Get Adobe Flash player

Kao diplomat moram biti optimist. Da sam pesimist, radio bih kao novinar

 
 
Vladi u Varšavi i dalje smeta što Mađarska podupire Rusiju i Donalda Tuska. Poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski rekao nam je i da Varšava može izgubiti strpljenje zbog prečestih Putinovih posjeta  Budimpešti.
http://ocdn.eu/pulscms-transforms/1/jAmktkqTURBXy8xYmQ3YTM0Mzk2MjA2MWU4NzZjODU5OTUzM2Q4ZWRjYS5qcGVnkpUDATPNEOfNCYGTBc0DFM0BvA
• Zbog novog zakona o obrazovanju Mađarska ne podupire daljnje europsko integriranje Ukrajine, čemu je Poljska oduvijek bila glasnogovornica. Pretpostavljam kako niste presretni zbog toga.
- Cilj zakona je raščistiti situaciju oko ruskoga jezika i ruskih škola, što je posredno utjecalo i na ostale manjine. Među njima i na poljsku, no ona ima samo nekoliko dvojezičnih škola stoga mi to ne smatramo toliko velikim problemom; dijalogom ministarstava obrazovanja dviju zemalja moguć je kompromis. Stoga se nismo pridružili vrlo emotivnom priopćenju Pétera Szíjjártóa. Ali ja shvaćam položaj Mađara: oni žive u većoj enklavi, imaju i više škola u kojima je glavni jezik mađarski, ali iskreno rečeno to se meni ne čini prirodnim, jer pripadnici manjina koji žive u toj zemlji trebali bi govoriti i razumjeti oba jezika.
 
• Reakciju Pétera Szíjjártóa nazvali ste emotivnom. Što se toga tiče, imao je razloga za to.
- Ne ću ja suditi o tomu, jer je to bilateralna stvar Mađarske i Ukrajine. Istodobno, nikako ne bih politizirao to pitanje, s obzirom na poteškoće s kojima se Ukrajina suočava zbog ruske agresije. Uvjeren sam da se situaciju može riješiti i na miran, manje emotivan način.
 
• Jeste li to uspjeli reći i svom mađarskom kolegi?
- Da, kada je predložio da zajednički napišemo pismo Kijevu. Objasnio sam mu poljsko stajalište: naša situacija nije toliko teška, a to se pitanje može riješiti bilateralnim pregovorima, i to ne nužno ministara vanjskih poslova.
 
• Vi inače bezuvjetno podupirete integriranje Ukrajine u EU? Naime, i između Ukrajine i Poljske ima neriješenih pitanja, npr. masakr u Volhinsku 1943.-44., što je parlament u Varšavi prošle godine proglasio genocidom.
- Poručili smo Ukrajini kako je prije pristupa EU-u neophodno riješiti povijesne rasprave sa susjedima. A uspostavili smo i bilateralnu stručnu komisiju…
 
• ...koja za sada nije pokazala neke uspjehe.
- Nije, ali ni Ukrajina se ne će odmah sutra pridružiti EU-u. Imamo dakle vremena, no što prije, to bolje. Jedino tražimo da se raščiste povijesne činjenice.
 
• To bi, međutim, za bilo kojeg ukrajinskog čelnika sada značilo suicid.
- Dajmo vremena povjesničarima. Ali naša je politička poruka jasna!
 
U pogledu Rusije potrebno jedinstveno europsko stajalište
 
• U kolovozu je ruski predsjednik Vladimir Putin već drugi puta u ovoj godini posjetio Budimpeštu. Što mislite o tomu?
- Ne veseli nas, jer mi o Rusiji različito razmišljamo. Ali to je prirodno jer je naša geopolitička situacija drukčija: Mađarska, srećom, ne graniči s Rusijom te tako nije pod neposrednom prijetnjom. Poljsko-ruska granica kod Kalinjingrada duga je preko 200 km, regija je opremljena balističkim raketama, a s vremena na vrijeme upućuju nam se i prijetnje.
 
• Rekli ste kako Vas to ne veseli...
- ...ne, jer je u pogledu Rusije potrebno jedinstveno europsko stajalište.
 
• Postoje li kanali preko kojih možete izraziti svoje nezadovoljstvo?
- O tomu smo otvoreno razgovarali s Péterom Szíjjártóom i premijerom Viktorom Orbánom.
 
Mađari su proriv LNG terminala na Krku
 
• Kako objašnjavate npr. dva posjeta Putina u jednoj godini?
- Vi ne osjećate neposrednu opasnost od Rusije. A Mađarska ima veliku potrebu za ruskim plinom i čini se kako je zasada to jedina mogućnost, s obzirom da LNG terminali u Poljskoj i Hrvatskoj, cjevovodi i interkonekcije još nisu dostupni. To jest, mađarsko je stajalište kako je bolje neposredno kupovati ruski plin negoli putem posrednika. To razumijem. Naš je cilj, međutim, da do 2022. godine budemo potpuno neovisni o ruskomu plinu.
 
• I za vrijeme prve Orbánove vlade ovisili smo o ruskomu plinu, a ipak ga se u to vrijeme nije nazivalo prijateljem ruskoga predsjednika.
- Mi ga niti ne nazivamo tako. On je pragmatičan političar koji nema druge mogućnosti. Kao što sam rekao, mi nastojimo ponuditi alternativu. Ali kada će biti alternative, a Mađarska to ne bude iskoristila, možda se predomislimo.
 
• Što je s poljsko-ruskim odnosima? Kao odgovor na nedavno premještanje američkih postrojbi u Poljskoj Moskva želi instalirati nove rakete u Kalinjingradu. Može li se ratna retorika okrenuti, zaustaviti?
- Sve je to moguće. Osamdesetih godina ja sam bi prinuđen emigrirati jer sam bio u bezizglednoj situaciji – samo četiri-pet godina kasnije sovjetski blok se urušio. Ni Putinova vlast ne će trajati zauvijek, prije ili kasnije – a ja se nadam što prije – doći će do promjena u Rusiji. EU i NATO spremni su za dijalog, ali oni to odbijaju jer žele ponovno uspostaviti Sovjetski Savez. To je najviše što Putin može postići, ali ne vjerujem da će uspjeti u tomu. Stoga je njegov minimalni plan da na temelju logike velesila uvedene u 19. stoljeću može zajedno s nekoliko drugih država odlučivati o budućnosti transatlantskoga prostora. To je ono imperijalističko razmišljanje zbog kojega je teško dogovarati se s njima.
 
• Uzdate li se Vi u članak 5. ugovora o NATO-u: naime, da bi američki vojnici koji su sada stacionirani u Poljskoj krenuli čak i u rat za vas.
- Svaki trijezni političar treba uzdati se i kontrolirati. Mi od ulaska u NATO 1999. godine tražimo provedbu članka 5. Na prošlogodišnjemu samitu NATO-a u Varšavi to se je dogodilo: Savez je uputio postrojbe u Poljsku i u baltičke zemlje, a Amerikanci oklopnu diviziju, a riječ je i o instaliranju proturaketnog sustava. Sve to su opipljivi dokazi onoga što piše u članku 5.
 
• A to je dovoljno? Nedavno su u neposrednom susjedstvu Poljske završene zajedničke bjelorusko-ruske vojne vježbe naziva Zapad 2017.
- Dovoljno je da se suočimo s konfliktom niskoga intenziteta ili s hibridnim operacijama. Nije dovoljno, međutim, za izbjegavanje opširne agresije koja se je uvježbavala za vrijeme vježbi Zapad 2017. Upravo stoga, dogovorili smo se s glavnim tajnikom NATO-a Stoltenbergom da ćemo na to reagirati.
 
• Smatrate li da je američki predsjednik Donald Trump – kao najvažniji igrač NATO-a – spreman za to?
- Odluka još nije donesena, no razmišljamo o tomu. Stoga, ako diplomacija doživi neuspjeh i Rusija nastavi kao do sada, onda više ne ćemo moći samo razmišljati nego će se u regiju trebati uputiti daljnje postrojbe.
 
•  'Ako diplomacija doživi neuspjeh'. Ozbiljno razmišljate o tomu?
- Kao diplomat moram biti optimist. Da sam pesimist, radio bih kao novinar.
 
• Zahvaljujemo... Druga osjetljiva točka poljsko-ruskih odnosa je katastrofa u Smolensku 2010. godine. Predsjednik vladajuće stranke Jarosław Kaczynski ovih je dana izjavio kako „možda nikada ne ćemo saznati istinu“. Je li jedna era završena?
- Ne mogu procijeniti tu izjavu. Mogu reći jedino kako prethodna vlada nije učinila sve kako bi raščistila i riješila situaciju. Ni tu u ministarstvu nisam našao dokument koji bi dokazao kako su moji prethodnici težili k otkrivanju istine. Potratili su pet godina jer su Rusima prepustili istragu o događaju. Naša je poruka jasna: sve dok nam ne vrate ostatke zrakoplova, zadržavamo si pravo smatrati da nešto nije bilo u redu zbog čega bi ih se moglo optužiti.
 
• Spadate li i Vi među one koji smatraju kako je prethodno poljsko vodstvo – zajedno s premijerom Donaldom Tuskom ili ministrom vanjskih poslova Radosławom Sikorskim – „imao prste“ u Smolensku?
- Tusk je tri dana prije katastrofe posjetio Rusiju, što je tretirano kao službeni posjet, dok je putovanje Lecha Kaczynskog tretirano samo kao osobno hodočašće, pa je stoga vjerojatno da su i sigurnosne mjere bile različite. A na dvama izborima poslije katastrofe išlo im je na ruku što su Rusi provodili ispitivanje, jer tako nisu morali ništa govoriti o tomu zašto još nema rezultata.
 
• Vi, dakle, javno optužujete Tuska.
- Jesam li ga optužio?
 
• Aludirali ste da je pogriješio u pitanju Smolenska.
- Iznio sam činjenice.
 
• Koje nisu dokazane pred sudom. A sve do tada ostaju tek optužbe.
- U redu. Možemo ih nazvati optužbama.
 
Tusk je bio kandidat Angele Merkel, a ne Poljske
 
• Mađarska je proljetos poduprla reizbor Donalda Tuska na čelo Europskoga vijeća. Tuska, koga ste Vi nazvali „ikonom zlonamjernosti i gluposti“.
- Zar sam to rekao?
 
• U jednom radijskom intervjuu 3. siječnja. Je li Vas dakle iznenadilo što je Viktor Orbán glasao za Tuska?
- Fidesz je član Europske pučke stranke. Shvaćam da su pratili uputu Angele Merkel i ostalih čelnika stranke.
 
• To je, dakle, bila uputa Angele Merkel?
- Moguće.
 
• Otkud to znate?
- Ne znam.
 
• Ipak je to bila Vaša prva misao.
- Mi smo o tomu razgovarali s premijerom Orbánom i on je upoznat s našim mišljenjem: neprihvatljivo je da tako prijateljska zemlja i stranka otvoreno podupre Tuska koji nije bio naš kandidat, nego kandidat prethodne poljske vlade. Ustvari nije bilo ni glasovanja.
 
• Kako se to u poljskoj javnosti otada spominje: 27:1.
- Pitali su, tko je protiv.
 
• Mađarska nije bila protiv. Je li, inače, Viktor Orbán obećao da ne će poduprti Tuska?
- Poslao je jedno – ne javno – dvosmisleno pismo o tomu poljskoj premijerki Beati Szydło, ali u pismu nije bilo javnog obećanja.
 
• Poljska zauzima isti stav kao i Mađarska u pitanju migracija, iako je 90-ih godina uspješno integrirala stotinu tisuća čečenskih izbjeglica. Čega se sada bojite?
- Većina ih je otišla dalje, na Zapad, a oni koji su ostali nisu imali snažan muslimanski identitet. A u to doba terorističke akcije još nisu bili dio njihova oruđa.
 
• A ako se bilo čega sjetimo kada se spominje Čečene, to je upravo niz terorističkih akcija.
- Veliki dio kojih je bila ruska provokacija. Oni koji su bili u Poljskoj nisu se pripremali za takvo što.
 
• A Sirijci se pripremaju? I oni radije idu na Zapad.
- Zašto ih onda po svaku cijenu žele dovesti kod nas? Europska komisija je prije dvije godine počinila strašnu grješku kada je sve te ljude proglasila izbjeglicama, iako su stvarni izbjeglice činili samo mali dio njih. Bog zna, zašto su to učinili.
 
• A Vi vjerojatno pretpostavljate.
- Ima nagađanja. Socijalni, humanitarni razlozi; pojedine zemlje sebe su krivile zbog imperijalističke prošlosti ili holokausta i ratnih zločina; Soros.
 
• Nemojte mi reći da i Vi vjerujete u Sorosev plan.
- Ne vjerujem ni u jednu teoriju, samo ih nabrajam. Ne znam koja je istinita. Nije jasno ni zašto Europska komisija izbjeglicama smatra samo ljude s Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. U Poljskoj živi blizu jedan milijun Ukrajinaca.
 
Ne bojimo se Bruxellesa
 
• Od kojih je prošle godine 16 osoba dobilo azil.
- Možda ih je više. Ali zašto je kod nas izbjeglo tih milijun ljudi? Zbog rata i gospodarskih poteškoća.
 
• A vi ste ih prihvatili raširenih ruku jer su potrebni za vašu ekonomiju.
- Ne samo zbog toga. Ali zašto ne može biti istovrijedan jedan Ukrajinac kao npr. jedan Libijac? Ne možemo prihvatiti to dvostruko mjerilo.
 
• Ne udaljavate li se time?
- U kom smjeru?
 
• Spominje Vas se zajedno s Mađarskom.
- Pa što? Varšavu je nedavno posjetilo deset ministara vanjskih poslova, a prošli tjedan okupilo se je nas 15 u Budimpešti, odakle sam otputovao u London. Nemam vremena ni za svoju obitelj.
 
• Vi se dakle ne plašite ni kada Bruxelles prijeti postupkom koji bi trebao rezultirati ukidanjem prava glasa u EU-u?
- Uopće se ne plašimo.
 
• Jer je Viktor Orbán obećao staviti veto?
- I to je jedan od razloga.
 
• A ovo sad nije dvosmisleno kakvo je bilo ono njegovo pismo?
- Nije. Ovo je javno obećao.
 

Szabolcs Vörös, Heti Valás

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Subota, 25/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 857 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević