nije važno tko je koje stranačke opredijeljenosti. Politička podobnost nikad nije bila uvjet.
 
• Tko to procjenjuje?
- Procjenjuje struka, objektivnost i profesionalizam. Čelnik kuće je najvažniji za procjenu. Imate ravnatelja i druge rukovodeće koji ne funkcioniraju. To tako ne može ostati. Zalagat ćemo se za stručnjake. (d.t., www.direktno.hr)

Razvijat ćemo i srednjoeuropsku, vertikalnu i jugoistočno-europsku, horizontalnu suradnju

 
 
Novi hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač posjetio je ovoga tjedna Njemačku. On u razgovoru za DW objašnjava zašto Hrvatska ponovno želi preuzeti ulogu mosta između Europske unije i zemalja zapadnog Balkana.
http://www.dw.com/image/0,,19041701_303,00.jpg
• Kakvo stanje ste zatekli u Ministarstvu vanjskih poslova? Gdje je hrvatska vanjska politika danas?
- U Ministarstvu ima mnogo sposobnih ljudi, posebno onih koji su radni vijek započeli u samostalnoj Hrvatskoj, tako da sam siguran da ćemo moći ostvariti svoje vanjskopolitičke ciljeve. Ono što je bilo nezadovoljavajuće jest stanje na planu hrvatske vanjske i europske politike koje smo zatekli. To naša vlada mora promijeniti. Prvo, moramo biti puno angažiraniji u europskoj suradnji - mislim prije svega na ulogu Hrvatske unutar Europske unije, ali i u jačanju transatlantske dimenzije. To podrazumijeva da ćemo snažno razvijati i srednjoeuropsku, vertikalnu i jugoistočno-europsku, horizontalnu suradnju. Drugo, potrebno je biti puno aktivniji u odnosima sa susjedima. U nekim slučajevima moramo odnose sa susjedima sanirati, u nekima poboljšavati. I treće, služba vanjskih poslova mora u potpunosti biti u funkciji jačanja hrvatskog gospodarstva i pretvaranja Hrvatske u konkurentno društvo. Snažno ćemo podržavati hrvatska poduzeća na inozemnim tržištima i isto tako biti aktivni u privlačenju ulagača.
 
• Spomenuli ste odnose prema susjedima i Europskoj uniji. Što je ostalo od poznate i nekad redovito isticane uloge Hrvatske kao mosta između EU-a i zemalja na Balkanu koje žele postati članice?
- Hrvatskoj je nedostajala ambicija, mora se nanovo definirati i repozicionirati, vratiti izgubljenu vjerodostojnost. Sjetimo se kako smo ušli u Europsku uniju, jeftinim pokušajem prijevare hrvatskih birača i europskih partnera. Moramo konačno shvatiti što smo i što predstavljamo kao članica Europske unije, koje su naše mogućnosti, kako možemo djelovati. Hrvatska u odnosu na zemlje u susjedstvu koje nisu u Europskoj uniji ima zaista veliku odgovornost, ali i veliku šansu. Aktivno ćemo se zauzeti za kandidaturu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji. Sam proces integracije BiH u EU bit će dugotrajan i mukotrpan, ali je ključno da bude pokrenut. To je važno za Hrvate u BiH, koji bi se na taj način mogli nanovo definirati i postati neka vrsta motora europske integracije. I to, u suradnji s Hrvatskom, za cijelu BiH može biti vrlo pozitivno. Kao jedan od tri ustavotvorna naroda Hrvati bi na taj način mogli živjeti svoju potpunu ravnopravnost s prijateljima Bošnjacima i Srbima. Što se tiče ostalih zemalja, tu mislim na Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Kosovo, podržavat ćemo, dakako, i njihovo priključenje europskoj obitelji. Naravno, inzistirat ćemo na poštivanju kriterija. Bit ćemo strogi, ali pošteni.
 
• U Berlinu ste posjetili Stasijev dokumentacijski centar, simbol sučeljavanja s prošlošću DDR-a. Može li Hrvatska nešto naučiti od Njemačke kad je u pitanju sučeljavanje s prošlošću?
- Okrenuti smo prema budućnosti, ali zaista moramo imati jedan "normalan" odnos prema prošlosti, bez kompleksa. Neka svi u našem društvu dobiju šansu govoriti o svojim osjećajima vezanima uz prošlost, pa i o Drugom svjetskom ratu. Da konačno jednom to raspravimo. Hrvatska mora pronaći svoj put kad je riječ o sučeljavanju s prošlošću. Možemo oko sebe gledati i uspoređivati kako su neka druga društva uspjela ili nisu suočiti se s prošlošću, ali sami moramo pronaći svoj put. To će posebice koristiti mlađoj generaciji koju ćemo time lišiti toga "povijesnog tereta" ali i gospodarski ćemo se onda bolje razvijati. To pokazuje primjer drugih postkomunističkih zemalja.
 
• Kada govorite o mladima, mislite li i na mlade u dijaspori? Izgleda da niti jedna vlada dosad nije iskoristila te potencijale. Što planirate na tom polju kao bivši veleposlanik u Njemačkoj i kao netko tko je dosta vremena proveo s dijasporom i zna „kako diše“?
- U prošlosti je bilo puno izjava i najava, ali u stvarnosti se nije puno toga dogodilo prema Hrvatima u iseljeništvu. Međutim, mi zaista želimo da se oni u Hrvatskoj osjećaju ugodno, da ne budu diskriminirani. Mislim da je tu važna i uloga novog predsjednika vlade Tihomira Oreškovića koji je i sam povratnik iz iseljeništva. Bit će to velik doprinos boljem razumijevanju Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata u iseljeništvu. Moramo napokon stvoriti okruženje u kojem će svi u Hrvatskoj moći biti kreativni i u mogućnosti živjeti od svoga rada.
 
• Trenutačno je izbjeglička kriza tema broj jedan u Europi. Vjerujete li još u njemačka nastojanja da se ona riješi zajednički, na europskoj razini?
- Još nemamo europsko rješenje, imamo koordinaciju nacionalnih rješenja. Mi surađujemo dobro sa zemljama u susjedstvu. Ali smo uvjerenja da, ako ne bude bilo moguće da naši grčki partneri osiguraju vanjsku granicu Europske unije, treba podržati ideju slovenskog predsjednika vlade Mira Cerara o ublažavanju migrantskog vala na makedonsko-grčkoj granici. Ovakvo stanje više ne će biti dugo održivo. Mora doći do drastičnog smanjenja broja migranata. Ponavljam: sva ova suradnja sa susjedima dobro funkcionira jedino toliko dugo dok Njemačka, Švedska, Nizozemska i Austrija primaju izbjeglice. Treba biti poslana poruka migrantima i izbjeglicama da ne mogu svi doći u Europsku uniju. Usporedno s tim EU treba djelovati globalno i na licu mjesta, u njihovim matičnim zemljama i u susjedstvu, pomagati migrantima i izbjeglicama.
 
• U vašem političkom programu se nigdje eksplicitno ne spominje Njemačka. Igra li ona unatoč tomu još uvijek važnu ulogu za Hrvatsku?
- Njemačka je naš strateški partner, središnja je zemlja Europske unije i sve države srednje i jugoistočne Europe po prirodi stvari upućene su na nju. Mi ćemo sa svojim partnerima Nijemcima sigurno nastaviti jačati političku, gospodarsku i inu suradnju.
 

Nenad Kreizer, Deutsche Welle

Njemačka velikodušnost suočila se s realnošću

 
 
Razgovor s Mirom Kovačem, ministrom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

• Gospodine ministre, dopustite mi jedno osobno pitanje. Pozdravili ste me na mađarskom i vaše prezime zvuči pomalo mađarski. Imate li mađarskih korijena?
- Nemam mađarskih korijena, potječem iz Dalmacije. U mladosti sam imao smjelu ideju: htio sam naučiti jezike svih susjednih naroda, pa tako i mađarski. Učio sam malo mađarski, proučavao sam mađarsku povijest i u sklopu nje hrvatsko-mađarsku povezanost. Nisam još uspio naučiti mađarski, ali ću se možda nakon završetka političke karijere posvetiti tome.
 
• Od strane mađarske vlade bila su velika očekivanja u odnosu na novu hrvatsku vladu, nakon što su za vrijeme prethodnog, lijevo orijentiranog premijera, Zorana Milanovića mađarsko-hrvatski odnosi dosegnuli najnižu razinu. Što se u tom pogledu može očekivati od nove, koalicijske vlade u Zagrebu?
- Desetog dana djelovanja nove vlade ja sam u Budimpešti, mislim da ta činjenica govori sama za sebe. Želimo kvalitetne, bliske odnose, kako to priliči između dvije susjedne države koje su članice EU-a odnosno NATO-a. Želimo dati novi zamah inače tradicionalno dobrim hrvatsko-mađarskim odnosima.
 
• Unatoč tome još uvijek ostaje pitanje Ina-Mol, koje je proteklih godina zatrovalo bilateralne odnose.
- To pitanje treba tretirati, ali i komunicirati na odgovarajući način. To ne će ići od danas do sutra. U tom pitanju ćemo postupno tražiti rješenja, za to postoji namjera i s hrvatske i s mađarske strane. Važna je odgovarajuća komunikacija prema javnosti, treba izbjegavati uvrjede, svađe. To je otvoreno sporno pitanje među nama i prirodno je da i dalje svaka strana štiti svoje interese. Važno je da ostanemo u granicama racionalnosti. Treba istaknuti pozitivnu stranu naših prijateljskih odnosa, mi se zalažemo za takvu politiku.
 
• Ostanimo kod energetske politike. Je li za RH je i dalje prioritet izgradnja LNG-terminala na Krku, posebno s obzirom na smanjenje cijene energenata?
- Skloni smo ostvariti taj europski projekt, a u tome su dobrodošli naši mađarski prijatelji. Dugoročno gledano terminal treba biti održiv, poslovno racionalan, treba vidjeti financijsku konstrukciju. Ako sve bude ukazivalo na to da se radi o korisnom projektu ne će biti prepreka za njegovu realizaciju. 
 
• Što se tiče izbjegličke krize, Hrvatska je „do grla“ u problematici. Prije nekoliko dana izjavili ste da ukoliko Austrija i Slovenija zatvore svoje granice pred migrantima i Zagreb mora učiniti isto. Hoće li se u regiji izgraditi još jedna ograda na zelenoj granici?
- Države koje se nalaze na tzv. balkanskoj ruti izbjeglica ni u jednom trenutku nisu bile konačni cilj migranata. Oni žele živjeti u najrazvijenijim državama EU-a, npr. U Njemačkoj i Švedskoj. U skladu s tim, sve dok ih prijatelji Nijemci budu primali mi ćemo biti država tranzita. A ako Berlin odluči radikalno smanjiti broj prihvaćenih osoba, i tranzitne države morat će slično reagirati. Rješenje se inače može ostvariti samo na vanjskim granicama EU-a. Iz tog razloga podržavamo slovenski stav koji se odnosi na potporu Grčkoj u pojačanju nadzora makedonsko-grčke granice. Potrebno je pronaći europsko rješenje krize, i u tome velike članice Europske unije imaju veću odgovornost. Svi smo odgovorni, ali Njemačka, kao najmnogoljudnija država EU-a, snosi najveću odgovornost u rješavanju pitanja izbjeglica.
 
• Hoće li biti ograde na hrvatskoj granici?
- Ponavljam, ukoliko Njemačka zatvori granice, i druge će to učiniti. Nastat će domino-efekt, te će Zagreb doći u situaciju da ne će imati drugog izlaza. To će, dakako, biti kratkoročno rješenje. I upravo zato je potrebno zajedničko europsko rješenje.
 
• U Europi se sve više kritizira politika Angele Merkel prema izbjeglicama. Već i Beč smatra da je njemački poziv upućen izbjeglicama promašaj. U kojoj mjeri je po Vašem mišljenju Berlin odgovoran za nastalu situaciju?
- Ukratko bih rekao da se njemačka velikodušnost suočila s realnošću.
 
• Pitanje migranata je iznenađujuće brzo ujedinila višegradske države i općenito Istočnu Europu uključujući i Hrvatsku. Može li dugoročnije, i po drugim europskim pitanjima funkcionirati ovakva regionalna suradnja?
- Hrvatska je prošle godine putem predsjednice države, Kolinde Grabar Kitarović učinila prve konkretne korake u cilju tijesne suradnje s Višegradskom skupinom. Ove godine želimo dalje jačati tu suradnju. Polazeći od svog geopolitičkog položaja, hrvatska strategija je jačanje vertikalne osovine sjever-jug, a u isto vrijeme ponovno jačanje horizontalne, jugoistočno-europske suradnje. U proteklih petnaest godina smo zapostavili vertikalnu kooperaciju, međutim devedesetih godina je kvadrilateralna suradnja između Italije, Slovenije, Mađarske i Hrvatske bila vrlo aktivna. Sazrjelo je vrijeme da se to obnovi i u tome bi Budimpešta mogla imati važnu ulogu.
 
• U posljednje vrijeme ima sve više nagađanja o budućnosti Europske unije. Jedni govore o izdvajanju takozvane Europske jezgre, koju čine najstarije članice EU-a, dok drugi predviđaju „samo“ mini Schengen. Sve su veće ambicije Britanaca koji idu svojim putem. Jesu li to samo simptomi krize ili početak raspada EU-a?
- Ne mislim da će se Europska unija raspasti. I ranije je bilo raznih kriza iz kojih je EU obično izašao jači. Međutim, EU će se promijeniti. Broj država članica nikada nije bio tako velik, a britanske ideje o reformi utjecat će na preuređenje ugovora EU-a. Postoje sporovi, ali nema oružanih sukoba i to je ogromna stvar. Regionalne suradnje smatram legitimnim, i mi želimo jačati našu ulogu u zajedničkim aktivnostima višegradskih zemalja i u jačanju već spomenute horizontalne, južne osovine. I u drugim dijelovima Europe postoje takve kooperacije, njih se ne treba bojati.  Među starijim, većim članicama postoje odnosi u koje mi nismo uključeni. Jedan od najnaglašenijih primjera za to je francusko-njemačka suradnja. Sasvim je druga situacija s tzv. Mini-Schengenom, odnosno idejom sužavanja sadašnjeg sustava. Naime u tom slučaju se radi o jednom od temelja EU-a, a to je osiguravanje slobodnog kretanja. Ograničavanje toga mogla bi zaista dovesti do rastakanja EU-a.
 

István Pataky, Magyar Nemzet

Anketa

Projekt »Rijeka europska prijestolnica kulture« je:

Ponedjeljak, 17/02/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1465 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević