Get Adobe Flash player

Njemačka je ta koja odlučuje i o politici prema Balkanu, a ne Rusija

 
 
Autor nekoliko knjiga i zapaženih geopolitičkih analiza Ivan Krastev kaže u intervjuu za RSE da iz perspektive Moskve sukob u Ukrajini nije sukob Rusije i Zapada, već je to sukob Rusije i Sjedinjenih Država. Krastev je direktor Centra za strateške studije u Sofiji i stalni suradnik bečkog instituta za društvene znanosti (IWM). U nizu tekstova objavljenih u posljednje vrijeme Ivan Krastev govori o Balkanu kao mogućem prostoru za Putinovo nadmetanje sa Zapadom.
http://gdb.rferl.org/980DF309-FC55-4E4A-9003-EA522CD08A93_cx35_cy13_cw59_w748_r1_s.jpg
• Sukob u Ukrajini najviše je uznemirio Baltik i neke zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza. Putinove ambicije izgleda da idu i izvan tog kruga?
- Veoma je teško otkriti Putinovu strategiju, ali ono što smo mogli naučiti tijekom proteklih godinu dana je da trebamo računati na nepredvidljivost. U srcu te strategije je namjera da se priredi iznenađenje. On pokušava iznenaditi Zapad. Sada su svi fokusirani na baltičke zemlje, ali se govori i o drugim zemljama koje su bile dio Sovjetskog Saveza kao mogućim ciljevima. Vjerujem da treba obratiti pažnju na Balkan kao mogući poligon za pojačanu vanjskopolitičku aktivnost Moskve u bliskoj budućnosti. Kada to kažem, ne mislim da će doći do ruske vojne intervencije na Balkanu, ali mislim da će u tom prostoru Rusija testirati jedinstvo Europske unije.
 
• Ukoliko je Putinova namjera destabilizirati Balkan, onda je njegov najvjerojatniji cilj Bosna i Hercegovina?
- Da, to je moguće. Ipak, treba naglasiti da sadašnja nestabilnost u Bosni i Hercegovini nije rezultat ruske politike. BiH je destabilizirana zbog političkih, ekonomskih i ustavnih razloga, ali se sada nalazi na kritičnoj točci. Utjecaj Moskve na Republiku srpsku je dobro poznat i veoma stvaran. Prije izbijanja ukrajinske krize mnogi su tvrdili da Moskva ima veći utjecaj na Banja Luku nego Beograd. To može stvoriti problem jer ruska podrška secesionističkoj politici Banja Luke može dodatno destabilizirati Bosnu i Hercegovinu. S ruske strane već imamo signal da su oni spremni upotrijebiti svoju destruktivnu moć, jer je prvi put od kraja rata (1992.-1995.) prilikom glasanja o produženju mandata europskih vojnih trupa u BiH, Rusija bila suzdržana. U pitanju je novi trend, jer je donedavno upravo Balkan bio jedna od rijetkih točaka gdje se suradnja Rusije sa Zapadom odvijala nesmetano. I ta suradnja je bila veoma produktivna. Kada usporedimo rusku politiku prema Srbiji i rusku politiku prema Ukrajini vidimo da Rusija nije vršila pritisak i lobirala da na čelo države dođe proruski političar kao što je to bio slučaj u Ukrajini 2004. Praktično do jučer je Rusija smatrala da je europski put potpuno prirodna stvar za balkanske zemlje. U situaciji kada imamo krizu Moskva, vjerojatno, i Balkan vidi kao prostor u kojem može poremetiti neke procese.
 
• "Russia Today" je od 1. siječnja počela s emitiranjem radio programa na srpskom. To se događa nakon Putinova posjeta, zajedničke vojne vježbe kao i prethodno sklopljenih niza ugovora u energetskom sektoru. Zašto je Srbija važna Rusiji?
- Uspjeh ili neuspjeh Moskve u Ukrajini najviše zavisi od toga hoće li Europska unija održati jedinstven stav u odnosu na ukrajinsku krizu. Održati jedinstvo nije lako za EU, to nije lako zbog trgovinskih veza s Rusijom, ali i zbog toga što europski jug i europski sjever nemaju iste brige, kada je riječ o sigurnosti. Ako gledate države kao što su Francuska ili Italija, za njih su glavni problemi militantni islam i terorizam. Zbog toga one žele vidjeti Rusiju kao saveznika, a ne kao neprijatelja. S druge strane, baltičke zemlje i Poljska s pažnjom prate sve što se događa u Ukrajini i strahuju od narednog Putinova poteza. U tom kontekstu, vjerujem da ono što Rusija može postići na Balkanu je da kreira još jednu kriznu točku, još jedan problem za EU, što bi dalje otežalo jedinstvenu poziciju oko Ukrajine.
 
• Srbija za sada pleše između Moskve i Bruxellesa. Mislite li da će Beograd morati odabrati stranu?
- Najprije vjerujem da je Beograd u lošijoj poziciji nego bilo koja druga država na Balkanu. Mnogo se stvari dogodilo u odnosima s Rusijom u posljednjih 20 godina. Rusija je igrala ulogu glavnog zaštitnika Srbije i glavnu silu u procesu odlučivanja o Kosovu u UN-u, posljednjih 20 godina. Pored energetskog sektora, razvijena je i vojna suradnja s Rusijom. Ali, s druge strane, gospodarstvo u Srbiji je potpuno ovisno o Europi. Zemlja koja može istinski pomoći u ekonomskom smislu je Njemačka, a ne Rusija. Ako srbijanski političari strateški razmišljaju, to premijer Vučić sigurno zna, mogu vidjeti da Rusija nema što im ponuditi. Mislim da neki političari u Srbiji još uvijek misle da Titina politika neutralnosti može donijeti korist. Ja mislim da ta politika u današnjim okolnostima ne vodi nigdje. Na drugoj strani su ljudi kao što je gospodin Vučić, koji ruski pritisak koristi kao kartu u sređivanju računa s EU-om. On uvijek može reći: "Vidite, mi imamo alternativu, pod velikim smo pritiskom, ako nam sada ne pomognete, sami ćete biti krivi zbog toga što ste 'izgubili Srbiju'." Tako ja vidim tu igru. Ali, tu ima još mnogo faktora, postoje povijesne veze, ekonomski interes, kao i veze stvorene kroz korupciju. Nemojte zaboraviti činjenicu da, ako neki srpski tajkun ima probleme, on ne bježi u Berlin - nego u Moskvu.
 
• Imajući u vidu razinu korupcije na Balkanu, Putinov način obavljanja biznisa ima više šansi pobijediti, nego jačanje vladavine prava, stvaranje nezavisnih medija, nezavisnog sudstva, svega onog što od država regije traži EU-a. Je li moguće uspostaviti neku operativnu grupu za borbu protiv korupcije?
- Najlakše bi bilo osnovati neku operativnu grupu. Korupcija je veoma složena anomalija, jer nije u pitanju samo novac koji je ukraden. Korupcija kreira specijalne veze među ljudima koji su u politici opasni. Neko o tebi zna nešto što javnost ne treba znati. Vjerujem da su brojni balkanski tajkuni spremni raditi s ruskom oligarhijom, ali to je veoma zahtjevna grupa. Mislim da su svi spremni uzeti novac, ali Rusija sada ima manje novaca, nego što je to bilo ranije. Ekonomska kriza je smanjila sposobnost Rusije da financijski intervenira na Balkanu. Odustajanje od Južnog toka je pokazalo da - kada se kladiš na Rusiju protiv EU-a - izgubiš dvostruko. Izgubio si plin, ali si izgubio i dobar imidž u Bruxellesu. Problem s korupcijom je što svatko želi monopol, želi biti jedini koji je korumpiran. Kada svi postanu korumpirani - to nije nimalo lijepa igra.
 
• Nedavno je Moskva prosvjedovala zbog toga što Bosna i Hercegovina izvozi oružje u Ukrajinu. Kakvo je značenje tog demarša?
- Tu se radi o strateškom pozicioniranju. Rusija igra na kartu dominantno europskog sentimenta, da konflikt u Ukrajini ne treba rješavati oružjem. Što se tiče Bosne i Hercegovine, sasvim je razumljivo da se ne propušta prilika da se proda oružje, da se iskoristi svaka šansa za izvoz. Najvažnije pitanje za Rusiju je kako oni vide svoje odnose s EU-om u idućih pet ili deset godina. Sa stajališta Moskve sukob u Ukrajini nije sukob Rusije i Zapada nego je to sukob Rusije i Amerike. Većina Rusa vjeruje da je glavni cilj ruske politike razdvajanje Europske unije od SAD-a. Najveći problem u ovom je pozicija Njemačke jer je, suprotno očekivanjima, kancelarka Merkel prva pozdravila sankcije. Stoga, pritisak na zemlje poput BiH i Srbije može tumačiti i kao pritisak na Berlin, jer Njemačka je ta koja odlučuje i o politici prema Balkanu. Moskva trenutačno pokušava poslati poruku Berlinu da, ako ne će biti uključena u rješavanje problema, onda može imati ulogu onog koji stvara problem.
 

Gordana Knežević, Radio Slobodna Europa

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Četvrtak, 21/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1796 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević