Get Adobe Flash player

Kao diplomat moram biti optimist. Da sam pesimist, radio bih kao novinar

 
 
Vladi u Varšavi i dalje smeta što Mađarska podupire Rusiju i Donalda Tuska. Poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski rekao nam je i da Varšava može izgubiti strpljenje zbog prečestih Putinovih posjeta  Budimpešti.
http://ocdn.eu/pulscms-transforms/1/jAmktkqTURBXy8xYmQ3YTM0Mzk2MjA2MWU4NzZjODU5OTUzM2Q4ZWRjYS5qcGVnkpUDATPNEOfNCYGTBc0DFM0BvA
• Zbog novog zakona o obrazovanju Mađarska ne podupire daljnje europsko integriranje Ukrajine, čemu je Poljska oduvijek bila glasnogovornica. Pretpostavljam kako niste presretni zbog toga.
- Cilj zakona je raščistiti situaciju oko ruskoga jezika i ruskih škola, što je posredno utjecalo i na ostale manjine. Među njima i na poljsku, no ona ima samo nekoliko dvojezičnih škola stoga mi to ne smatramo toliko velikim problemom; dijalogom ministarstava obrazovanja dviju zemalja moguć je kompromis. Stoga se nismo pridružili vrlo emotivnom priopćenju Pétera Szíjjártóa. Ali ja shvaćam položaj Mađara: oni žive u većoj enklavi, imaju i više škola u kojima je glavni jezik mađarski, ali iskreno rečeno to se meni ne čini prirodnim, jer pripadnici manjina koji žive u toj zemlji trebali bi govoriti i razumjeti oba jezika.
 
• Reakciju Pétera Szíjjártóa nazvali ste emotivnom. Što se toga tiče, imao je razloga za to.
- Ne ću ja suditi o tomu, jer je to bilateralna stvar Mađarske i Ukrajine. Istodobno, nikako ne bih politizirao to pitanje, s obzirom na poteškoće s kojima se Ukrajina suočava zbog ruske agresije. Uvjeren sam da se situaciju može riješiti i na miran, manje emotivan način.
 
• Jeste li to uspjeli reći i svom mađarskom kolegi?
- Da, kada je predložio da zajednički napišemo pismo Kijevu. Objasnio sam mu poljsko stajalište: naša situacija nije toliko teška, a to se pitanje može riješiti bilateralnim pregovorima, i to ne nužno ministara vanjskih poslova.
 
• Vi inače bezuvjetno podupirete integriranje Ukrajine u EU? Naime, i između Ukrajine i Poljske ima neriješenih pitanja, npr. masakr u Volhinsku 1943.-44., što je parlament u Varšavi prošle godine proglasio genocidom.
- Poručili smo Ukrajini kako je prije pristupa EU-u neophodno riješiti povijesne rasprave sa susjedima. A uspostavili smo i bilateralnu stručnu komisiju…
 
• ...koja za sada nije pokazala neke uspjehe.
- Nije, ali ni Ukrajina se ne će odmah sutra pridružiti EU-u. Imamo dakle vremena, no što prije, to bolje. Jedino tražimo da se raščiste povijesne činjenice.
 
• To bi, međutim, za bilo kojeg ukrajinskog čelnika sada značilo suicid.
- Dajmo vremena povjesničarima. Ali naša je politička poruka jasna!
 
U pogledu Rusije potrebno jedinstveno europsko stajalište
 
• U kolovozu je ruski predsjednik Vladimir Putin već drugi puta u ovoj godini posjetio Budimpeštu. Što mislite o tomu?
- Ne veseli nas, jer mi o Rusiji različito razmišljamo. Ali to je prirodno jer je naša geopolitička situacija drukčija: Mađarska, srećom, ne graniči s Rusijom te tako nije pod neposrednom prijetnjom. Poljsko-ruska granica kod Kalinjingrada duga je preko 200 km, regija je opremljena balističkim raketama, a s vremena na vrijeme upućuju nam se i prijetnje.
 
• Rekli ste kako Vas to ne veseli...
- ...ne, jer je u pogledu Rusije potrebno jedinstveno europsko stajalište.
 
• Postoje li kanali preko kojih možete izraziti svoje nezadovoljstvo?
- O tomu smo otvoreno razgovarali s Péterom Szíjjártóom i premijerom Viktorom Orbánom.
 
Mađari su proriv LNG terminala na Krku
 
• Kako objašnjavate npr. dva posjeta Putina u jednoj godini?
- Vi ne osjećate neposrednu opasnost od Rusije. A Mađarska ima veliku potrebu za ruskim plinom i čini se kako je zasada to jedina mogućnost, s obzirom da LNG terminali u Poljskoj i Hrvatskoj, cjevovodi i interkonekcije još nisu dostupni. To jest, mađarsko je stajalište kako je bolje neposredno kupovati ruski plin negoli putem posrednika. To razumijem. Naš je cilj, međutim, da do 2022. godine budemo potpuno neovisni o ruskomu plinu.
 
• I za vrijeme prve Orbánove vlade ovisili smo o ruskomu plinu, a ipak ga se u to vrijeme nije nazivalo prijateljem ruskoga predsjednika.
- Mi ga niti ne nazivamo tako. On je pragmatičan političar koji nema druge mogućnosti. Kao što sam rekao, mi nastojimo ponuditi alternativu. Ali kada će biti alternative, a Mađarska to ne bude iskoristila, možda se predomislimo.
 
• Što je s poljsko-ruskim odnosima? Kao odgovor na nedavno premještanje američkih postrojbi u Poljskoj Moskva želi instalirati nove rakete u Kalinjingradu. Može li se ratna retorika okrenuti, zaustaviti?
- Sve je to moguće. Osamdesetih godina ja sam bi prinuđen emigrirati jer sam bio u bezizglednoj situaciji – samo četiri-pet godina kasnije sovjetski blok se urušio. Ni Putinova vlast ne će trajati zauvijek, prije ili kasnije – a ja se nadam što prije – doći će do promjena u Rusiji. EU i NATO spremni su za dijalog, ali oni to odbijaju jer žele ponovno uspostaviti Sovjetski Savez. To je najviše što Putin može postići, ali ne vjerujem da će uspjeti u tomu. Stoga je njegov minimalni plan da na temelju logike velesila uvedene u 19. stoljeću može zajedno s nekoliko drugih država odlučivati o budućnosti transatlantskoga prostora. To je ono imperijalističko razmišljanje zbog kojega je teško dogovarati se s njima.
 
• Uzdate li se Vi u članak 5. ugovora o NATO-u: naime, da bi američki vojnici koji su sada stacionirani u Poljskoj krenuli čak i u rat za vas.
- Svaki trijezni političar treba uzdati se i kontrolirati. Mi od ulaska u NATO 1999. godine tražimo provedbu članka 5. Na prošlogodišnjemu samitu NATO-a u Varšavi to se je dogodilo: Savez je uputio postrojbe u Poljsku i u baltičke zemlje, a Amerikanci oklopnu diviziju, a riječ je i o instaliranju proturaketnog sustava. Sve to su opipljivi dokazi onoga što piše u članku 5.
 
• A to je dovoljno? Nedavno su u neposrednom susjedstvu Poljske završene zajedničke bjelorusko-ruske vojne vježbe naziva Zapad 2017.
- Dovoljno je da se suočimo s konfliktom niskoga intenziteta ili s hibridnim operacijama. Nije dovoljno, međutim, za izbjegavanje opširne agresije koja se je uvježbavala za vrijeme vježbi Zapad 2017. Upravo stoga, dogovorili smo se s glavnim tajnikom NATO-a Stoltenbergom da ćemo na to reagirati.
 
• Smatrate li da je američki predsjednik Donald Trump – kao najvažniji igrač NATO-a – spreman za to?
- Odluka još nije donesena, no razmišljamo o tomu. Stoga, ako diplomacija doživi neuspjeh i Rusija nastavi kao do sada, onda više ne ćemo moći samo razmišljati nego će se u regiju trebati uputiti daljnje postrojbe.
 
•  'Ako diplomacija doživi neuspjeh'. Ozbiljno razmišljate o tomu?
- Kao diplomat moram biti optimist. Da sam pesimist, radio bih kao novinar.
 
• Zahvaljujemo... Druga osjetljiva točka poljsko-ruskih odnosa je katastrofa u Smolensku 2010. godine. Predsjednik vladajuće stranke Jarosław Kaczynski ovih je dana izjavio kako „možda nikada ne ćemo saznati istinu“. Je li jedna era završena?
- Ne mogu procijeniti tu izjavu. Mogu reći jedino kako prethodna vlada nije učinila sve kako bi raščistila i riješila situaciju. Ni tu u ministarstvu nisam našao dokument koji bi dokazao kako su moji prethodnici težili k otkrivanju istine. Potratili su pet godina jer su Rusima prepustili istragu o događaju. Naša je poruka jasna: sve dok nam ne vrate ostatke zrakoplova, zadržavamo si pravo smatrati da nešto nije bilo u redu zbog čega bi ih se moglo optužiti.
 
• Spadate li i Vi među one koji smatraju kako je prethodno poljsko vodstvo – zajedno s premijerom Donaldom Tuskom ili ministrom vanjskih poslova Radosławom Sikorskim – „imao prste“ u Smolensku?
- Tusk je tri dana prije katastrofe posjetio Rusiju, što je tretirano kao službeni posjet, dok je putovanje Lecha Kaczynskog tretirano samo kao osobno hodočašće, pa je stoga vjerojatno da su i sigurnosne mjere bile različite. A na dvama izborima poslije katastrofe išlo im je na ruku što su Rusi provodili ispitivanje, jer tako nisu morali ništa govoriti o tomu zašto još nema rezultata.
 
• Vi, dakle, javno optužujete Tuska.
- Jesam li ga optužio?
 
• Aludirali ste da je pogriješio u pitanju Smolenska.
- Iznio sam činjenice.
 
• Koje nisu dokazane pred sudom. A sve do tada ostaju tek optužbe.
- U redu. Možemo ih nazvati optužbama.
 
Tusk je bio kandidat Angele Merkel, a ne Poljske
 
• Mađarska je proljetos poduprla reizbor Donalda Tuska na čelo Europskoga vijeća. Tuska, koga ste Vi nazvali „ikonom zlonamjernosti i gluposti“.
- Zar sam to rekao?
 
• U jednom radijskom intervjuu 3. siječnja. Je li Vas dakle iznenadilo što je Viktor Orbán glasao za Tuska?
- Fidesz je član Europske pučke stranke. Shvaćam da su pratili uputu Angele Merkel i ostalih čelnika stranke.
 
• To je, dakle, bila uputa Angele Merkel?
- Moguće.
 
• Otkud to znate?
- Ne znam.
 
• Ipak je to bila Vaša prva misao.
- Mi smo o tomu razgovarali s premijerom Orbánom i on je upoznat s našim mišljenjem: neprihvatljivo je da tako prijateljska zemlja i stranka otvoreno podupre Tuska koji nije bio naš kandidat, nego kandidat prethodne poljske vlade. Ustvari nije bilo ni glasovanja.
 
• Kako se to u poljskoj javnosti otada spominje: 27:1.
- Pitali su, tko je protiv.
 
• Mađarska nije bila protiv. Je li, inače, Viktor Orbán obećao da ne će poduprti Tuska?
- Poslao je jedno – ne javno – dvosmisleno pismo o tomu poljskoj premijerki Beati Szydło, ali u pismu nije bilo javnog obećanja.
 
• Poljska zauzima isti stav kao i Mađarska u pitanju migracija, iako je 90-ih godina uspješno integrirala stotinu tisuća čečenskih izbjeglica. Čega se sada bojite?
- Većina ih je otišla dalje, na Zapad, a oni koji su ostali nisu imali snažan muslimanski identitet. A u to doba terorističke akcije još nisu bili dio njihova oruđa.
 
• A ako se bilo čega sjetimo kada se spominje Čečene, to je upravo niz terorističkih akcija.
- Veliki dio kojih je bila ruska provokacija. Oni koji su bili u Poljskoj nisu se pripremali za takvo što.
 
• A Sirijci se pripremaju? I oni radije idu na Zapad.
- Zašto ih onda po svaku cijenu žele dovesti kod nas? Europska komisija je prije dvije godine počinila strašnu grješku kada je sve te ljude proglasila izbjeglicama, iako su stvarni izbjeglice činili samo mali dio njih. Bog zna, zašto su to učinili.
 
• A Vi vjerojatno pretpostavljate.
- Ima nagađanja. Socijalni, humanitarni razlozi; pojedine zemlje sebe su krivile zbog imperijalističke prošlosti ili holokausta i ratnih zločina; Soros.
 
• Nemojte mi reći da i Vi vjerujete u Sorosev plan.
- Ne vjerujem ni u jednu teoriju, samo ih nabrajam. Ne znam koja je istinita. Nije jasno ni zašto Europska komisija izbjeglicama smatra samo ljude s Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. U Poljskoj živi blizu jedan milijun Ukrajinaca.
 
Ne bojimo se Bruxellesa
 
• Od kojih je prošle godine 16 osoba dobilo azil.
- Možda ih je više. Ali zašto je kod nas izbjeglo tih milijun ljudi? Zbog rata i gospodarskih poteškoća.
 
• A vi ste ih prihvatili raširenih ruku jer su potrebni za vašu ekonomiju.
- Ne samo zbog toga. Ali zašto ne može biti istovrijedan jedan Ukrajinac kao npr. jedan Libijac? Ne možemo prihvatiti to dvostruko mjerilo.
 
• Ne udaljavate li se time?
- U kom smjeru?
 
• Spominje Vas se zajedno s Mađarskom.
- Pa što? Varšavu je nedavno posjetilo deset ministara vanjskih poslova, a prošli tjedan okupilo se je nas 15 u Budimpešti, odakle sam otputovao u London. Nemam vremena ni za svoju obitelj.
 
• Vi se dakle ne plašite ni kada Bruxelles prijeti postupkom koji bi trebao rezultirati ukidanjem prava glasa u EU-u?
- Uopće se ne plašimo.
 
• Jer je Viktor Orbán obećao staviti veto?
- I to je jedan od razloga.
 
• A ovo sad nije dvosmisleno kakvo je bilo ono njegovo pismo?
- Nije. Ovo je javno obećao.
 

Szabolcs Vörös, Heti Valás

Napadaju me oni koji ne žele da BiH uđe u Europsku uniju i NATO

 
 
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović imala je nekoliko važnih međunarodnih susreta, iz BiH su stigli nove kritike, a pred njom je posjet ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
https://www.faktor.ba/bundles/websitenews/gallery/news/254144/thumbs/600_1498304065Kolinda_Grabar_Kitarovic.jpg
• Gospođo predsjednice, našli ste se na udaru dijelova politike, ali i društva u BiH. Nedavno vas je reis Islamske zajednice Husein Kavazović optužio za “zlonamjernu kampanju”. Je li riječ samo o vašim upozorenjima na sigurnosne prijetnje ili se iza krije još nešto?
- Prvo bih rekla da u EU-u, i to mogu reći sa sigurnošću, nema te osobe i nema te države koje zastupaju članstvo BiH i ostalih naših susjeda u EU-u kao što sam to ja osobno i hrvatska Vlada. Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH. Upravo suprotno, koristim svaku prigodu kako bih podcrtala europski i euroatlantski put susjedne države s kojom smo najviše povezani. Iz ovih recentnih događanja, ne mogu se oteti dojmu, da smo ja osobno, ali i Republika Hrvatska pod orkestriranim napadima koji dolaze od onih koji jednostavno ne žele ostvariti ulazak u EU i NATO. Žao mi je da su u to uključile osobe i udruge koje cijenim i za koje držim da čvrsto podržavaju europski put te da žele najbolje BiH, jednako kao i ja. Kao što sam napisala u odgovoru Majkama Srebrenice, svoj odgovor uputit ću i reisul-ulemi Kavazoviću kojeg osobno iznimno cijenim. Držim da BiH treba napraviti puno veći pomak prema članstvu u EU i za to se neprestano zalažem. Držim da dosadašnje inicijative međunarodne zajednice nisu bile dovoljno snažne, da treba više raditi s BiH i pružiti joj jasniju euroatlantsku perspektivu. Nedostatak vizije i perspektive stvara kod ljudi pomalo strah od budućnosti, odnosno plodno tlo za nekakve treće ideje koje su suprotne cilju koji je izrazila sama BiH. U interesu mi je dobrobit svih triju konstitutivnih naroda i drugih zajednica. BiH mora biti suverena država jednakopravnih konstitutivnih naroda. Ono što mi je najbitnije jest ekonomska, politička i svaka druga dobrobit koja dolazi s EU koja će svima u BiH pružiti puno veće mogućnosti za razvoj i prosperitet.
 
• Treba li u tom kontekstu promatrati i protivljenje dijela političke scene u BiH gradnji Pelješkog mosta?
- Protivljenje je apsolutno bespredmetno. Taj će se most graditi jer će se njime povezati teritorij Hrvatske i teritorij EU-a. Gradit ćemo ga u skladu sa svim međunarodnim standardima uključujući tu i Konvenciju o pravu mora.
 
• U BiH su mnogi ljuti jer često ističete da postoji sigurnosna prijetnja iz te zemlje.
- Porast međunarodnog ekstremizma i terorizma jest najveća prijetnja miru i sigurnosti u modernome svijetu. O tome govorim jednako kao i svi drugi svjetski lideri. Nikad to nisam poistovjećivala ni s Bošnjacima niti s učenjem islama. Na žalost, cilj ovo kampanje jest stvoriti upravo takvu percepciju u javnosti, a ja to apsolutno odbijam. To je suprotno biti moje politike. Kao susjedi, trajno smo upućeni jedni na druge, nama je sigurnost i stabilnost BiH od apsolutnog interesa, kao i cijelom EU.
 
• Aleksandar Vučić je predsjednik Srbije, s njim ste kao premijerom potpisali Deklaraciju o unaprjeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja. Možemo li uskoro očekivati rezultate tog dokumenta?
- Mislim da smo i u Hrvatskoj i Srbiji svjesni kako još ne možemo govoriti o prijateljstvu između dviju država. Međutim, nepobitno je da postoji dobra volja i s moje i sa strane predsjednika Vučića da konačno krenemo u rješavanje otvorenih pitanja. Nakon našeg susreta u Subotici predsjednik Vučić poduzeo je nekoliko koraka za olakšavanje života Hrvata u Vojvodini, kao što je gradnja infrastrukture, a dogovorena je obnova rodne kuće bana Jelačića. To su simbolični koraci, ali oni upućuju da postoji želja da napravimo pomak u našim odnosima, da ih normaliziramo u toj mjeri da kao susjedi možemo otvoreno razgovarati o svim pitanjima i rješavati ih u međusobnom dijalogu. Nemam iluzija da će se to dogoditi preko noći, to je proces koji će trajati, ali svako putovanje počinje prvim korakom.
 
• Politički odnosi sa Slovenijom naočigled se pogoršavaju zbog arbitražne presude.
- U Hrvatskoj postoji nacionalni konsenzus. Arbitraža je nepovratno kompromitirana i ona za nas ne postoji. No to ne znači da ovo pitanje i dalje nismo spremni riješiti bilateralno. Slažem se s onim što je premijer Plenković u svom govoru u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda naglasio, jer, legalizira li se protupravno postupanje kroz postupak arbitraže, to daje dobar povod bilo kome drugome da se ponaša na isti način, da se instrumenti međunarodnog prava, koji se koriste za uspostavu međusobnog povjerenja, iskoriste za ostvarivanje vlastitih interesa. Hrvatska želi riješiti to pitanje, ali ono po mom mišljenju ne bi smjelo dominirati našim odnosima. Uvijek ističem da smo mi dvije prijateljske susjedne države i da je velika većina naših odnosa pozitivna i stoga ne bi trebalo ovo jedno pitanje stavljati u središte naših odnosa.
 
• Vaša poruka iz Mađarske da njezina blokada ulaska Hrvatske u OECD nije politička naišla je na kritike.
- Posjet Mađarskoj bio je dogovoren ranije i odluka Budimpešte došla je neposredno uoči samog puta. Bila sam vrlo neugodno iznenađena i nije mi bilo ugodno otići u posjet Mađarskoj, ali sam držala da dijalog treba nastaviti. To sam otvoreno rekla svojim domaćinima. U razgovorima sam naglasila kako blokada nije dobar potez, bez obzira na njihova objašnjenja. Čvrsto sam zastupala hrvatske pozicije i prenijela stavove hrvatske Vlade. Kao predsjednica niti imam ovlasti niti imam namjeru pregovarati o pitanju Ina-MOL, to je u domeni Vlade i u to se ne miješam. Kao što se ne miješam ni u pitanje statusa gospodina Hernadija jer je to pravosudno pitanje, a optužnica protiv njega nije uopće bila predmet razgovora. Kako su mi kazali premijer i predsjednik, za Mađare je slučaj Ina-MOL gospodarsko-tehničko-pravno pitanje koje oni ne žele politizirati. Držim kako hrvatska javnost mora znati i mađarska stajališta i zato sam ih javno i izrekla.
 
Kad me pitate oko blokade ulaska u OECD; ni jedna blokada, ni Slovenska ni Mađarska, nije dobra i šteti odnosima naših država, no one nemaju istu pozadinu. Odnosi sa susjedima bili su zapostavljeni godina, a nije tajno da ih se od početka mandata trudim popraviti. Posebno stoga što nam je Mađarska uvijek bila prijatelj koji je pomagao, posebno u najteže vrijeme Domovinskog rata, a puno i tijekom ulaska u NATO i EU. Tada su nam bezrezervno vjerovali i davali punu potporu. Moj je interes nastaviti razgovarati o problemima, ne blokirati ili bojkotirati jedni druge već nastaviti razgovor i usredotočiti se na pozitivne sastavnice odnosa, a uvijek naglašavati želju, nadu i potrebu da se otvorena pitanja riješe što je moguće prije dijalogom dviju vlada.
 
• Dakle, trebamo biti proaktivniji u odnosu sa susjedima.
- Proaktivnija politika je krenula. Ne možemo očekivati brzo rješenje, ali bitno je razgovarati, biti u kontaktu, razmjenjivati mišljenja u iskrenom, otvorenom i izravnom razgovoru. Zato me osobno pogađa ova kampanja iz BiH, jer je dijalog i proaktivna politika temelj moje politike.
 
• Uskoro vas očekuje posjet drugoj velikoj svjetskoj sili, Rusiji. Što će biti glavne teme vašeg razgovora s Vladimirom Putinom?
- Očekujem da prije svega postavimo novi okvir odnosa koji su dugo bili zanemarivani. Ne očekujem da ćemo ovim posjetom premostiti sve razlike koje postoje, ali očekujem da ćemo dati zamah našim odnosima, a posebice gospodarskima. Javilo se jako puno tvrtki koje će tijekom mojega posjeti Rusiji sudjelovati na gospodarskom forumu. Rusija je svjesna našeg članstva u EU i NATO i obveza koje iz toga proizlaze. Međutim, Rusija je apsolutno nezaobilazan partner u razgovorima o pitanjima od globalne sigurnosti, terorizma, što je relevantno i za jednu i za drugu državu i s čime se suočavamo u modernom svijetu. Rusija je nezaobilazan partner za rješavanje korijenskih uzroka pitanja s kojima se susrećemo ili bismo se mogli potencijalno susresti kao što su ilegalne migracije.
 
Rješavanjem sukoba u Siriji, Iraku i drugdje svakako bi se uklonio jedan od glavnih uzroka migracija, iako je to vrlo složen problem koji ovisi i o mnogim drugim čimbenicima, od obrazovanja do ekonomskog statusa, klimatskih promjena i slično. U prigodi posjeta bit će potpisano nekoliko ugovora. Vjerujem u ponovnu uspostavu povjerenja jer između Rusije i Hrvatske ne postoji nikakvo neprijateljstvo. I zato je potreban otvoreni dijalog u kojem ćemo razjasniti i koji su naši interesi i ciljevi i u sigurnosnom pogledu kao što je primjerice i naše sudjelovanje u NATO misiji na Baltiku, a isto tako i ulogu Rusije u našem susjedstvu. A tu je i činjenica da je Rusija jedna od članica Vijeća za provedbu mira u BiH i da je bitan čimbenik u razgovorima o budućnosti jugoistočne Europe.
 
• Kakav stav Moskve očekujete o Inicijativi triju mora?
- Naravno, razgovarat ćemo i o Inicijativi triju mora. Ona ima, jasno, i svoje političke elemente, ali je prije svega neformalna platforma za razgovor predsjednika i drugih dužnosnika te gospodarstvenika iz 12 članica EU na prostoru između Baltika, Jadrana i Crnog mora. Inicijativa nije usmjerena ni protiv koga, pa ni protiv Rusije. Za cilj ima dovesti upravo do brisanja granica između “istoka i zapada” Europe, dakle da se naše područje srednje Europe razvije na način na koji su razvijene zemlje zapadne Europe. I zato smo posebno stavili naglasak na prometno i energetsko povezivanje, na digitalizaciju prostora, odnose među ljudima i poduzetnicima kako bismo povećali konkurentnost naših gospodarstava.
 
Dovoljno je samo pogledati prometnu povezanost zapadne Europe, primjerice most između Švedske i Danske i kad to usporedite s ovim prostorom tada se, na žalost, još vide razlike između “stare” i “nove” Europe. Ne želim dijeliti države po toj crti, ali činjenica je da razlike postoje i da ih treba brisati. Stoga je ta inicijativa u skladu s našim interesima i s onime što je rekao gospodin Juncker da se sve države Europe moraju jednako razvijati i time jačati ukupnu koheziju EU. U javnosti se spominjalo i kako Njemačka ima neke primjedbe na našu inicijativu, međutim, u mojim nedavnim razgovorima s njemačkim dužnosnicima pa tako i s predsjednikom Frankom-Walterom Steinmeierom na Malti nisu izneseni apsolutno nikakvi prigovori. Berlin sa zanimanjem promatra što se događa u okviru Inicijative, ali držim da su zablude da je ona usmjerena protiv nekoga raspršene. To je inicijativa za, a ne protiv.
 
• Imali ste nedavno i razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Prema vašoj ocjeni, što Hrvatska može očekivati od ove administracije i što ova administracija očekuje od nas?
- Mislim da smo uspostavili novu dimenziju odnosa bilateralnim sastankom u Varšavi i sudjelovanjem predsjednika Trumpa na sastanku na vrhu Inicijative triju mora i njegovim povećanim interesom za prostor srednje i JI Europe. A evo i predsjednik Vlade se kratko susreo s predsjednikom Trumpom u New Yorku. Ja držim da je svaki susret jednako bitan i da je nekad koliko god kratak bio sasvim dovoljno da bi se odradilo i dosta posla. Ponekad je i 20 sekundi dovoljno za prenijeti konkretnu i bitnu poruku. Vjerujem stoga da ulazimo u novu fazu gdje Hrvatska želi staviti naglasak ne samo na naše bilateralne odnose, koji su vrlo dobri, ali mogu biti i još bolji.
 
• Kako komentirate odluku Vlade o odgodi Zakona o porezu na nekretnine?
- Mislim da je to mudra odluka premijera Plenkovića. To je vrlo složeno pitanje i ni jedan europski model ne može se u potpunosti preslikati na Hrvatsku. Kod nas je stopa vlasništva nad nekretninama viša nego u mnogim drugim državama. Treba voditi računa o socijalnoj komponenti. Ali treba voditi računa i o tome da je to područje koje je kod nas dosta nesređeno, da postoje raznorazne komunalne i druge naknade i da bi se objedinjavanjem u jedinstvenu naknadu, odnosno porez, kako god se on zvao, to stanje vjerojatno sredilo. Mislim da je dobro što je Vlada za to uzela još vremena kako bi razradili model koji bi odgovarao Hrvatskoj, da bi prije svega bio socijalno osjetljiv, kako se ljudi ne bi našli u situaciji da ostaju bez jedine stambene nekretnine jer ne mogu plaćati porez. Prije bilo kakvog uvođenja treba ljudima precizno objasniti što mogu očekivati i što će se mijenjati. Mislim da je jedan dio problema proizašao i iz straha ljudi zbog nepoznavanja elemenata onoga što se namjeravalo.
 
• Komisija za suočavanje s prošlošću je počela s radom?
- Želim im puno uspjeha i da što brže završe rad jer doista ideološki prijepori toliko opterećuju ovo društvo, a imamo puno prečih problema kao što je odlazak mladih, poticanje gospodarstva, investicije, otvaranje novih radnih mjesta i na to se mora fokusirati. Neka Komisija za suočavanje s prošlošću o tome raspravi, iznese prijedloge. U svijetu postoje razni modeli kako je to riješeno i vjerujem da će se pronaći model koji je za Hrvatsku najbolji. Po mom mišljenju, naglasak uvijek mora biti na edukaciji, na osvješćivanju, na toleranciji. U načelu sam uvijek rezervirana prema zabranama jer one mogu biti kontraproduktivne. Ali da valja voditi računa o govoru mržnje, o tome kako se osjeća neka druga etnička zajednica ili netko drugi ili drukčiji, to apsolutno treba biti dio paketa cjelokupnog rješenja.
 
Moramo obrazovati ljude za budućnost...
 
• Kakvim ocjenjujete dosadašnji tijek kurikularne reforme?
- Od samog početka dajem snažnu potporu sveobuhvatnoj reformi obrazovanja te pozorno pratim sve što se s time u vezi događa. Već sam kazala da smo previše vremena izgubili i da sada moramo sprintati kako bi dostigli države koje imaju suvremen i kreativan obrazovni sustav, sustav koji stvara samostalne i odgovorne osobe. Moramo obrazovati ljude za budućnost, ljude koji će se brzo zapošljavati, koji će biti mobilni i prilagodljivi životu i tržištu rada koje se sve brže mijenja. Uvjerena sam kako ministrica Divjak i cijela Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem razumiju važnost ove reforme te kako će se već sljedeće školske godine krenuti s njezinom sveobuhvatnom provedbom. Riječ je o budućnosti naše djece.
 

Željko Trkanjec, http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/predsjednica-grabar-kitarovic-ekskluzivno-za-jutarnji-napadaju-me-oni-koji-ne-zele-da-bih-ude-u-europsku-uniju-i-nato/6577170/

Političari trebaju biti izraz biračkog tijela i njegove volje

 
 
'O Jasenovcu bi trebali dati službeno mišljenje stručnjaci, povjesničari i forenzičari. Dok toga nema, politika se poigrava sa žrtvama, rekao je Vlado Košić. Za sisačkoga biskupa ne može se reći da je neprincipijelan. Kritizirao je bivšu Vladu Zorana Milanovića, Ivi Josipoviću to što kao agnostik odlazi na hodočašća, Most je prozvao jer je bio spreman na koaliciju sa SDP-om, a danas je tu HDZ-ova Vlada Andreja Plenkovića, za koju također smatra da nije demokršćanska jer je u koaliciji s HNS-om. 
http://biskupija-varazdinska.hr/userdocsimages/images/stories/2009/Imenovanja/Kosic_Vlado2.jpg?width=800&height=600&mode=max
• Koja bi to Vlada i kakva bi po Vama onda trebala biti na vlasti u Hrvatskoj?
- Volio bih kada bi u Hrvatskoj bili na vlasti političari koji su izraz biračkog tijela i njegove volje što sada nije slučaj. Naime kada je snazi ovaj i ovakav izborni zakon, moguće je da nam život određuje jedna minorna politička skupina pa čak nacionalna manjina. Zato se ja zalažem za promjenu izbornog zakona. Sjetite se kako je u Milanovićevoj vladi ministar Bauk notornim iznošenjem neistine spriječio referendum koji je pokrenula udruga 'U ime obitelji' upravo radi izmjene tog izbornog zakona. On je tada tvrdio da u Hrvatskoj ima 4,5 milijuna birača što je nemoguće jer toliko je bilo stanovništva u RH, a ne birača. Mislim da je ta izmjena zakona pretpostavka boljeg, dapače, jedinog pravog "demokratskog funkcioniranja države".
 
• Je li trebala ostati spomen-ploča poginulim braniteljima HOS-a u Jasenovcu?
- Ta je spomen ploča trebala ostati u Jasenovcu jer su tamo naši branitelji poginuli za našu Domovinu. Ako nisu smetali kad su ginuli za Hrvatsku, zašto bi smetali danas, 26 godina poslije? Ako su tada, kad je bilo najteže, tako organizirali i uzeli simbole, zašto to sada nakon toliko godina mijenjati? Moji Gromovi, koji su oslobađali Petrinju, jer sam bio ratni župnik Petrinje i Hrastovice, pa sam se s njima susretao i upoznao ih, imaju i danas svoj znak, pesnicu koja je uhvatila gromove s geslom: Jednom grom uvijek grom. Pa kad to smiju i trebaju imati Gromovi, Tigrovi i sve druge postrojbe HV-a, nastale u Domovinskom ratu, zašto to ne bi smjeli imati pripadnici HOS-a? A jednako su ginuli za Domovinu, i to od 1991.-1995. godine, a ne 1941.-1945. To što pozdrav "za dom spremni" asocira na NDH nekome ne odgovara, ali to nije bila borba za NDH, nego za suvremenu modernu Hrvatsku. I zato treba ostati spomenik poginulim pripadnicima HOS-a. Ako je političkom trgovinom, doći će, nadam se vlast koja će taj spomenik vratiti gdje mu je mjesto. Problematizira se samo mjesto Jasenovac, no o tome bi trebali dati službeno mišljenje stručnjaci, povjesničari i forenzičari. Dok toga nema, politika se poigrava sa žrtvama, ali i istinom o Jasenovcu, a to nije dobro, rekao je sisački biskup Vlado Košić za tiskano izdanje Večernjeg lista.
 

mo/h, http://direktno.hr/domovina/biskup-kosic-o-jasenovcu-i-hos-ovoj-ploci-97951/

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Ponedjeljak, 19/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 637 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević