Get Adobe Flash player

Skeptična sam oko slovenske tužbe zbog NLJB-a

 
 
U javnost je došla informacija da će Slovenija, s obzirom na ponašanje Hrvatske oko Nove Ljubljanske banke, najvjerojatnije pokrenuti tužbu, koju će podnijeti pred Sudom EU-a. Još se ne zna kako bi postupak tekao, i hoće li Slovenija morati izabrati taj put kao i kod primjene arbitražnog sporazuma. Sve govori kako su pravila tu ista, što znači, da će najprije na potezu biti Europska Komisija, jer države tužbe neposredno ne mogu uložiti. Tek tromjesečno neoglašavanje EK-a daje Sloveniji mogućnost da tužbu uloži pred luksemburškim sudom. O tomu smo razgovarali s Vericom Trstenjak, bivšom sutkinjom i pravobraniteljicom Suda Europske unije u Luxembourgu, a danas profesoricom za europsku pravo na Bečkom sveučilištu.
https://www.europeanlawinstitute.eu/fileadmin/_processed_/csm_Verica_Trstenjak_22c6f54b01.jpg
• Poslije tužbe Slovenije protiv Hrvatske zbog neprihvaćanja arbitraže moguća je i druga tužba. Može li naša država pred sudištem EU-a očekivati uspjeh?
- Skeptična sam oko tužbe Slovenije protiv Hrvatske i zbog arbitraže i zbog Nove Ljubljanske banke. Slovenija tu nema što tužiti. Najprije mora obavijestiti Europsku Komisiju da tu tužbu preuzme. Ako ju ne prezme, to je već znak za nas, da kršenja moguće nisu povezana s pravo EU-a. Pritom se EU vjerojatno ne će u cijelosti odazvati politički, kao što bi se vjerojatno odazvao glede arbitraže.
 
• Na čemu se može temeljiti slovenska tužba?
- Ne mogu komentirati

• Kada se sudište EU-a prihvati posla, koliko vremena može trajati postupak i kakve su moguće odluke suda?
- Dođe li do tužbe, postupak na sudu trajat će oko 15 mjeseci. Sud će posao obavljati jednako kao i svaki drugi: obraditi ga, donijeti zaključne prijedloge i tužbu. Ako bi tužba bila slabo utemeljena, moguć je i kraći postupak.
 
• Bili bilo bolje da naša država pored tužbe na Sudu EU-a započne s tužbama na hrvatskim sudovima, jer se prema našoj presudi radi o kršenju međunarodnoga prava?
- Vjerojatno bi bilo smislenije, da se najprije iskoriste i ta pravna sredstva, koja su na raspolaganju nacionalnom pravu.
 
• Politika, kao jedno od rješenja, zagovara dopunu ustavnoga zakona. Ustavni pravnici pak se više manje tomu protive, jer kažu, kako problem rješavamo krivim putem. Je li to upozorenje utemeljeno?
- Upozorenje je sasvim logično i utemeljeno. Predviđeni put je na neki način moguća zloporaba ustavnog zakona.
 
• Kao jedno od najspornijih rješenja u ustavnom zakonu za sada se pokazuje kao ono koje kaže kako bi mogla – kao protumjeru – naša država započeti preko financijske uprave posezati za imovinom hrvatskih tvrtki u Sloveniji, koje su u većinskom državnom vlasništvu.
- Kršenje nije moguće obaviti na silu, nego pravnim putem. Posezi u pravo vlasništva, koje je zaštićeno s listinom EU-a o temeljnim pravima poput Europske konvencije o ljudskim pravima, mogući su samo ako za to postoje pravne osnove.
 

Majda Vukelić, Delo, Ljubljana, 3. IV. 2018., http://www.delo.si/novice/politika/veliko-dvomov-ali-je-zastavljena-pot-ustavno-primerna.html

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Utorak, 22/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1156 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević