Get Adobe Flash player

Povratkom glini, počeo sam modelirati ženske figure

 
 
Ivan Mladenović, akademski kipar iz Varaždin, (1989.), pripadnik je mlade, nadolazeće generacije aktualnih hrvatskih likovnih umjetnika. Autor je nekoliko javnih spomenika.
http://metro-portal.rtl.hr/img/repository/2018/06/web_image/ivan_mladenovic_igor_furjan.jpg
• Pripadate grupi najmlađih autora na aktualnoj umjetničkoj sceni u Hrvatskoj, završili ste ALU u Zagrebu, izlagali na nekoliko samostalnih izložbi. Jeste li zadovoljni počecima?
= Svaki početak je težak, kada se krene od nule, te iza toga stoji određena borba, odricanje i  težak rad. Ali bez obzira na to, ne gubim nadu,zadovoljan sam sa svojim počecima i dalje se trudim i radim skulpture, jer ima galerija i ljudi koji me prihvaćaju kao čovjeka i umjetnika koji se bori i stoji iza svojih koncepata kroz rad u papiru, glini, drvetu i kamenu. U zadnje vrijeme izlažem po grupnim izložbama u Varaždinu i Čakovcu, te težim ponovno prema galerijama u Zagrebu i šire, kroz natječaje koji se bliže, kako bih mogao prijaviti novi koncept skulptura od kamena na kojema sam počeo raditi na proljeće 2018. godine.
 
• Ne zaboravimo spomenuti, autor ste i nekoliko javnih spomenika. Kakva su iskustva?
= Da. Tako je. Iskustva koja sam proživio na radionicama bila su zanimljiva jer tako sam upoznao mlade kvalitetne umjetnike sa kojima sam se družio, razvijao nove ideje i učio tehnološke postupke kroz alate i materijale u kojima danas radim. Na radionicama sam imao priliku raditi na skulpturama većih formata, za koje sam prethodno radio modele u drvetu i gipsu. Od više radionica na kojima sam sudjelovao, imao sam priiku izraditi i postaviti dvije skulpture koje danas stoje u javnim prostorima. A to je javna skulptura od drveta u Velikom Trojstvu pod nazivom „Peti element“, iz 2013. godine pod budnim okommojeg mentora sa ALU u Zagrebu, profesora Slavomira Drinkovića. Druga javna skulptura nastala je 2015. na radionici u Vrsaru od kamena pod nazivom „Boškarin“ u pratnji organizatora radionice u kamenu, profesora s ALU-a u Zagrebu Peruška Bogdanića.
 
• Radite na nekoliko ciklusa. Meni se posebno sviđa ciklus Bikova. Što ste Vi pronašli u tom poznatom motivu?
= Motiv bika mi je posebno zanimljiv, jer ta životinja ima specifičnu, prepoznatljivu anatomiju tijela, te karakteristiku snage, tvrdoglavosti i strasti koja se može razvijati u više stilova, kroz samu ekspresiju pokreta do pojednostavljenja oblika koje je karakteristično za današnje suvremeno doba.
 
• Zanimljiv je i ciklus portreta.
= To je ciklus koji je nastao na početku 2018. godine, kada sam se opet vratio glini i počeo modelirati ženske figure koje su me potakle da radim ženski portret u glini koji sam obojao bijelom bojom i patinirao kapanjem plave boje kako bi dobio duhovno stanje samog portreta. Nakon toga razvijam i radim muške portrete, za koje odabirem debla breze i zelene jabuke koje je prošarano strukturom godova koje asociraju na prethodni ženski portret koji sam patinirao u tonu Jacksona Pollocka.
 
• Koji je ciklus Vama najdraži?
= Meni je najdraži zadnji ciklus apstrakcije od mramora koji radim i dalje razvijam, pod nazivom „Doživjeti neopipljivo.“
 
• Koje materijale preferirate?
= Od raznih materijala preferiram papir, glinu, drvo i kamen.
http://metro-portal.rtl.hr/img/repository/2018/06/web_image/ivan_mladenovic_1.jpg
• Kako pristupate motivu?
= Motivu pristupam kroz crtež. Kada razvijem ideju u crtežu radim model u papiru, glini, kamenu ili drvetu i zatim ga radim u materijalu većeg formata.
 
• Koje su prednosti a koji su nedostaci života i rada u Varaždinu?
= Prednosti grada Varaždina za mene su što imam radni prostor i dvorište u kojem mogu raditi skulpture i razvijati sebe kao umjetnika. I kultura grada je zanimljiva jer ima tri galerije koje organiziraju i rade izložbe poznatih mladih hrvatskih umjetnika, gdje se razvija likovno umjetnička scena i kultura grada Varaždina.
 
• Što je novo u atelijeru?
= U zadnje vrijeme u atelijeru radim monotipije u kolorizmu i dinamici boja kroz motive životinja i portreta, te slikam pejsaže zagorja kroz tehniku voštane pastele.
 
• Planovi, izložbe, monografije..?
= Planovi za ljeto su mi da se javljam na natječaje za izložbe u Zagrebu i šire, te da radim na konceptu apstraktnih skulptura od kamena koje sam započeo na proljeće. Što se tiče monografije, već sada kao mladi umjetnik skupljam fotografije radova i životnih situacija, tekstove svojih koncepata,  kataloge grupnih i samostalnih izložbi, te radim na životopisu, kako bi jednoga dana mogao izdati svoju monografiju.
 

Miroslav Pelikan

Postoji jasna nit koja povezuje sadašnje slikarstvo sa slikarstvom iz prošlih vremena

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar Krešimir Ivić, istaknuto je ime aktualne umjetničke produkcije, također je i uspješni glazbenik koji i dalje marljivo radi, gotovo svakodnevno u atelijeru ili svirajući.
http://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/K/kre%C5%A1imir%20ivi%C4%87.jpg
• U posljednje vrijeme ističe se prisustvo crvene boje na Vašim novim slikama.
= Intenzivno s njom radim zadnjih nekoliko godina. To je boja koja nosi sliku, ona čini crtež. Riječ je o vrlo izražajnoj boji.
 
• Kako ste došli do nje?
= Pojavila se tijekom istraživanja.
 
• Kako se ta dominantna crvena boja slaže s ostalim bojama?
= Dobro se slaže. Ne zaboravite da galerije često imaju crvene zidove.
 
• Teme, motivi su nepromijenjeni?
= Ne, nije došlo do promjena, osim što se motiv sažima. Imam i nekoliko crteža samo sa crvenom bojom.
 
• Naginjete li pomalo k apstrrakciji?
= To je jedan oblik apstrakcije.
 
• Riječ je o oslobođenju slike, oslobođenju linije, boje?
= Možda bi bilo bolje reći kako je riječ o oslobođenju od „viška boje“.
 
• I dalje radite na velikim formatima kartona, sto puta sedamdeset.
= Sada radim još veće formate, barem dva puta veće.
 
• S istim kompozicijama, motivima?
= Sve je isto, od tema i kompozicija, preko istog načina na novom, većem formatu.
http://akademija-art.hr/wp-content/uploads/2018/06/Kre%C5%A1imir-Ivi%C4%87-2.jpg
• Vi ste cijeli život figurativac.
= Pa i ovo je figuracija na svoj, na moj način. Nova figuracija.
 
• Ciklus je već daleko odmakao?
= Da, svakako, imam više od 200 novih slika, akrili na specijalnom kartonu.
 
• Vaši su motivi stvarni, no ima li i imaginarnih motiva?
= Imaginarni postaju s tom crvenom bojom, ona odražava realno stanje. Pokušavao sam isto i s drugim bojama, ali crvena me najviše izražava, kroz nju postižem specifičnu atmosferu. Ništa nema toliku likovnu moć kao ta klasična crvena boja.
 
• Odnedavna je zaživio i Vaš Galerijski prostor u Bosanskoj ulici.
= Zadovoljan sam kombinacijom likovnog prostora  i glazbenog studija, to se sviđa svima koji dođu.
 
• Aktivni ste i vrlo u svom jazz triju.
= Da, dobro nam ide.
 
• Jazz je nekada kod nas bio jako popularan.
= Danas se on uspješno vraća. Imamo skoro svaki dan koncerte raznih glazbenika.Imali smo gostovanja nedavno najuglednijih , svjetski poznatih jazz glazbenika, ističem samo najpoznatiju kontrabasisticu Lindu Oh, koncert na muzičkoj akademiji, i  nastup bubnjara Barry Altschu.
http://www.zagrebonline.hr/wp-content/uploads/2018/06/Fotografija1119.jpg
• Kako balansirate između slikarstva i glazbe?
= Jednostavno, jer to je slično. Znate, kako slikam tako i sviram.
 
• Što mislite o današnjem slikarstvu?
= Riječ je o dobrom slikarstvu. Lako se može povući paralela između sadašnjeg slikarstva i slikarstva iz prošlih doba. Postoji jasna nit koja sve povezuje.
 

Miroslav Pelikan

Politički aktivizam i govor mržnje ne smiju se financirati javnim novcem namijenjenim za financiranje kulturnih institucija

 
 
Ana Lederer, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu razgovarala je na N1 TV s Ankom Bilić Keserović 10. VI. 2018. Evo nekih naglasaka.
http://www.maxportal.hr/wp-content/uploads/2018/06/lederer-ana-n1-400x260.jpg
• Kakav je vaš stav oko Olivera Frljića? Ima li mjesta za njega u gradskim kazalištima?
- Ja mislim da bi za njega, inače nekoć davno nadarenog studenta i redatelja, da nema razloga da se javnim novcem financira politički aktivizam. Određeni ravnatelji su imali namjeru i smatrali da on može biti dio njihovog repertoara i umjetničkih koncepcija, kao što je to smatrao Ljuština u Kerempuhu. Moje je mišljenje da se politički aktivizam i govor mržnje ne smiju financirati javnim novcem namijenjenim da financira kulturne institucije.
 
• Gdje povući granicu između umjetničkih sloboda i političkog aktiviznma?
- U njegovom slučaju može se povući granica. Ja sam rekla da je Frljić bio zanimljiv redatelj, njegov vrlo nadaren i kritički odnos prema određenim temama bio je u određenom trenutku interesantan. Međutim, u trenutku kad se to pretvorilo u politički aktivizam, mislim da nije mjesto tome u gradskim kazalištima.
 
• Ured za kulturu financira Zagreb Pride, hoće li u vašem mandatu biti novca za takve manifestacije?
- Postoje kulturna vijeća koja određuju. Ja ne vidim da se to baš iz proračuna za kulturu financira. Postoje stavke koje mogu financirati zagreb Pride, ali ne znam kakve veze to ima s kulturom.
 
• Otkud bi se financirao?
- Postoje drugi mehanizmi. Ne mogu govoriti napamet, moram vidjeti stavke. Kultura je ključni mehanizam za društvenu toleranciju i zato je važno da kultura bude dobro financirana, jer je to važno područje ljudskog života.
 

http://hr.n1info.com/a308861/Vijesti/Ana-Lederer-u-TNT-u.html

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Utorak, 25/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 949 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević