Get Adobe Flash player
Opasno traćenje vremena

Opasno traćenje vremena

EU ciljano ispražnjava Hrvatsku za naseljavanje...

Podržali Istanbulsku, podržavaju i

Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

Popis HDZ-ovaca koji podržavaju »Globalni sažeti dogovor za sigurna...

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Hrvatski sabor najodgovorniji za stanje u...

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Ne ostaju i ne opstaju najjači, nego...

Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

Suspendiran zbog ljubakanja sa studenticama, a na ispitima pita studente u...

  • Opasno traćenje vremena

    Opasno traćenje vremena

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:41
  • Podržali Istanbulsku, podržavaju i

    Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 15:48
  • Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:38
  • Političko preživljavanje političkih zvijezda

    Političko preživljavanje političkih zvijezda

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:34
  • Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

    Hrvoje Klasić - Stankovićev profesor 'istorije'

    utorak, 20. studenoga 2018. 13:04

Ako je Bandić lopov, onda su glasači jataci

 
 
Ako je Bandić lopov, onda su glasači jataci.
Ako se može doktorirati na bundevi, može li se i na tikvi?
Bakice njeguju svoje dedeke zbog starih zasluga.
Bez duševnih rana nema ni duševnih boli.
Bez mame i tate nema brace ni seke.
Budu li nam roboti svirali po klaviru bit će to ogroman kulturni napredak.
https://brightcove04pmdo-a.akamaihd.net/4221396001/4221396001_5419022319001_5419003256001-vs.jpg?pubId=4221396001&videoId=5419003256001
Budući da su Markov i Banov trg premaleni za narasle protestantske potrebe svima a ne samo HDZ-u, predlaže se veći i demokratskiji prostor kao Jakuševec, Jarun i slični.
Budući da sam svima sumnjiv, moram priznati: otac mi je Hrvat, a majka čistokrvna katolkinja.
BiH Hrvate u vlasti predstavlja Željko kakvog nisu mogli ni poželjeli.
Biti u vlasti je korisno, ali je u oporbi zanimljivije.
Bojim se za najnovijeg borca protiv korupcije i birokracije, jer nije kriv.
 
Brak iz računice je neuračunljiv, iako nije neubrojiv.
Često se spominje glad, ali za radom ili ljubavi?
Da nam nije tolikih stranaka život nam ne bi bio tako zanimljiv.
Da bi bile zgodne žene bi se trebale češće mazati.
Da nije mrzitelja ne bismo se mogli razlikovati.
Da nije jaja ne bi bilo ni kajgane.
Dobit ću bracu i seku jer su mama i tata u drugom stanju.
 
Dobrodošlica: Dobro došli, mili gosti, dugo ne ostali!
Dok sam bio srndač išao sam u lov na srne.
Dolaze hladni dani a nitko se nije sjetio protestiranja.
„Domaće je domaće“, ne samo meso, nego i riječi.
Dugo je trebalo da shvatimo da nas mobitel prisluškuje u službi interneta, uvezenog unutarnjeg neprijatelja.
Fino odgojen unuk svojoj najdražoj bakici želi zaslužen raj, i to što prije.
Gdje su nestale tolike Anđelke i Eve, a još nam trebaju?
 
Gradonačelnik je oko Trga flašizma ostavio ledinu da se bolje vidi HDZ.
Hrvatska predsjednica tvrdi da je transparentna, na hrvatskom znači prozirna.
I Kolinda nam je po ugledu na mnoge uglednike srećom obećavala Švicarsku, a što bi bilo da nije? Obećanje je ipak – radovanje.
Iako je izvršna može biti i površna i završna vlast.
Imam klinca, ali još ne zna dobro kontaktirati.
Ima li virusolog dr. Plenko lijek protiv domaćih virulentnih virusa?
 

Martin Jakšić

Rusima najviše za(smetalo) Kvaternikovo katoličanstvo

 
 
U djelu Ivana Očaka »Hrvatsko ruske veze (druga polovica XIX i početak XX stoljeća)«, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993., nalazi se i sustavna povijest našega pravaša u Rusiji. Autor djela Očak rođen je u Vrdniku 1920. godine. Sa završena dva razreda Trgovačke akademije odlazi 1941. u partizane. Nakon ranjavanja 1943. odlazi u Moskvu, gdje diplomira povijest 1953. godine na sveučilištu Lomonosov, te do 1972. radi na katedri za Povijest južnih i zapadnih Slavena u Moskvi. Radeći 1971. na temi jugoslavenskih komunista u Moskvi preduboko se zadirao u staljinističke čistke, te je nakon uhićenja i saslušavanja proglašen personom non grata u SSSR-u, te se 1973. vraća u ondašnju SR Hrvatsku (SFRJ) gdje radi kao publicist, znanstveni savjetnik, predavač arhivistike.
http://proleksis.lzmk.hr/slike1/x_k0205a.JPG
U Rusiji boravi Kvaternik 1858. - 1660. godine. Jedan od izvora kojima se Očak služio jest doktorski rad Ljerke Kuntić (moje nekadanje profesorice, draga osoba, op. T.T.) »Vanjskopolitički pogledi pravaša 1858. – 1871.«, Zagreb, 1960. U vrijeme Bachova apsolutizma odvjetnik Kvaternik 1858. napušta Austriju. Prodao je sve što posjeduje, te od prijatelja posudio novac, sve skupa 500 forinti te otišao u državu za koju je mislio da može pomoći stvaranju slobodne Hrvatske.
 
Vaclav Hanke (1811.-1884.), češki slavist preporuča „Jevgenija Osipoviča Kvaternika“ M. F. Rajevskom (Krležin lik u „Banketu u Blitvi“ se zove Rajevski!), svećeniku Ruske pravoslavne crkve pri ruskom veleposlanstvu u Beču; inače povezanim sa mnogim južnim Slavenima. U Petrogradu se sastaje Kvaternik s filologom i povjesničarem I. I. Sreznjevskim (1812.-1880.), taj dobrohotni čovjek obeća našem pravašu da će ga protežirati kod Bludova, šefa Ruske akademije znanosti (6. 2. 1858.). Vladin dužnosnik Aleksandrovič daje mu preporuku za R. M. Hubea, povjesničara i profesora na varšavskom i petrogradskom fakultetu. Bludov traži u pismu Rajevskome datiranom 16. (tj. 26. po jul. kalendaru) veljače podatke o Kvaterniku, koji iako katolik želi u konzularnu službu. Spominje i pismo slovenskoga filologa Franca Miklošića koje Kvaternik mu želi predati.
 
U Petrogradu bio je Kvaternik lijepo primljen sa dobrim obećanjima zasipan; upoznao se sa nizom uglednih ljudi kao što su Bludov, Sreznjevski, Dubrovski, Hube (s kojim se osobito sprijateljio), Kovaljevskim, Kuninom, Lamanskim i dr. Želja za konzularnom službom (diplomacijom je htio pomoći Hrvatskoj) te katolicizam pobuđivali su sumnju Rusa. Naivni Kvaternik je silnu građu diplomatsku izučio, zaboravivši da je Rusima „padobranac“. Hube mu je prijateljski suzbio nade u diplomatsko zaposlenje. Nakon Sreznjevskoga posjećuje generala J. P. Kovaljevskoga, koji mu je kazao da je razlog oklijevanja oko Kvaternika katolicizam. (Kvaternik je pohađao sjemenište kao mladić.) Sreo se sa A. F. Hilferdingom (1831.-1872.) ruskim slavistom, konzulom u Bosni i osnivačem Slavenskog dobrotvornog komiteta u Moskvi, kojem bijaše i predsjednik. Političke neugodnosti donosi Kvaterniku Srbin Ivan Kostić (pokrovitelj istoga je grofica A. D. Bludova) koji je svojski trudio škoditi njegovoj akciji u Rusiji.
 
Dr. Radošević u Kvaternikovu životopisu navodi da je naš političar želio Ruse uvjeriti da bi ujedinjena i slobodna Hrvatska mogla pomoći Rusiji riješiti istočno pitanje. (pitanje oslabljenog Turskoga carstva, tj. oslobađanaj balkanskih naroda i geopolitičke težnje Rusa prema Sredozemlju, op. T.T.) Dana 29. ožujka dovršio je Kvaternik svoje „Misli austrijskoga prognanika Hrvata Slavena u emigraciji“(na fr. jeziku), te ih daje A. D. Bludovoj, Dubrovskom, (ruski slavist, suradnik Vrazovog „Kola“), te Ljevšinu, general-bojniku koji je bio ruski konzul u Beogradu (1849. - 1851.) Svidjelo im se što piše, ali su zamjerili što je svugdje isticao ime hrvatsko, a ne i srpsko. Od akademika Kunina (je li mu u rodu ruska izbjeglica i Krležina prijateljica Iraida Kunina?, op. T.T.) general-bojnik je dobio „Tajnu knjigu“ iz 1857. godine (postojalo je svega 6 primjeraka te knjige). Pod predsjedavanjem N. A. Novoseljskoga (ravnatelj Ruskog crnomorskog parobrodarskoga društva za Bliski istok) komisija je razradila buduće djelovanje Rusije u Jeruzalemu, Palestini i šire. Cilj je bio neutralizirati akciju katoličanstva, te isključiti utjecaj Francuske i Zapada u Svetoj zemlji; ruski prodor u tu regiju trebalo je ojačati i masom pravoslavnih hodočasnika. (većina prvih židovskih doseljenika u Palestinu su iz Rusije i Poljske, op. T.T.).
 
Kvaternik 22. 4. 1858. upozorava Sreznjevskoga da srpski list „Domovina“ kleveće Rusiju, i da preispitaju zaljubljenost Rusa u Srbiju. Sreznjevski preporuča Kvaternika Hilferdingu, Kovaljevskom, Ljevšinu i Novoseljskom, najutjecajnijim ruskim društvenim i državnim djelatnicima. Kunin i Sreznjovski s Pogodinom razgovaraju o Kvaterniku; Ivan Kostić opet pakosti Kvaternika proglašavajući BiH srpskom zemljom. Sreznjevski preporuča Kvaterniku svezu sa F. I. Tjutčevom, pjesnikom i diplomatom, predsjednikom Komiteta inozemne cenzure, koji mu može priskrbiti mjesto cenzora za mađarski i hrvatski jezik. Sa povjesničarem i piscom M. P. Pogodinom (1800.-1875.), piscem kritičkih pisama caru, sastao se Kvaternik 27. svibnja 1858. Kunin je Kvaterniku dao Pogodinova izvješća državi s Putovanja po Austriji i Turskoj 1838.-1842. Pogodin tu piše „od Vaše preuzvišenosti je da od Cara oca svih Slavena dobijete svoticu koja bi svijetu slovjenskih učenjaka i književnika dala novi život, te bacila sjeme koje će s vremenom roditi plodom za pokrenuti svijet“, “Carstvo austrijsko... svaki čas dršće za svoj opstanak. Narodi Austrije se mrze među sobom (a narodi carske Rusije?, op. T.T.) i nestrpljivo čekaju čas da se rastave“. “Austrija hoće da Slavenima otme i jezik. Tko u Austriji ne zna njemački ne može ni desetnik postati. Najsigurniji je način uzeti Slavene pod zaštitu Rusije. Austrija leži na samrti.“
 
Pogodin je Ljudevitu Gaju pribavio 15.000 rubalja. Pri susretu s Kvaternikom 3. lipnja 1857. Pogodin prenosi stav Kovaljevskoga da Kvaternik ne može kao katolik raditi u konzularnoj službi. Pogodin je bio naklonjen Srbima; Hrvate je zvao Ilirima i ilirskim Srbima.
Kvaternik (na njihov zahtjev) piše autobiografiju Sreznjevskom, Kuninu i Pogodinu, ističe poznavanje slovačkoga, mađarskoga, njemačkoga, francuskoga, latinskoga, te osnova hebrejskoga i arapskoga (a ruski?, op. T.T.). Tvrdi Kvaternik da ima „ključ“ (tj. način, op. T.T.) da bi podigao oružano 30.000 graničara hrvatskih; ubrzo bi ustao i narod u BiH (pokazala je povijest da je to bila utopijska zamisao, op. T.T.). Kvaterniku su predlagali zaposlenje u Ruskoj akademiji, te kao prevoditelja za mađarski pri MVP-u. U to doba Kvaternik je potrošio novac i dosta propatio čekajući ruske ponude, 10. 5. je posjetio Hilferdinga koji mu predlaže da Kvaternik bude tajni politički agent u Ugarskoj i Hrvatskoj pod „plaštom“ trgovačkog predstavnika u parobrodarskom društvu. Pogodin mu je 14. 6 poslao 300 rubalja.
 
Cijelo vrijeme Kv. je odvojen od supruge Rozalije s kojom 7. 10. 1858. stupa u rusko državljanstvo. Na prisegi Kvaternik se obvezuje dati i život za cara ako ustreba, te se odriče prava austijskoga građanstva. Sa Kuninom se dirljivo oprostio, te od siječnja 1859. djeluje u Pešti. Od Rajevskoga traži 500 forinti za pomoć časopisu „Neven“ (književni list 1852.-1858., suradnici A. Starčević, I. Kukuljević, Vinko Pacel. Mirko Bogović itd.), proučava peštanski Arhiv, kratko komentira povrat Obrenovića na srbijansko prijestolje. 26. 3. Kvaternik šalje Opiniun (mišljenja) gdje smatra da Rusija mora ekonomski i politički pomoći hrvatskom nacionalnom pokretu. Daje detaljne podatke o odnosu Mađarske prema Hrvatskoj i Rusiji. (u to doba engleski premijer Palmerston i masoni destabiliziraju Austrijance u Italiji, a sa Kossuthom rade na odvajanju Mađara i južnih Slavena od Austrije, op. T.T.)
 
U Parizu Kvaternik objavljuje brošuru „Croatie et la Confederatione italienne“ (1859.), gdje želi upoznati francusku javnost sa stanjem u Hrvatskoj. Hilferding vrlo slično ruskom veleposlaniku u Beču Balabinu pozitivno ocjenjuje težnje Hrvata za slobodom, ali kritizira autorove velikohrvatske tendencije. V. P. Balabin (rođen 1811.) je konzul u Beču, dok je njegov rođeni brat J. P. Balabin (rođen 1815.) isusovac, najistaknutiji ruski katolik. Studirao je u Francuskoj gdje prihvaća katoličanstvo. Rusija mu u odsutnosti oduzima sva prava, plemićki položaj, te ga (virtualno, op. T.T.) protjeruju u Sibir. Radi na stvaranju Jezuitske škole u Bugarskoj, te katoličkoj akciji u Siriji i Jeruzalemu. Konzul Viktor Balabin je napisao knjigu „Pariz od 1842.-1852.; dvor, društvo, običaji“, izdavač Ernest Daudet. (Čudno da je konzul, op. T.T.)
 
V. Balabin vjerojatno želi zajednički antiaustrijski stav Mađara i Slavena pa mu smeta prenaglašeno hrvatstvo. Dolazi do spletki u Petrogradu među konzervativnim pravoslavnim krugovima, Srbima ali i dr. protiv Kvaternikova djelovanja u Parizu. Kvaternik traži kontakt s Napoleonom III., vladarom spletkarom, francuski vladar ga prima ali bez ikakve reakcije na Kvaternikove ideje i planove. Kvaternik traži 200.000 srebrenih rubalja od Novoseljskoga, optužuje Rusiju za „infamno“ ponašanje prema njemu, te se nudi za ruskoga konzula u Sisku. (Vrlo nerazumno i čudnovato, op. T.T.) 19. 12. 1859. Balabin daje Kvaternik slobodu, ali bez pravnog učinka. Slavenofili Strossmayerovi napadaju kasnije Kvaternika da je osramotio Hrvate i Hrvatsku u Rusiji! Kvaternik, vrli naš patriot veli: „da mi je bilo do „novaca(h), do moje osobne udobnosti stalo moje bi bilo djelovanje uvelike nastavljeno; no ja bi bio u Rusiji prodao narod“. (!!!!!!)
 
Što se tiče Velike Tajne o politici ruskoj bliskoistočnoj Kvaternik veli da mu je neki kardinal ispričao kako je tu knjigu već imao u rukama neki austrijski general, dakle da tu nikakve tajne nema. Rusija dodatno maltetira Kvaternika ne dajući mu otpis državljanstva, tako da je morao odstupiti iz Hrvatskoga sabora kao ruski državljanin na zahtjev političkih protivnika. Na zamolbu mu odgovaraju u svibnju 1866. da ga (Rusi) smatraju nezakonito odsutnim(!), te da mu ne mogu dati istupnicu niti putovnicu dok ne opravda odsustvo(?!). Godine 1867. nakon austrijskoga kraha u borbi sa Prusima, zahvaćen općom amnestijom Kvaternik se vraća u Hrvatsku, tek 1869. dobiva odstupnicu iz ruskoga državljanstva!
 
Egzaltirani Kvaternik je radeći ludo, tj. u pravoslavnoj, nedemokratskoj carevini tlačitelju malih naroda tražio pomoć za Hrvatsku otvorio vrata budućnosti i cijelom nizu hrvatskih političara od pravaša Heruca (rođenoga u isto doba kada je Kvaternik boravio u Rusiji), Stjepana Radića, Supila, J.B.T-a, do mlađahnoga Pernara, koji jest hohštapler i demagog ali ima mozga, dapače! Očak je skupio zanimljivu građu koja se odnosi i na Kukuljevića (vrlo zaslužan muž!), Strossmayera, Antu Ciligu; preporučam čitanje i iščitavanje. Podsjećam i na drevne veze Jurja Križanića o kojima je nadahnuto pisao također svećenik i ruski putnik, pjesnik i akademik Ivan Golub iz Kalinovca, Matiju Zmajevića admirala Petrovog iz Perasta, Balda Bogišića, Krležu, istraživača Sahalina Bošnjaka (hrvatski Srbin!), guvernera od Dalekog Istoka Horvata, Mateja Sovića svećenika i filologa (druga Fortisova) itd. do naših Hrvata ruskoga i ukrajinskoga podrijetla.
Režimi se mijenjaju; geopolitika (zemljopis) ostaje!
 

Teo Trostmann

Broj registriranih birača nacionalnih manjina

 
 
BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE
 
 Manjina
B1
B2
ΔB
Bi
pi %
S
195.628
129.683
65.945
14.766
7,55
M
12.218
9.129
3.089
2.218
18,15
T
18.018
10.312
7.706
1.594
8,85
Č
10.865
6.456
4.409
1.598
14,71
R
18.555
14.093
4.462
1.913
10,31
B
44.242
26.774
17.468
999
2,26
Ukupno
299.526
196.447
103.079
23.088
7,71
https://www.glasbanjaluke.net/wp-content/uploads/2018/07/izbori-glasanje.jpg
Oznake: B1 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 04. studenog 2015.. godine,
B2 = broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima prema izvješću DIP-a,
ΔB = B1 - B2 = smanjenje registriranog broja birača na izborima prema broju birača po Rješenju Ministarstva uprave je broj birača koji su glasovali u općim izbornim jedinicama,
B= broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina i
pi = Bi / B1 x 100 % = Broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike izražen u postotcima od broja registriranih birača.
S = Srpska,
M = Mađarska,
T = Talijanska,
Č = Češka i slovačka,
R = Romska, austrijska, bugarska, njemačka, poljska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina i
B = Bošnjačka, albanska, crnogorska, makedonska i slovenska.
 
ANALIZA GLASOVANJA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE
 
 Manjina
G1
G2
G
p1 %
p2 %
p%
S
18.976
65.945
84.921
9,70
33,71
43,41
M
4.475
3.089
7.664
36,63
25,28
61,91
T
2.447
7.706
10.153
13,58
42,77
56,35
Č
2.127
4.409
6.536
19,58
40,58
60,16
R
4.694
4.462
9.156
25,30
24,05
49,35
B
4.764
17.468
22.232
10,77
39,48
50,25
Ukupno
37.483
103.079
140.562
12.51
34.42
46,93
 
 
Oznake:
G1= Broj birača koji su glasovali za kandidate nacionalnih manjina, G2 = Broj birača koji su glasovali za kandidate na listama u općim izbornim jedinicama, a to je približno jednako ΔBiz prethodne tablice,
G = G1 + G2 = Broj birača nacionalnih manjina koji su glasovali na izborima i
S = Srpska,
M = Mađarska,
T = Talijanska,
Č = Češka i slovačka,
R = Romska, austrijska, bugarska, njemačka, poljska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina i
B = Bošnjačka, albanska, crnogorska, makedonska i slovenska.
 
ANALIZA IZBORA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
Ukupno je bilo registrirano na izborima 2016. godine 3,742.546 birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a to je zbroj birača nacionalnih manjina i ukupan zbroj birača u deset općih izbornih jedinica prikazan izvješćem DIP-a. Broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima bio je za 255.512 veći od broja punoljetnih stanovnika popisan travnja 2011. godine.
Na izborima je glasovalo s potvrdom 6.517 birača i to 6.486 hrvatske nacionalnosti, 13 mađarske i 18 češke ili slovačke nacionalnosti, a izbrisano je 4.095 srpske, 39 talijanske, 27 iz grupe R i 10 iz grupe B birača nacionalnih manjina (vidi tablične prikaze rezultata izbora u XII. izbornoj jedinici ). Za izabrane zastupnike srpske nacionalne manjine glasovalo je16.320 birača odnosno 5.440 birača po jednom zastupniku. Birači srpske nacionalne manjine mogu dati glas jednom, dvojici ili trojici kandidata. Prosječno po biraču srpske nacionalne manjine bilo je 2,44 glasa. Ostalih pet zastupnika nacionalnih manjina izabralo je 9.100 birača ili prosječno 1.820 birača po jednom izabranom zastupniku.
 
BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA NA IZBORIMA 2016. GODINE
 
I.J.
B1
 p%
B2
ΔB
I.
344.639
-7,86
334.179
10.460
II.
393.818
5,29
378.186
15.632
III.
353.569
-5,47
348.381
5.188
IV.
329.852
-11,81
299,067
30.785
V.
359.120
-7,43
324.523
34.597
VI.
341.380
-8,73
317.238
24.142
VII.
410.663
9,80
389.534
21.129
VIII.
383.947
2,65
352.754
31.193
IX.
422.985
11,63
393.452
29.533
X.
400.227
7,01
393.965
6.262
Ukupno I. do X.
3,740.200
-
3,531.279
208.921
XII.
298.063
-
211.267
86.796
Ukupno I. do X. i XII.
3,740.200
-
3,742.546
-2.346
XI.
59.409
-
21.223
38.186
Ukupno od I. do XII.
3,799.409
-
3,763.769
35.640
 
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
B1 = broj birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača za izbor zastupnika u Hrvatski sabor objavljeno na službenim stranicama Ministarstva uprave 02. rujna devet dana prije održavanja izbora za Hrvatski sabor,
B2 = broj birača prema izvješću DIP-a na biračkim mjestima na održanim izborima 11. rujna 2016. godine, ΔB =  B1 - B2 = smanjenje broja na izborima prema najavljenom broju Rješenjem Ministarstva uprave i
p= B1/374.020 x 100 % = odstupanje u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 02. rujna 2016. godine.
 
Na izborima je povećan broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 2.346, a izbrisano je 38.186 birača dijaspore te je ukupno smanjenje broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i inozemstvu 35.640. Ovakav prikaz rezultata izbora je nekorektan.
 
ANALIZA BROJA DOBIVENIH GLASOVA MARGINALNIH STRANAKA
 
I.J.
N
> 1%
> 2 %
> 5 %
> 1.400
> 2.800
I.
19
6
6
4
6
6
II.
15
6
6
5
6
5
III.
17
6
6
4
7
5
IV.
17
7
5
5
8
5
V.
15
7
6
4
7
6
VI.
18
7
5
5
7
6
VII.
18
7
6
4
8
6
VIII.
17
7
5
5
8
6
IX.
13
7
6
3
8
6
X.
14
7
5
3
8
6
Ukupno
163
67
56
42
73
57
 
Oznake:
N = broj izbornih lista, > = više od naznačenog postotka od ukupno važećih glasova birača ili broja glasova.
 Analizom broja dobivenih glasova marginalnih izbornih lista, koje su dobile manje od 1.400 glasova, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima.
Trebao je biti uvjet za sudjelovanje na izborima 2.800 pravovaljanih potpisa  potpore birača odnosno 200 po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna lista bi bila manjeg formata. To bi bilo sukladno preporukama Venecijanske komisije ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima").
 
BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA IZBORIMA 2016. GODINE
 
Županije
B1
B2
ΔB
p %
Zagrebačka
272.912
268.855
4.057
86
Krapinsko-zagorska
110.200
109.618
582
83
Sisačko-moslavačka
148.948
132.481
16.467
86
Karlovačka
112.992
101.829
11.163
88
Varaždinska
147.012
145.803
1.209
84
Koprivničko-križevačka
95.045
93.081
1.964
82
Bjelovarsko-bilogorska
99.782
90.845
8.937
83
Primorsko-goranska
266.483
250.187
16.296
90
Ličko-senjska
45.421
40.263
5.158
89
Virovitičko-podravska
72.109
68.047
4.062
85
Požeško-slavonska
66.521
61.797
4.724
85
Brodsko-posavska
137.137
134.159
2.978
87
Zadarska
163.278
150.420
12.858
96
Osječko-baranjska
257 743
231.020
26.723
84
Šibensko-kninska
101 037
90.676
10.361
92
Vukovarsko-srijemska
154 862
128.567
26.295
86
Splitsko-dalmatinska
405.728
400.605
5.123
89
Istarska
188.047
169.055
18.992
90
Dubrovačko-neretvanska
107.748
105.453
2.295
88
Međimurska
96.357
92.960
3.397
85
Grad Zagreb
690.238
665.558
24.680
87
 Republika Hrvatska
3,740.200
3,531.279
208.921
87
 
Oznake u tablici:
B1 = broj birača koji je Ministarstvo uprave najavilo 2. rujna 2016. godine,
B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine u županijama i Gradu Zagrebu izračunat na temelju podataka iz izvješća DIP-a,
p = B1/Sx100 % = Broj birača na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine i
ΔB = B1 - B2 = razlika registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave i izračunatih prema podatcima iz izvješća DIP-a po županijama i u Gradu Zagrebu na prijevremenim izborima za Hrvatski sabor 11. rujna.
 
Više birača od stanovnika prema Rješenju imaju: Medulin iz Istarske, Cetingrad iz Karlovačke, Karlobag i Lovinac iz Ličko-senjske, Baška, Crikvenica, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Omišalj iz Primorsko-goranske, Gvozd iz Sisačko-moslavačke, Baška Voda, Bol, Gradac, Komiža, Makarska, Okrug, Podgora, Selca, Šolta i Vis iz Splitsko-dalmatinske, Civljane, Rogoznica, Tribunj i Vodice iz Šibensko-kninske, Benkovac, Gračac, Jasenice, Kali, Lišane Ostrovičke, Obrovac, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Starigrad i Vir iz Zadarske županije.
 
ANALIZA REZULTATA IZBORA U OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 2016. GODINE
 
I. J.
G
V
N
Gk
Gp
Zg
I.
200.023
196.963
3.060
171.974
24.989
2
II.
198.165
194.774
3.391
186.204
8.570
1
III.
181.214
177.245
3.969
159.224
18.021
1
IV.
161.090
157.797
3.293
147.271
10.526
1
V.
167.642
164.029
3.613
143.213
20.816
2
VI.
173.596
170.017
3.579
158.261
11.756
1
VII.
220.523
216.392
4.131
190.976
25.416
2
VIII.
182.204
178.659
3.545
165.625
13.034
1
IX.
211.551
207.117
4.434
178.969
28.148
2
X.
223.180
219.324
3.856
191.893
27.431
2
Ukupno X
1,919.188
1,882.317
36.871
1,693.610
188.707
15
XI.
21.208
20.913
295
18.328
2.585
-
Ukupno XI.
1,940.396
1,903.230
37.166
1,711.938
191.292
15
 
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
G=Ukupan broj glasova,
V= važeći glasovi,
N= nevažeći glasovi,
Gk= korisni glasovi,
Gp = propali glasovi i
Zp= broj mandata razmjeran propalim glasovima.
 
BROJ GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA NA IZBORIMA 2016. GODINE
I.J.
 SDP...
 HDZ...
Most
 MB 365
 Živi zid
IDPGS
I.
77.541
62.310
20.520
*8.488
11.603
-
II.
68.603
69.224
16.776
18.011
13.590
-
III.
93.164
43.786
10.507
*8.349
11.767
-
IV.
46.694
60.380
13.346
*2.519
11.311
-
V.
41.382
77.278
15.591
*5.141
8.902
-
VI.
58.746
59.653
15.763
12.899
11.200
-
VII.
76.786
76.049
19.723
*10.413
18.418
*2.455
VIII.
63.890
35.753
11.588
*2.261
13.669
40.725
IX.
49.843
102.768
26.358
*4.781
*8.620
-
X.
59.953
95.486
36.454
*3.192
*8.063
-
Ukupno
609.602
682.687
186.536
76.054
117.203
43.180
Z
54
59
13
2
8
3
 
I.J. = izborna jedinica i
Z = broj osvojenih  zastupničkih mjesta izbornih lista i * lista nije prešla izborni prag.
HDSSB i HKS 23.573 glasova =1 mandat u IV. izbornoj jedinici, a u V. lista nije prešla prag.
Koalicija SDP... je trebala prosječno 11.289 glasova birača po dobivenom mandatu, HDZ...11.570, Most 14.349, Živi zid 14.650, IDPGS = IDS i PGS 14.393 i HDSSB i HKS 23.573. Prosječno po izabranom zastupnika u deset izbornih jedinica je bilo 12.420 glasova.
 
BROJ DOBIVENIH PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJIJSKIH PARTNERA SDP-a NA IZBORIMA 2016. GODINE
 
I. J.
HNS
HSU
HSS
I.
4.321
5.130
-
II.
16.813
456
5.438
III.
34.110
-
2.123
IV.
11.264
-
4.006
V.
2.677
642
3.677
VI.
4.001
428
1.830
VII.
1.016
704
12.598
VIII.
3.031
5.209
-
IX.
1.993
360
1.541
X.
5.355
-
4.024
Ukupno
84.581
12.929
35.237
Z
9
2
5
 
I.J. = izborna jedinica i
Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.
 
Koalicijski partneri SDP-a dobili su ukupno  preferencijskih glasova, a Narodna koalicija Hrvatska dobila je ukupno u deset općih izbornih jedinica  glasova. SDP je dobio glasova. Analiza dokazuje da je zahtjev građanske udruge U ime obitelji za zabranu predizbornog koaliranja opravdan.
Kandidati HNS-a dobili su: I. izborna jedinica Vesna Pusić 3.719, Igor Kolman 259 i Sonja Konig 343, II. izb. jed. Anka Mrak Taritaš 16.335 i Hrvoje Koščec 478 , III. izb. jed. Milorad Batinić 12.535, Matija Posavec 14.835, Marija Puh 369, Božica Makar 299, Bernarda Topolko 226 i  Predrag Štromar 5.846, IV. izb. jed. Ivan Vrdoljak 8.377 i Stjepan Ćuraj 2.887, V. izb. jed. Mirna K. Andričević 1.709 i Vera Bošnjak 968, VI. izb. jed. Goran Beus Richembergh 3.327 i Adelina Ivković 674, VII. izb. jed. Tomislav Stojak 1.016, VIII. izb. jed. Nada Turina Đurić 1.134 i Andrej Poropat 1.897, IX. izb. jed. Milan Stojanov 956 i Vlatka Duilo 1.037 i X. izb. jed. Srdjan Gjurković 5.286 i Klement Bašić 69 glasova. Kandidati HNS-a iz 10 općih izbornih jedinica i nacionalnih manjina dobili su ukupno 84.581 glasova.
Kandidati HSU dobili su: I.izb. jed. Stjepan Mesić 5.130, II. izb. jed. Kažimir Varda 456,  V. izb. jed. Marinko Lukenda 642, VI. izb. jed. Milenka Petrović Šekoronja 428, VII. izborna jedinica Višnja Fortuna 704, VIII. izb. jed. Silvano Hrelja 5.209 i IX. izb. jed. Tonči Barada 360.
Kandidati HSS-e dobili su: II. izb. Stjepan Kožić 4.094 i Mladen Mađer 1.344, III. izb. jed. , Zvonimir sabati 2.123,
IV. izb. jed. Ana Marija Petin 2.683 i Zvonko Pongrac 1.323, V. izb. jed. Davor Vlaović 2.646 i Josip Kasun 606,VI. Željko Lenart 1.459 i Ilija Čorić 371, IX. izb. jed. Tonči Barada 1.541 i   X. izb. jed. Stipo Gabrić Jambo 2.326 i Olga Murati 1.698.
Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila 380.649 potpisa za održanje Referenduma o izbornim pravilima što je:  29.44 puta više od dobivenih preferencijskih glasova HSU-a,  10,8 puta više od HSS-e i 4,5 puta više od HNS-a odnosno  2,87 puta više HNS-a, HSU-a i HSS-e zajedno koji su dobili 16 zastupnika u Hrvatskom saboru.
Previsoka prohibitivna klauzula od 10 % omogućila je: Mariji Puh i Nadi Turina Đurić iz HNS i Kažimiru Vardi iz HSU-a zastupničko mjesto  u Hrvatskom saboru.
Zbog previsoke prohibitivne klauzule izabrali smo dobivenim preferencijskim glasovima birača samo 12 zastupnika od 140 zastupnika koje smo birali u 10 općih izbornih jedinica. Da je HNS samostalno nastupio vjerojatno bi dobio zastupnička mjesta u II., III. i IV. izbornoj jedinici i HSS  u VII. a HSU u niti jednoj izbornoj jedinici ne bi prešli izborni prag.
Jedan od sedam izbornih načela GIUIO bio je samostalni nastup stranaka na izborima za Hrvatski sabor.
 
UTJECAJ PROHIBITIVNE KLAUZULE
 
Zbog previsoke prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima preferencijskim glasovima smo izabrali 12 zastupnika od 143 odnosno manje od 8,40 %. Bez prohibitivne klauzule bili bismo preferencijskim glasovima izabrali 42 odnosno manje od 29,37 %.
Preferencijskim glasovima na prijevremenim izborima 11. rujna 2016. godine izabrali smo: Milijana Brkića, Stevu Culeja, Brunu Esih, dr. Ivana Kirina, Antona Klimana i prof. dr. sc. Milana Kujundžića iz HDZ-a, Milorada Batinića i Anku Mrak Taritaš iz HNS-a, Bojana Glavaševića iz SDP-a, Nikolu Grmoju iz MOST-a, Darinka Dumbovića iz M.B. 365 te Ivana Pernara iz Živog zida. Ukupno je 66 izabranih zastupnika dobilo više od 10 % preferencijskih glasova, ali bi 54 zastupnika bila izabrana i bez tog rezultata zahvaljujući mjestima na pobjedničkim listama.
 
Da nije bilo prohibitivne klauzule saborsko mjesto ne bi dobili: Gordan Jandroković s 808, Jasen Mesić s 910, Irena Petrijevčanin Vuksanović s 986, Andrija Mikulić s 1.163, Dražen Bošnjaković s 1.240, Petar Škorić s 1.592, Vlatko Kopić s     1.622, Franjo Lucić s 1.746, Josip Đakić  s 1.564, Nedjeljko Dujić s 2.201, Andro Krstulović Opara s 2.078, Branko Bačić s 2.385 i Josip Križanić s 3.061 dobivenih preferencijskih glasova iz HDZ-a, Igor Dragovan sa 163, Darko Parić s 353, Ana Komparć Devčić s 409, Damir Tomić s 516, Tomislav Saucha s 534, Marta Luc - Polanc s 809, Damir Mateljan s 900 i Romana Jerković s 1.099 iz SDP-a, Marija Puh s 369 i Nada Turina Đurić s 1.134 dobivena preferencijska glasa iz HNS-a, Kažimir Varda iz HSU-a s 456, Darinko Kosor s 497 iz HSLS-a, Marko Vučetić iz MOST-a sa 649, Hrvoje Zekanović iz HRAST-a s 2.015 i Željko Lenart iz HSS-a s 1.459 dobivenih preferencijskih glasova te Tulio Demetlika s 2.001 i Giovanni Sponza s 2.176 dobivenih preferencijskih glasova iz IDS-a.
 
BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
Manjina
B1
B2
B
ΔB
Bi
pi %
S
193.624
138.539
189.529
55.085
16.320
8,61
M
12.328
9.981
12.341
2.347
2.731
22,13
T
17.985
11.440
17.946
6.545
1.676
9,34
Č
10.827
6.763
10.845
4.064
1.329
12,25
R
18.749
14.767
18.722
3.982
2.010
10,74
B
44.550
29.777
44,540
14.773
1.354
3,04
Ukupno
298.063
211.267
293.923
86.796
25.420
8,65
 
Oznake:
B1 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 2. rujna 2016. godine,
B2 = broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima prema izvješću DIP-a,
B = G1 + B2 = broj registriranih birača nacionalnih manjina na izborima,
G1 = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike u općim izbornim jedinicama,
ΔB = B1 - B2 = smanjenje registriranog broja birača na izborima prema broju birača po Rješenju Ministarstva uprave,
B= broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina,
B = G1 + B2 = Korektan broj birača nacionalnih manjina,
pi = Bi / B x 100 % = broj birača koji su dali glas izabranim zastupnicima izražen u postotcima.
S = Srpska, M = Mađarska, T = Talijanska, Č = Češka i slovačka,
R = Romska, austrijska, bugarska, njemačka, poljska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina i
B = Bošnjačka, albanska, crnogorska, makedonska i slovenska.
Grupe Č, R i B nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatskom saboru nemaju nikakvog smisla.
 
Zajedno s romskom nacionalnom manjinom u grupi su nacionalne manjine s vrlo malim brojem pripadnika odnosno birača pa nemaju nikakve šanse da izbore zastupničko mjesto. U toj grupi su pored romske nacionalne manjine sa 16.975 pripadnika prema popisu iz travnja 2011. godine, vlaška s 29, austrijska s 297,  bugarska s 351, turska s 367, rumunjska s 435, židovska s 509, poljska sa 672, ruska s 1.279, ukrajinska s 1.878, rusinska s 1.936 i njemačka s 2.965. Ova grupa nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ukazuje na apsurd ovakvog Zakona. Ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina koje su u grupi s romskom iznosi 10.718. Svi zajedno udruženi protiv kandidata romske nacionalne manjine nemaju nikakve šanse dobiti zastupničko mjesto u većinskom izbornom sustavu s relativnom većinom. U ovoj grupi od 2003. godine bili su zastupnici romske nacionalnosti. Zajedno s bošnjačkom nacionalnom manjinom s 31.479 pripadnika su: makedonska s 4.138, crnogorska s 4.517, slovenska s 10.517 i albanska nacionalna manjina sa 17.513 pripadnika. U ovoj grupi bili su zastupnici iz bošnjačke i albanske nacionalnosti. Trebalo bi smanjiti broj zastupnika nacionalnih manjina na šest tako da šest nacionalnih manjina s najviše pripadnika dobiju svog zastupnika. Prema tome bi: albanska, bošnjačka, mađarska, romska, srpska i talijanska nacionalna manjina imale zastupnika u Hrvatskom saboru. 
 
ANALIZA GLASOVANJA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA OPĆE ILI POSEBNU XII. IZBORNU JEDINICU 2016. GODINE
 
 Manjina
G1
G2
G
ΔB
p1 %
p2 %
p%
S
50.990
19.534
70.524
4.095
26,90
10,31
37,21
M
2.360
5.212
7.572
-13
19,13
42,23
61,36
T
6.506
2.338
8.844
39
36,25
13,03
49,28
Č
4.082
1.590
5.672
-18
37,64
14,66
52,30
R
3.955
3.832
7.787
27
21,12
20,47
41,59
B
14.763
5.396
20.159
10
33,14
12,12
45,26
Ukupno
82.656
37.902
120.558
4.140
28,12
12,90
41,02
 
Oznake:
G2 = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2016. godine,
G =  G1 + G2 = broj birača nacionalnih manjina koji su glasovali na izborima.
ΔB=  smanjenje broja birača nacionalnih manjina (izbrisani birači).
Predznak minus označuje birače nacionalnih manjina koji su glasovali na izborima s potvrdom.
p1 = G1 / B x 100 % = broj birača koji su glasovali u općim izbornim jedinicama izražen u postotcima,
p2 = G2 /B x 100 % = broj birača koji su glasovali za nacionalne manjine izražen u postotcima i
p = G / B x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su glasovali na izborima bilo za zastupnike nacionalnih manjina ili u općim izbornim jedinicama izražen u postotcima.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Anketa

Vjerujete li A. Plenkoviću kada kaže da nema opasnosti od tzv. Marakeške deklaracije?

Srijeda, 21/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1042 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević