Get Adobe Flash player

Herceg-Bosnu oživljavaju oni koji negiraju prava Hrvatima

 
 
Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH u razgovoru za Klix.ba govorio je o aktualnim dnevnopolitičkim temama, prijedlogu izmjena Izbornog zakona, setu zakona o trošarinama, europskom putu BiH, pričama o "oživljavanju" Herceg-Bosne uz obećanje da će BiH do kraja godine aktivirati Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP) i dobiti kandidatski status za članstvo u Europskoj uniji (EU).
https://www.fokus.ba/wp-content/uploads/2016/02/dragan-covic-4.jpg
• Gospodine Čoviću, upućen je prijedlog izmjena Izbornog zakona u državni parlament. Bošnjaci su se pozvali na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Je li to pokušaj da se kupi vrijeme i jeste li razgovarali s gospodinom Izetbegovićem, zbog čega SDA ne izađe sa svojim prijedlogom izmjena Izbornog zakona?
- Izmjene zakona smo poslali u proceduru kada smo iscrpili primarne mogućnosti razgovora sa SDA. Razgovarali smo godinu i po i kada smo shvatili da to postaje samo sebi svrha i kupovina vremena za SDA, odnosno da je ključna ideja razgovarati, a da se ništa ne desi, rekli smo da je dosta. A zašto SDA ne daje svoj prijedlog zakona, pa naš prijedlog je ustvari prijedlog SDA. Parlament BiH je pravo mjesto gdje treba raspravljati transparentno o tome. U prethodnih godinu i po imali smo pet ili šest konkretnih prijedloga koji su do kraja uvažavali osnove funkcioniranja BiH i na tome smo tražili rješenja. Izborni zakon do sada je tretirao kanton kao osnovu izbornih jedinica kada je riječ o Domu naroda, a entitet kada je riječ o izboru člana Predsjedništva.
 
I kada smo mislili da smo se dogovorili, uvažavajući i odluku Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda, vjerovali smo da ćemo bez problema to usvojiti. Naravno, to sve treba predstavljati jedno prijelazno i privremeno rješenje do promjene Ustava BiH. Svjesni smo da nemamo dvotrećinske većine pa smo krenuli s idejom da napravimo bar minimum, odnosno ono što će poslužiti svrsi za izbore 2018. godine. Nakon izbora 2018. godine parlamentarna većina koja bude formirana morat će iznijeti plan za izmjene Ustava BiH, a to znači i izmjene Izbornog zakona. Naš prijedlog je takav da je u skladu s Ustavom i on će biti garant da jedan narod drugome ne bira predstavnike i o tome smo se već dogovorili. Žao mi je što se moralo ići na ovaj način i očekivali smo povlačenje vitalnog nacionalnog interesa. Ovo vrijeme od mjesec i po, koliko će trebati Ustavnom sudu da donese odluku, je dovoljno vremena da osiguramo parlamentarnu većinu i u Zastupničkom domu za ovaj prijedlog ili neki sličan prijedlog koji će biti čisto HDZ-ov.
 
• Nedavno ste izjavili da HDZ ima i tzv. rezervne prijedloge za izmjene Izbornog zakona. Koje su to dodatne opcije, da li su o tim prijedlozima upoznati vaši koalicioni partneri i kada ćete eventualno prezentirati plan B ili C?
- Alternativa onome što smo već predložili i uputili u parlamentarnu proceduru je nužno zlo. Ono što predlažemo je minimum minimuma, što je korekcija sadašnjeg stanja, a ozbiljne izmjene Izbornog zakona tek dolaze. Ja ću učiniti sve da mi u naredna dva mjeseca riješimo ovo pitanje na način kako smo to i počeli. Sve srpske stranke su bez izuzetka kazale da će podržati ovaj prijedlog koji se i odnosi samo na FBiH. Zbog toga smo išli na dogovor dva koaliciona partnera SDA i HDZ-a, a čak je i SBB potvrdio da će podržati dogovor tih dviju stranaka. Prvo ćemo iscrpiti sve mogućnosti za predloženo rješenje, a tek poslije ćemo razmišljati o alternativama. Danas izaći s alternativama predloženom rješenju, bilo bi politički naivno. Ono što je jasno jeste da će izbori 2018. godine morati uvažavati činjenicu da jedan narod drugome ne može birati predstavnike dok je ovakvo ustavno uređenje, odnosno dok u Ustavu piše da postoji član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, dok imamo Klub Hrvata u Domu naroda i sl. Kada se napravi drugačiji Ustav BiH, onda ćemo moći razgovarati i o drugim rješenjima.
 
• Koji je krajnji rok za izmjenu Izbornog zakona?
- Izborni zakon se mora promijeniti u prethodnoj godini od godine održavanja izbora. To znači da se Izborni zakon mora promijeniti do kraja tekuće godine da bismo izbjegli vremenske zamke. Nedavno je gospodin Bakir Izetbegović izjavio da će ovo pitanje biti riješeno zajedno s Mostarom, a da on misli da će se to uraditi na proljeće 2018. godine. E to su te političke igrice kupovine vremena. To smo imali i u Briselu, a tamo su sve političke stranke potpisale da se obavezuju da će se naći rješenje Izbornog zakona koji će eliminirati mogućnosti da se Hrvatima biraju predstavnici u vlasti. I u ovom rješenju koje smo predložili neki su to pogrešno tumačili, a ja sam im poručio da prvo pročitaju prijedlog izmjene zakona pa da onda komentiraju. FBiH je jedna izborna jedinica i u ovom prijedlogu. Uvjeren sam da ćemo u šestom ili sedmom mjesecu riješiti ovo pitanje, a to je rok koji nam je ostavio i Ustavni sud kad je donosio odluku o konstitutivnosti naroda. Istina, kod nas rok ništa ne znači, jednako kao i prema sudu u Strasbourgu, jer smo sličnu situaciju imali i za Mostar pa vidite koliko dugo tražimo rješenja. Ono što je neprihvatljivo jeste da u izbornoj godini mijenjamo Izborni zakon, mada je i to pravilo kod nas jednom ili dva puta prekršeno.
 
• Brine li vas situacija u svezi s trošarinama. Treba li prema vašem mišljenju Vijeće ministara ponovo uputiti izmijenjeni prijedlog zakona o povećanju trošarina na gorivo, ili ste bliži opciji da je potrebno tražiti nove načine financiranja izgradnje autocesta?
- Trošarine su jedan vitalniji problem, ne samo zbog novca i fiskalne politike, nego i zbog političkih odnosa. Ne samo da opozicija ne podržava povećanje trošarina na gorivo, sada smo imali situaciju da gotovo polovina zastupnika vladajuće stranke ne podržava povećanje trošarina i to je ozbiljan problem. Neprihvatljivo je da se sa sličnim tekstom ponovo ide u parlamentarnu proceduru. Nije se smjelo desiti da dođemo u parlament, a da nismo osigurali većinu. Drugim riječima mi jedni druge izigravamo. O trošarinama smo imali dogovor i onda vam dođe rješenje koje je polovično. Postoje i drugi mehanizmi kako se nešto može isfinancirati. Uvjeren sam da je ovo bilo jedno od kvalitetnijih rješenja da zajedno sredstvima koja bi došla iz međunarodnih financijskih institucija pokrenemo mnoštvo radova. Ideja je bila da se Koridor 5C završi u narednih 5-6 godina.
 
Ja sam ipak uvjeren da nama trošarine trebaju i treba nam cjelovit dogovor o trošarinama. Ja ću inzistirati na tome da Denis Zvizdić i njegovi suradnici u Vijeću ministara pripreme jedno cjelovito rješenje o trošarinama, u skladu s onim što smo svi zajedno dogovorili, kako bismo to mogli usvojiti u Parlamentu, čak i po hitnom postupku. Trošarine se sada nameću kao uvjet za aranžman s MMF-om, ali ako imamo problem s tom financijskom institucijom, imat ćemo i s drugima. To je jednostavno sustav koji tako funkcionira i za koji smo se mi obvezali. Novac od povećanja trošarina treba ići samo na konkretne projekte i nikako se ne smije miješati s drugim segmentima, poput popunjavanja budžetskih rupa. Onda bismo mogli planirati do 2022. godine završavanje započetih infrastrukturnih projekata. Jedan od ozbiljnijih zadataka koji smo postavili, a na kojem ćemo pasti kao vlast je izgradnja Koridora 5C i odnos prema financijskim institucijama...
 
• Postupci određenih političkih aktera ukazuju na to da je predizborna kampanja već počela. Kako u takvoj konstelaciji snaga očekivati napredak na putu k EU-u?
- To je činjenica i slična situacija je bila i kod Lokalnih izbora. Ne smije se voditi kampanja sedam ili osam mjeseci prije izbora. Uoči lokalnih izbora 2016. godine sve oči su bile uprte u Milorada Dodika i referendum o Danu RS-a. Umjesto da se priča o realnim problemima, netko je napravio pravila igre da to ide neprirodnim putem. I tko je profitirao, pa Milorad Dodik. I sada se već počelo s tim, već se licitiraju imena tko će biti kandidat za člana Predsjedništva BiH na izborima 2018. godine. Izbori su tek u listopadu 2018. godine, šta ćemo raditi do tada.
 
Zato smo išli s prijedlogom izmjena Izbornog zakona, da to presiječemo. Naročito ove godine kada trebamo dobiti kandidatski status za članstvo u EU-u i aktivaciju MAP-a za članstvo u NATO-u. Za mene su životna pitanja europski put i NATO i to ćemo dobiti do konca ove godine. Apsolutno sam siguran da ćemo aktivirati MAP do kraja ove godine, kao preduvjet za članstvo u NATO-u. Prirodno je da ovaj prostor bude povezan i kroz NATO. To nam je važno i zbog investicija, jer će svi onda prostor zapadnog Balkana gledati drugačije. Kada predamo Upitnik s odgovorima, mi ćemo dobiti kandidatski status, a to je kraj ove godine ili početak 2018. Ja sam za sve to izuzetno optimističan. Slijedi nam mnogo sastanaka, uskoro će Mladen Ivanić putovati u Bruxelles, gospođa Federica Mogherini i Johannes Hahn sljedeći mjesec će doputovati u BiH, a ja ću početkom svog predsjedavanja kao član Predsjedništva BiH putovati u Bruxelles, tako da ćemo napraviti jednu mrežu suradnje. Ipak, i kada dobijemo kandidatski status, opet to ništa ne znači, morat ćemo raditi aktivno da mijenjamo stvari nabolje.
 
• Često vam se prigovara da HDZ nedovoljno brine o Hrvatima u Republici srpskoj. Kakav je vaš komentar na to i ugrožavaju li predložene izmjene izbornog zakona ili zanemaruju Hrvate u manjem bh. entitetu?
- Hrvati u Republici srpskoj su zanemareni u onoj mjeri koliko i Bošnjaci i Srbi na jednom vidnom prostoru BiH, tamo gdje ih nema. Hrvati nisu ništa bolje prošli od Bošnjaka u RS-u. Evidentno je da dominantna većina može izabrati predstavnike i Hrvata i Bošnjaka u entitetskim institucijama RS-a. Kada budemo pravili suštinske promjene Izbornog zakona, to će se morati generalno rješavati izmjenom Ustava BiH. Ja se trudim da onaj mali broj Hrvata u RS-u pokušamo motivirati da tamo ostanu živjeti. Svake godine pravimo desetine stambenih jedinica kako bismo olakšali povratnicima. Ipak, sve to ne prati povratak. Pravo je pitanje i umijeće kako zadržati ljude da ne odlaze iz države. Mi s vlastima u RS-u nastojimo utjecati da se popravi sigurnosni aspekt, a socijalni status i sve drugo je ono što svi zajedno moramo raditi.
 
• Gospodin Bakir Izetbegović je nedavno izjavio da priče o tzv. oživljavanju Herceg-Bosne dolaze s političkog vrha HNS-a, a da ih u javnost plasira "niži" kadar. Kako to komentirate?
- Ako to izgovara Mario Karamatić, to nije nikakav niži nivo, to je vrh i državne vlasti i HNS-a. Iskreno, Herceg-Bosnu oživljava u ime bošnjačkog naroda svatko onaj tko negira Hrvatima da se osjećaju ravnopravnim u BiH, odnosno da mogu birati svoje predstavnike vlasti. Ja nikada u svojim javnim istupima nisam izostavio reći kako je BiH moja domovina i to nije nikakav blef. Međutim, ako vam to netko politički negira, na jedan praktičan način, to će probuditi i one duhove da ima i drugih elemenata kako se to može zaštititi. Ako govorimo o buđenju Herceg-Bosne, prije svega političari najbrojnijeg naroda u BiH moraju imati odgovornost prema tome.
 
• Ima li dilema u HDZ-u o tome tko će biti kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda?
- O tome uopće ne razmišljamo. Ja vjerujem da će HDZ to na dnevni red staviti u ožujku ili travnju 2018. godine, a sve zavisi od uvjeta u kojima radimo.
 

Semir Hambo, Klix.ba

Usprkos svih kleveta i podvala Marine Le Pen ulazi u drugi krug

 
 
Poznati hrvatski domoljub i iseljenik, Marin Tomulić, desetljećima živi u Parizu i poznaje tamošnje prilike, pa smo ga uoči drugog kruga predsjedničkih izbora upitali tko će pobijediti. Francuski Židov Emmanuel Macron ili domoljubna kandidatkinja Marine Le Pen.
http://static.flickr.com/96/274893486_f23a60d604.jpg?v=0
• Kako tumačite prvi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj?
- Konstatirao sam, a nisam jedini, da Francuska republika više nije republika. Republika je mrtva! Termometar demokracije su slobodni i nepristrani mediji. U Francuskoj su danas javni i privatni mediji, koji su u većinskom vlasništvu Macronovih sunarodnjaka, skandalozno i drsko pristrani!
 
• Tko je najveći pobjednik, a tko najveći gubitnik?
- Usprkos svih kleveta i podvala Marine Le Pen ulazi u drugi krug.
 
• Tko je preko noći stvorio Emmanuela Macrona?
 - Banka Rothschild&Cie.
 
• Tko pobjeđuje u drugom krugu?
- Teško je odgovoriti na to pitanje. Sve ovisi o hrabrosti francuskih građana.
 
• Što bi značila pobjeda Marine Le Pen, a što pobjeda Emmanuela Macrona?
- Marine Le Pen zastupa Europu suverenih naroda, a Emmanuel Macron nestanak državnih i europskih granica te otvaranje vrata svim izbjeglicama.
 
Poznato je da ste zagovornik većeg povezivanja Hrvatske s Rusijom. Mislite li još tako?
- Rusija je europska zemlja i njezino je mjesto u Europi. Ne smijemo zaboraviti da su nakon Prvoga svjetskog rata svi hrvatski zarobljenici bili pušteni iz ruskih logora i slobodno se vratili u domovinu. Među njima su bili moj pradjed i njegova braća. Zahvaljujući Rusiji zaustavljena je invazija u Europu milijuna islamskih izbjeglica. Treba naglasiti da tu invaziju na terenu planski organiziraju određene obavještajne službe među kojima su francuska i britanska. Izbjeglice su prije odlaska u Europu evidentirane i prolaze liječnički pregled!
 

Marijan Majstorović

Danas imamo jedan glup smjer u kojem ide cijelo čovječanstvo - kult uspješnog čovjeka

 
 
Nije lako. Osim što je intervju bio do zadnjeg trenutka neizvjestan, kad jednom i počne, Eimuntas Nekrošius, jedan od najvažnijih kazališnih redatelja današnje Europe, govori polako, naizgled sasvim odsutno, i sam tračak emocije teško pada na njegovo lice. Taj čovjek koji je fizički lijepo ušao u godine – rođen je 1952. u litvanskom mjestu Raseiniai – postavlja u zagrebačkom HNK Čehovljevu ranu dramu, “Ivanov”. Htjedoh reći, jednu od meni najdražih, ali, kad smo kod Čehova, svaka koju ponovno pročitam ili vidim postaje najdraža… Zato bolje samo – “Ivanova” je Čehov, u prvoj verziji, napisao 1887. zatvorivši se u izolaciju, za samo deset dana. Ali, kako je u umjetnosti sve lagano kao engleska trava, tu nije kraj priče…
http://g4.dcdn.lt/images/pix/file58763207_8215089.jpg
Dobro, barem je nedugo čekanje na to da se Nekrošius oslobodi poslije probe bilo sadržajno. Samim krajem foyera, gdje obično novinari zaskaču izvođače i redatelje nakon proba, pa i ja tu čučim, prolaze dvije dame, za koje doznajem da su djelatnice Sberbanka – pregovori traju, ali gotovo je sigurno da će Sberbank biti donator baleta “Glembajevi”. Bravo! Na koliko to samo misli i aluzija navodi, a Dubravki Vrgoč, intendantici, svaka čast! Prolijeće balerina u zeleno-sivoj pački i, čini mi se, istoj takvoj šminki - eto, možemo pomalo i zamišljati svijet koji se tu gradi…
 
"Zašto je Krleža ovako zabačen?" raspitujem se, jer u uglu foyera sa mnom, ni od koje publike u dolasku i odlasku gledan, svojim se mislima predaje i Krležin kiparski portret… Ali evo, Nekrošius nas očekuje! Redatelj koji je svojim začudnim režijama zadivio Europu sjedi u gledalištu HNK. To je mjesto gdje prvi put u Hrvatskoj režira. Godine 1998. osnovao je vlastitu kazališnu trupu Meno Fortas, s kojom je dva puta gostovao u Hrvatskoj, u Dubrovniku i Zagrebu. No, je li gospodin umoran, je li ga iscrpio Zagreb, zagrebački “Ivanov”, pada li mu nešto posebno teško, pitam prevoditeljicu, a redatelj polagano prozbori - ne, ne, nikako, nije čak ni razmišljao i totalno ne razmišlja o tome. I zašuti.
 
• Ivanov je predstava koja ima više problema, tu je Ivanov sa svojom krizom srednjih godina, problem rasizma, konkretnije, antisemitizma, notorne dosade u kojoj se valjaju Čehovljevi likovi, a koja bi, da je danas dijagnosticiramo, bila vjerojatno okarakterizirana kao banalna klinička depresija, koja povremeno dovodi do samoubojstva… Što je primarno da se pokaže?, pitam pogleda uprtog možda u litvanske, možda u čehovljevske magle.
- 'Osnovna i glavna tema je Ivanov', kaže Nekrošius. 'Svi likovi, njihove misli, razgovori, sve se vrti oko tog lika, Ivanova, je li to iz pozitivnih ili negativnih razloga, s pozitivne strane ili negativne strane, sad svejedno. Ali, on je lik, subjekt, osovina predstave, i taj lik mora izdržati, obdržati sve oko njega. Neophodan je svima - svaki trenutak netko ga traži, svi žele s njim razgovarati, možda i ni o čemu, možda i ne postoji tema, ali on je jednostavno čovjek koji privlači sve. On ima ličnost, on stvori probleme, riješi problem… bez njega sve bi bilo mnogo jednostavnije', kaže Nekrošius.
 
Meni je lik Ivanova uvijek bio i više nego ambivalentan, recimo da je svu njegovu istinsku tragičnost i zlu kob potirao odnos prema smrtno bolesnoj supruzi, sebičnost njegovih večernjih odlazaka zbog druge žene, činjenica da dopušta da joj se – kao Židovki – ismijavaju njegovi prijatelji, da minoriziraju njenu bolest… Ali, Nekrošius objašnjava:
- Kao glavni lik, on uvijek mora biti simpatičan. I naše simpatije kao gledatelja moraju biti na njegovoj strani. Neki zakoni u umjetnosti jednostavno drugačije ne djeluju, ni u muzici, ni u literaturi. Mi, kao gledatelji, moramo imati neku naklonost prema tome. Kakav god on bio, mi ga moramo zavoljeti.
 
• Je li to onda zadatak redatelja, da nam Ivanova učini simpatičnim?
- To je već Čehov napisao, kako je on postupio i što je učinio. Tu redatelj nema veliku ulogu. To je djelo već napisano.
 
• Što nam drama Ivanov danas govori, u čemu je njena aktualnost?
- Njegove misli su jako suvremene, i njegov način ramišljanja. Ne moramo takve ljude tražiti daleko, oni su pokraj nas, možda ih mi samo ne čujemo, ne želimo čuti i vidjeti. Danas imamo jedan onako glup smjer u kojem ide cijelo čovječanstvo - kult uspješnog čovjeka. Samo to, i to od malih nogu, djeci se nameće moraš biti uspješan, moraš biti prvi…
 
• Zato što je čovjek nemoćan pred onim što taj kult uspješnosti uspostavlja – kapitalizam, liberalni kapitalizam. Nekad smo živjeli pod kultom ličnosti, danas pod kultom uspješnosti”, lamentiram, ali nailazim na redateljevo razumijevanje, pa kaže:
- Tebe ne smije ništa boljeti, što ti manje ljudskih osobina ostaje, to bolje. To se potiče - biti potpuno suprotan od svoje prirode. To boli. Jako čudan period, čudna su vremena, cijeli je svijet pretrpan tim načinom razmišljanja.
 
• Eimuntas Nekrošius studirao je u Moskvi, na Institutu za teatarske umjetnosti Lunačarski, a debitirao u Kazalištu mladih u Vilniusu, gdje je ubrzo postao ravnatelj. Tijekom karijere puno je režirao ruske pisce – “Idiota” Dostojevskog, “Ujaka Vanju” i “Tri sestre” Čehova, Puškinove “Male tragedije” - što ga njima privlači?
- Naravno, to je jedna velika nacija koja ima jako puno pisaca, odličnih pisaca. K tome, to je nacija koja je u povijesti preživjela puno toga, mnoge tragedije, a to je jako dobra materija za pisce.”
 
• 'Što je život gori, umjetnost je bolja', usuđujem se ispaliti olinjalu frazu, spremna na preziran odgovor, ali služi me sreća.
 - 'Upravo tako, koliko god bi to moglo biti čudno. Možda danas i nemamo hrabrosti to izgovoriti, ali to jest tako', kaže moj sugovornik, koji je u karijeri jako poznat i po režijama Shakespearea, “Othella”, “Macbetha”; a “Hamleta” je postavio s litvanskom rock-zvijezdom u glavnoj ulozi. “Ljubav i smrt u Veroni” jedna je od njegovih rock opera shakespeareovske tematike. A onda, ni do Ivanova nije daleko - Čehov ga, naime, odnosno on sam sebe, uspoređuje s Hamletom. Sarkastično, dakako, jer Ivanov prezire sam sebe, on se samo smijući se sam sebi može tako nazvati.
 
• No, što su redatelju značile režije Shakespearea?
- 'Svaki redatelj je, vjerujem, imao istu želju u životu, raditi s dobrim tekstovima i dobrom literaturom, ili suvremenom, ili antičkom, ili Shakespeareom… to je mašta svakog redatelja. Najvažnija je da ona govori o ljudskim problemima, da analizira ljudsku prirodu, bol, nesreću, način razmišljanja. Ništa se ne mijenja, u biti, koliko tisuća godina, ništa se nije promijenilo, sve je unutar čovjeka isto, ništa se nije usavršilo…', govori redatelj kojega ovo razmišljanje o vječnom vraćanju istog kvalificira za ničeanca ili sljedbenika Schopenhauerova, a kako će to doista biti, vidjet ćemo na premijeri u petak, 5. svibnja.
 
• Muzika ima značajnu ulogu u Nekrošiusovim uprizorenjima. Što mu ona znači?
- Muzika je vrlo važna grana umjetnosti, a u teatru mnogo pomaže i predstavi  i glumcima. Muzika – to su osjećaji, a i kazalište su osjećaji…
 

Mirjana Dugandžija, http://www.jutarnji.hr/globus/Globus-kultura/eimuntas-nekrosius-danas-imamo-jedan-glup-smjer-u-kojem-ide-cijelo-covjecanstvo-kult-uspjesnog-covjeka/5981671/

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Nedjelja, 09/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1210 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević