Get Adobe Flash player

Konj izlučuje prapovijesni duh intenzivnog osjećaja slobode

 
 
Akademska slikarica Olena Sokolovska, suvremena je hrvatsko-ukrajinska umjetnica, autorica opsežnog opusa specifičnog rukopisa.
http://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/O/Olena%20Sokolovska%201.png
• Nedavno ste izlagali u Dubrovniku.
- Da, izlagala u samom centru Dubrovnika, u galeriji Društva ljubitelja dubrovačkih starina. U Dubrovniku vlada multikulturna atmosfera, dolaze posjetitelji iz cijeloga svijeta, različitih reakcija i dojmova. Izložba je bila zasnovana na dvjema temama: Dubrovniku i mojim „konjima“. I moram priznati da je glavni razlog, koji je posjetitelje magnetski privlačio da uđu u galeriju, ipak bili konji. Za dva tjedna boravka u Dubrovniku pregledala sam cijeli grad, sve galerije. Grad je prekrasan, no najveće blago za mene su ljudi koje sam upoznala.
Kada putujem nekamo, uvijek naslikam grad u kojem se nađem. Izazov je bio u tome da pronađem svoju priču, bez obzira što je  scenarij vizure svima već poznat. Koristim imaginarije svojstva svjetla.To se dobro vidi na slici „Dubrovačka karaka“.
 
• Vaše su omiljene teme, krajolik, figure, konji. Nekoliko riječi o fascinantnom ciklusu konja.
= Rođena sam u Ukrajini, u umjetničkoj obitelji, gdje sam provela djetinjstvo i mladost. Na moje oblikovanje kao umjetnice, neporeciv utjecaj imali su krajolici Galicije u kojoj sam odrastala te duh slobode, potaknut  širokom divljinom, a naravno i njezin najsnažniji animalistički izričaj - konji. Studirala sam na Lavovskoj (Lviv) akademiji likovne i primijenjene umjetnosti gdje je poseban utjecaj na mene imao Mykola Drahan, profesor anatomije slikarstva i crteža. Na Koledžu likovne i primijenjene umjetnosti u Kosivu (Ukrajina) predavala sam anatomiju animalistike, slikarstvo i crtež. Tu sam bila i mentoricom nekoliko mladih umjetnika. U Hrvatskoj živim od 2005. godine, a stvaram u svome atelijeru u Zagrebu. Moje stvaralaštvo danas nazivam svojim hrvatskim razdobljem, koje je odraz spoja utjecaja ukrajinskih krajolika s bogatstvom hrvatske prirode. Taj spoj objašnjava moju ljubav prema pejzažima i konjima, tim plemenitim životinjama divnih naličja. Estetski gledano, konj je zapanjujuća životinja, sa savršenom ravnotežom tijela. Konj izlučuje prapovijesni duh intenzivnog osjećaja slobode. Moj život danas je moj rad o prirodi i njenim divnim stvorenjima, a svrha moga rada je stvaranje slike, kojom se dijele osjećaji. U svome radu istražujem unutarnji svijet u kojem se stvari osjećaju više nego što ga se vidi. Stvaram slike o iskustvima emocija.
http://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/S/slika%20olena%20Dubrova%C4%8Dka%20karaka.jpg
• Što je ključno u Vašem ciklusu krajolika?
= Slikam ono čega je sve rjeđe - lijepe krajolike. Ne volim depresivne slike. Pejzaž radim iz „kozmičke perspektive“, u dodiru neba i tla. Više je to vizija pejzaža, neobičnog raslinja koje ima svoj život kao i ljudi (“Ples magnolije“, „Proljeće i ljeto jedne jabuke“). Živeći u Zagrebu napravila sam nekoliko ciklusa krajolika grada, primjerice „Zagreb, kak imam te rad“, „Noćni život grada“. Zagreb me podsjeća na zapadnoukrajinske gradove moje mladosti. U vedutama načinim sliku crvenkastom ili zlatkastom bojom i kroz njezinu površinu izvlačim detalje unutrašnjosti, zgrade, figure, često neonskog svjetla. Stvaram „ekranski efekt“, duh grada, večernji život grada.Na nekoliko izložbi posvećenih Zagrebu, osim slika, ponudila sam i razglednice mojih slika. Mnogi posjetitelji na njima skupljaju upravo te razglednice s mojim autorskim potpisom.
 
• Figure ili kako pristupiti licu?
= U portretiranju ili slikanju figure ključno je besprijekorno poznavanje anatomije i razumijevanje unutarnjeg duha i karaktera modela. Kada portretiram razmišljam o osobinama čovjeka kojeg slikam. U njegovom pogledu nastojim prepoznati višeslojnost osobe i njegovu kompleksnost prenijeti na platno. U tome dobar portretist ima prednost nad fotografom.
 
• Njegujete odmjeren, profinjen kolor.
= Ja sam kolorist. Senzibilitet slike stvara upravo kombinacija i tonalitet boja. Volim boju i uživam u njoj. Za mene kolorit je početna karika. U startu na platno stavim samo poteze boja. Zapravo, na ovoj etapi mogla bih i stati. Onda bi to bio tek apstraktni prikaz. Ali za mene to je samo podloga za buduću improvizaciju.
 
• Došli ste iz Ukrajine.
= Da, Hrvati su me primili kao jednu od svojih. Kada sam došla u Hrvatsku bila sam iznenađena i oduševljena što Hrvati, slično Ukrajincima, posjeduju afinitet prema estetici i umjetnosti te znaju prepoznati i cijeniti kvalitetu. Ljubav Hrvata prema umjetnosti prepoznaje se i u tome što se mnogi iz unutarnjih motiva odlučuju uzeti kist u ruke i ostvarivati se u slikarstvu. Tako su primjerice, mnogi moji polaznici tečajeva slikarstva, ušavši u mirovinu, proslikali. Nakon dvije izložbe ovoga ljetau Zagrebu i Dubrovniku stekla sam puno novih ideja i inspiracija za istraživanjem. Želim stvarati slike, u kojima se elementi mijenjaju ovisno od kuta gledanja. Na tome sada radim, koristeći razne teksture i odsjaj boja. Volim izazove. Svako putovanje, posjet galeriji i komunikacija s ljudima donosi nove ideje i otvara nove horizonte.
 
• Što je novo u atelijeru?
= Dopada mi se svaka vrsta umjetnosti, koja pozitivno utječe na čovjeka. Sve što ga mijenja u dobroćudno-razumnom i duhovnom smjeru.
http://akademija-art.hr/wp-content/uploads/01_aa_kalendarium/2015/10%20listopad/30/Dvije_pri%C4%8De_-_Olena_Sokolovska-1.jpg
• Kako doživljavate suvremenu umjetnost?
= Slikam u tehnici ulja na platnu i koristim najkvalitetnije boje. Eksperimentiram s apstrakcijom i realizmom, primjenjujući načela starih majstora renesanse, a to je lazurno, slojevito slikarstvo. Apstraktni potezi kista koji oponašaju atmosferu, u kojem krajnji rezultat postaje stvarniji. Sliku stvaram u nekoliko slojeva, svaki sloj se mora dobro osušiti i onda stavim poteze sljedećeg. Zna biti i do deset prozirnih slojeva. Kada bih razdvojila sve te slojeve, onda bih dobila nekoliko apstraktnih slika.
Akril ne volim – za mene je to razrijeđena plastika, koja se pretvara u tvrdu. Ne prihvaćam plastiku. Osim toga, tu elastičnost, prozirnost, ljepotu, prirodnost, dubinu može se ostvariti jedino uljem.
 
• Planovi, izložbe, monografije...?
= Ideje nastojim pretvoriti u planove.Voljela bih izlagati u Austriji i Sloveniji. Surađujem s galeristima u Zagrebu, Grazu i Dubrovniku. Za dva, tri tjedana izlazi moj katalog (monografija) na 50 stranica. Željno ga očekujem.
 

Miroslav Pelikan

Prostor u palači Milesi je gotovo idealan za moj koncept izložbe

 
 
Vlado Martek, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor istaknutog opusa i osobitog angažmana. Trenutačno je u Splitu, u palači Milesi otvorena retrospektiva ovoga umjetnika.
https://akademija-art.hr/wp-content/uploads/2018/08/Vlado-Martek-4-500x280.jpg
• U srpnju ste otvorili veliku retrospektivnu izložbu u Splitu, u palači Milesi. Kakvi su dojmovi posjetitelja, vaši?
= Koliko sam ja uspio vidjeti, čuti, reakcije su bile vrlo pozitivne, pomalo su ljudi bili iznenađeni, obzirom da moja umjetnost i moje slikarstvo nema reprezentativni pristup. Na otvaranju je bila i ministrica kulture gđa Obuljen, koja je u jednom neslužbenom govoru spomenula imoje agitiranje za čitanje a i poznato je da sam cijeli svoj radni vijek proveo radeći u knjižnici u Dubravi. Moje su slike uvijek pune riječi. Prostor je gotovo idealan za moj koncept izložbe, naime izložio sam iz različitih razdoblja odabrane radove i može se dobiti cjelovitiji uvid u moj rad.
 
• Vi ste bili aktivni u umjetnosti, koja je bila na rubu, dakle  riječ o pred umjetnosti, anti umjetnosti i sada smo svi dojma kako je ona ostavila dublji trag nego li oficijelna umjetnost.
= To je eksperimentalna umjetnost, eksperimentalistički pristup pojedinim medijima, a on je uvijek hodanje po rubu. No kako vrijeme prolazi vidi se da taj rub više govori o centru nego li centar o samome sebi. Umjetnik u toj umjetnosti ne stoji po strani kao izvođač ili proizvođač, umjetnik  je spojen osobnošću i maksimalno je uključen u prezentaciju i u radove. Klasična umjetnost naglašava dualnost djela i umjetnika a ova linija koju sam ja zastupao i mnogi iz moje generacije, težili smo jedinstvu, to je taj čovjek napravio, to su zajednički problemi, ideali, težnje i publika se na to nadovezuje.
 
• Očekujete li, uskoro da bi povjesničari umjetrnosti mogli ozbiljnije, javno razgovarati o djelovanju Grupe šestorice.
= Pitanje je bajkovito, više bih volio no što mislim da će se dogoditi. Bilo bi vrlo zanimljio raščlaniti takav pristup. Prije dosta godina objavljena je jedna monografska publikacija u povodu  retrospektive 1998. Neke su stvari zastarjele u pristupu, bilo bi vrijeme da se napravi nova publikacija, razgovor jer se približava pedeseta obljetnica prve izložbe, prve akcije. Mi smo pomoću umjetnosti širili prostor slobode.
https://akademija-art.hr/wp-content/uploads/2018/08/Vlado-Martek-8-500x280.jpg
• Što je novo u atelijeru, što planirate?
= Ja sam svaštar pa svašta i planiram. Pripremam s gđom Križić Roban knjigu o mojem fotografskom opusu, pripremam izložbu svojih fotografskih radova za Budimpeštu, pripremam i jedan samizdat, sređujem svoje depoe, sortiram slike. Pozvan sam u Valenciju, od njihova muzeja na obilježavanje 1989., godina pada Berlinskog zida , riječ je o velikoj izložbi. Čak i kod mene, moji radovi prije '89. imaju jednu vrijednost a radovi nakon '89. drugu vrijednost. Oni traže uvid u moje radove koja sam radio 1989.
 
• Svaki dan crtate, slikate.
= Da, svaki dan nešto radim. Trenutno slikam automobile bez kotača, metafora koja me jako privlači. Nedavno sam posvetio nekoliko radova Emily Dickinson, iskoristio sam nekoliko njezinih citata.
 

Miroslav Pelikan

Rezultat ustanka bilo je etničko čišćenje i ubojstva Hrvata i muslimana na područjima na kojima su zavladali ustanici

 
 
Razgovor s dr. sc. Marijom Jarebom, povjesničarom s Hrvatskoga instituta za povijest
Image result for mario jareb
• Puno je povijesnih krivotvorina nametnuto u bivšem režimu, pripada li njima i ustanak u Srbu?
- Svakako, to nije bio nikakav Dan ustanka naroda Hrvatske, pod kojim se nazivom obilježavao do godine 1990., nego ustanak srpskoga stanovništva na tromeđi istočne Like, sjeverne Dalmacije i jugozapadne Bosne protiv ne samo vlasti NDH nego i cjelokupnoga hrvatskoga i muslimanskoga stanovništva na tome području. Rezultat je bilo etničko čišćenje i brojna ubojstva Hrvata i muslimana na područjima na kojima su zavladali ustanici. Oni su se inače tako i nazivali, ustanici, a uz to još i gerilci, a ne partizani kako je inače KPJ (Komunistička parija Jugoslavije) predvidjela još i prije negoli je izbio taj ustanak. U ustaničkom vodstvu komunisti su činili tek jedan dio, a uz njih su tu još bili pripadnici prijeratnih srpskih i jugoslavenskih režimskih stranaka i udruženja – primjerice jugosokoli i četnici te Srbi časnici i dočasnici jugoslavenske kraljevske vojske i oružnici. Jedan od vodećih vojnih zapovjednika ustanika u početku bio je jugoslavenski bojnik Boško Rašeta. Kasnije su se njegovi ljudi hvalili kako su upravo oni ubili hrvatskog komunistu Marka Oreškovića Krntiju, koji je inače po dolasku među ustanike u kolovozu 1941. krio svoj identitet da ga ustanici ne bi prepoznali kao Hrvata. Spomenuti je Rašeta kasnije bio jedan od četničkih zapovjednika u Lici. Ukratko se može reći da je uz nešto komunista u vodstvu ustanka bilo puno onih koji su zagovarali ono što je kasnije postalo poznato pod pojmom četništva. Nije neobično što su četnici tada, a i kasnije, taj ustanak smatrali svojim te su neki od njih kasnije optuživali komuniste da su im ga oteli. Inače je u ljeto 1941., veći dio vodstva ustanka zagovarao suradnju s Talijanima, o čemu govori i Otrićki sporazum između njih i ustanika, a među onima koji su ga sklopili bio je član KPJ i kasniji general JNA Đoko Jovanić. Toliko o ustanku u Srbu kao 'najčasnijem događaju na ovim prostorima', a s obzirom na ustrajnost prikrivanja njegova prava karaktera, o njemu ćemo svakako još podrobnije pisati, a sugovornici će nam biti relevantni hrvatski povjesničari koji nisu opterećeni jugoslavenskom historiografijom i koji povijesti pristupaju kao znanstvenici, a ne kao ideolozi i promotori komunističkih krivotvorina.
 

Daniela Dujmović Ojvan, https://direktno.hr/direkt/rezultat-mesiceva-najcasnijeg-dogadaja-ovim-prostorima-bilo-etnicko-ciscenje-hrvata-i-muslimana-129624/

Anketa

Tko mora podnijeti ostavku nakon smrti mladića u Zaprešiću?

Ponedjeljak, 20/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1161 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević