Get Adobe Flash player

HDZ ne će regionalizirati Hrvatsku

 
 
Prije četiri godine pokretanje istrage protiv Ive Sanadera i HDZ-a u aferi Fimi-Media bitno je bilo usmjerilo parlamentarne izbore i pomoglo smjeni HDZ-a s vlasti. Nedavnom odlukom Vrhovnog suda i ukidanjem prvostupanjske presude bivšem premijeru, ali i HDZ-u, HDZ je neočekivano pred same izbore dobio pomoć pravosuđa. Razgovor s predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom započeli smo zato s pitanjem hoće li im i u kojoj mjeri doista koristiti odluka Vrhovnog suda. 
http://i0.wp.com/kamenjar.com/wp-content/uploads/2015/08/Tomislav-Karamarko.jpg?resize=750%2C429
- U svakom slučaju istina nas ne smije opterećivati, istina je čisti dobitak. Ja se tu trebam fokusirati samo na onaj dio koji se tiče stranke, čitavo vrijeme govorim da se ne mogu niti kao čovjek niti kao predsjednik HDZ-a složiti s kreiranjem kolektivne krivice, korpus od 220 tisuća članova ne može se proglasiti zločinačkom organizacijom, a to politički suparnici koriste, od saborske tribine do raznih skupova, što nije korektno. Prema tome, ako je netko činio kaznena djela sigurno je da država istražnim radnjama treba detektirati ta kaznena djela, ali stranka ne može odgovarati za djela pojedinaca, ma tko oni bili. Hoće li nam to pomoći, jasno je da HDZ nije zločinačka organizacija, dapače, da je to stranka koja ima velike zasluge u obrani i stvaranju hrvatske države, a ono što nam sada predstoji je obrana hrvatske države od bijede, od raseljavanja, od lošeg života, to je naš sljedeći zadatak. 
 
• Kad već govorite o obrani hrvatske države, ovih ste dana na skupu mladeži HDZ-a objavili da počinjete drugi Domovinski rat za Hrvatsku. Zašto mislite da je simbolika rata u bilo kojem smislu dobra u političkom životu, posebice u trenutku velike gospodarske krize u kojem se država nalazi i koja traži konstruktivnost a ne destrukciju na koju rat asocira?
- Neki su postali odjednom tobože jako osjetljivi za pojam Domovinskog rata, koji su do jučer svim silama kriminalizirali. Već sam više puta objašnjavao taj pojam drugog Domovinskog rata za bolju Hrvatsku, za svako radno mjesto, za svakog mladića i djevojku koji žele iseliti iz Hrvatske, za sve blokirane, za svakog nezaposlenog. Da, to je Domovinski rat. Za Istru, za Međimurje, za Zagreb, za Osijek. To je Domovinski rat. Nitko ne voli rat, ali postoje povijesni trenuci kada morate u bitke i ratove nakon kojih će ljudima i narodima biti bolje, jer održavanje sadašnjeg stanja vodi u propast. Takav je bio naš Domovinski, osloboditeljski rat. 
 
• Naglašavate potrebu jačanja domoljublja, osobito među mladima, to ste posebno istaknuli i nedavno prilikom prezentacije vašeg gospodarskog programa. U kojoj mjeri mislite da je to presudno kad se radi o potrebi jačanja i razvoja gospodarstva?
- Domoljublje je notorno i ne treba ga naglašavati, žalosno je kad dolazimo u situaciju kad se neke stvari relativiziraju. Kao način na koji je stvorena hrvatska država i ljudi koji su za to zaslužni, govorim o domoljublju u tom smislu. Moje domoljublje je fokusirano na Domovinski rat i stvaranje nove hrvatske države, na veliku ulogu dr. Tuđmana i svih domoljuba. Koliko je u tom smislu domoljublje presudno? Pa treba to povezati s prethodnim pitanjem, jer mogao bih biti indiferentan i potpuno hladan prema procesima koji se događaju u mojoj državi, mogao bih kazati baš me briga za tu zemlju, baš me briga za Zagorje i Dalmaciju. Ili mogu reći, ne, volim svoju Hrvatsku i borit ću se da mi bude što bolje. Dakle, domoljublje je u korelaciji s pojmovima koji se tiču kvalitete života. Pitanje svih pitanja danas u Hrvatskoj je kvaliteta života, otvaranje radnih mjesta, ništa drugo... 
 
• SDP je posljednjih mjeseci odlučio sebe predstaviti zaštitnikom nacionalnih interesa te tako, kako sami kažu, „razbiti HDZ-ov monopol na domoljublje“. Kako komentirate taj SDP-ov novopronađeni osjećaj patriotizma i Milanovićevo uzvikivanje „Hrvatska, Hrvatska!“ na posljednjem stranačkom okupljanju u Zagrebu?
- Ne želim uopće sumnjati da su u većini članovi SDP-a domoljubi, što bi zapravo drugo i bili, vole svoju domovinu. Međutim, manifestacija stranačkog vrha svih ovih 25 godina nije uvijek bila takva. Možemo početi od njihovog izlaska iz Hrvatskog sabora 25. lipnja 1991. godine, kad se izglasavala neovisnost. Time su pokazali raspoloženje prema ideji realizacije hrvatske države. Možemo pričati i o odnosu prema braniteljima, posebice prema braniteljima u Vukovaru. Dakle, postoji čitav niz situacija u kojima su se pokazali kao neautentični, govorim o vrhu stranke. To što sam ja čuo i vidio u Domu športova bilo je karikaturalno, premijera na odlasku kako lupa šakom po stolu, kako viče „Hrvatska, Hrvatska!“, a prije manje od godinu dana, u noći izborne pobjede, smetao mu je pretjerani broj zastava u stožeru današnje Predsjednice. Monopol? Žalosno je da uopće netko može misliti da Domoljubna koalicija ima monopol nad domoljubljem. Pa tom istom vrijednosti raspolažu i pripadnici IDS-a i pripadnici HDSSB-a i pripadnici bilo koje stranke, samo ako i koliko to žele. Ali ovaj predizborni obrat izgledalo malo komično. Mi se tako ponašamo uvijek, a ne samo pred izbore. 
 
• Tvrdite da vaš program 5+ Hrvatska nije fantomski plan poput Plana 21, nego da nudi konkretna rješenja na kojima se radilo više od dvije godine. Međutim, osnovna zamjerka vašem gospodarskom programu jest upravo da on ne nudi instrumente provedbe i ne govori otkud će se iznaći novac za obećane reforme? 
- To je program od više stotina kartica teksta koji je nastajao dvije godine. Teško je opisati baš svaki provedbeni mehanizam. Uz taj program niknuo je i čitav niz provedbenih dokumenata koji govore upravo o ovome što se spominje kao nedostatak. Za to bi trebalo predavanje od 10 sati. Iskreno rečeno, teško je i zapamtiti sve mjere provedbene politike koje su naši stručnjaci radili u suradnji s njemačkim IFO Institutom. A nakon našeg preuzimanja odgovornosti za upravljanje državom, naravno da će timovi stručnjaka iz dana u dan znati na koji način će upravljati tim procesima i napraviti odlučne iskorake. 
 
• Znači, već imate unaprijed definirane mjere i instrumente provedbe planiranih reformi? 
- Da, to vam mogu reći, imamo katalog u kojem smo sumirali sve zakone koji će se morati mijenjati, imamo ih taksativno navedene i definirano je zbog čega su oni danas prepreka razvoju i protočnijem procesu na primjer dobivanja dozvola za ulaganje itd. Kritiziraju u pravilu oni koji nemaju nikakav program. Problem je SDP-a i njihove koalicije što oni nemaju program. Ja ne čujem njihov program osim ovog novog vikanja „Hrvatska, Hrvatska!“ i kritiziranja svih, svađe sa svima, bez ijednog rješenja. Tri pol godine traže naš program, otkad sam u svibnju 2012. postao predsjednikom stranke pitaju me za program, pa gdje postoji takva vlada, suvremena, moćna vlada, koja od opozicije traži prezentaciju programa? Pa neka rade svoj posao, neka pomognu nezaposlenima, blokiranima, poduzetnicima, poljoprivrednicima, neka ponude rješenja. Što uopće trebaju razgovarati s tamo nekim HDZ-om? Dakle, nemaju program pa se zato bave nama... 
 
• Postoji li opasnost da razvoj izbjegličke krize iduće godine ugrozi turističku sezonu u Hrvatskoj? 
- Da, to bi se moglo dogoditi ako stvari izmaknu kontroli. Ono što smo od prvog momenta tražili jest da se zatvore dijelovi granice preko kojih se prelazi ilegalno, tražili smo da se ljude preusmjerava prema legalnim prijelazima, da ih se evidentira i da se dogovori sa susjedima što se namjerava napraviti. Mislim da nije problem da Hrvatska prihvati kvotu ljudi koju bi trebala prihvatiti, ali treba se dogovoriti sa susjednim zemljama koja je taktika i što se dalje treba i želi napraviti. U svakom slučaju riječ je o strašnom humanitarnom problemu u kojem Hrvatska ne može tražiti izbjegavanje sudjelovanja u rješavanju tog problema. Mi moramo pomoći tim ljudima. Međutim, to se naravno mora raditi planski, to se mora raditi u kontekstu mozaičkog programa koji ima EU, i mi se o tome moramo dogovarati s našim susjedima. Pa ne možemo se dovesti u situaciju da Milanović ne razgovara sa Slovencima, ne razgovara sa Mađarima, ne razgovara sa Srbima. Postoji sto razloga da s nekim ne razgovaraš, ali ovo je zadnji razlog, u pitanju su humanitarni problemi. Prema tome, oni su nespremno ušli u sve to, jako površno su promatrali ono što se događalo u Grčkoj, Makedoniji, Srbiji, Mađarskoj, misleći valjda da će ti ljudi preletjeti Hrvatsku... Ti ljudi prolaze duž čitave granice sa Srbijom samo ne prolaze legalnim prijelazima, sjećate se daje u jednom trenutku zatvoreno Bajakovo, nisu prolazili šleperi s robom, gospodarstvo je bilo zaustavljeno na Bajakovu a imigranti su ulazili... 
 
• U tom kontekstu, srbijanski premijer Vučić poručio je da bi „razgovarao i s crnim vragom“ ako bi ti razgovori koristili Srbiji, pridonijeli dobrosusjedstvu i suradnji u regiji, odgovarajući na izjavu hrvatskog premijera kako više ne želi razgovarati s njim o izbjegličkoj krizi. Kako komentirate Milanovićev pristup i odnos prema srpskoj politici? 
- Srbija je država s kojom moramo imati dobre odnose iz čitavog niza razloga, trebamo izaći iz krize odnosa koja je kulminirala pokušajem stvaranja Velike Srbije. Srbija, u onom momentu kad anulira tu ideju kao realnu mogućnost, postaje dobar susjed. Mi ćemo nastojati da to doista bude tako. Postoji čitav niz gospodarskih razloga za to. Ali nije problem samo odnos sa Srbijom, pogledajte odnos s Mađarskom, s državom s kojom imamo dugačku granicu, s državom s kojom smo usmjereni na suradnju u gospodarstvu i prometu. Pa stalno pričamo o toj riječkoj luci, o pruzi Rijeka - Zagreb - Budimpešta, s tom Mađarskom možemo raditi zajedničke projekte. Što je s LNG-em? Ništa se nije napravilo. Pogledajte odnos sa Slovenijom. Dobro, podržali smo vladu u onom čvrstom stavu da se obranimo oko arbitraže, i uvijek će u takvim situacijama postojati konsenzus. Nadam se da će tako biti i kada mi preuzmemo odgovornost za upravljanje zemljom. Međutim, Hrvatska je postala zatvorena, postala je mišja rupa u Europi, postala je pokvareni zub Europe. Sa svima smo posvađani. Tko je od velikih državnika došao u Hrvatsku i ozbiljno razgovarao s Milanovićem? I što mi imamo od njihovih izleta u Australiju, od njihovog Kuvajta, što imamo od odlaska u Silicijsku dolinu? Ništa! 
 
• Predsjednik IDS-a Boris Miletić traži da se Hrvatska decentralizira po ugledu na Njemačku. Kad smo posljednji put razgovarali, govorili ste o „postupnoj decentralizaciji kojom će se županijama prepustiti ovlasti, pogotovo one koje utječu na lokalni gospodarski razvoj“, a onda ste spomenuli da decentralizaciju obveza treba pratiti i decentralizacija prihoda. Na koji način konkretno mislite decentralizirati prihode? 
- Slažemo se da je Hrvatska trenutačno fiskalno i funkcionalno centraliziranija zemlja nego što bi trebala biti. Mi znamo da Istra, ali i druge županije, žele veću decentralizaciju. Ali kakva nam decentralizacija treba? Socijaldemokrati se najčešće busaju u prsa decentralizacijom, a ukidali bi županije i regionalizirali Hrvatsku u veće cjeline, dakle još bi je više centralizirali. HDZ ne će regionalizirati Hrvatsku na takav način jer to nije decentralizacija. Županije imaju svoje financijsko i političko opravdanje i povijesno utemeljenje. Istra je u tome ponajbolji primjer. Međutim, mi nećemo, poput ove vlasti, decentralizirati obveze i troškove, a centralizirati prihode. Županije treba potaknuti da budu efikasnije, brže, učinkovitije i racionalnije. Jedna od važnih mjera da se to postigne bit će digitalizacija državne uprave, čime ćemo smanjiti troškove administriranja, da više novca ostane za razvoj. Županijama treba prepustiti sve ovlasti koje su moguće, pogotovo one koje utječu na gospodarski razvoj, što će na kraju potaknuti rast na razini cijele države. Decentralizaciju obaveza mora dakle pratiti decentralizacija prihoda. Ova vlast je izmjenama Zakona o porezu na dohodak pokazala što misli o decentralizaciji jer je za 6 milijardi kuna uskratila gradove i županije. Riječki gradonačelnik nedavno je rekao da Rijeka, a riječ je o jednom od stabilnijih gradova u Hrvatskoj, ne može više izdržati tu poreznu presiju te morao dići kredit. Zamislite što je s gradovima koji su puno siromašniji!? Povećanje efikasnosti nužno je u svim gradovima, općinama i županijama. Treba razmotriti koje se općine i gradovi mogu samofinancirati, a koje ne i što bi značilo njihovo spajanje s drugima. Ima općina koje unatoč gubicima zbog raznih razloga ipak treba sačuvati. Sve to treba pozorno razmotriti i ne lomiti stvari preko koljena. No to ne znači da treba odugovlačiti.
 
• Nedavno ste potez izdavanja vaučera od 200 kuna za plaćanje struje za socijalno najugroženije građane nazvali populističkom mjerom pred izbore. Po čemu se vaša najava isplate tisuću eura za svako novorođeno dijete razlikuje od toga i nije predizborna populistička mjera?
- Vrlo jednostavno: zato jer su oni na vlasti četiri godine i prije izbora su se sjetili da trebaju podijeliti tih 200 kuna. Zašto to nisu napravili odmah? Nisu htjeli, nisu socijalno osjetljivi, ne razmišljaju o tome. Što se tiče tih tisuću eura, to ozbiljno mislimo učiniti i to je investicija svih investicija. Nama nedostaju ljudi, 2050. godine, ako se nastavi ovakav pad broja stanovništva, bit će nas oko 700-800 tisuća manje nego što nas je sada. A naš je program da nas 2050. bude više. Još uvijek postoje prostori unutar proračunskih stavki gdje se može „ukrasti“ taj novac, tih 40 milijuna eura jer se u Hrvatskoj godišnje rađa 40 tisuća djece.
 
• Kakav će biti vaš odnos prema IDS-u nakon izbora ukoliko osvojite vlast, posebice ukoliko vam budu potrebni njihovi glasovi u parlamentu?
- Svi oni koji su stranački organizirani, a žele dobro, ne sebi, ne stranačkim nomenklaturama, već vlastitom narodu i kraju iz kojeg potječu, dobrodošli su za suradnju. Prema tome, kad netko kaže da je Istarski ipsilon istarski projekt taj samo dijelom kaže istinu. Jer to je i hrvatski i istarski projekt. To je projekt kojeg ćemo mi uvijek podupirati. Prema tome, vjerujem da će istarski poduzetnici, poljoprivrednici prihvatiti sve ono što ćemo ponuditi u našem programu, i ako ćemo zajedno raditi na tim programima da istarskom čovjeku jednako kao i zagorskom, dalmatinskom, slavonskom bude danas sutra bolje, sigurno će da ćemo svi biti saveznici u tom poslu. 
 
• Znači spremni ste na suradnju s IDS-om?
- Ma sigurno, nemamo pravo na luksuz da ne surađujemo, nesuradnja je luksuz...
 

Ranko Borovečki, Novi list

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Petak, 07/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 907 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević