Get Adobe Flash player

Spomenik 11-orici poginulih hrvatskih branitelja u Jasenovcu nema nikakve veze s bivšim ustaškim logorom

 
 
U božićnom intervjuu za Večernji list hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poslala je nekoliko vrlo jasnih političkih poruka o pozicioniranju Hrvatske u novim geostrategijama. Vidi se da s trećim premijerom u njezinu mandatu, Andrejem Plenkovićem, gradi partnerstvo u strateškim stvarima, primjerice u odnosima prema BiH, Rusiji, ideološkim pitanjima i simbolima totalitarizama, a s prvim danima 2017. najavljuje veliku rotaciju kadrova u hrvatskoj diplomaciji, gdje, procjenjuje, dio veleposlanika ne zastupa hrvatske interese.
http://stimmekroatiens.hrt.hr/wp-content/uploads/2014/02/president-kolinda-grabar-kitarovic-hrt.jpg
• RH ne ide u utrku naoružanja sa Srbijom, no nabavlja novu borbenu eskadrilu i američke helikoptere Black Hawk. Europa je napadnuta, sve su učestaliji teroristički napadi, kako se obraniti?
- Teroristički napadi postali su zlo modernog doba. Na to sam upozoravala još u predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore, kao i o potrebi stvaranja koncepta domovinske sigurnosti. Poanta terora jest sijanje straha, no ne smijemo dopustiti teroristima da postignu cilj i obeshrabre nas od života u našim slobodnim i otvorenim društvima. Nekontrolirano pritjecanje migranata te stihijski prelasci granice, za što uopće nije bilo potrebe, iskorišteni su za ubacivanje sigurnosno rizičnih pojedinaca i skupina diljem Europe. Razvidno je da su se mnogi odgovorni ljudi od svojih početnih afirmativnih stavova o prihvaćanju migranata i politike njihova pozivanja sada odmaknuli i reterirali. Naravno, ne možemo duboko ne suosjećati s onim što se događa u Alepu i drugdje, ali rješenje tih problema nije iseljavanje ogromnog broja ljudi u Europu, jer bi u konačnici to značilo da smo ISIL-u pomogli u etničkom čišćenju Sirije. Treba riješiti uzroke. Cilj nam je zajednička europska vanjska i sigurnosna politika koja danas još ne postoji jer su na djelu razne razmirice i prebacivanje odgovornosti jednih na druge, zbog čega i dolazi do erozije europskih vrijednosti. Jedini način kako možemo pomoći ljudima u Siriji i Iraku jest zaustavljanjem rata. Tu imam velika očekivanja od dijaloga novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Putina. U tim područjima moramo surađivati s Rusijom, ali se i EU treba značajno aktivirati u rješavanju korijenskih uzroka rata.
 
• Jedinstvena europska vanjska i sigurnosna politika - to nekako ne ide zajedno?
- Nažalost, to smo već vidjeli početkom 1990-ih na našim prostorima, no to ne znači da sada ne može uspjeti. Europa se temelji na solidarnosti i zajedničkim vrijednostima. Dopuštajući da nas rastaču krize kojima ne nalazimo rješenje, zatvaramo se kao društvo, što vodi daljnjem raslojavanju EU-a.
 
• Krene li novi veliki val migranata, ima li EU sada spreman i dogovoren plan postupanja?
- Na razini EU-a ne, postoji samo dogovor s Turskom koji ponajviše ovisi o volji same Turske. A zna se i turski stav i što ona traži zauzvrat. Ono što Hrvatska mora napraviti jest razgovarati sa svojim susjedima, pogotovo sa Srbijom, i drugim državama koje su na tzv. balkanskoj ruti. Moramo se pripremiti, razraditi scenarije i vrste djelovanja. Moj je čvrsti stav da se Hrvatska prvenstveno sama mora brinuti o svojoj sigurnosti i dobrobiti svojih državljana. I nadalje smo spremni pokazati svoje humano lice, ali vodeći računa o nacionalnim interesima.
 
Ni milimetra ne ću odstupiti od zaštite pozicije Hrvata u BiH
 
• Da, no mi smo prije svega zabrinuti zbog situacije u BiH i opasnosti koje nam otamo prijete. Kada ste na to ukazali, kao da ste dirnuli u osinje gnijezdo?
- Doista mi je stalo do BiH s obzirom na to da je riječ o susjednoj i prijateljskoj državi s kojom dijelimo više od 1000 kilometara granice i čije sigurnosno stanje izravno utječe na Hrvatsku. Kao supotpisnica Davtonskog ugovora, Hrvatska je jamac mira u BiH, gdje živi i hrvatski narod, kojemu moramo osigurati ravnopravan položaj. Svim narodima u BiH želim mir i prosperitet, želim da BiH postane članicom EU i NATO-a jer u tome vidim trajno rješenje svih pitanja koja muče tu zemlju i općenito jugoistok Europe. Progovarajući o procesima u BiH te potencijalnim opasnostima, želja mi je vratiti pozornost međunarodne zajednice, posebice EU-a i SAD-a, na prostor jugoistoka Europe. Zasićenje proširenjem EU-a postaje sve snažnije i postoji sve veći otpor daljnjem proširenju, što je onda opasnost za BiH, ali i za RH. Smatram da europski projekt treba kompletirati i priključiti mu Srbiju, Kosovo, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i BiH. Za stabilnost BiH, važna je i stabilnost tamošnje islamske zajednice. Treba razlikovati islam kao religiju mira i poštivanja vrijednosti koje i mi u kršćanstvu poštujemo, jednakost svake osobe pred Bogom i zakonom, od onih ekstremista koji nastoje izobličiti, iskoristiti i izmanipulirati migrantske valove i islam kao takav.
 
Imam izuzetno poštovanje prema islamu kao religiji i prema svim muslimanima i baš zato sam upozorila da postoje rastući utjecaji trećih strana, pojedinaca ili skupina, uključujući terorističke skupine, a i nekih država, čiji je cilj BiH držati podalje od euroatlantskih integracija. I dalje ću se zalagati za europski put BiH, čak ću inzistirati da se i neki kriteriji ulaska prilagode kako bi ih BiH mogla lakše ispuniti. No, u svemu tome ni milimetra ne ću odstupiti od zaštite pozicije hrvatskog naroda u BiH. Bez Hrvata nema BiH, država bi se raspala i onda tko zna kakve bi tvorevine nastale. Činjenica je i da se Hrvati u BiH sada osjećaju zakinutima, neravnopravnima, pa čak i u Federaciji osjećaju se nesigurno i imaju sumnju u vlastitu budućnost u toj državi. Moje poruke bile su usmjerene prema okoštalim strukturama unutar BiH, ali i unutar međunarodne zajednice koja nastupa s predrasudama prema nama, BiH i u konačnici prema Srbiji, koja je isto tako potpisnica Davtonskog ugovora. O prijetećim opasnostima trebamo razgovarati vrlo iskreno s vodstvom BiH, treba postojati suradnja službi i osviještenost građana prema opasnosti od terorizma ili radikalizacije koji neizbježno vode u nestabilnost.
 
• Osim vas, hibridnim napadima izloženi su i ministar obrane Damir Krstičević i premijer Andrej Plenković. Dogodio se i hakerski napad na MVEP. Prepoznajete li u tim napadima ruski potpis?
- Hibridni rat nije samo naš problem, postao je moderna prijetnja, jedan od alata modernih ugroza, i u konačnici mu je cilj destabilizacija bilo osoba, bilo cijelog sustava neke države. O tome čiji potpis nose ti napadi na hrvatski politički vrh ne ću nagađati, to prepuštam našim službama. Dosad se to nije uzimalo u obzir kao jedno od sredstava ratovanja protiv RH te stoga i upozoravam da je naša strategija nacionalne sigurnosti iz 2002. toliko zastarjela i zato moramo ići u donošenje nove koja će sadržavati i rješenja kako se nositi s hibridnim ratom.
 
Neki mediji u službi razaranja države
 
• Pokazuje se da su javni i tzv. mainstream mediji jedna od glavnih poluga obrane države od hibridnog rata, a i sami imaju velikih problema i bore se za opstanak?
- Slažem se, jer hibridni rat uključuje ne samo plasiranje dezinformacija, nego i prodor u sve strukture, medije, gospodarstvo, energetiku, banke... I to se događa. Upravo zbog toga od početka mandata inzistiram na konceptu domovinske sigurnosti.
 
• Taj je koncept Krstičević počeo izrađivati uz vašu suglasnost i unutar vijeća koje ste vi osnovali. Jesu li se sada pojavili problemi zbog ovlasti u tom konceptu? Pričalo se da ćete u tome biti razvlašteni, je li to uopće moguće?
- Ministar Krstičević i ja u tome surađujemo još od moje predsjedničke kampanje, od kada se i zalažem za taj koncept predviđajući sve ove ugroze kojima smo sada izloženi. Naravno da uvijek postoje različita predviđanja i kada krenete od početnog koncepta, on se u izradi i mijenja. No niti Ustav dopušta moje razvlaštenje, niti to ikome ozbiljnom ili relevantnom pada na pamet. Nije poanta tog sustava stvaranje nekog novog Ureda, nego povezivanje postojećeg sustava da postane učinkovitiji, da postoji sinergija i da agencije i službe ne rade svaka za sebe, nego da se točno zna tko, kada i kako reagira. Treba uskladiti odnose između vojske, MUP-a, civilnih službi u pitanjima novih ugroza, primjerice osiguranja granice krene li novi migrantski val. U ovom trenutku naši građani mogu biti mirni, službe rade svoj posao i sve informacije koje imamo govore da su vrlo učinkovite na terenu.
 
• Dakle, ministar Krstičević ne će dobiti onaj posebni ured domovinske sigurnosti na koji je računao?
- Ne bih spekulirala o krajnjim rješenjima, no mogu vam reći da ministar Krstičević i ja od prvog trenutka jako dobro surađujemo i u gotovo smo dnevnom kontaktu. Svoju ulogu vrhovne zapovjednice oružanih snaga RH namjeravam potpuno izvršavati.
 
Rusija nam nije neprijatelj
 
• Spomenuli ste da na Rusiju po pitanju terorističkih prijetnji moramo gledati kao na saveznika, no mi u Moskvi već dvije godine nemamo veleposlanika, a na djelu su nesuglasice između Rusije i RH?
- Hrvatska stoji na načelu zaštite temeljnih postulata međunarodnog prava, to su teritorijalni integritet i suverenitet države, politička neovisnost i pravo država da same odlučuju o svojoj budućnosti. Rat u Hrvatskoj imao je brojne elemente hibridnog rata i možda je to bio jedan od prvih takvih ratova. To sam ruskim kolegama i kazala. Rusiju ne trebamo tretirati kao neprijatelja i tako se odnositi prema njoj, jer kad se prema nekome tako odnosite, on se ubrzo isto tako počne ponašati. Suradnja s Rusijom neophodna je u mnogim područjima. Mi trebamo imati čvrst stav o tome za što se borimo u međunarodnoj zajednici, no moramo imati otvoreni dijalog i velike nade polažem u dijalog Trumpa i Putina. Nadam se da će se iz toga iznjedriti novi sustav odnosa i rješenja za postojeće krize, čije posljedice EU najviše i osjeća.
 
• Kakav je onda vaš stav prema nastupu premijera Plenkovića u Ukrajini? Jeste li branili njegovu poziciju u razgovoru s ruskim veleposlanikom?
- Taj posjet vidim kao nastojanje da se iznađe mirno rješenje u okvirima sporazuma iz Minska, kojeg je supotpisnica i Rusija, te kao hvalevrijednu inicijativu za daljnji razvoj gospodarskih odnosa s Ukrajinom. Ruski veleposlanik u Zagrebu Azimov iskazao je volju za suradnju da se riješe sve nedoumice i razmirice. I sama sam nezadovoljna što u Rusiji, kao i u Turskoj, već jako dugo nemamo veleposlanika. To je, nažalost, posljedica toga što u zadnje nepune dvije godine imamo već treću vladu, no sad vjerujem u dobru suradnju pri imenovanju veleposlanika s premijerom Plenkovićem i ministrom Stierom. Dosad smo slali krivu poruku Moskvi kao da nam nije stalo do odnosa s Rusijom, a zapravo je to bio proizvod našeg nemara. Žurno je potrebno napraviti promjene u hrvatskoj diplomaciji u mnogim državama jer sam se i sama uvjerila da ima veleposlanika koji ne da ne rade u interesu hrvatske države, nego rade protiv državne politike. Veleposlanici su diplomati i oni ne kreiraju državnu politiku, nego je provode. Velika većina naših diplomata izrazito su marljivi i sposobni ljudi te veliki domoljubi i uvjerena sam da ćemo ubrzo na ključnim pozicijama dobiti upravo takve ljude. Ne želim da se ponovi situacija kada je naše veleposlanstvo u Beogradu, zamislite, pitalo naš MVP treba li na obljetnicu Oluje spustiti zastavu na pola koplja jer je Srbija to tražila! U restrukturiranje diplomatske mreže krećemo odmah poslije Nove godine i imenovat ćemo promptno nekoliko ključnih veleposlanika. Već je povučena dosadašnja veleposlanica u Crnoj Gori te sam uručila vjerodajnice našem novom veleposlaniku.
 
• Veleposlanik Azimov tvrdi da zna koga će Hrvatska poslati u Moskvu, a zna i to da će njegovo imenovanje Rusija i odobriti, te da je riječ o njima poznatom hrvatskom diplomatu koji je već radio u Moskvi. Je li riječ o Tončiju Staničiću, oko kojeg ste se navodno dogovorili s Plenkovićem i Stierom?
- Nije primjereno u diplomatskim odnosima govoriti o imenima prije nego što ta osoba i službeno dobije agreman zemlje domaćina. Rusija i Hrvatska trebaju osnažiti dijalog i to ne ćemo raditi preko medija. Prošle godine razgovarala sam s Putinom i Lavrovom i dojma sam da Rusija, kada je riječ o jugoistoku Europe, pomalo nastupa jednostrano, a voljela bih da saslušaju i naše argumente o stanju u susjednim državama, jer je i Rusija u konačnici dio zainteresirane skupine oko BiH. Mi vidimo rusku nazočnost u Srbiji gdje se održavaju i zajedničke vojne vježbe, i to u blizini hrvatske granice. Ne želimo to protumačiti kao čin neprijateljstva prema Hrvatskoj, ali moramo biti svjesni te činjenice.
 
• Što kažete na tezu da male države ne mogu provoditi svoju aktivnu politiku prema velikima i da se ne trebaju u to petljati, kao oko Ukrajine i Rusije?
- Mislim da hrvatska vanjska politika mora biti asertivnija, moramo se nametati i izražavati svoje stavove. Naravno, kad RH ima stav on se ne mora svima i svidjeti i nekome ćemo se u svemu tome ponekad i zamjeriti. Kad imate čvrst stav, onda vas i drugi više uvažavaju. Ravnat ćemo se tu i prema politici koju će postaviti predsjednik Trump.
 
• Kakve su vaše procjene, kakva će biti politika SAD-a prema Hrvatskoj?
- Važno je kako ćemo se mi postaviti. Naravno da mi SAD-u i izabranom predsjedniku Trumpu nismo prvi na listi prioriteta i upravo zato sami moramo nametnuti teme, a to je sigurnost jugoistoka Europe i transatlantsko savezništvo. Vjerujem da će gospodin Trump željeti iza sebe ostaviti pozitivnu ostavštinu, dakle ono što je njegov moto u Americi, Učinimo Ameriku ponovno velikom, prenijet će se i na određivanje pozicije SAD-a u svijetu. Nama odgovara snažniji američki angažman na jugoistoku Europe jer bez njega se ovdje problemi neće riješiti.
 
• Kod nas se uvriježilo mišljenje da bismo mogli izvisiti u novoj podjeli sfere utjecaja između SAD-a i Rusije?
- Postoje intencije podjele sfere utjecaja, no mislim da to više nije moguće po prijašnjem modelu. Osim toga, poznajem generala Jamesa Mattisa, novog ministra obrane SAD-a, koji je vodio zapovjedništvo CENTCOM-a (središnjeg zapovjedništva za operacije) upravo u vrijeme mojega mandata u NATO-u, i mogu reći da on nije samo iznimni vojni strateg, koji ima viziju, nego je riječ i o iznimno hrabroj i odvažnoj osobi.
 
• Vidite li u generalu kojeg zbog te hrabrosti zovu Ludi Pas saveznika Hrvatske?
- Vjerujem da ćemo suradnju sa SAD-om i osnažiti s obzirom na to da se naše oružane snage moraju nastaviti prebacivati na zapadnu vojnu tehnologiju. Odluku o nabavi nadzvučnih vojnih aviona prebacili smo za kraj 2017. jer nam toliko treba da bismo donijeli racionalnu odluku. No, već smo donijeli odluku da idemo dalje u nabavu transportnih helikoptera, najvjerojatnije američkih Black Hawk.
 
• No u nabavi borbene eskadrile ne možemo računati na pomoć SAD-a jer Amerikanci procjenjuju da nam to nije potrebno?
- Ne znam odakle se pojavila ta teza da SAD smatra da nam ne treba borbena eskadrila zrakoplova. Razgovarala sam s mnogima iz SAD-a i kazali su da oni drže kako postoje i drugi načini kako možemo štititi svoje nebo, ali da razumiju zašto je nama važno da imamo svoju eskadrilu, a odluku prepuštaju nama. Dakle, to je pravi stav SAD-a. Oni jako dobro razumiju zašto je nama važno zadržati ratno zrakoplovstvo i ne izgubiti generacije školovanih vojnih pilota, razumiju i simboliku zadržavanja HRZ-a zbog iskustva iz Domovinskog rata.
 
• Ako se ostvare najave Srbije da će od Rusa nabaviti MiG-ove 29, to će dati vjetra i našoj odluci o nabavi nove borbene eskadrile, žarne?
- Na to ne gledam kao na utrku u naoružanju Srbije i Hrvatske, a na nabavu MiG-ova 29 gledam kao na legitimnu potrebu Srbije da osigura obranu svojeg zračnog prostora. I hrvatska je namjera da se u vojnim nabavama ravna prema vlastitim vojnim potrebama. Dakle, nabava zapadne vojne tehnologije iz SAD-a nije usmjerena protiv Srbije, nego je usmjerena protiv bilo kakve ugroze koja bi se mogla pojaviti u odnosu na Hrvatsku i hrvatski teritorij. Što se tiče terorističkih prijetnji, možemo biti saveznici sa Srbijom.
 
• Dakle, Hrvatska sigurno ide u nabavu nove borbene eskadrile?
- Držim da je o tome postignut politički konsenzus, a razgovarala sam o tome i s premijerom Plenkovićem. Sad se moramo okrenuti iznalaženju najučinkovitijeg i najisplativijeg rješenja.
 
• Hoćete li podržati plan stvaranja postrojba OSRH koje bi 2018. trebale otići u misiju NATO -a u Litvi i misiju UN-a u Africi?
- Apsolutno. Smatram da je to iznimno važno za interoperabilnost hrvatskih vojnih postrojba unutar NATO-a.
 
• Jeste li zadovoljni vlastitim rejtingom, popularnosti u javnosti i jeste li se već odlučili, hoćete li se kandidirati za novi mandat na izborima za tri godine?
- Ah, ankete. Jedne kažu da mi rejting pada, druge da raste. Neću reći da ih ne pratim, ali najvažnije je bilo naroda koje osluškujem na terenu. Da sam gledala samo ankete, ne bih se nikada ni kandidirala, jer su pokazivale da neću uspjeti. Svi mi u politici trebamo raditi ono u što vjerujemo da je dobro za državu i postupati onako kako smo građanima i obećali, a ne ono što mislimo da bi se ljudima moglo svidjeti jer onda nemamo stav. Nemam problema s jasnim iskazivanjem stava, a kada imate stav ne možete se svima svidjeti. Kada bih vodila računa samo o rejtingu, bila bih samo još jedan političar, ne i državnik. Političari razmišljaju o sljedećim izborima, a državnici o sljedećim generacijama. To vam je i odgovor na pitanje hoću li se opet kandidirati.
 
Hrvatski grb s početnim bijelim poljem nije nikakvo ustaško obilježje
 
• Ovih dana imali smo teme o ustašama, partizanima i četnicima. Problem je bilo darivanje srpske čokolade, a i vaša fotografija sa zastavom koja ima grb s prvim bijelim poljem?
- Kad sam se vratila u Hrvatsku čvrsto sam odlučila da si neću dopustiti ulazak u ideološka pitanja, no, nažalost, pokazalo se da se to ne može izbjeći. Nevjerojatno je to koliko smo svi zajedno time zaokupljeni. Ta pitanja trebamo zatvarati. Hrvatski grb koji počinje s bijelim poljem nije nikakvo ustaško obilježje i, ponavljam, u Hrvatskoj nema ustaštva. Kad bi taj grb bio upitan, morali bismo onda preslagivati i crjepove na krovu crkve sv. Marka. Što se čokoladica tiče, nemam predrasuda prema stranim proizvodima, no reagirala sam jer bi bilo licemjerno za nekoga tko promiče kampanju Kupujmo hrvatsko - ne iz nacionalizma ili ksenofobije, već iz interesa razvoja hrvatskog gospodarstva - poklanjati stranu čokoladu.
 
• S prethodna dva premijera niste uspjeli uspostaviti puni partnerski odnos, hoće li vam to uspjeti s Plenkovićem?
- Nakon prošlih izbora stvari se mijenjaju nabolje. I vladajući i oporba stvaraju civiliziraniji politički prostor i svi su se počeli više fokusirati na nacionalni interes. Možemo se mi razilaziti u dnevnopolitičkim pitanjima, ali vidljiva je želja svih, evo i novog predsjednika SDP-a Bernardića, da se nađemo i porazgovaramo o pitanjima koja su od bitnog, strateškog nacionalnog interesa. Da se o njima dogovorimo i ne prepucavamo ideološki. U trećini mog mandata promijenile su se tri vlade i nezadovoljna sam što nismo postigli veće učinke. Ulažem veliku nadu da ćemo sada doista težiti sinergiji, a ne kompeticiji. Svjesna sam koje su moje ovlasti i odgovornosti za opće trendove u društvu. Želim biti partner Vladi u suočavanju s negativnim trendovima, počevši s demografijom, te da se svi zajedno više usmjerimo prema dizanju standarda života naših građana. To je važnije od distrakcije s ideološkim pitanjima.
 
Ne dopustimo da nam stalno nabacuju izmišljenu ustašku guju
 
• Je li distrakcija i stalno vraćanje na pozdrav Za dom spremni?
- Mislim da je dobro što je premijer Plenković predložio osnivanje povjerenstva stručnjaka i povjesničara koje bi definiralo odnos prema svem znakovlju totalitarnih režima. Dakle, i nacističkog, i fašističkog, i komunističkog. Pravna smo država i moramo poštovati pravne norme. Činjenica je da grb postoji u statutu udruge koji je na snazi u periodu nekoliko hrvatskih vlada i nijedna ga nije dovela u pitanje. Ovdje je bitno da je riječ o spomeniku 11-orici poginulih hrvatskih branitelja i to nema nikakve veze s bivšim ustaškim logorom. To nije poruka Jasenovcu ili Srbiji, već iskaz pijeteta prema 11 mladića koji su poginuli pod tom zastavom braneći Hrvatsku. Želim jasno naglasiti, u Hrvatskom saboru nijedna stranka ne zastupa proustašku ideologiju koja bi se otvoreno zalagala za ustaški režim. U našem susjedstvu ima parlamentarnih stranaka i visokih dužnosnika čiji je program zapadna granica Srbije na liniji Virovitica - Karlovac - Karlobag, i to se ondje smatra legitimnim političkim programom. Nemojmo, dakle, dopustiti da nam stalno nabacuju tu ustašku guju, a onda se mi u Hrvatskoj šutamo međusobno i od toga radimo prvorazredno političko pitanje, što u konačnici iskrivljuje percepciju o samoj državi.
 
• Je li vaše potpisivanje deklaracije s Vučićem bio dobar ili ishitren, naivan potez? RH je sada izložena pritiscima da ubrzano propusti Srbiju u EU?
- Svaka ispružena ruka za suradnju dobar je potez. U tekstu deklaracije nigdje ne stoji da bi RH trebala Srbiju ubrzano propustiti u EU. Deklaracija je bila izraz političke volje i želje za unapređivanjem odnosa. Bila sam motivirana zaštitom hrvatske manjine u Srbiji i utvrđivanjem mehanizama rješavanja otvorenih pitanja sa Srbijom. Svaka stavka u deklaraciji jednako je aktualna danas, kao i na dan kad je potpisana. Štoviše, upravo se Srbija i u toj deklaraciji obvezuje na rješavanje pitanja položaja manjima koja su se pokazala problematičnima prilikom zadnje međuvladine konferencije za otvaranje poglavlja. Ne mogu se oteti dojmu da Srbija ta pitanja koja su vrlo lako rješiva, kao što je uvođenje školskih udžbenika za hrvatsku manjinu, podiže na entu potenciju, pripremajući se za situaciju kada će se rješavati teška poglavlja, pogotovo 23. i 24. poglavlje, i na taj način pokušava prikazati Hrvatsku kao problematičnu državu, da bi onda mogla reći - eto, vidite, Hrvati nam cijelo vrijeme rade probleme. Tu politiku prepoznajemo i znat ćemo se postaviti.
 
• Znate li vi u čemu je problem da još nismo počeli graditi LNG terminal na Krku?
- Ni meni nije jasno zašto gradnja još nije počela. Znam da smo mi i Poljaci u isto vrijeme donijeli odluku o gradnji terminala, a njihov već radi punom snagom. U našoj inicijativi Jadran - Baltik - Crno more računa se i na povezivanje poljskog i litavskog LNG-a s našim u Omišlju. LNG je naš apsolutni prioritet i interes, energetska je neovisnost bitna za političku, da vas nitko ne može ucjenjivati cijenama energenata, a time možemo stabilizirati i energetski sektor ne samo u Hrvatskoj, nego i u Mađarskoj, Ukrajini i dalje prema Poljskoj.
 
• Je li preseljenje ureda u Visoku otpalo?
- Povjerenstvo za smještajne potrebe dovršilo je studiju o svim uvjetima i kriterijima, predala sam ga ministru Goranu Maricu i oni će tražiti odgovarajući prostor. Doista mi je stalo da budem među ljudima i zato sam često među njima. U ovom prostoru na Pantovčaku osjećam se kao u akvariju, udaljena od ljudi. Dakle, preseljenje je moja želja. Ali u konačnici poštovat ću odluku struke, jer to nije moja osobna stvar, nego pitanje koje treba dugoročno riješiti uzimajući pritom u obzir sigurnosne, logističke, protokolarne i financijske prosudbe.
 
• Onečišćenje zraka u Slavonskom Brodu zbog rada ruske rafinerije u Bosanskom Brodu više ne može zanemarivati ni hrvatska politika. Jeste li u to uključeni?
- Moj ured je u stalnom kontaktu s predstavnicima građanskih inicijativa Slavonskog Broda. U lipnju sam ih primila kako bi bila informirana i osobno sam uključena u iznalaženje rješenja. Važnu ulogu u rješavanju tog problema imat će, uz vladu BiH, i Republika srpska i Rusija. Pozdravljam sastanak veleposlanika Azimova i predstavnika inicijativa i građana održan ovaj tjedan. Zajedno s Vladom RH učinit ću sve kako bismo taj problem riješili.
 

Davor Ivanković, Večernji list

U Njemačkoj su najveći problem salafisti spremni za nasilje

 
 
Nakon napada u Berlinu vode se rasprave o sigurnosnoj politici. Stručnjak za terorizam Krause odvraća od pogrešnih zaključaka i preporučuje Izrael kao uzor u borbi protiv terorizma. Direktor Instituta za sigurnosnu politiku Sveučilišta u Kielu, Joachim Krause, bavi se pitanjem terorizma i slovi kao jedan od vodećih stručnjaka za takozvanu Islamsku državu. U intervjuu govori o poukama koje bi se trebale izvući iz napada u Berlinu.
http://www.defseminar.lk/content/Guest%20Spk's%20Image/foreign%20Speaker/Professor%20Joachim%20Krause.jpg
• Gospodine Krause, bavarski ministar unutarnjih poslova zahtijeva da se preispita njemačka politika prema izbjeglicama, dok se drugi političari zauzimaju za uvođenje dodatnih sigurnosnih mjera. Koja je s Vašeg gledišta primjerena reakcija na napad?
- Sada nije ključna nova rasprava o izbjegličkom pitanju jer je ovakav napad mogao počiniti i njemački džihadist. Mnogo je važnije razmišljati o preventivnim tehničkim mjerama. Ovaj se napad mogao spriječiti da je Trg Breitscheid bio zaštićen betonskim blokovima.
 
• Znači li to da bi se za vrijeme trajanja sajma trebali koristiti stupići?
- Ja bih čak takve trgove općenito ogradio stupićima. U Izraelu je već uobičajeno da se javni prostori štite na taj način. U Njemačkoj je to do sada bilo zanemareno, iako IS preporučuje napade na takozvane „slabe“ točke.
 
• Ima još mnogo slabih točaka, kao što su kolodvori, zračne luke ili pješačke zone? Što se tu može učiniti?
- Moramo se općenito pripremiti za napade na takva mjesta. Zbog toga je za sve pješačke zone u njemačkim velegradovima nužno provjeriti ima li mogućnosti da se spriječe napadi. Tu su na potezu savezne zemlje i općine. Ja bih volio da njemački ministar unutarnjih poslova jasno kaže da se mora učiniti više na sprječavanju napada. To uključuje i tehnička sredstva poput nadzornih kamera na javnim mjestima.
 
• Napad u Berlinu podsjeća na teroristički napad u Nizi u srpnju 2016. Je li se moglo računati s time da bi se takvo što moglo dogoditi i u Njemačkoj.
- Moralo se računati na reprizu Nize. IS čak jasno kaže da će za ubijanje nevjernika koristiti sva moguća sredstva. A teretna vozila preporučuje eksplicitno.
 
• Do sada se terorizam uvijek povezivao s mrežama. Je li sada s time gotovo?
- U Europi se suočavamo s raznim oblicima IS-terorizma. S jedne strane, komandosi se šalju u Europu kako bi surađivali s ovdašnjim mrežama i realizirali spektakularne oružane napade poput onih u Parizu ili Bruxellesu. S druge strane, pojedince se radikalizira i potiče da jednostavnim sredstvima ubiju što više ljudi – najupečatljiviji primjer bio je napad u Nizi. Često pojedinci djeluju po smjernicama mreža koje su čak i pod kontrolom Islamske države, a ponekad djeluju samostalno. Većina terorista koji su sudjelovali u napadima proteklih mjeseci bili su državljani Francuske i Belgije. U Njemačkoj su teroristi većinom osobe koje su ušle u zemlju u okviru izbjegličkog vala 2015.
 
• Što fenomen individualnih napadača znači za sigurnosne službe?
- Predsjedavajući konferencije ministara unutarnjih poslova Klaus Bouillon (CDU) izjavio je nakon napada da u Njemačkoj vlada 'ratno stanje'.
 
• Je li to primjeren opis onoga s čim se sada suočavamo.
- Nije, to je neprimjeren opis u ovom slučaju. Trebamo se kloniti pretjerivanja i radije se pragmatičnije baviti realnom prijetnjom džihadističkog terorizma.
 
• U kolikoj je mjeri rizik od terora prouzročen kod kuće? U raspravama se sve češće kao uzrok navodi nekontrolirano useljavanje u Njemačku.
- U Njemačkoj su najveći problem salafisti spremni za nasilje, a posebno oni koji su u Siriji stekli ratno iskustvo te se radikalno brutalizirali. Njemačka islamistička scena još uvijek je pod relativno učinkovitim policijskim nadzorom. IS je očito iskoristio mogućnost nekontroliranog useljavanja 2015. kako bi prokrijumčario određeni broj islamista spremnih na nasilje i time izbjegao nadzor. Ali bilo bi pogrješno zbog toga sve izbjeglice sumnjičiti za terorizam.
 
• Što se može onda učiniti?
- Nužno je osigurati da se sve izbjeglice detaljno registriraju i da državna tijela razmjenjuju te podatke. A problematičnih slučajeva trebali bismo se rješavati što prije. Za napad na Berlin sumnjiči se osoba koja je već bila poznata zbog kriminalnih radnji. Hitna deportacija problematičnih slučajeva tu bi mogla biti od koristi. Također je važno poduzimati tehničke mjere kako bi se takvi napadi mogli spriječiti.
 
• Moramo li se bojati da će ovaj napad dati dodatni zamah populističkim tendencijama?
- Naravno. Izbjeglički val iz 2015. ponovno se tematizira, što i nije posve bez razloga. Ali nema baš smisla raspravljati o tome što se moglo drukčije učiniti prije 15 mjeseci. Situacija je takva kakva je i moramo razmisliti o tome kako rješavati aktualne probleme.
 

Handelsblatt, Njemačka

Vjerujem da će se znatan dio Hrvata vratiti u Hrvatsku

 
 
Uoči nastupnog posjeta Njemačkoj i susreta s kancelarkom Merkel hrvatski premijer Plenković snažno se založio za nastavak procesa proširenja EU-a i na zemlje europskog jugoistoka, posebice ističući Bosnu i Hercegovinu. Hrvatski premijer Andrej Plenković u ponedjeljak (12. 12. 2016.) boravi u Berlinu, gdje će se sastati s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i s predsjednikom Bundestaga Norbertom Lammertom. Plenković u Njemačku stiže nepunih tjedan dana nakon stranačke konvencije Kršćansko-demokratske unije (CDU) na kojoj je kancelarka Angela Merkel ponovno izabrana za predsjednicu te stranke. Kongres CDU-a odvijao se u znaku potrebe borbe protiv sve jačeg populizma u Europi i svijetu. Na početku svog nastupnog posjeta Njemačkoj hrvatski premijer za Deutsche Welle govori o populizmu u Hrvatskoj, ali i o još uvijek aktualnoj ideji o Hrvatskoj kao sponi između Bruxellesa i zemalja jugoistočne Europe.
https://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2016/05/Andrej-Plenkovic-660x330.jpeg
• Posljednji izbori i referendumi diljem Europe pokazuju trend ka polarizaciji društva. Koliko se  ta podijeljenost može osjetiti i u Hrvatskoj?
- Trend jačanja antisistemskih stranaka nastavlja se u kontekstu niza sukcesivnih kriza u Europi - institucionalne, financijske, gospodarske, eurokrize, schengenske, sigurnosne i migrantske - a to se manifestira na više izbora i referenduma diljem Europe. Na posljednjim izborima za Hrvatski sabor inzistirao sam da moja stranka - HDZ - bude generator promjene političkog ozračja, tona i retorike u kampanji te smo time osnažili kulturu dijaloga u Hrvatskoj. Ustrajali smo na pozitivnoj kampanji usmjerenoj prema budućnosti, što i kolegama u drugim članicama EU-a pokazuje da se na izborima može pobijediti vodeći afirmativnu kampanju s jasnim europskim vrijednostima. Govorili  smo o konkretnim financijskim i razvojnim mjerama koje ćemo provesti na nacionalnoj razini koristeći mogućnosti članstva u EU-u  koje idu u prilog mladima, poljoprivrednicima, poduzetnicima te ravnomjernom regionalnom razvoju zemlje. Premda je najmlađa država članica, Hrvatska je solidan primjer stabilnog društvenog konsenzusa o pripadnosti EU-u, ali i konstruktivan sudionik u rješenju zajedničkih izazova i kriza.
 
• Europske stranke desnog centra pozicioniraju se za borbu protiv desnog populizma. Tako je i CDU na svom nedavnom kongresu donio mjere kojima će se pokušati u izbornoj godini suprotstaviti strankama poput AfD-a. Koja je strategija vladajuće stranke u Hrvatskoj u borbi protiv populizma?
- Populizam u europskom političkom prostoru koristi povećanu razinu sigurnosnih ugroza te svojevrsnu krizu identiteta EU-a i nudi građanima nerealna obećanja bez pokrića koja često dovode do polarizacije društva. U trenucima kada su pred državama članicama EU-a važne odluke koje će odrediti zajedničku budućnost treba se oduprijeti euroskepticizmu, kao i podrivanju našeg vrijednosnog sustava. U mojoj zemlji također postoji određeni rast populističkih i prosvjednih  stranaka. Svjesni tog trenda, radimo na jačanju povjerenja u institucije i osnažujemo stranke matice koje imaju kapacitet upravljanja. Jedini način da budemo uspješni je kredibilnost naših djela i realizacija programa. S tim u vezi intenziviramo komunikaciju s hrvatskim biračima u svim dijelovima zemlje.
 
• Na istom kongresu njemačka kancelarka Angela Merkel ponovno je Europu stavila u središte pozornosti. Vi imate iskustva s europskom politikom. Kolika je po Vašem mišljenju još uvijek jaka ta privlačnost punopravnog članstva u EU-u?
- Htio bih iskoristiti priliku da njemačkoj kancelarki Angeli Merkel čestitam na ponovnom izboru za predsjednicu CDU-a, sestrinske stranke HDZ-a u okviru Europske pučke stranke. Svojom odgovornom i odlučnom politikom kancelarka Merkel dala je veliki doprinos jačanju pozicije EU-a na globalnoj sceni i koheziji među članicama. Uvjeren sam da će svojom politikom predvoditi CDU do nove pobjede na parlamentarnim izborima sljedeće godine. No u svezi s Vašim pitanjem: unatoč izazovima kroz koje europski projekt prolazi  Europska unija i dalje jamči visoku razinu gospodarskog prosperiteta i zaštite ljudskih prava. Nastojanja zemalja  da se uključe u europsku  integracije neće nestati, dapače, promijenjeni i nepredvidivi globalni izazovi u konačnici trebaju jaku Europu koja može biti jedinstvena i djelotvorna u ključnim trenucima. Kao predsjednik hrvatske Vlade zato i zagovaram nastavak procesa proširenja od kojeg EU ne smije odustati, osobito prema zemljama jugoistočne Europe, pri čemu se posebno zalažem za europski put Bosne i Hercegovine.
 
• Hrvatska je u godinama prije ulaska u EU govorila kako bi htjela biti most između Bruxellesa i zemalja zapadnog Balkana kojima je u Solunu pružena perspektiva članstva. Je li ta šansa propuštena?
- Smatram da Hrvatska ima jedinstvenu mogućnost povezivanja zemalja jugoistočne Europe s Europskom unijom. Jasna europska politika nove hrvatske Vlade može biti poticaj državama u okruženju za nastavak europskih integracija i opredijeljenost prema Europi. Primjer Hrvatske pokazuje da je moguće uspješno transformirati državu i društvo kako bi se uspostavili visoki europski standardi. Stoga smatram da - u geopolitičkim okolnostima koje se mijenjaju i sve većim  sigurnosnim ugrozama - takva uloga Hrvatske postaje još važnija.
 
• Nakon razgovora s predstavnicima hrvatske zajednice u Njemačkoj  jeste li stekli dojam da se zajednica dolaskom desetaka tisuća novih iseljenika mijenja?
- Procjenjuje se da u Njemačkoj trenutačno živi do 500 tisuća hrvatskih državljana odnosno njemačkih državljana hrvatskog podrijetla. Činjenica je da je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju broj Hrvata u Njemačkoj porastao. Uloga naših iseljenika izrazito je bitna za moju Vladu, a prije dva dana o tome sam govorio na konferenciji Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske. Hrvati u Njemačkoj snažna su poveznica između naših dviju zemalja u političkom i gospodarskom smislu. Mogućnosti rada, školovanja i profesionalnog razvoja u Njemačkoj bile su uvijek privlačne  našim radnicima, studentima, obrtnicima, stručnjacima i znanstvenicima. Vjerujem da će znatan dio njih jedno vrijeme koristiti prednosti slobode kretanja unutar EU-a i potom se vratiti u Hrvatsku.
 
• U kojim bi segmentima Hrvatska mogla profitirati od snažne gospodarske Njemačke?
- Gospodarska suradnja Hrvatske i Njemačke tradicionalno je vrlo dobra. Njemačka je prvi vanjskotrgovinski partner Hrvatske. U pogledu izravnih ulaganja u Hrvatsku Njemačka zauzima visoko treće mjesto, a interes njemačkih investitora za ulaganje u Hrvatsku raste, posebno u industriji, prometu, energetici, obrazovanju i turizmu. I hrvatski izvoznici  dominantno su orijentirani na njemačko tržište. Daljnjem razvoju naših gospodarskih odnosa trebali bi doprinijeti pozitivni gospodarski trendovi. Hrvatska je u trećem tromjesečju 2016. zabilježila najveću stopu gospodarskog rasta u zadnjih osam godina. Gospodarski snažna Njemačka pozitivno utječe na cijelu Europu, pa tako i na Hrvatsku. Podsjećam da su njemački turisti naši najbrojniji strani posjetitelji.
 

Nenad Kreizer, Deutsche Welle

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Subota, 08/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1309 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević