Get Adobe Flash player
Je li lijek opasniji od bolesti?

Je li lijek opasniji od bolesti?

Navijači pomažu sve one koji nastradali, ali nema onih koji brane tzv....

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Trebamo se odmah okrenuti vlastitoj poljoprivrednoj...

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Zaraza vratila Europsku uniju u 1951....

Naknadna pamet Borislava Škegre

Naknadna pamet Borislava Škegre

Dragi Borislave, najprije treba rezati davanja raznim...

Moralna i etička sramota novinarstva

Moralna i etička sramota novinarstva

Manjinski mediji, ako žele na tržište, neka se sami...

  • Je li lijek opasniji od bolesti?

    Je li lijek opasniji od bolesti?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:12
  • Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:03
  • Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 15:14
  • Naknadna pamet Borislava Škegre

    Naknadna pamet Borislava Škegre

    utorak, 24. ožujka 2020. 20:18
  • Moralna i etička sramota novinarstva

    Moralna i etička sramota novinarstva

    utorak, 24. ožujka 2020. 17:36

Titin sprovod organizirala je masonerija, kako bi mu se odužila za genocid nad Hrvatima na Bleiburgu

 
 
Znam i tvrdim da Hrvatska može i da ima pravo i potrebu da u UN-u, Europskom parlamentu u Bruxellesu, Sudu Pravde u Den Haagu i na Sudu za ljudska prava u Strasbourgu tražiti ukidanje narodnosti „Bošnjak“, proglasiti Srbe genocidnim narodom i tužiti UN (SAD, Engleska, Francuska i Rusija) za genocid nad Hrvatima s lažnim Josipom Brozom.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a7/Patch_of_Brigade_Kralj_Tvrtko.svg/1200px-Patch_of_Brigade_Kralj_Tvrtko.svg.png
Pođimo redom, od ukidanja narodnosti „Bošnjak“. Kao što vidite, ja imenicu „Bošnjak“ stavljam pod navodnike. Kao „Krajinu“. Jer mislim da se može reći kako je ta narodnost jedan hibrid, bastard ili surogat narodnost. Nešto eksteritorijalno, upitne suverenosti i upitnog suvereniteta… „Bošnjak“ - musliman, Turčin ili poturica kojemu je turski sultan Erdoğan suveren! Bosna je postojala i prije dolaska Džafera i Izeta u Bosnu. I Katarina Kosača je bila Bošnjakinja. Kojoj su Bakiri i Izeti odveli sinove u janjičare, u Tursku. Koji su se vraćali kao ismeti i alije. Da bi klali Bošnjake katolike i silovali katolkinje u Bosni. Zbog čega je vladarica Bosne Katarina Kosača morala bježati iz Bosne u Vatikan. Kojemu je svoju Bosnu ostavila u naslijeđe. Kada bi Hrvatski Zavod sv. Jeronima u Rimu otvorio svoje arhive, siguran sam da bi Hrvatska u UN-u i na Sudu Pravde u Den Haagu mogla tražiti prekid svih veza između Ankare i Sarajeva.
 
Ne znam za Grke i Rumunje, ali sam siguran da bi u svakom narodu na Balkanu bilo puno istaknutih pojedinaca koji bi potpisali peticiju o srpskoj genocidnosti. Tu peticiju trebalo bi potkrijepiti pisanim i snimljenim dokumentima. Još od Balkanskih ratova. Treba dokumentirati svjedočanstva logoraša iz srpskih koncentracijskih logora za Hrvate. Dok su još živi. Treba dokumentirati što su im Srbi u logorima radili. I što su logoraši u srpskim logorima morali raditi i jesti. Strava i užas! Svijet to mora znati. I obožavatelj Slobodan Miloševića, nobelovac Petar Handke to mora vidjeti. Treba mu jedan video o srpskim strahotama poslati na njegovu kućnu adresu. Pa od njega tražiti ispriku za veličanje Slobodana Miloševića. Video o srpskim strahotama treba poslati i u Stockholm, onima koji su austrijskom Slovencu dodijelili Nobelovu nagradu – Peteru Handkeu. Također, taj video treba poslati na sve sajmove dokumentarnih filmova širom svijeta. Treba vršiti pritisak i na DOX festival u Zagrebu da na svojem festivalu prikaže taj video. Da Svijet zna što su Srbi, samo u ovom zadnjem ratu ljudima radili, sigurno bi Novak Đoković imao velikih problema. Da Svijet zna za srpske strahote koje su Srbi radili, Srbija bi bila izolirana. Srbija ne bi mogla na Olimpijske igre. Kažu da su Hrvati u srpskim logorima morali jezikom čistiti WC. Umjesto srpskih strahota, Svijet gleda „Brešanove Svjedoke“, dramu obitelji Zec, film „15 minuta-do Dvora na Uni“, film DNEVNIK DIJANE BUDISAVLJEVIĆ, Zvizdana i gledat će igrani film Jasenovac.
 
U kontekstu toga, kad tomuj dodamo „Gremije Vladimira Šeksa“, „slučaj Dražen Jelenić“ (Državni Odvjetnik-mason), „himnu Josipe Lisac“ i Zorana Milanovića kao predsjednika Hrvatske, bez straha da će te netko nazvati zatucanim ognjištarom, možeš reći da vidiš masone, i da oni vladaju Hrvatskom. Koji su uvijek neprijatelji Hrvata. Kao mason Tito. Koji nije bio Josip Broz. Nego agent Zapada. Kojega je Zapad (SAD, Engleska i Francuska) podmetnuo kao Hrvata Josipa Broza. Da bi lakše mogao vladati Hrvatima. Tako ih dekroatizirati i ubijati. Od Bleiburga do danas. Baš Titin sprovod treba koristiti proti njega, mrtvoga. Taj sprovod je bio toliko velik, zato što Tito nije bio Josip Broz. Taj sprovod je organizirala njegova masonerija, da bi mu se odužila za genocid nad Hrvatima na Bleiburgu. I zato što je pripremio teren za novi genocid nad Hrvatima, u slučaju raspada Jugoslavije. Što se i dogodilo padom Berlinskog zida.
 
Genocid nad Hrvatima se ponovio 50 godina nakon genocida na Bleiburgu. Isti ubojica, isti pokrovitelj…. JNA, Srbi i Jugoslaveni;, SAD, Engleska Francuska i Rusija. A pripreme za novi genocid nad Hrvatima izvršene su za vrijeme Titina režima. Širenjem mržnje prema Hrvatima, lažima o NDH. Generatori mržnje prema Hrvatima, bili su, kao i danas, diplomacija, kultura i sveučilišta. Prema tomu, Hrvatska ima čvrste dokaze da je TITO, kao lažni Josip Broz, postavljen za predsjednika umjetne tvorevine Jugoslavije da bi ubijao Hrvate. Fizički i mentalno. Može se lako dokazati, da je nakon Bleiburga Tito organizirao novi genocid nad Hrvatima, od 1991. do 1995. Za što treba optužiti UN. Pogrješno je Srbe kriviti za laži o NDH. Tabuizirati genocid nad Hrvatima na Bleiburgu nisu mogli Srbi, u „demokratskom svijetu“ „slobodnih medija“. To je mogla samo masonska mašinerija lažnog Josipa Broza. Kao i nagrađivati Srbe za genocid na Balkanu. I stvoriti novu naciju Bošnjak, na štetu Hrvata. Pa ću na kraju reći kako Hrvat, u najvišim međunarodnim organizacijama ima pravo reći kako je lažni Josip Broz, kao Tito, postavljen za predsjednika Jugoslavije, radi zatiranja hrvatskog imena… na Bleiburgu. „Treba Srbima dozvoliti da se izdovolje“, poslije „Prije će Sava poteći uzvodno, nego Hrvatska postati država“. Hrvat može reći da Srbi imaju licenciju za genocid, na Balkanu i da je narodnost Bošnjak eksteritorijalni hibrid u Europi. Na štetu Hrvata. Kojega Hrvati imaju pravo debošnjatizirati. Najprije zbog starosti europskih naroda… europski narod Bošnjak, star je tek 27 godina!Temelj ovog stajališta je versailleska Jugoslavija od 1918., odnosno "neželjeno dijete" (Hrvatska) 1990.
 

Jure Vukić, Tribanj

Za razliku od Talijana dobro je postupio izraelski premijer Benjamin Netanyahu

 
 
Virus Corona iz daljine izgleda kao rođak sezonske gripe. U usporedbi sa crnom kugom ili španjolskom gripom, pa i s ebolom, nije osobito smrtonosan. Djeci prijeti malo, a mnogi ljudi koji su zaraženi pate nešto više od poznatih simptoma prehlade. Opasan je ponajvećma za starije ljude i one koji imaju kronične probleme sa srcem ili plućima. Dobroćudno lice virusa navelo je neke političare da misle kako se oni mogu boriti protiv pregovora, savjetujući svoje ljude protiv histerije i potičući posao kao i obično.
https://i0.wp.com/cdn-prod.medicalnewstoday.com/content/images/articles/321/321030/biowarfare-illustration-under-colored-skies.jpg?w=1155&h=1461
Nedostaci tog pristupa vidljivi su u slučaju Milana u Italiji. U početku je lokalna uprava preporučila socijalno distanciranje, ali onda je gradonačelnik, bez sumnje zabrinut ekonomskim troškovima držanja svih kod kuće ohrabrio ljude da izađu i malo žive. Ponovno su se napunili kafići i restorani. U međuvremenu, bolnice su vjerovale da su pripremljene za najgore. Tada je virus otkrio svoje prijeteće lice. Izbila je eksponencijalna eksplozija slučajeva, brzo je nadvladala medicinski sustav, kojem je između ostalog nedostajao odgovarajući broj respiratora. Za razliku od Talijana dobro je postupio izraelski premijer Benjamin Netanyahu, prisilio je svakog tko uđe u zemlju da provede dva tjedna u karanteni, zabranio je velika javna događanja i zatvorio škole. Ova strategija usporila je napredovanje virusa. Time je "kupio" vrijeme za pripremu objekata i nabavku potrebne opreme, prije svega respiratora.
 
Virus se proširio usred američko-kineskog trgovinskog rata i općeg usporavanja kineske ekonomije. Da bi se borila s tako velikim izazovom, Kina je morala mobilizirati resurse čitave nacije i njezinih 1,4 milijarde ljudi. Ipak, ti ​​resursi sada su se morali preusmjeriti u borbu protiv epidemije, što će na kraju natjerati kinesko gospodarstvo na "hibernaciju", pa čak i zahtijevati privremeno povlačenje iz svjetske politike. Geopolitičke i ekonomske posljedice mogle bi biti velike u skoroj budućnosti. Stoga je SAD najveći korisnik krize. Usporavanje kineskog gospodarstva nastavit će se i još uvijek nije jasno koliki će utjecaj imati kriza. Bilanca snaga mogla bi se privremeno prebaciti natrag u korist SAD-a. A na drugoj strani su  Kina, Rusija, Iran i Turska. 
 
I sada dolazimo na teren urota. Stvarnih ili izmišljenih prema kojima je virus umjetno napravljen da nanosi štetu Kini. Ruski političar Vladimir Žirinovski tvrdi da su Amerikanci virus "zasigurno" stvorili kako bi ciljali na Kinu. I pukovnik kineskog ratnog zrakoplovstva optužio je američku vladu za puštanje virusa ptičje gripe H7N9 u Kinu kao čin biološkog rata. Suprotna verzija te teorije - da virus Corona potječe iz "programa tajnog biološkog oružja" u Kini i Instituta za virusologiju Wuhan, također je bila široko rasprostranjena na društvenim medijima. Ako virus našteti uglavnom Kini, Peking možda ne će biti voljan prihvatiti da je to prirodna pojava.
 

Vid Hinković

Najutjecajniji muslimanski političar u Sandžaku u prvim desetljećima XX. stoljeća

 
 
Ferhad-beg Draga (1873.-1944.) najutjecajniji je muslimanski političar u Sandžaku u prvim desetljećima XX. stoljeća, osnivač i predsjednik političke partije koja je okupljala najveći broj muslimanskog stanovništva na ovim prostorima u tom periodu – Džemijet, i njezin zastupnik u parlamentima Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Slikovni rezultat za ferhad-beg draga
Rođen je 1873. godine, u selu Draga (u općini Tutin), kao treći po redu sin uglednog Alije, iz poznate muslimanske porodice Pepić. Prvih godina svog političkog angažmana, u vremenu do kraja Prvog svjetskog rata, Ferhad-beg Draga svoje aktivnosti usredotočuje uglavnom na borbu za ostvarenje vjersko-prosvjetne autonomije, zalažući se za uvođenje materinjeg jezika i latiničnog pisma u školama na području tzv. južnih zemalja (Srbije i Makedonije).  U aktivan politički život tek formirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca uključuje se sa partijom Džemijet, koju je, zajedno sa starijom bratom Nedžibom, i osnovao, u Skoplju 17. prosinca 1919. godine.
 
Prve godine postojanja Džemijetom upravlja Nedžib-beg Draga, nakon čije smrti, 1921. godine, vođenje partije, na Drugom kongresu, 1922. godine, preuzima Ferhad-beg, koji se do tada, zbog sukoba sa režimom Kraljevine SHS, nalazio u inozemstvu (u Albaniji prije svega). Zahvaljujući velikom utjecaju kojeg je u tom periodu imao u narodu i velikom ugledu njegovih osnivača, braći Pepić, Džemijet postiže veoma dobre izborne rezultate na parlamentarnih izborima 1920. i 1923. godine, na kojima osvaja 8, odnosno 14 zastupničkih mjesta, postajući na taj način jedna od najznačajnijih parlamentarnih stranaka u cijeloj Kraljevini. U skladu sa osnovnim političkim opredjeljenjem svog predsjednika, Ferhad-bega Drage, glavni akcent u svom političkom radu stranka će u tom periodu dati prosvjetnom i agrarnom pitanju, zalažući se za vjersko-prosvjetnu autonomiju i materinji („nacionalni jezik južnih muslimana”) u školama, te očuvanje vakufske imovine i izuzeće od agrarne reforme begovske zemlje.
 
Politika Džemijeta po pitanju obrazovanja, izražena već od početka rada stranke, formulirana je i u službenom stranačkom glasilu „Hak”, koji u svom serijalu „Današnje potrebe”, iz 1920. godine, donosi tekst u kojem se konstatira da ako država priznaje jedan narod, onda mora priznati i njegovu tradiciju i jezik, jer „kao što nema vlasti bez naroda, tako ne može biti ni vlasti nad narodom, koji nema svoj jezik”. U to vrijeme širom Sandžaka i na području Kosova i Makedonije provodile su se masovne akcije etničkog čišćenja i otvorenog terora prema bošnjačkom, turskom i albanskom stanovništvu. Reagirajući na sva ta događanja, Džemijetovi zastupnici uputili su, veljače 1921. godine, prosvjedno pismo Predsjedništvu Ustavotvorne skupštine Kraljevine SHS. Uz konstataciju da se „u zadnje vrijeme u krajevima i nahijama Kosova, Prizrena, Sandžaka, Skoplja, Ohrida i drugih, svakim danom ubija na stotine djece i žena“, u prosvjedu se jasno ističe da „zulumi nad muslimanskim stanovništvom od strane civilne vlasti prelaze svaku mjeru“ i da se to nikako ne može dovesti „u sklad s osjećajima čovječnosti i humanosti“.
 
Slične ocjene iznošene su i u Džemijetovom stranačkom glasilu „Hak“, koji je, nakon reakcije na paljenje skopske Burmali džamije, 18. studenoga 1924. godine, zabranjen, i time najavljen žestok politički obračun s Ferhad-begom i njegovom strankom, koji će uslijediti u samo predvečerje izbora za novi saziv parlamenta Kraljevine SHS, u veljači 1925. godine. Sve veći ugled koji je Ferhad-beg uživao u širokim narodnim slojevima i promjena u političkoj orijentaciji njegove stranke, u vodećim srpskim političkim strankama toga vremena protumačeni su kao ugrožavanje njihovih političkih pozicija, zbog čega će one, 31. siječnja 1925. godine, u Skoplju, organizirati njegovo uhićenje. Ubrzo nakon toga Džemijet je proglašen antidržavnom strankom i njegov rad je zabranjen.
 
Sa ciljem osiguranja izborne pobjede, na izborima 8. veljače 1925. godine, radikalske vlasti, neposredno prije i na sam dan izbora, provode u Novom Pazaru i okolnim mjestima neviđene akcije zastrašivanja i otvorenog terora nad lokalnim muslimanskim i ostalim nesrpskim stanovništvom, što će im kao rezultat i donijeti pobjedu na ovim izborima. Ferhad-beg Draga na ovim izborima ipak ostvaruje pobjedu u Zvečanskom okrugu i osvaja zastupnički mandat, koji mu, međutim, biva oduzet i protuzakonito poništen. Odlukom tadašnjih vlasti Ferhad-beg Draga je osuđen na 100 godina robije s prinudnim radom, da bi mu, kasnije, kazna bila ublažena na 25 godina, a potom i ukinuta aktom o pomilovanju, kralja Aleksandra Karađorđevića. Usprkos zabrani djelovanja, Džemijet je u muslimanskom narodu i dalje imao veoma značajnu podršku, što se vidi i po izbornim rezultatima na posljednjim parlamentarnim izborima u Kraljevini Jugoslaviji, 1938. godine, kada je, na izbornoj listi „Jereze 2“, jedan od lidera ove stranke u Sandžaku, Aćif-ef. Hadžiahmetović osvojio zastupnički mandat. Lider Džemijeta i jedan od najpoznatijih političkih i nacionalnih figura toga doba Ferhad-beg Draga umire u Đakovici, 2. prisinca 1944. godine.
 

Izvor: monografija “Sandžački Bošnjaci”, Muhedin Fijuljanin, CBS 2010.; http://www.sandzakcbs.com/bosnjaci/znamenitelicnosti/ferhad-beg-draga-pepic-1873-1944/

Anketa

Čega se više bojite?

Subota, 28/03/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1741 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević