Get Adobe Flash player

Sama regionalizacija ne znači nužno i uspješnu decentralizaciju!

 
 
Splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju.
http://e-kastela.com/wp-content/uploads/2013/02/zevrnja.jpg
• Predsjednik vlade Milanović je nedavno odbacivao mogućnost regionalizacije Hrvatske. Očito je da aktualna vlast nema namjeru decentralizirati Hrvatsku. Kako to komentirate?
- Sama regionalizacija ne znači nužno i uspješnu decentralizaciju. Čak regionalizacija donosi i neku svoju opasnost od centralizacije na nižoj razini. Ako stopite četiri-pet županija u jednu, to je u mnogo čemu centralizacija funkcija. Ovakav ustroj županija pokazao se ispravnim i učinkovitim. Nisu to velika tijela; velik broj ljudi ne zna da u svih 20 županija radi oko 1900 zaposlenika. To, dakle, nije nikakav mastodont, mjesto masovnog uhljebljivanja, kao što se često javno prikazuje. A ipak, županije obavljaju velik posao. U našem slučaju, vodimo brigu o 106 osnovnih i srednjih škola, đačkih domova, domova za umirovljenike; upravljamo cestama, zdravstvenim ustanovama, turističkom zajednicom i da ne nabrajam…
 
• Ipak, neosporno je da je država previše centralizirana?
- Država je previše centralizirana u svakom smislu. Financijska centralizacija je dovela do toga da županije imaju vrlo skroman proračun, imamo li na umu sve što obavljamo. Naš izvorni proračun je svega 175 milijuna kuna, iako smo mi i prostorno i brojem ljudi najveća županija. Preostalih 280 milijuna su decentralizirana sredstva gdje je svaka kuna namjenska, za školstvo, zdravstvo, domove umirovljenika… Nemamo ništa protiv našega glavnog grada, ali zbog centraliziranosti svih ministarstava, sjedišta javnih i državnih poduzeća, uprava i agencija u Zagrebu, taj grad ima veći proračun nego sve općine i gradovi zajedno!
 
• Ne možete zamisliti jedinstvenu dalmatinsku regiju koja bi povezala četiri županije?
- Gledajte, treba napraviti studiju koja će pokazati financijske učinke bilo kakvih promjena. Nema smisla raspravljati bez toga. Usto, mnogi naši građani su navikli zbog raznih svojih potreba dolaziti u županijske urede. I sad zamislite da Split bude sjedište nekakve regije Dalmacije i da ljudi s Raba ili Pašmana, Prevlake ili Mljeta i Konavala moraju dolaziti u Split zbog stvari koje su rješavali u svojim županijskim uredima. Tko bi platio troškove tim ljudima?
 
• Vlada i vaša stranka se slažu u jednom - imamo previše općina?
- Broj općina bi se mogao smanjiti, jer neke od njih teško mogu same, a njihova administracija bi se mogla ukrupniti na razini nekoliko općina ili gradova. 
 
• Sigurno bi se povele i žestoke polemike o sjedištu regije?
- Sigurno i zato kažem da ni kao društvo nismo zreli za to. Usto, uz latentnu opasnost od neke nove centralizacije na nižoj razini, ne treba zanemariti ni mogućnost jačanja nekih autonomaških ideja. Uostalom, evo, i aktualna je vlast nakon tri godine lutanja opet došla do toga da su županije dobro rješenje. 
 
• Koliko danas imate zaposlenih u županijskim tijelima?
- Taj je broj danas čak i nešto manji nego što je bio prije dvije godine i dva mjeseca, kad sam postao župan. Imali smo tada 211 zaposlenika na neodređeno, a danas ih je 2018. A obujam posla se i uvećao, posebno prema EU fondovima.
 
• Gradonačelnik Splita Ivo Baldasar vas je prozivao zbog uhljebljivanja?
- To je apsolutno netočno. Bilo je krivih informacija, da smo 56 ljudi zaposlili… A riječ je o tome da smo zaprimili 54.000 predmeta za legalizaciju i da smo, kao i druge županije, po preporuci Vlade, uzeli na određeno 56 ljudi za taj opsežan posao. Danas ih je 46. Kako se smanjuje broj predmeta, tako se smanjuje i njihov broj.
 
• Za razliku od župana iz sjeverozapadne Hrvatske, koji se redovito okupljaju, ne vidim po medijima da istu praksu imate i vi, dalmatinski župani?
- I mi vrlo dobro surađujemo, medijski je to možda lošije popraćeno, ali se redovito sastajemo. Kad smo, recimo, kod župana Zlatka Komadine u Rijeci, onda to poprate samo lokalni mediji; kad smo u Zadru, onda to iziđe samo u zadarskim medijima… Suradnja je na visokoj razini, nije fraza. Nedavno smo nas četiri dalmatinska župana plus kolega iz Ličko-senjske županije razgovarali o prevažnoj temi otpada i mogućnosti gradnje energane, gdje bi se spaljivao RDF i SRF, tj. gorivo iz otpada. Razgovaramo i o vodovodima, cestama, zajedničkim turističkim nastupima. Kažem, prije dvanaest dana smo bili u Zadru, bio je s nama i ministar turizma Darko Lorencin i uspjeli smo ga uvjeriti da nema potrebe žuriti, tj. za hitnu proceduru, sa zakonima o turističkim zajednicama. To bi u našoj županiji značilo ukidanje 22 od 40 turističkih zajednica, i to uglavnom po Zagori. A stalno govorimo o velikom potencijalu Zagore i tamošnjeg turizma. Kroz našu županiju prođe više od 2,5 milijuna turista, dok samo 0,6 posto njih posjeti Dalmatinsku zagoru… Onda, uspio sam upozoriti i na manjkavosti Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. 
 
• Što je tu bilo sporno?
- Vidio sam da je Ministarstvo zdravlja, očito pod pritiskom privatnih lobija, išlo u žurnu proceduru i s tim zakonom, a da nije epidemiologe i zavode za javno zdravlje uključilo u izradu zakona. Predvidjeli su prorjeđivanje kontrola, znate ono što ide u sanitarne knjižice, a to je vrlo opasno. Pa nedavno smo imali slučaj izolirane salmonele u smrznutoj piletini! Moramo imati razvijenu preventivu i zdravstvenu zaštitu, i zbog nas samih i zbog turizma, uostalom, to bi značilo i 10 do 11 milijuna kuna manje za zavode. Bilo je još sličnih udara; sjećate se ideje o vađenju krvi u trgovačkim centrima… To nije dobro, jer su naši zavodi financijski zdrave ustanove koje već posluju na tržištu. Na koncu, ne možemo dopustiti da sutra neka kompanija sama sebe kontrolira. 
 
• Kakvu suradnju imate sa središnjom vlašću? Čest je slučaj da vladajući zaobilaze županije iz druge stranke?
- Nažalost, toga ima još uvijek. Volio bih i da su sadašnji ministri iz Dalmacije više učinili za ovaj kraj. Ali ima i pozitivnih primjera, recimo suradnja s Fondom za zaštitu okoliša. Naš regionalni centar za gospodarenje otpadom i zbog toga u zadnje vrijeme ide dobrim ritmom. 
 
• Što je s tom Lećevicom? Ona je postala svojevrsni novi Obrovac. 
- Mijenjale su se strategije gospodarenja otpadom, zakoni, pa je bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy rekla: kakvi centri, kakva Lećevica? No, mi intenzivno radimo na tome, u suradnji s europskim konzultantima. Od njih vrlo skoro očekujemo zeleno svjetlo za početak gradnje, a sve bi trebalo biti gotovo do 2018. godine.
 
• Čini se da se malo infrastrukturnih projekata financira europskim novcem?
- To tek slijedi. 
 
• Koji su udarni županijski projekti i koji su im rokovi?
- Svakako luke, radimo na 16 projekata lučke infrastrukture, od luka i lučica do trajektnih pristaništa, ukupno vrijednih 180 milijuna kuna. Najdalje smo otišli s lukom, odnosno, uređenjem glavnog lukobrana u Makarskoj, koja će dobiti 110 novih vezova, 4500 kvadrata za novu šetnicu, tj. produženu rivu. Sve to stoji oko 35 milijuna kuna, pri čemu Županija osigurava oko 85 posto sredstava. Vrlo važan projekt je i trajektno pristanište u Trogiru, gdje je to sada loše riješeno. Imali smo žalbu po natječaju i to nas malo usporava. Tamo ulažemo 26 do 27 milijuna kuna… No, jedan od naših strateških projekata je izgradnja budućeg Galenskog laboratorija županijske ljekarne u Dugopolju. To je izvrsna investicija jer bi on trebao postati i prva tvornica lijekova južnije od Rijeke! Radovi bi trebali početi negdje u listopadu i biti gotovi za 15-ak mjeseci. Pri kraju smo s ishođenjem građevinske dozvole. Oni trenutno rade na dvije lokacije, u skučenim uvjetima, a preseljenje će omogućiti i zapošljavanje 20 visokoobrazovanih ljudi. Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije je usto i nastavna baza splitskim medicinarima, pa se podrazumijeva i suradnja sa Sveučilištem. 
 
• Što je sa školama?
- U zadnjih godinu i pol dana, otvorili smo šest škola i šest školskih dvorana. Upravo gradimo još pet škola i dvorana. Nove dvorane i škole trebaju i Tučepi, Omiš, Sinj… Da ne zaboravim: idemo i u dogradnju zgrade Zavoda za javno zdravstvo, a to će omogućiti i otvaranje laboratorija za ispitivanje kakvoće maslinova ulja, dakle, bit će to referentni centar koji nedostaje čitavoj ovoj regiji! Radovi su u tijeku, završetak dogradnje planiramo do konca ove godine. S opremanjem, to će stajati 4,5 milijuna kuna. Onda, tu je i projekt gradnje središnjeg županijskog arhiva, jer negdje treba pohraniti svu tu silnu dokumentaciju, od naših ispostava za urbanizam pa do dokumenata za legalizaciju. Općina Dicmo je ustupila zemljište. To će nas stajati šest do sedam milijuna kuna, zaposlit će se četvero-petero ljudi. Taj bi objekt trebao biti završen do rujna sljedeće godine. 
 
• Kad smo već kod investicija, oporba vam na nos nabija akvapark, iz vremena kad ste bili na čelu općine Dugopolje?
- Ta je ideja stara nekih šest godina, a Općina Dugopolje je prije četiri godine pripremila sve za njegovi realizaciju. Trebalo je donijeti poseban urbanistički plan, pa posebna studija o utjecaju na okoliš, struja, kanalizacija, i zemni plin je u međuvremenu doveden u Dugopolje. Međutim, ne možeš investitora prisiliti da i uloži! Znam da je strani investitor mijenjao vlasnike, mijenjali su se i investicijski fondovi. Ni prvi ni zadnji put. I zato držim da je dokinuti porez na nekorišteno građevinsko zemljište bila dobra mjera. Tako se investitora na neki način sililo da krene u projekt ili sve proda nekom drugom. 
 
• Puno se maštalo o golf-terenima; u posljednjem Prostornom planu županije predviđeno je čak sedam lokacija?
- Nema nekog konkretnog interesa za golf. 
 
• Iako ste više tip političara menadžera nego karijerni političar, vidite li se na listi za Sabor ili možda u Vladi?
- Nikad nisam trčao za funkcijama i osobne ambicije pretpostavljao stranačkim i državnim interesima. Godinama sam bio na čelu općine Dugopolje, prije toga zamjenik direktora u Ini, ranije i u općini Solin, pa u „Dalmacijacementu“… Ako mogu iskustvom, radom i ugledom pomoći, tu sam. Nisam se nametao ni za mjesto župana. Imao sam ja još posla u Dugopolju, ali na poziv stranke, preuzeo sam tu kandidaturu. No, nije bilo razgovora u tom smislu, ima vremena. Ja sam stranci uvijek na raspolaganju. 
 
• Zovu li vas znani i neznani s pitanjem 'možete li mi zaposliti kćer, sina'?
- Vjerujem da toga ima i u Švedskoj, Švicarskoj ili Americi isto tako. Ljudi iz tih razloga zovu sve moguće dužnosnike; znate kakva je socijalna situacija u državi… Dakle, ima i toga, ali sve je u granicama neke etike i morala. Ima sjajnih, a samozatajnih mladih ljudi.
 
• Bili ste i protiv ideje o tome da gradovi koji imaju više od 100.000 stanovnika, pa tako i Split, preuzmu neke ovlasti županija?
- To nije doprinos decentralizaciji, to je samo još jedna ad hoc mjera. Nakon što je Županija sanirala s više od 100 milijuna kuna Dom zdravlja, hitnu medicinu, kad svi oni posluju pozitivno, sad ćemo to opet dijeliti?! I to na način da ono što je najvrijednije ostaje gradu, a županija bi se trebala kao fokusirati na otoke, ruralne sredine. Kojim sredstvima? Tako su nam prije godinu i pol dana, jednim potezom pera, dopunom Zakona o građenju, nametnuli obvezu financiranja 57 djelatnika koji su dotad bili u državnim uredima za upravu, dakle, plaćala ih je država. A gdje je smanjenje koncesijskih naknada u zdravstvu za 4,5 milijuna kuna, pa manje sredstava za ceste, ove godine pet milijuna kuna; manje novca za lučku infrastrukturu…
 
U rijetkim slobodnim trenucima, župan Ževrnja voli s društvom baciti - na balote. Već neko vrijeme, kaže, ne igra mali nogomet, iako je to njegova stara ljubav: 'karijeru' je okončala nezgodna ozljeda pete. Za sve je kriv jedan neoprezan start, nije bilo namjerno, ali je bilo kobno. 
- Imam vinograd, masline, voćnjak, volim se i time baviti, ali prije svega nastojim slobodno vrijeme provesti s obitelji, oni me najmanje viđaju - kazat će župan, koji inače ima troje djece. Kaže da je percepcija javnosti ponekad nepravedna prema političarima, za koje se nerijetko smatra kako 'ništa ne rade'.
- Ja sam svaki drugi dan na terenu do kasno navečer, i radnim danom i vikendima, stalno smo negdje, što zbog protokola, što zbog iznenadnih obveza, a to, priznat ćete, nije baš uvijek lako podnijeti - kaže župan. Uostalom, samo mu je lani ostalo neiskorišteno 16 dana godišnjega
 

Hrvoje Prnjak, Slobodna Dalmacija

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Nedjelja, 25/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1489 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević