Get Adobe Flash player

Njemačka velikodušnost suočila se s realnošću

 
 
Razgovor s Mirom Kovačem, ministrom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

• Gospodine ministre, dopustite mi jedno osobno pitanje. Pozdravili ste me na mađarskom i vaše prezime zvuči pomalo mađarski. Imate li mađarskih korijena?
- Nemam mađarskih korijena, potječem iz Dalmacije. U mladosti sam imao smjelu ideju: htio sam naučiti jezike svih susjednih naroda, pa tako i mađarski. Učio sam malo mađarski, proučavao sam mađarsku povijest i u sklopu nje hrvatsko-mađarsku povezanost. Nisam još uspio naučiti mađarski, ali ću se možda nakon završetka političke karijere posvetiti tome.
 
• Od strane mađarske vlade bila su velika očekivanja u odnosu na novu hrvatsku vladu, nakon što su za vrijeme prethodnog, lijevo orijentiranog premijera, Zorana Milanovića mađarsko-hrvatski odnosi dosegnuli najnižu razinu. Što se u tom pogledu može očekivati od nove, koalicijske vlade u Zagrebu?
- Desetog dana djelovanja nove vlade ja sam u Budimpešti, mislim da ta činjenica govori sama za sebe. Želimo kvalitetne, bliske odnose, kako to priliči između dvije susjedne države koje su članice EU-a odnosno NATO-a. Želimo dati novi zamah inače tradicionalno dobrim hrvatsko-mađarskim odnosima.
 
• Unatoč tome još uvijek ostaje pitanje Ina-Mol, koje je proteklih godina zatrovalo bilateralne odnose.
- To pitanje treba tretirati, ali i komunicirati na odgovarajući način. To ne će ići od danas do sutra. U tom pitanju ćemo postupno tražiti rješenja, za to postoji namjera i s hrvatske i s mađarske strane. Važna je odgovarajuća komunikacija prema javnosti, treba izbjegavati uvrjede, svađe. To je otvoreno sporno pitanje među nama i prirodno je da i dalje svaka strana štiti svoje interese. Važno je da ostanemo u granicama racionalnosti. Treba istaknuti pozitivnu stranu naših prijateljskih odnosa, mi se zalažemo za takvu politiku.
 
• Ostanimo kod energetske politike. Je li za RH je i dalje prioritet izgradnja LNG-terminala na Krku, posebno s obzirom na smanjenje cijene energenata?
- Skloni smo ostvariti taj europski projekt, a u tome su dobrodošli naši mađarski prijatelji. Dugoročno gledano terminal treba biti održiv, poslovno racionalan, treba vidjeti financijsku konstrukciju. Ako sve bude ukazivalo na to da se radi o korisnom projektu ne će biti prepreka za njegovu realizaciju. 
 
• Što se tiče izbjegličke krize, Hrvatska je „do grla“ u problematici. Prije nekoliko dana izjavili ste da ukoliko Austrija i Slovenija zatvore svoje granice pred migrantima i Zagreb mora učiniti isto. Hoće li se u regiji izgraditi još jedna ograda na zelenoj granici?
- Države koje se nalaze na tzv. balkanskoj ruti izbjeglica ni u jednom trenutku nisu bile konačni cilj migranata. Oni žele živjeti u najrazvijenijim državama EU-a, npr. U Njemačkoj i Švedskoj. U skladu s tim, sve dok ih prijatelji Nijemci budu primali mi ćemo biti država tranzita. A ako Berlin odluči radikalno smanjiti broj prihvaćenih osoba, i tranzitne države morat će slično reagirati. Rješenje se inače može ostvariti samo na vanjskim granicama EU-a. Iz tog razloga podržavamo slovenski stav koji se odnosi na potporu Grčkoj u pojačanju nadzora makedonsko-grčke granice. Potrebno je pronaći europsko rješenje krize, i u tome velike članice Europske unije imaju veću odgovornost. Svi smo odgovorni, ali Njemačka, kao najmnogoljudnija država EU-a, snosi najveću odgovornost u rješavanju pitanja izbjeglica.
 
• Hoće li biti ograde na hrvatskoj granici?
- Ponavljam, ukoliko Njemačka zatvori granice, i druge će to učiniti. Nastat će domino-efekt, te će Zagreb doći u situaciju da ne će imati drugog izlaza. To će, dakako, biti kratkoročno rješenje. I upravo zato je potrebno zajedničko europsko rješenje.
 
• U Europi se sve više kritizira politika Angele Merkel prema izbjeglicama. Već i Beč smatra da je njemački poziv upućen izbjeglicama promašaj. U kojoj mjeri je po Vašem mišljenju Berlin odgovoran za nastalu situaciju?
- Ukratko bih rekao da se njemačka velikodušnost suočila s realnošću.
 
• Pitanje migranata je iznenađujuće brzo ujedinila višegradske države i općenito Istočnu Europu uključujući i Hrvatsku. Može li dugoročnije, i po drugim europskim pitanjima funkcionirati ovakva regionalna suradnja?
- Hrvatska je prošle godine putem predsjednice države, Kolinde Grabar Kitarović učinila prve konkretne korake u cilju tijesne suradnje s Višegradskom skupinom. Ove godine želimo dalje jačati tu suradnju. Polazeći od svog geopolitičkog položaja, hrvatska strategija je jačanje vertikalne osovine sjever-jug, a u isto vrijeme ponovno jačanje horizontalne, jugoistočno-europske suradnje. U proteklih petnaest godina smo zapostavili vertikalnu kooperaciju, međutim devedesetih godina je kvadrilateralna suradnja između Italije, Slovenije, Mađarske i Hrvatske bila vrlo aktivna. Sazrjelo je vrijeme da se to obnovi i u tome bi Budimpešta mogla imati važnu ulogu.
 
• U posljednje vrijeme ima sve više nagađanja o budućnosti Europske unije. Jedni govore o izdvajanju takozvane Europske jezgre, koju čine najstarije članice EU-a, dok drugi predviđaju „samo“ mini Schengen. Sve su veće ambicije Britanaca koji idu svojim putem. Jesu li to samo simptomi krize ili početak raspada EU-a?
- Ne mislim da će se Europska unija raspasti. I ranije je bilo raznih kriza iz kojih je EU obično izašao jači. Međutim, EU će se promijeniti. Broj država članica nikada nije bio tako velik, a britanske ideje o reformi utjecat će na preuređenje ugovora EU-a. Postoje sporovi, ali nema oružanih sukoba i to je ogromna stvar. Regionalne suradnje smatram legitimnim, i mi želimo jačati našu ulogu u zajedničkim aktivnostima višegradskih zemalja i u jačanju već spomenute horizontalne, južne osovine. I u drugim dijelovima Europe postoje takve kooperacije, njih se ne treba bojati.  Među starijim, većim članicama postoje odnosi u koje mi nismo uključeni. Jedan od najnaglašenijih primjera za to je francusko-njemačka suradnja. Sasvim je druga situacija s tzv. Mini-Schengenom, odnosno idejom sužavanja sadašnjeg sustava. Naime u tom slučaju se radi o jednom od temelja EU-a, a to je osiguravanje slobodnog kretanja. Ograničavanje toga mogla bi zaista dovesti do rastakanja EU-a.
 

István Pataky, Magyar Nemzet

Ako se migracije nastave ovim tempom, Šveđani će postati manjina u vlastitoj zemlji

 
 
Šveđani se istiskuju iz sustava socijalne skrbi, dodijalo im je što porez troše na druge, ali boje se glasno reći svoje mišljenje. Ingrid Carlqvist, vodeća suradnica konzervativnoga Gatestone instituta sa sjedištem u SAD-u iskreno nam je govorila o tomu koliko je mračnija stvarnost u Švedskoj od onoga što tamošnji masovni mediji i vodeći političari priznaju. Više od polovice ljudi koji migrantskim valom dolaze u Europu su gospodarski migranti.
http://livsenergi.se/images/person/image1/large/1955_Image1.jpg
• Kako se Švedska nosi sa sadašnjom migracijskom krizom?
- Švedska je u velikom problemu. Svima je jasno da socijalni sustav koji smo izgradili funkcionira samo ako što veći broj ljudi radi i plaća poreze. Većina migranata koji su proteklih dvadeset godina došli u Švedsku ili nema nikakvu školsku spremu, ili samo vrlo nisku. Ne govore švedski i nema u njima ljubavi prema Švedskoj koja bi ih poticala da nečime pridonose društvu. Inače, mnogi od njih žive u uvjerenju kako novac koji oni dobivaju ne privređuju Švedska i švedski porezni obveznici, nego taj novac dolazi od Europske unije ili UN-a. I nakon osam godina boravka radi svega polovica migranata, stoga je jasno da su političari lagali kada su rekli kako je za Švedsku povoljna imigracija. Prošli tjedan u vijestima se govorilo o tomu koliko će stajati u budućnosti naš sustav socijalne skrbi – stajat će milijardi i milijardi. Mislim da se Šveđane želi pripremiti za loše vijesti, za restrikcije. Doći će dan kada Šveđani više ne će željeti plaćati za to. Od sve više ljudi čujem kako više uopće ne žele plaćati porez. A zašto bi i plaćali kada zauzvrat za plaćeni porez više ne dobivaju dobro obrazovanje za svoju djecu, dobro zdravstvo, brigu za starima, nego sve dobivaju ljudi koji su došli iz drugih zemalja i nikada ništa nisu uplatili? Stariji imigranti koji već dugo žive u Švedskoj su jako ljuti. Razgovarala sam s mnogima koji su rekli kako su svojevremeno, kada su došli u Švedsku, oni radili od prvoga dana. Štedjeli su kako bi mogli kupiti kuću, kako bi mogli osigurati dobru budućnost svojoj djeci – a sada vide kako tu dolaze nezahvalni ljudi koji se žale što ne dobivaju halal hranu koja odgovara islamskim propisima i najnoviji iPhone.
 
• Čini li vlada dovoljno za rješavanje krize i za integraciju?
- Mjere za zaštitu granica donesene su prekasno. Vlada, međutim, nije poduzela te korake iz razloga što je odjednom prepoznala da će masovna imigracija Švedsku pretvoriti u zemlju trećega svijeta. Ne, ona je tako odlučila iz dva razloga. Općine diljem države viču kako ne mogu primiti više migranata. Nema dovoljno kuća, škola i ljudi koji bi se mogli brinuti za imigrante. Sustav će se urušiti. Drugi je razlog, pak, što je potpora Švedskih demokrata iz tjedna u tjedan sve veća. Dakle, vlada je mišljenja da ako tijekom narednih nekoliko godina onemogućimo masovno useljavanje, možemo sve popraviti, Šveđani će se umiriti, a potom se možemo ponovno otvoriti pred migrantima. Ne shvaćam, zašto, ali žele zamijeniti švedsko stanovništvo muslimanima. Ako se imigracija nastavi tim tempom, za 10-15 godina Šveđani će postati manjina u svojoj zemlji. Što se integracije tiče, to ne može funkcionirati s ljudima koji se ne žele integrirati. Možemo utrošiti milijarde u „integracijske projekte“, ali oni će biti bez učinka jer se većina muslimana uopće ne želi integrirati u društvo koje smatra bezbožnim. Prije muslimanske imigracije nikada nismo trebali „integrirati“ ljude, to bi se naprosto dogodilo. Kada bi ljudi naučili švedski, zaposlili se, stekli prijatelje, onda bi se i integrirali, a njihova djeca postala bi isto toliko Šveđani kao i mi sami. Suprotno tomu, kod muslimana vidimo da je druga i treća generacija još fanatičnija i još više protušveđanski raspoložena od svojih roditelja. Oni odlaze boriti se za Islamsku državu, uznemiruju Židove, siluju Šveđanke, pljačkaju Šveđane. 
 
• Gledajući iz Mađarske stječe se dojam da švedska javnost više brine zbog rasizma i jačanja protuimigracijski raspoloženih Švedskih demokrata negoli zbog nasilja. Kako je to moguće?
- Ne, ne i ne. To je mišljenje samo medija i političara, a ne i mišljenje ljudi. Švedski novinari – znam, ta i ja sam trideset godina radila u medijima – smatraju da su visoko iznad prosječnoga čovjeka. Smatraju kako je svaki Šveđanin strašni rasist ispod površine te da se eksploziju tog rasizma, kao i da Šveđani po ulicama ubijaju migrante, može spriječiti samo ako se ljudima ne govori ništa negativnoga o imigrantima. Znam da to zvuči potpuno suludo, jer Šveđani nisu rasisti, nemaju neku posebnu sklonost ubijanja, a nisu niti previše agresivni. Upravo suprotno, smatram kako je zbog feminizma u Šveđanima ostalo premalo agresije čak i za zaštitu svojih obitelji i države. Nadam se da se varam! Mediji stoga nisu ništa objavili ni o seksualnim uznemiravanjima koja su se dogodila prošloga ljeta, stoga ne pišu o strašnim statistikama o silovanjima, koje jasno pokazuju kako je puno veća šansa da useljenik muškarac počini zločin silovanja negoli da to učini neki Šveđanin. Prema statistikama, njihova je nadzastupljenost sve veća. Dok su 1960-ih 1970-ih godina migranti dva puta češće bili počinitelji silovanja, 2000-ih godina već dvadeset puta češće.
 
• Koje je vaše mišljenje o švedskim medijima? O tomu da, kako se na to ukazuje i u člancima Nyheter Idaga i RightOn.net portala, čak i najveći švedski dnevni list Dagens Nyheter prešutio je seksualna uznemirivanja na prošlogodišnjem ljetnom We Are Sthlm festivalu, a ne samo policija. Je li to neka tendencija?
- Prezirem švedske novinare. Oni ne ispunjavaju najvažniju zadaću, a to je da kontroliraju vlast i obavještavaju ljude o činjenicama. Umjesto toga ljude filaju politički korektnim tekstovima, ne bi li ih pretvorili u zombije bez mozga. Ni jedan Šveđanin ne želi da ga se smatra rasistom. Kada su se ljudi počeli buditi, počeli su pisati po internetu anonimno. Švedski su novinari iščačkali njihova imena i adrese, javno su ih ponizili kao rasiste i islamofobe, te su ti ljudi zbog toga izgubili posao i obitelj. Čudi li Vas još uvijek što Šveđani ne negoduju glasno?
 
• Postoji li uopće sloboda mišljenja u Švedskoj? Progon onih koji misle drukčije, te činjenica da parlamentarne stranke odbijaju suradnju sa Švedskim demokratima, ne ukazuje na to.
- Ne. Švedska je novi DDR. Štoviše, još je i gora, jer su u DDR-u ljudi bar znali da ih se vara i mrzili su komunizam. U Švedskoj su međutim godinama vjerovali da žive u slobodnoj zemlji kojom vlada sloboda govora i demokracija. Sada su smrtno prestrašeni od događaja i boje se govoriti o tomu. Mnogi mi pišu da podupiru moj rad, ali ne smiju me „lajkati“ na facebooku i slično jer se boje da će izgubiti obitelj, prijatelje ili posao. Zbog migracijskog pritiska švedska policija bori se s velikim manjkom ljudi. Prema izvještaju Sveriges Radio policija je u pismu koje je u ponedjeljak poslala vladi napisala kako joj je potrebno najmanje 4100 novih djelatnika. Prema zapovjedniku policije Danu Eliassonu, njihovoj preopterećenosti pridonosi zaštita granice koja je bila nepoznata proteklih desetljeća, teroristička prijetnja i sve veći broj kaznenih djela: policajci će biti prinuđeni manju pozornost posvećivati drogi, prometnim prekršajima, smanjujući time osjećaj sigurnosti Šveđana.
 

Mariann Őry, Magyar Hírlap, Budimpešta

Šteta što Milanović nije bio za suradnju. S Oreškovićem već jesam u partnerstvu

 
 
Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović misli da se za Hrvatsku moglo napraviti više u prvoj godini njezina mandata i žali što je kod bivše vlade izostala želja za suradnjom. Sada, u novim političkim okolnostima, očekuje partnerski odnos. I za vrijeme razgovora u Vukovaru, gdje je ona, treći put „premjestila“ svoj Ured, najaktualnija je tema - nova vlada i suradnja s mandatarom Tihomirom Oreškovićem. „Ne slažem se s onima koji kritiziraju činjenicu da gospodin Orešković nema dovoljno političkog iskustva jer Hrvatskoj u ovom trenutku nije potrebno još političara, nego državnika“, kazala je. To što Orešković ne dolazi iz političkog miljea ona vidi kao prednost, a ne kao nedostatak.
http://hu-benedikt.hr/wp-content/uploads/2015/04/images-cms-image-000003338.jpg
• Koji su vaši motivi simboličnog preseljenja Ureda u Vukovar? Činjenica je da je situacija u ovom gradu izuzetno teška, a nijedna hrvatska vlada još nije uspjela preokrenuti negativne gospodarske trendove. Može li vaša akcija inicirati promjene?
- Privremeni ured u Vukovaru planiran je davno prije raspuštanja Sabora i raspisivanja izbora. S obzirom na to da su se datumi poklopili, prolongirala sam odlazak u Vukovar. Preseljenje ne želim držati na simboličkoj razini. Želja mi je da svojom prisutnošću pokrenem stvari. Zato razgovaram s predstavnicima lokalnih vlasti, ali i s gospodarstvenicima te, najbitnije, s građanima. Najbolji uvid u probleme, ali i pozitivne ideje i projekte, možete dobiti kad ste na terenu, među ljudima. Tada vidite kako su neke političke odluke donesene bez razumijevanja stvarnog stanja i potreba, a to moramo mijenjati. Želja mi je skrenuti pozornost na Vukovar i mimo obljetnica kada ga se svi sjetimo. Tada odajemo pijetet u tišini, a u trenucima kao što je to današnji, moramo glasno progovarati o problemima i potaknuti rast i razvoj. Upravo sam zato odlučila napraviti presedan i prijam za diplomatsku zajednicu u povodu dana međunarodnog priznanja RH te obljetnice reintegracije hrvatskog Podunavlja upriličiti izvan Zagreba, i to upravo u Vukovaru, simbolu Hrvatske slobode.
 
• Obilježava se i obljetnicu mirne reintegracije. U ovom dijelu Hrvatske živi kompaktna srpska zajednica. I nakon toliko godina, Hrvati i Srbi na dosta razina žive potpuno odvojeno. Što mijenjati da se ta getoizacija umanji? Uvođenje ćirilice, logično, dio je političkog problema?
- Namjera je mirne reintegracije bila vratiti okupirane dijelove Hrvatske. To je uspješan projekt koji je međunarodna zajednica, predvođena UN-om, uspjela provesti do kraja uz aktivnu pomoć naše diplomacije i političara koji su prepoznali važnost mirnog povrata okupiranih dijelova. Time se mirna reintegracija svrstala među najuspješnije projekte UN-a. Danas se s istim problemima podjednako suočavaju i Hrvati i Srbi, svi oni žele raditi, žele bolji život. Iseljavanje mladih podjednako pogađa i jedne i druge, a najveći broj iseljenih mladih upravo je iz istočne Hrvatske. Kad je riječ o budućnosti Vukovara, potrebna je zajednička vizija bolje budućnosti, potrebno je zajedništvo u prevladavanju problema. Umjesto stvaranja problema, trebamo ih napokon početi rješavati. Boravkom u Vukovaru želim svim Vukovarkama i Vukovarcima pokazati da nisu zaboravljeni i da postoji želja i volja za razvoj grada. I nova hrvatska vlada mora biti svjesna da je Hrvatska onoliko uspješna koliko su to njezina najugroženija područja. Nijedno pismo, pa tako ni ćirilica, nije nešto što nas treba dijeliti. Za sve postoji vrijeme.
 
• Prošlo je više od dva mjeseca od parlamentarnih izbora. Pred vama je bio posebno zahtjevan zadatak, sastavljanje nove vlade u uvjetima pred kojima do sada nije bio još nijedan predsjednik RH. Kako ste se snalazili?
- Istina je, našli smo se u situaciji koju do sada nismo imali, no u takvim situacijama nema mjesta drami, nego zdravom razumu. Proces konzultacija vodila sam isključivo i jedino prema Ustavu. Konzultirala sam se i s profesorima ustavnog prava. Cijenim struku i mislim da je se u hrvatskoj politici premalo pita za mišljenje. Političke sam stranke upozoravala da se ne smije gubiti dragocjeno vrijeme i poticala sam sve na razgovor štiteći istodobno stabilnost države. Učinila sam sve da kao predsjednica budem integrativni čimbenik u jednom, za hrvatsku politiku, iznimno osjetljivom trenutku. Naša je demokracija ovim procesom konzultacija ojačana, čemu u prilog govori činjenica kako nije bilo nijedne ozbiljne primjedbe na cjelokupan proces.
 
• Lider koalicije Hrvatska raste jedva da vam je i ruku pružio, a lider Domoljubne koalicije očekivao je, navodno, da mu povjerite mandat kao relativnom pobjedniku. Jeste li osjetili ljutnju kod gospode Milanovića i Karamarka tijekom tog procesa?
- Žao mi je što gospodin Milanović nije prihvatio moju pruženu ruku za suradnju od početka mandata. Zbog toga je Hrvatska izgubila mogućnost našeg zajedničkog djelovanja na dobrobit države. Stara narodna poslovica kaže: Dajte ljudima vlast i vidjet ćete kakvi su.
 
• Kakva su vaša osobna očekivanja o ulozi i potencijalima g. Oreškovića?
- Cijela Hrvatska, pa tako i ja, ima velika očekivanja od gospodina Oreškovića. Iznimno mi je drago vidjeti probuđeni optimizam među našim građanima, ali to nas sve dodatno obvezuje. Vratit ću se na sam početak mandata kada mi je cilj razgovora s političkim strankama bilo prepoznati i sistematizirati probleme. Najveći se dio političkih stranaka odazvao i definirali smo sedam glavnih problema te se pokazalo kako je demografija najveći, zapravo gorući problem Hrvatske. Stalno se govori o rješavanju problema i reformama, no nitko nije definirao probleme koji se njima moraju riješiti. Nakon tih razgovora pokrenuta je javna rasprava, razgovaralo se, ljudi su se počeli javljati. Očekivala sam da će tadašnja vlada pokazati spremnost na suradnju. To zajedništvo o kojem stalno govorim ne podrazumijeva jednoumlje ili jedan put, kako si neki to tumače, već suglasje o cilju prema kojem idemo, a put do tog cilja podložan je raspravi. To je ono što osobno očekujem od g. Oreškovića. Drago mi je da smo se ovaj tjedan našli i izmijenili razmišljanja o gospodarskom stanju u Hrvatskoj, Europi, ali i globalno, u svijetu. Tom sam mu prilikom predstavila i jedan opsežniji dokument u kojem su pobrojene sve preporuke mojeg Vijeća za gospodarstvo. Kod gospodina Oreškovića vidim jasnu usmjerenost i motiviranost za rješavanje gorućih gospodarskih i društvenih problema.
 
• Prošla vlada nije željela vašu pomoć, nikakvu. Kakav sada imate osjećaj nakon razgovora s mandatarom, je li on spreman surađivati s vama?
- Vrlo sam zadovoljna našim razgovorom, on je stvarno bio iznimno sadržajan i složili smo se u jako mnogo aspekata, posebno kad je riječ o tome gdje se nalazi sada hrvatsko društvo i država i koji su nam najveći problemi koje treba početi rješavati. U skladu sa svojim ovlastima, nastavit ću raditi s g. Oreškovićem i Vladom, a tu se mnogo može učiniti, naročito u području diplomacije, gospodarske diplomacije i privlačenju ulaganja. Ja mogu pomoći otvarati i prozore i vrata potencijalnim ulagačima i Vladi ponekad olakšavati neke kontakte. U takvoj sinergiji uvijek možemo za Hrvatsku učiniti puno više.
 
• Mandatar Orešković apostrofirao je upravo potrebu i da Vlada tu računa na vaše vanjske kontakte, a posebno je pri tome istaknuo SAD?
- Da bismo se izvukli iz krize, to je ponajprije naša odgovornost, a pitanje javnoga duga izrazito tu je važno. No važno je i pitanje poticanja ulagačke klime i poduzetništva. Ne vjerujem da će nas ikakvi stranci, a ni strane države, izvući iz krize, to će zapravo učiniti naši mali, srednji i veliki poduzetnici. Uvijek domaće gospodarstvo generira nova radna mjesta. No, gledajući na strateške projekte, koji će nam svakako trebati, poput razvoja luka, prometne i energetske infrastrukture, duboko se nadam da će ova vlada vratiti one projekte koje je bivša vlada ili otpisala ili stavila na čekanje. Tu mislim na nizinsku prugu od Rijeke do Budimpešte, željezničke i cestovne koridore koji presijecaju Hrvatsku vertikalno i vodoravno, povezivanje luke Ploče. U tim velikim projektima, a tu je i LNG terminal na Krku, gledam prema vani jer tu će nam očito biti potrebna strana ulaganja. No, prvi preduvjet za stvaranje novih radnih mjesta jest rasterećenje poduzetništva. G. Orešković i ja složili smo se da jedan od prvih preduvjeta, da bismo uopće mogli razgovarati o stranim ulaganjima, jest vraćanje povjerenja. Mnogi zaboravljaju da je u vrijeme Milanovićeve vlade kreditni rejting Hrvatskoj smanjen tri puta u četiri godine. To znači da mi kredite plaćamo skuplje nego, primjerice, Slovačka, s kojom ja volim Hrvatsku uspoređivati. Za rast će biti važno i bolje korištenje europskih fondova. Naš je turizam sada izvrstan, no on je tek nadgradnja, a temelj mora biti reindustrijalizacija, poljoprivreda, u kojoj moraju uslijediti okrupnjavanje, klasteri i osnivanje agrobanke, o čemu smo upravo govorili u Vukovaru.
 
• Imate li dojam da je g. Orešković potpuno svjestan situacije u Hrvatskoj i što treba činiti?
- Da, on je ipak radio i u Hrvatskoj. Ako smijem tako reći, malo osobno, mislim da on ima istu dozu idealizma s kojom sam se i ja vratila u Hrvatsku. Kad gledate Hrvatsku izvana, malo je drukčije percipirate. A to može biti i prednost. Jer onda ne vučete sami sebe u neke zamke u koje je upao politički svijet i politika u Hrvatskoj. I mislim da će g. Orešković biti u poziciji u kojoj sam i ja bila - kad sam se vratila, bilo mi je jako teško odgovarati na ideološka pitanja. Pitala sam se „zar nismo to već prošli“, zašto se opet pojavljuju ta pitanja, a mi smo prošli to razdoblje i slobodna smo, demokratska država koja treba gledati u budućnost. I dalje smatram da se politiku u Hrvatskoj krivo shvaća. Politika ne znači sukob političara. Ideološka pitanja nisu potpuno nebitna, ali su marginalna. Problem je u Hrvatskoj što mi i dalje nemamo viziju, a kamoli strategiju razvoja. Mislim da sve te boljke hrvatskog društva g. Orešković shvaća i njegova je prednost što može do određene mjere promatrati hrvatske društvo“ izvana“. On sad tu živi, no radio je u realnom sektoru. Vjerojatno će se i on suočiti s nekim razočaranjima kao što sam se i ja suočavala, ali ne možeš dopustiti da te to obeshrabri. Jednostavno shvatiš da moraš prilagoditi svoje ponašanje, retoriku, ali ideš dalje i ne odustaješ od temeljnih ciljeva.
 
• Koje se pouke mogu izvući iz ovog teškog formiranja vlasti? Koliko je postojeći ustavnopravni okvir sukrivac za to, što bi se u Ustavu moglo ili moralo mijenjati?
- Uvijek će biti situacija koje nisu izrijekom definirane. Važno je kako se Ustav iščitava. Treba ga sagledavati holistički, sveobuhvatno. Ako ga uzimate kao putokaz u upravljanju državom, dobronamjerno i s osjećajem domoljublja i odgovornosti, tada ne postoje zamke jer je glavni cilj kojim se vodite očuvanje ustavnopravnog poretka i zaštita nacionalnih interesa. Rasprave o izmjenama Ustava ostavimo struci. Naš cilj mora biti promjena zakona i uredbi koje priječe ili otežavaju razvoj, investicije, a i život građana.
 
• Za mjesec dana bit će godina dana otkako ste postali hrvatska predsjednica. Odnos s dosadašnjim premijerom, kohabitacija je bila otežana. A opet, čini se da ste obavili jako puno u kratko vrijeme. Što o tome kaže vaša analiza?
- Kad je postalo jasno da je suradnja otežana ili, bolje rečeno, da gotovo ne postoji, odlučila sam sama raditi ono u što vjerujem, ono što sam obećala. Odlučila sam ujediniti hrvatske krajeve premještajući Ured iz Zagreba i time dati jasnu poruku kako su svi naši gradovi, sela i općine jednako važni. Već me nekoliko kolega iz Europe pitalo za koncept premještanja Ureda, svi to prepoznaju kao jako dobru platformu za razgovor s ljudima, jačanje svijesti o potrebi decentralizacije, ali i stvaranja osjećaja kako je politika opipljiva i prisutna. Kad analizirate, vidjet ćete kako sam se, iako su to neki pokušali drugačije interpretirati, najviše bavila aktivnostima koje su izravno vezane uz moje ustavne ovlasti.
 
• Ništa vas, međutim nije moglo omesti da postavite temelje za vanjskopolitičko preusmjeravanje RH. Projekt Jadran - Baltik „uhvatio“ se kao ideja, pridodano je i Crno more. Koji su glavni motivi Hrvatske da gradi ovaj projekt?
- Svijet se mijenja i mi ne možemo više živjeti izvan globalnih tijekova i utjecaja, kao izolirani otok. Hrvatska je članica Europske unije i NATO-a i, bez obzira na izazove s kojima se suočava cijela europska obitelj, Europa nam ipak pruža mogućnosti koje samostalno nipošto ne bismo imali snage iznjedriti. Kao što je ključno kako ćemo urediti vlastitu kuću, podjednako je važno kako ćemo se postaviti i na globalnoj sceni. Hrvatska se mora snažnije pozicionirati među europskim prijateljima jer će jedino tako biti dovoljno snažna da pomogne susjedima na području jugoistoka Europe kako bi i oni krenuli na put prema EU. Ističem kako EU ne ide u proces proširenja, već u proces konsolidacije, jer ne širi se na neko neeuropsko područje. Tu konsolidaciju treba dovršiti, ali ne samo od zapada prema stoku. Već uvelike od juga prema sjeveru. Eto zato sam pokrenula inicijativu Jadran - Baltik - Crno more kako bismo s državama na toj uspravnici imali zajednički gospodarsko-prometni interes. Ta je inicijativa prepoznata jer unutar nje svi dobivaju, odnosno nedvojbeno prolaze bolje. To su prepoznali svi moji kolege unutar inicijative kao i EU, SAD te Kina.
 
• Kažu da je Baltik - Jadran - Crno more ujedno nova „željezna zavjesa“ prema Rusiji.
- Republika Hrvatska nalazi se u srednjoeuropskom okruženju i moramo postati svjesni kako je usidrena u srcu srednje Europe, kojoj sa svojom jadranskom i mediteranskom komponentom donosimo dodatne prednosti. Na tome se području, naime, nalaze države s kojima dijelimo iste vrijednosti, političke stavove, primjerice u području sigurnosne politike, te imamo niz mogućnosti za gospodarsko povezivanje. Prostor je to koji pruža niz mogućnosti, povezivanje i suradnju u gospodarstvu, infrastrukturi, energetici te digitalnom tržištu. Snažnijim političkim odnosima ojačat ćemo ovu srednjoeuropsku uspravnicu i u njezinoj regionalnoj dimenziji i u zaštiti te promicanju zajedničkih interesa u sklopu EU i NATO-a. Nije riječ o novoj „željeznoj zavjesi“ prema Rusiji, već o upotpunjavanju europske suradnje sastavnicom sjever-jug, koja nedostaje na području Jadran - Baltik - Crno more.
 
• Očekujete li da će vam biti lakše bude li nova vlada svjetonazorski bliža vama nego što je bila prethodna?
- Kao što sam otvoreno ušla u svoj mandat u želji da radim za bolju Hrvatsku i ponudila pomoć vladi na odlasku, tako ću biti spremna pomoći i ovoj. Hrvatski državljani biraju svoje predstavnike izvršne vlasti i ja to poštujem. Od mene svaka vlada može očekivati partnerski i otvoren pristup te suradnju. Uostalom, Ustav je u tome vrlo jasan. Od Vlade očekujem ono što, vjerujem, očekuje i većina građana Hrvatske, a to je uhvatiti se u koštac s brojnim izazovima kako bi se osigurao bolji životni standard naših građana, nova radna mjesta i iskoristile sve mogućnosti koje Hrvatska ima. Tome u prilog, mandataru sam predala i preporuke i mjere projekta Zaposlimo Hrvatsku, koje su pod mojim pokroviteljstvom iznjedrili stručnjaci, akademska i poslovna zajednica u organizaciji HGK i HAZU.
 
• U osam mjeseci u Oružanim snagama dogodile su se tri velike tragedije sa smrtnim posljedicama. Sve je više podataka da je na djelu u proteklih nekoliko godina bilo zanemarivanje brige o ljudstvu. Činjenica je, primjerice, da u vojsci nema nijednog vojnog psihijatra!?
- Tragedije koje spominjete, prema javno dostupnim podacima, razlikuju se jedna od druge te ne moraju nužno biti izravna posljedica stanja u kojem se danas nalaze Oružane snage. No, na same poteškoće, odnosno probleme kojih ima u Oružanim snagama, upozoravala sam još u svojoj predizbornoj kampanji, nakon čega sam doživjela izrazito neprimjeren odgovor iz Ministarstva obrane i upravo onih ljudi koji su trebali rješavati te probleme, odnosno brinuti se za stanje u Oružanim snagama. U proteklih godinu dana imala sam se prilike uvjeriti kako naše Oružane snage čine predane mlade djevojke i mladići te zajedno, rame uz rame s našim prekaljenim braniteljima koji su još u aktivnom sastavu, sa svojim iskustvom, znanjem, htijenjem i entuzijazmom, ispunjavaju sve postavljene im zadaće. No, bolji uvjeti života i rada moraju im se osigurati, uključujući i svaku potrebnu vrstu zdravstvene skrbi. Smatram kako je u Oružanim snagama općenito nužno više pozornosti posvetiti odnosu prema svakom pojedincu jer temelj Oružanih snaga jest čovjek i upravo su dobro obučeni i motivirani pripadnici Oružanih snaga ono što donosi prevagu u ključnom trenutku. Pa sjetimo se samo Domovinskog rata - Hrvatska je bila razoružana, nije bilo moderne borbene tehnike, no Hrvatska vojska svejedno je izvojevala cijeli niz ratnih pobjeda te u konačnici i pobijedila. Stoga se nadam kako će novi ljudi na čelu Ministarstva obrane i Glavnog stožera fokus svog djelovanja, ali i fokus javnosti, s raznih nabava tehnike i borbenih sustava usmjeriti barem jednim dijelom i na uvjete života i rada pripadnika Oružanih snaga kako bi se opće stanje popravilo, podigao standard vojnika te na neki način unijelo više optimizma u svakodnevni život i rad svih ovih vrijednih ljudi u obrambenom sustavu.
 
• Upozorili ste da će se migrantska kriza vratiti i pojačati. Hoće li Hrvatska na kraju morati pribjeći mađarskim i slovenskim rješenjima?
- Nadam se ne na takav način, ali od samog početka govorim da Hrvatska mora kontrolirati granicu. Postoje načini za to, a to uključuje i pripadnike naših Oružanih snaga. Mi imamo te kapacitete, a od samog početka vrlo se zlonamjerno interpretirala mogućnost uporabe Oružanih snaga na granicama, pa se išlo dotle da su lansirane gluposti poput toga da naši vojnici idu na granicu da bi pucali na nevina stvorenja. Činjenica je da na našim granicama treba uvesti red, a greška je učinjena kad je Hrvatska zatvorila svoje službene prijelaze. A još je veća greška počinjena kad se o migrantskom problemu nije razgovaralo s EU i susjedima. S njima smo morali dogovoriti zajedničku politiku propuštanja. Naša vlada tu je samo prebacivala problem drugome.
 
• Što kao vrhovna zapovjednica mislite na medijski napuhanu utrku u naoružavanju između Srbije i Hrvatske, treba li to staviti u predizborni kontekst u Srbiji?
- Ne pada mi na pamet miješati se u unutarnje stvari susjedne države Srbije. No, decidirano mogu kazati da Hrvatska nikada nije vodila niti će ikada voditi ekspanzionističke ratove, niti pak želi ikada ikoga napasti. Prema tome, svi naši susjedi mogu biti mirni što se toga tiče, ali uvijek ćemo štititi svoj teritorij, svoje stanovništvo i resurse. To je tako. Odluke koje donosimo u sklopu razvoja Oružanih snaga vezane su isključivo uz naše obrambene aktivnosti i uz nacionalnu sigurnost i, naravno, usklađene su s našim saveznicima u NATO-u kako bismo preuzeli zajedničku odgovornost za našu zajedničku obranu.
 
• U proteklih nekoliko mjeseci strani mediji nekoliko su puta pisali o vama kao o dobroj kandidatkinji za mjesto glavne tajnice UN-a. Kako to komentirate?
- Lagala bih kad bih rekla da nisam time počašćena. Drago mi je to čuti jer je to očito dokaz moje afirmacije na međunarodnoj političkoj sceni i drago mi je da se to prepoznaje. To doista doživljavam i kao priznanje Hrvatskoj. No, preda mnom su još četiri godine mandata hrvatske predsjednice i očekuju me intenzivni poslovi za bolju Hrvatsku.
 
• Je li teži posao ovaj u Hrvatskoj ili onaj u UN-u?
- Mislim da je puno lakše biti glavna tajnica UN-a nego predsjednik države. Međunarodne su funkcije puno lakše, komotnije. Glavni tajnik neke takve organizacije uglavnom je koordinator i nije osoba koja donosi odluke, nego mora voditi k nekakvom konsenzusu. Te funkcije jesu veliko priznanje i za takvo mjesto morate biti izuzetno dobar menadžer, strpljiva osoba, iznimno uključiva, koja poštuje i spremna je uvijek saslušati tuđe mišljenje, koja je spremna pregovarati i s vragom. U vrijeme nemira i sukoba vi kao glavni tajnik UN-a morate biti u stanju razgovarati apsolutno sa svakim, znati kako poštovati različite kulture i imati čvrstu agendu.
 
• Dakle, Vesna Pusić kao kandidatkinja Hrvatske ne zadovoljava te referencije?
- To ste vi rekli.
 
• Pretpostavljam da vam slijedi mirniji period kohabitacije s Vladom, a obzirom na vaš dinamičan karakter, hoće li vam nedostajati poneki dobar fajt kakav ste imali s premijerom Milanovićem?
- Osoba sam koja voli izgrađivati pozitivne ljudske odnose. Svu svoju energiju želim usmjeriti u konkretan rad koji će uroditi rezultatima na dobrobit naše domovine. Voljela bih da je gospodin Milanović prepoznao te moje namjere. To što nije, štetilo je njemu, a ne meni. Nasuprot tome, suradnja s gospodinom Oreškovićem na putu je da se pretvori u partnerstvo za bolju Hrvatsku. Kad preuzimamo odgovornost kao državnici, možemo se ne slagati u mišljenju, izraziti ta neslaganja, ali moramo raditi u cilju ostvarenja državnih interesa.
 
• Izgleda da se g. Karamarko više ne ljuti na vas jer vam je ponudio novu kuću, Banske dvore, a on će se s Vladom odseliti?
- Nemam dojam da se g. Karamarko na mene naljutio, niti mi je to kazao niti je ostavio takav dojam u našim razgovorima. Što se tiče Banskih dvora, mislim da je to jako dobro rješenje.
 

Davor Ivanković, Večernji list

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Nedjelja, 19/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1488 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević